Spasilački timovi na području pogođenim potresom na Tibetu, Foto: Izvor:/REUTERS
Najmanje 126 ljudi poginulo je u snažnom potresu koji je u utorak pogodio podnožje Himalaje kod jednog od najsvetijih mjesta na Tibetu, objavile su kineske vlasti.
Potres magnitude 6,8 stupnjeva dogodio se oko 80 kilometara sjeverno od Mount Everesta, najvišeg svjetskog vrha, a osjetio se i u susjednim državama Nepalu, Butanu i Indiji.
Potres je najsnažnije pogodio tibetansku regiju Šigatse, dom za oko 800 tisuća ljudi. Regijom se upravlja iz istoimenog grada, tradicionalnog sjedišta Panchen Lame, jednog od najvažnijih ličnosti tibetanskog budizma.
Broj poginulih narastao na 126
Najmanje 126 ljudi poginulo je u snažnom potresu koji je u utorak pogodio podnožje Himalaje kod jednog od najsvetijih mjesta na Tibetu, objavile su kineske vlasti.
Brojne kuće na tom području su sravnjene, pokazuju snimke hitnih službi Tibeta. Situaciju dodatno otežavaju niske temperature od -6 stupnjeva koje bi tijekom noći mogle pasti do -16.
Uz zasad 126 poginulih ozlijeđeno je 188 ljudi.
Dalaj Lama, duhovni vođa Tibeta protjeran 1959. s tisućama tibetanskih izbjeglica koji su bježali od kineskih komunističkih vlasti, objavio je da ga je duboko ražalostila ta vijest.
Više od 1500 lokalnih vatrogasaca i spasilaca poslano je u pogođena područja, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.
Nepalska nacionalna uprava za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje (NDRRMA) u utorak je objavila da su se potresi osjetili u sedam brdskih okruga koji graniče s Tibetom.
Mnoga sela u nepalskom pograničnom području rijetko su naseljena i prilično udaljena te se do njih može stići samo pješice.
Unutar 20 kilometara od epicentra su tri grada i 27 sela. Ondje živi ukupno oko 6900 stanovnika, izvijestila je Xinhua.
Spasilačke službe traže ispod ruševina
Više od 1500 lokalnih vatrogasaca i spasilaca poslano je u područja pogođena potresom, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.
Jugozapadne dijelove Kine, Nepala i sjeverne Indije često pogađaju potresi koje izaziva sudar Indijske i Euroazijske tektonske ploče.
Nepalska nacionalna uprava za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje (NDRRMA) objavila je da su se potresi osjetili u sedam brdskih okruga koji graniče s Tibetom.
Auto-putem Princeza Ksenija je u prošloj godini prošlo više od 2,87 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je od početka ove godine prošlo 49,44 hiljade vozila.
Auto-putem je u 2023. godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su danas u Bukureštu, u meču B grupe, od Grčke 18:10 (2:3, 7:3, 2:3 i 7:1).
Pobjednika duela odlučila je serija od 7:0 grčkih vaterpolista i gotovo sedam minuta bez datog gola izabranika selektora Dejana Savića u posljendjoj četvrtini.
Crna Gora je, prethodno sa dva vezana pogotka, smanjila na 11:10 početkom posljednjeg dijela.
Na debiju Savića, crnogorske “ajkule” odlično su počele meč, vodile 2:0 i 3:1, a imale su gol prednosti na isteku drugog minuta druge četvrtine (4:3).
Grčka je do kraja tog perioda preokrenula na 9:6 i konstantno imala prednost, ali je crnogorska selekcija bila u igri do polovine posljednjeg dijela.
Utakmica je odigrana po novim pravilima, u kraćem bazenu i skraćenom vremenu za napad.
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Stilijanos Argiropulos sa četri pogotka.
Dvostruki strijelci za Crnu Goru bili su Dušan Matković, Miroslav Perković i Balša Vučković, dok su se po jednom upisali Aljoša Mačić, Savo Ćetković, Vasilije Radović i Strahinja Gojković.
Crnogorske vaterpoliste sjutra (17.30) očekuje i meč sa Srbijom.
Ti dueli za izabranike selektora Dejana Savića nemaju rezultatski značaj, jer je Crna Gora, kao domaćin finala Svjetskog kupa, izborila direktan plasman na završni turnir.
U narednih 60 dana Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” treba da donese odluku o dokapitalizaciji u ukupnom iznosu od 64 mil EUR i prodaji imovine vrijedne 28,2 mil EUR, dok bi se ova kompanija za medicinsku rehabilitaciju naknadno zadužila za još 14,5 mil EUR. Tako bi bio obezbijeđen novac za program investiranja od 106,8 mil EUR, koji bi trajao četiri godine i nakon kojeg bi druga faza dostigla nivo od četiri zvjezdice, kompanija postala profitabilna i za 30 godina bi vratila uloženi novac.
To je navedeno u Planu restrukturiranja Instituta koji se nalazi na dnevnom redu Skupštine akcionara zakazane za 9. januar, a kojeg je pripremila grupa profesora Univerziteta Crna Gore. Da bi bio usvojen potrebna je podrška akcionara koji imaju najmanje dvije trećine vlasništva. Kako država ima skoro 56% akcija, da bi plan bio usvojen potrebno je da njega glasa i dio malih akcionara koji imaju najmanje 10,2% akcija.
Usvajanje plana ili stečaj?
Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne ovu državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije. Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 mil EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.
Plan predviđa da se u ovoj godini obezbijede 41,3 mil EUR, od toga 32,3 miliona kroz dokapitalizaciju od države i devet miliona eura prodajom dijela imovine Instituta – takozvanog Solitera i Dječjeg odjeljenja.
Za dugove 24 miliona, malim akcionarima 9,6
Taj novac, prema planu, bio bi potrošen tako što bi sa 26 mil EUR pokrila tekuća nelikvidnost, odnosno platili svi dugovi instituta od oko 24 miliona i isplatili očekivani nesaglasni akcionari koji bi glasali protiv odluke o prodaji imovine. Plan predviđa i da Vlada u ovom periodu objavi plan otkupa akcija od malih akcionara kako bi došla do najmanje dvije trećine vlasništva i za to bi bilo potrošeno 9,6 mil EUR.
U ovoj godini predviđene su i investicije od 5,5 mil EUR u blokove B i T druge faze Instituta, kao i 87.000 EUR za marketinške aktivnosti za veću vidljivost Instituta i traženje novih tržišta. U 2026. godini, prema Planu, u Institut bi bila uložena 32,2 mil EUR, i to 20 miliona u rekonstrukciju bloka T, zatim 10 miliona u blok B i dva miliona u blok D. U marketinške aktivnosti bilo bi uloženo 135.000 EUR. Ovaj novac bio bi obezbijeđen tako što bi se 20,7 miliona dobilo iz dokapitalizacije, 4,5 miliona od prodaje E odjeljenja i sa sedam miliona koliko bi Institut dobio od kredita.
U trećoj godini restrukturiranja bilo bi potrebna 28,3 mil EUR, od čega bi 12,2 mil EUR bila potrošena na blok A, 7,2 miliona u blok D, četiri miliona u blok S, tri miliona u blok T i jedan milion u blok B. U informacioni sistem bilo bi uloženo 600.000 EUR a u marketing 123.000. Ovaj novac bi se obezbijedio prodajom glavne zgrade prve faze Instituta za 14,8 mil EUR, kao i šest miliona od dokapitalizacije i 7,5 miliona iz kredita Instituta.
U četvrtoj i završnoj godini restrukturiranja 2028, bila bi uložena pet miliona eura od dokapitalizacije, i to dva miliona u blok A, dva i po miliona u blok S i 460.000 u informacioni sistem. Time bi se zaokružila ukupna investicija u objekte od 69,7 miliona, u informacioni sistem milion eura, u marketing 345 hiljada, za dugove i tekuću likvidnost 26 miliona i 9,6 miliona u otkup akcija.
Već u 2028. ozbiljniji profit
Prema projektovanju bilansa uspjeha, Institut bi već u ovoj godini imao simbolični profit od 104.000 EUR, zahvaljujući povećanju cijena za pacijente državnog Fonda zdravstvenog osiguranja, gdje će po prvi put nova cijena, utvrđena u novembru, pokrivati troškove koje Institut ima za ove korisnike, ali i racionalizaciji poslovanja i dovođenju drugih gostiju.
Iznos neto profita, prema projekciji, raste u narednim godinama pa bi u 2027. iznosio 531.000 a u posljednjoj godini plana 2028. bio bi 2,9 miliona. U prvoj godini nakon završetka rekonstrukcije 2029. profit bi narastao na 4,9 miliona i nastavio bi da raste pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 mil EUR.
U jednačini mnogo nepoznatih
Međutim, sve ovo, ako je plan uopšte realno ostvariv, zavisi od toga da li će u narednih 60 dana biti riješena “jednačina sa više nepoznatih”, odnosno da li će plan biti usvojen, da li će država uspjeti da dokupi akcije od malih akcionara kako bi imala dvije trećine, kako će mali akcionari glasati za dokapitalizaciju, prodaju imovine i koliko će to koštati.
Autori plana navode da ne znaju koliko će akcionara da uopšte glasa za plan, kao i za odluke o dokapitalizaciji i prodaji imovine, odnosno koliko bi malih akcionara učestvovalo u dokapitalizaciji ili tražilo da im Institut isplati akcije kao nesaglasnim akcionarima. Od svega toga zavisi koliko će novca biti potrebno u ovoj prvoj godini za restrukturiranje kompanije.
Akcionari koji bi glasali protiv prodaje ove imovine Instituta, prema Zakonu o privrednim društvima, bili bi nesaglasni akcionari i imali bi pravo da zbog toga zatraže da im kompanija otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj cijeni u posljednjih šest mjeseci prije dana kada je donijeta odluka na skupštini akcionara ili u visini srazmjernog dijela neto vrijednosti imovine društva na dan kada je skupština akcionara donijela odluku o spajanju.
Akcija Instituta na berzi je od aprila prošle godine do 20. decembra koštala je 18,2 EUR, a onda je za deset dana kroz nekoliko sitnih transakcija dostigla 29,3 eura u posljednjem radnom danu berze 31. decembru. Međutim, to je i dalje značajno niža cijena od nominalne nominalne koja iznosi 155 EUR.
U planu je navedeno da je problem i što je zemljište na kojem je izgrađen Institut u državnom, a ne njegovom vlasništvu, zbog čega autori predlažu da se zemljište uknjiži na Institut, ali da se pri tome ne prekrše pravila o državnoj pomoći. Plan kao rezervne varijante za obezbjeđivanje novca vidi i mogućnost prodaje dijela tog zemljišta.
Neizvjesno ko će Vladi činiti većinu
Autori nisu sigurni ni da li će najveći mali akcionar sa 27,44% vlasništva “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića glasati za plan, učestvovati u dokapitalizaciji, glasati za odluku o prodaji ili biti nesaglasan akcionar. Oni u planu navode da je “Vila Oliva” u maju prošle godine ponudila Vladi da državni paket akcija otkupi po cijeni od 70 EUR po akciji, što bi bilo 15 mil EUR, ili da država od nje otkupi akcija po 58,14 EUR, što bi bilo pet miliona. Taj dogovor nije postignut ali je Rakčević u julu prošle godine sa pozajmicom od pet miliona eura spasio da Institut tada ode u stečaj.
Kada je Vlada krajem novembra objavila djelove iz Plana restrukturiranja, Rakčević je kazao da je protiv ovakvog plana jer smatra da nije potrebna prodaja imovine Instituta kao i da su troškovi rekonstrukcije druge faze precjenjeni jer iznose preko hiljadu eura po kvadratu.
Odbor direktora Instituta je početkom decembra dao saglasnost na plan za šta u glasala tri predstavnika državnog kapitala i jedan od malih akcionara dok je član ispred “Vile Oliva” bio protiv.
Ostali mali akcionari imaju oko 16% akcija Instituta, a da bi ovaj Plan restrukturiranja bio usvojen osim glasa države potrebno je da za njega glasa i dio manjinskih akcionara koji posjeduje makar 10,2% akcija. To će biti poznato na skupštini akcionara 9. januara, a Vlada nije saopštila rezervni plan u slučaju neuspjeha.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije pozvao je u Božićnoj poslanici na molitvu za “nevino stradale u padu nadstrešnice” na novosadskom kolodvoru i sunarodnjacima poručio da stalno imaju na umu “opominjuću pouku” da jedni prema drugima trebaju biti braća u Kristu “iskreni i suštinski dobri”.
Patrijarh je istaknuo “duboku zabrinutost” zbog aktualnih događanja u društvu i sugerirao da “treba osluškivati mladost, poštivati je, čuvati i osnažiti u svemu što je dobro i čestito”, ali i “svjedočiti da se punoća za kojom tragaju nalazi u Kristu”.
Od presudne važnosti, poručio je poglavar SPC, je da ljudi ne koriste riječnik kojim jedni druge vrijeđaju i nazivaju protivnikom, neprijateljem i neljudskim bićem i pozvao na premošćavanje sukoba, uvažavanje stavova i mišljenja, poglavito drukčijeg od osobnih, na odustajanje od agresije i nasilja kao načina za rješavanje problema, te na razumijevanje, ljubav i mir.
Patrijarh je u poslanici, govoreći o tragediji na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, rekao da “molitveno vapijemo Bogu da i nevino stradale u padu nadstrešnice privije u naručje svoje”.
“Gledamo u svoja srca, i gledamo se međusobno, moleći se Gospodu da nam podari snage da iz toga tragičnog događaja, ali i iz drugih pomenutih i nepomenutih zbivanja u zemlji i svijetu, stalno izvlačimo opominjuću pouku o tome da jedni prema drugima moramo biti braća, biti ljudi u Kristu, iskreni, suštinski dobri”, poručio je patrijarh.
On je za Srbe na Kosovu ocijenio da su “u svojoj postojbini već četvrt stoljeća najugroženiji i najnezaštićeniji narod u Europi”, da su “zastrašivani i proganjani, izloženi pritiscima, uhićenjima, otimanju zemljišta, općinskih samouprava, rušenju groblja i spomenika” i naveo kako se “divi njihovoj vjeri, junaštvu, strpljenju i trpljenju”, nadajući se da će se jednog dana “nasititi pravde Kristove”.
Patrijarh je, komentirajući sukobe na Bliskom istoku, rekao da se “u krajevima gdje je Krist rođen čuju plač i naricanje”, dok se broj ljudskih žrtava “mnogostruko umnožava”.
“Sa molitvenim vapajima Bogu da daruje mir cijelome svijetu, gledamo i na strašni sukob jednokrvne i jednovjerne braće u Ukrajini i Rusiji, koji, na veliku žalost svih nas, već ulazi u četvrtu godinu”, konstatirao je u poslanici patrijarh Porfirije.
Poglavar SPC je rekao kako “nije dovoljna samo blagoslovljena glad i žeđ za smislom, već preobražaj, izlaženje iz sebe, život u vrlini”, te da je “ljubav u slušanju, razumijevanju, zagrljaju i prihvaćanju drugog kao bližnjeg, u praštanju, suosjećanju, milosrđu, žrtvi”, dok su zagrljaj i oprost “jedini pravi, evanđeoski način da se postigne mir među braćom, u državi i u narodu”.
Patrijarh je istakao da Crkva “ne osuđuje, ne dijeli, ne pravi razliku među braćom”, već podsjeća da su “svi jedni drugima potrebni” i “poziva na mir i zajednicu ljubavi”.
Patrijarh Porfirije služio je danas božićnu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke.
Naša saradnja sa Bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti – Antarktiku, poručuju iz IBM Kotor.
Foto dr Vesna Mačić
Ovo je posebno značajno za naš Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta.
Dr Vesna Mačić, kao dio 33. bugarske antarktičke ekspedicije, svojim radom predstavlja ne samo naučnika našeg Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu.
Foto dr Vesna Mačić
Uz fotografije koje nam šalje sa Antarktika, dr Mačić nam prenosi impresije o ovom jedinstvenom kontinentu.
Njeni zapisi ne govore samo o naučnim zadacima, već i o svakodnevnim izazovima boravka u ovim ekstremnim uslovima, kao i o fascinantnim prizorima koji su dio njene svakodnevice.
Slijedi foto galerija fotografija koje je dr Mačić pripremila, donoseći nam djelić atmosfere sa kontinenta koji je i dalje pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.
Porto Montenegro – Jahting turizam a- foto Boka News
Ministarstvo finansija Crne Gore usvojilo je pravilnik kojim se vlasnici jahti i drugih plovila ponovo oslobađaju plaćanja akciza na gorivo, uz obrazloženje da to rade kao podstrek razvoju nautičkog turizma.
Iznos akcize na gorivo sada je od 33 do 44 centa po litru, a ona ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, tako da će vlasnici luksuznih plovila gorivo ponovo plaćati značajno jeftinije u odnosu na građane.
Vlasnici ovih plovila bili su oslobođeni akciza do juna 2022. godine, kada su akcize za njih uvedene na prijedlog tadašnjeg ministra finansija Aleksandra Damjanovića. Ministarstvo je tada izračunalo da je državni budžet od 2018. godine do jula 2022. izgubio oko 59 miliona eura po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove, pišu Vijesti.
Pravilnik je objavljen na sajtu Vlade, a stupa na snagu danom objave u Službenom listu. Iz Ministarstva nijesu naveli koliko će ova mjera uticati na smanjenje budžetskog prihoda.
U januaru stupa na snagu naknada od tri centa po litru goriva za građane i privredu koja je namijenjena za stvaranje naftnih rezervi. Od Nove godine kroz program „Evropa sad 2“ povećavaju se akcize na vino, dio slatkiša i gaziranih pića, kao i stopa PDV-a na knjige, hotelski smještaj.
Puni naziv novog pravilnika je – Pravilnik o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima kojim se detaljno propisuje način snabdijevanja plovnih objekata i vazduhoplova robom, pod carinskim nadzorom, prije napuštanja carinskog područja Crne Gore.
On predviđa načine snabdijevanja plovila gorivom, ali i drugim akciznim proizvodima – poput alkohola i duvanskih proizvoda direktno iz akciznih skladišta u lukama i marinama bez plaćanja ove dažbine.
“Kada je u pitanju snabdijevanje plovnih objekata gorivom i mazivom, ovim pravilnikom se propisuje način snabdijevanja plovila ovom vrstom robe prije napuštanja teritorijalnih voda, nakon čega se podnosi odobrenje za slobodan saobraćaj, manifest, vinjeta ili spisak posade. Novina u odnosu na prethodno rješenje jeste mogućnost da se gorivom i mazivom pod carinskim nadzorom i bez plaćanja uvoznih dažbina, prije napuštanja teritorijalnih voda, snabdijevaju i plovni objekti koji se koriste za privatne svrhe. Plovni objekti za privatne svrhe su plovni objekti koji se koriste od strane njihovih vlasnika ili po osnovu zakupa, za rekreaciju, odnosno prevoz putnika i robe bez naknade”, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Oni navode da se olakšica može ostvariti uz uslov da se plovni objekti za privatne svrhe moraju prethodno zadržati u teritorijalnim vodama Crne Gore najmanje 72 sata, računajući od sljedećeg dana od dana ulaska u Crnu Goru. Plovila su nakon punjenja gorivom dužna da napuste teritorijalne vode Crne Gore, ali se zatim mogu vratiti.
“Ovo rješenje je u skladu sa politikom Vlade koja je usmjerena na stvaranje dodatnog podstreka za razvoj nautičkog turizma, odnosno privlačenje većeg broja jahti, brodova i visokoplatežnih turista. Ovo rješenje će shodno odredbi člana 218 Carinskog zakona („Službeni lict Crne Gore 86/22“) biti u primjeni do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, naveli su iz Ministarstva finansija.
Kada je Damjanović uveo akcizu na gorivo za ova plovila u junu 2022. godine, saopšteno je da je budžet u periodu od četiri godine (od 2018. do 2022) izgubio 59 miliona eura po osnovu nenaplaćenih akciza i poreza na dodatu vrijednost (PDV) na promet goriva za jahte i brodove, bez obzira na to da li obavljaju komercijalnu delatnost ili se koriste za rekreaciju.
Od ove ukupne sume, kako je tada ocijenjeno, oko 40 miliona eura odnosi se samo na jahte za rekreaciju. Bez akciza je u ovom periodu prodato 103,9 miliona litara goriva za jahte, brodove i ostala plovila u lukama i marinama, dok su nenaplaćene dažbine za akcize bile 40,97 miliona eura, a za PDV 18,6 miliona.
Tada su iz Ministarstva finansija kao razlog uvođenja akciza naveli potrebu za solidarnošću sa građanima i privredom koja plaća pune iznose dažbina.
Nakon trinaest autora sa područja Crne Gore, po jedne objavljene knjige autora iz Bosne i Hercegovine i Srbije, poslednjih dana decembra protekle 2024.godine, u izdanju Viva Vero d.o.o koje je izdavač časopisa Komun@ iz Podgorice, svijetlo dana ugledala je knjiga „Albanci i drugi: od Crne Bogorodice do Crvene jabuke“ kosovskog istoričara Ylbera Hyse.
Njeno objavljivanje finansijski je podržalo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore na konkursu za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva za 2024. godinu. Sa albanskog na crnogorski jezik knjigu je preveo Nikola Berišaj, uredio Amer Ramusović, a na koricama izdanja našla se umjetnička slika Ratka Odalovića.
Riječ je o djelu koje na pitak, popularnonaučan način, govori o kompleksnim istorijskim relacijama Albanaca i drugih južnoslovenskih naroda, kao i o njihovim međusobnim uticajima koji su rezultirali formiranjem širokog polja kulturne razmjene, vidljive i dan-danas. Osim navedenog, u knjizi su zastupljene specifične teme koje Hysa osvjetljava njegujući inovativan i nekonvencionalan pristup. To su, između ostalih: pitanje dualističke jeresi u srednjovjekovnoj Albaniji (s posebnim osvrtom na Svetog Vladimira Dukljanskog i albanske „novatijane); porijeklo i način života crnačke zajednice u Ulcinju; pravoslavni Albanci u Makedoniji (i njihova asimilacija); fenomen Crne Bogorodice; „Crvena jabuka“, koja predstavlja najudaljeniju sjevernu tačku etničkog prisustva Albanaca za vrijeme Osmanskog Carstva, ali i mnoge druge.
Važno je napomenuti i da ovo uzbudljivo štivo predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalnu istoriografiju, o čemu u predgovoru knjige govori austrijski istoričar i član Austrijske akademije nauka i umjetnosti Oliver Jens Šmit. On ističe: „Izbor tema, metodologija, kontekstualizacija albanske istorije u širem prostornom okviru te uzimanje u obzir sekundarne međunarodne literature čine Hysino djelo jednim od najoriginalnijih, ako ne i najoriginalnijim djelom albanske istoriografije posljednjih decenija. (…) Njegov kritički pristup ideologiji i njegova distanca prema krutosti nacionalističkog predstavljanja istorije karakterišu knjigu koja bi morala da postane obavezno štivo za sve albanske studente istorije.“
Ylber Hysa (1965) je kosovski istoričar, političar i diplomata sa bogatom karijerom u različitim sferama javnog djelovanja. Obavljao je funkciju ambasadora Kosova u Crnoj Gori (od 2019), a prethodno je bio ambasador u Sjevernoj Makedoniji (2012–2019) i koordinator Vlade Kosova za sjever zemlje (2010). Takođe, bio je politički i bezbjednosni savjetnik gradonačelnika Mitrovice (2009) i član pregovaračkog tima o statusu Kosova (2007), gdje je djelovao i kao lobista pri Savjetu bezbjednosti UN i predsjednik Grupe za kulturnu baštinu. U periodu od 2004. do 2007. bio je poslanik u Skupštini Kosova i zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost, dok je 2004. osnovao reformističku stranku ORA, gdje je djelovao kao zamjenik predsjednika.
Ranije je radio kao urednik časopisaKosovo & Balkan Observer (2000–2004) i bio direktor think-tanka„Kosovo Action for Civic Initiatives“ (1997–2004). Jedan je od osnivača nezavisnog dnevnika Koha Ditore (1990) i lider pokreta građanske neposlušnosti protiv režima Slobodana Miloševića. Diplomirao je i magistrirao istoriju, dok je doktorat stekao u Skoplju, uz Fulbright stipendiju na USIP-u u Vašingtonu. Hysa je objavio niz knjiga i naučnih radova, te učestvovao u brojnim međunarodnim projektima i konferencijama o ljudskim pravima, demokratizaciji i bezbjednosnim pitanjima, dajući značajan doprinos razvoju kosovskog društva.
Kako bi mreža autocesta u Hrvatskoj bila kompletirana, nedostaje još dio koji bi suvremenom prometnicom s ostatkom zemlje spojio krajnji jug. Autocesta od Metkovića do Dubrovnika gradit će se u dvije faze, od Metkovića do Pelješkog mosta i od Dola do Dubrovnika. Prva na redu je upravo ova druga dionica.
“Najskuplja autocesta u Hrvatskoj”
HRT-ov reporter Matija Mlinarić kazao je za središnji Dnevnik HTV-a kako će bez imalo dvojbe, ovo biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj.
Procjenjuje se da će koštati milijardu i dvjesto tisuća eura.
Početak radova ovisi o završetku javnih natječaja i ishođenju raznih dozvola. Najoptimističnija verzija kaže da bi radovi trebali početi već ove godine, a završiti 2029.
Najveći je problem to što nema brze ceste od Dubrovnika do zračne luke i do granice s Crnom Gorom.
– Prometni kaos je već sada tu, a bez nove autoceste i bez novih pristupnih cesti situacija bi trebala postati samo još gora, dodao je Mlinarić.
Građani zadovoljni
Ovako bi trebala izgledati nova autocesta do Dubrovnika. Čak 19, od ukupno 28 kilometara dionice bit će u vijaduktima i tunelima.
Uskoro bi trebali početi radovi na etapi od Rudina do Slanog i od Slanog do Mravinjaca. Dubrovčani zadovoljni.
– Približit će nam Hrvatsku. Prije ćemo doći do drugih mjesta. Znači, napredak neki.
– Jasno da me veseli.
– Što će to značiti za vas i za druge građane?
– Za mene neće puno, ali za druge mlađe hoće.
– Ja volim da se to izgradi, radi mene to mi nije potrebno, ali radi mlađih je! Da oni žive i da budu sretni.
Radovi završeni do 2029.
Autocesta se gradi na zahtjevnom terenu. Prolazit će vrlo uskim područjem. S jedne strane bit će more, a s druge granica s Bosnom i Hercegovinom.
– Radi se o terenu koji je praktički najgori mogući za gradnju autocesta, sami elementi govore koliko vijadukata i mostova i tunela će trebati, a isto tako radi se i o području koje je dosta naseljeno, pa će biti bitno koliko će biti čvorova i kakav će spoj biti da bi se osigurala puna funkcionalnost ceste, poručio je izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Prema planu, sve bi trebalo biti gotovo do 2029. Vodstvo grada, ali i županije vjeruje u brzi početak radova.
– Najavljeno je da će u ovom mjesecu, početkom mjeseca biti zatvoren natječaj, odabran izvođač i nadamo se da neće biti žalbi. Ne možemo to isključiti. Želimo vjerovati da ćemo već u uvoj godini i fizički započeti radove na toj dionici. Ona jest skupa, ali međutim povezivanje Dubrovnika s ostatkom Hrvatske geostrateški, gospodarski i sigurnosno nema cijenu, naglasio je župan Dubrovačko neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
Izgradnjom nove autoceste, gužve bi trebale postati prošlost, a smanjit će se i broj prometnih nesreća.
– Rekao bih možda je najbitniji aspekt te autoceste svakako sigurnost prometa. Vidimo da je stvarno ta dionica državne ceste D8 vrlo opasna. Na njoj se često događaju nesreće. Mislim da je ova autocesta, ako je treba, zbog ničeg drugog onda je treba zbog toga. Ali naravno, i zbog povezivanja Dubrovnika s autocestovnom mrežom u Hrvatskoj, rekao je Ševrović.
Od Metkovića do Dubrovnika sagradit će se ukupno 47 kilometara autoceste, a bit će tu i gotovo 15 kilometara spojnih cesta.
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo čestitao je vjernicima Božić i pozvao ih da se u prazničnom trenutku okrenu jedni drugima sa milošću i dobrotom.
“Božić nas podsjeća da je svaki čovjek stvoren po slici i prilici Božjoj i da je naš poziv da budemo graditelji zajednice u kojoj vladaju ljubav, istina i praštanje”, naveo je Mihailo.
On je, kako je saopšteno iz CPC, kazao da “kao narod koji je kroz vjekove bio čuvar slobode, vjere i tradicije, pozvani smo da i u ovom vremenu svjedočimo snagu Jevanđeljske istine”.
“Uspravimo se pred izazovima savremenog doba sa vjerom da je novorođeni Bog sa nama – Emanuil, i da u njemu možemo pronaći snagu za prevazilaženje svake slabosti”, dodao je Mihailo.
On je kazao da ih Božić okuplja oko toplog ognjišta, “ali i oko zajedničke svijesti da smo jedna velika porodica”.
“Upućujem poseban blagoslov i molitve za sve one koji ovaj Božić dočekuju u teškim okolnostima i nesreći koja nas je snašla, ne po prvi put, i bolesnima, bez krova nad glavom, kao i onima, koji su daleko od voljene Crne Gore. Neka ih obasja svjetlost zvijezde koja je pastirima i mudracima pokazala put do Spasitelja”, kazao je Mihailo.
On je poručio vjernicima da ne idu za onima koji rade na uništenju crnogorskog naroda, države i CPC.
“Za onima koji, radi svojih sitnih, služe tuđim interesima. Znajte, to je Judina plata. Naša sreća je u složnoj državi Crnoj Gori i u svakom crnogorskom domu u kojem se proslavlja rođenje Hristovo”, dodao je Mihailo.
Prema njegovim riječima, CPC je na golgoti, u sopstvenoj državi.
“Naše crkve i manastiri su okupirani i neko drugi ubira naše plodove, pred očima naše djece. Zemni ostaci obnovitelja CPC, mitropolita crnogorskog Antonija oskrnavljeni su pod okriljem noći, a mnoga usta su nijema i mnoge oči to ne žele vidjeti. Je li to Crna Gora o kojoj smo čitali u istorijskim knjigama?”, upitao je Mihailo.
On je kazao da je malo onih koji im pružaju ruku pomoći.
“I ovom prilikom im se zahvaljujem i šaljem im svoj arhipastirski blagoslov. Neka im Gospod vrati desetostruko”, rekao je Mihailo.
On je pozvao sve da u ovom trenutku učine korak ka pomirenju i slozi.
“Uvijek se podsjećajmo riječi Gospodnjih: „Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam“. Neka ova poruka bude naše životno načelo u porodici, zajednici i našoj jedinoj domovini Crnoj Gori. Moramo biti spremni za oprost, pa i ja prvi molim da mi se oproste greške i propusti”, naveo je Mihailo.
On je vjernicima čestitao Božić.
“Sa molitvom za vas i vaše familije, sa vjerom u vaskrsenje i život vječni i sa nadom da će se Crnogorci okrenuti svome ognjištu i svojoj Crkvi i da će njegovati vrijednosti svojih predaka, čestitam vam Božić”, naveo je Mihailo.
