Od 1. januara 2025. u amsterdamskoj luci na snazi je ograničenje upotrebe open-loop scrubber-a koji ispuštaju zagađenu vodu direktno u okoliš.
– Otvoreni pročišćivači ispuštaju zagađenu vodu od pranja u naše lučke vode. Ovom zabranom doprinosimo čišćem morskom okolišu, objavila je Luka Amsterdam.
Zabrana se odnosi na brodove koji su usidreni. Tamo je ispuštanje vode za pranje najviše koncentrirano.
Takozvani ‘čistači‘ dolaze u različitim verzijama: zatvoreni krug i otvoreni krug. Kod zatvorenog kruga, otpadni materijali se skupljaju u spremnik za otpad. S otvorenim krugom, zagađena voda za pranje ispušta se izravno u vodu. To doprinosi onečišćenju vode i uzrokuje onečišćenje vode i tla.
U 2023. oko 100 brodova s otvorenim pročišćivačem uplovilo je u luku Amsterdam. Osim u Amsterdamu, zabrana je već na snazi u lukama Antwerpena, Hamburga, francuskih i nekoliko skandinavskih luka.
Britanski list Daily Express preporučuje turistima da posjete Trebinje, koje je, kako se navodi, europski dragulj koji nudi srednjovjekovnu atmosferu i šarm starog svijeta.
– Čarobno iskustvo čeka vas u ovom manje poznatom gradskom dragulju – stoji u autorskom tekstu Jessice Knibs za Daily Express.
Zainteresiranim turistima poručuje da ovaj grad ima sve što je potrebno za bijeg od svakodnevice, s brdima koja ga okružuju, pružajući savršenu sunčanu pozadinu i starinski šarm koji se osjeća na svakom koraku, prenosi Federalna.
– Unatoč očitoj ljepoti i brojnim popularnijim destinacijama koje su udaljene samo nekoliko sati, ovaj grad mnogim turistima ostaje uglavnom nepoznat – navodi se u tekstu pod naslovom ”Trebinje je prekrasan, ali potcijenjen grad”.
Trebinje – foto Boka News
Autorica ističe da Trebinje nudi urbani život u kombinaciji s jedinstvenim prirodnim riječnim krajolikom, zadivljujućim planinama i prostranim ravnicama, što ga čini autentičnim odredištem.
– Trebinje ima znatno manje turista u usporedbi sa svojim susjedima Dubrovnikom u Hrvatskoj i Kotorom u Crnoj Gori, ali je jednako lijepo – stoji u tekstu.
Autorica daje slikovit opis Trebinja, navodeći kako se u središtu grada može pronaći Stari grad, ograđen zidinama, s jedinstvenom tržnicom punom zelenila.
– Na obroncima se mogu vidjeti pravoslavne crkve, što ostavlja dojam starog svijeta. Rijeka Trebišnjica teče kroz ovaj dragulj, a njezine su obale obrubljene kupalištima s replikama vodenih kotača koji su se nekada koristili za navodnjavanje – piše u tekstu.
Trebinje – foto Boka News
Kako se navodi, u Trebinju ima mnogo toga za vidjeti.
– Smještena visoko na brežuljku, Hercegovačka Gračanica mjesto je koje se mora posjetiti i nesumnjivo je najidiličniji manastir u cijeloj Bosni i Hercegovini. Trebinjski Arslanagića most, poznat i kao Perovića most, još je jedna znamenitost, izgrađena 1574. godine, zajedno s Trgom slobode i manastirom Tvrdoš, koje vrijedi istražiti – stoji u opisu grada.
Autorica zaključuje da je Trebinje zadivljujuće tokom cijele godine, ali postaje posebno lijepo u maju, kada cvijeće cvjeta, a prosječna najviša temperatura iznosi oko 18 stupnjeva Celzijevih.
Regionalna zvijezda Dino Merlin koji je na trgu ispred starogradskih bedema u Budvi trebao da nastupi 1. januara, nastupiće u drugom terminu.
To je dogovor koji je postignut sa Turističkom organizacijom Budva nakon što je zbog tragedije na Cetinju otkazan muzički program.
To isto važi i za nastup bosanskog pjevača Adija Šoše koji je 1. januara trebao da nastupi prije starijeg kolege.
Turistička organizacija budve odrediće koji je to najbolji termin kada bi Dino Merlin mogao da nastupi, a koji bi privukao posjetioce u metropolu turizma.
Još ranije je objavljeno da je honorar Dina Merlina bio 110 hiljada eura te da je TO Budva ugovorom isplatila sve izvođače koji su trebali tokom trodnevnog novogodišnjeg muzičkog programa da nastupe ispred Starog grada.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je danas u Bukureštu selekciju Srbije 16:15, u drugom kolu kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.
To je prvi trijumf izabranika selektora Dejana Savića na turniru, nakon jučerašnjeg startnog poraza od Grčke 18:10.
Srbija je bez bodova, nakon što je ranije danas izgubila od Grčke 17:13.
U duelu sa puno oscilacija, crnogorski vaterpolisti nadigrali su rivala, a sredinom treće četvrtine
imala je prednost od osam golova (14:6).
Srbija se vratila u meč serijom od pet vezanih golova za 14:11 na kraju tog dijela meča.
Crnogorski vaterpolisti su u posljednjoj četvrtini, uprkos brojnim greškama, uspjeli da sačuvaju prednost i upišu bodove.
Vaterpolo CG – SRB
Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bili su Đuro Radović i Nikola Moskov sa po tri, Vasilije Radović, Vlado Popadić i Dušan Matković postigli su po dva, a po jedan Jovan Vujović, Balša Vučković, Miroslav Perković i Danilo Radović.
U selekciji Srbije istakli su se Nikola Lukić i Luka Gladović sa po četiri gola.
Crnogorsku selekciju sjutra očekuje duel sa Francuskom, za plasman u četvrtfinale.
Crnogorskim vaterpolistima mečevi u Bukureštu nemaju rezultatski značaj, jer je Crna Gora, kao domaćin finala Svjetskog kupa, izborila direktan plasman na završni turnir.
Donosimo priču o Foto kino i video klubu „Mladost“ iz Tivta – Donja Lastva, za koga obično kažemo da je čuvar memorije i hroničar razvoja grada Tivta.
Okom kamere i fotoaparata njegovi članovi već 65 godina bilježe najznačajnije događaje u razvoju Grada. Bogata arhivska građa samo je djelimično digitalizovana. Više doznajte u razgovoru sa predsjednikom kluba Antonom Gulom Markovićem.
Sve najznačajnije momente u razvoju grada ste zabilježili na filmskim vrpcama i fotografijama, na neki način ste postali čuvari memorije Tivta?
Marković: To se sigurno može reći, jer mi smo od prvog dana, od 70-ih godina prošlog vijeka snimali svaki važniji događaj u opštini, snimali smo fotoaparatom i kamerama. Imamo veliku zbirku, dokumentarnih zapisa iz perioda do kraja 80-ih godina i kasnije. Filmovi su snimani na vrpci 8 mm, super 8 mm, to danas nije taj kvalitet kao što ima ova digitalni zapis ali smo uspjeli dosta tih filmova digitalizovati. Sačuvali smo ih i učinili vidljivim široj javnosti, pogotovo kroz naše manifestacije koje organizujemo a zovu se „Sjećanje“, organizovali smo ih obično u Multimedijalnoj sali u Tivtu i u Domu kulture „Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi.
Foto klub Mladost
Osim razvoj grada zabilježili ste izgradnju aerodroma Tivat, zemljotres 1979. godine, što još?
Marković: Izgradnju aerodroma Tivat smo mi pratili od samog početka do otvaranja. Taj film je prilično dugačak sniman je sa osam milimetarskim filmom, pa onda smo poslije toga radili praktično sve što se dešavalo, recimo imamo izgradnju škola poslije zemljotresa od kamena temeljca do kraja, do otvaranja škole, imamo obnovu doma kulture u Tivtu „Gracija Petkovića“ od rušenja do izgradnje, radne akcije, zabave…
Razorni zemljotres 1979. godine zabilježili smo fotografijom i filmom. Kad je se to dogodilo uzeli smo foto aparate, skoro svi članovi su izašli na teren, čak smo i u Kotor išli snimati. U bolnici smo pomagali izvlačenje bolesnika, kasnije smo se vratili nazad u Tivat gdje smo nastavili pomagati građanima, i sve snimati.
Cijeli arhiv je pohranjen u prostorijama Foto kino kluba, to je ogroman materijal i blago na neki načini. Materijal još uvjek nije sav digitalizovan, kaže Marković.
„Radi se o hiljadama filmova 6×6 ili 24×36 negativa koje treba skenirati i digitalizovati. Dosta filmova smo uspjeli skenirati i digitalizovati zahvaljujući saradnji sa našim prijateljem i kolegom, iz Podgorice, Momirom Matovićem i te filmove i sada prikazujemo. Ima toga još puno što bi bilo interesantno od nekih događaja do sjednica, izgradnje, radnih akcija, sve smo to bilježili negdje do kraja osamdesetih godina“ – priča Marković.
Sveti Ivan Bogišići – Foto Anton Marković Gula
O istoriji kluba
Klub je osnovan 1960. godine kao sekcija Foto kluba 1. maj z Tivta. Foto klub Mladost je osnovan 1961. godine. Klub je radio u Gornjoj Lastvi negdje do 1970. godina, kada stanovništvo napušta Gornju Lastvu i seli se u Donju Lastvu pa tako i klub, koji je premješten zaslugom tadašnjeg predsjednika fotokluba, Anđelka Stjepčevića, koji je praktično sve uradio da se nađe i prostor u Donjoj Lastvi i da počne da radi, toga da je prve kurseve održao zajedno sa Kikom Tomičićem.
Tada je klub nastavio sa radom, a 70-ih godina prošlog vijeka ostvario je i svoj vrhunac, kada je imao i najviše nagrada i priznanja.
Klub je bio organizovan preko Narodne tehnike u Foto kino Savez Crne Gore pa tako i u Kino savez Jugoslavije.
Marković: „Najznačajnije nagrade su bile preko udruženja Narodne tehnike, jer to je bila jedna krovna udruga organizacija koje se bave tehničkom kulturom. Imamo bronzanu, srebrnu i zlatnu plaketu Narodne tehnike Jugoslavije, imamo zlatnu plaketu Foto kino saveza Jugoslavije i zlatnu plaketu kao klub, zlatnu plaketu Foto saveza Jugoslavije. Isto tako imamo i od republičkih Saveza iste te nagrade, s tim što smo i u 1971. godinu je dobili Nagradu oslobođenja grada Tivta, zahvaljujući tome što smo uz pomoć opštine praktično snimali sve važnije događaje u gradu. Zanimljivo je sa današnje distance da smo pravili foto-novine koje su izlazile sedmično i izlagane u centru grada Tivta na jednom panou.
To je bila aktivnost što se tiče izlagačke aktivnosti, organizovani smo bili preko Foto saveza Crne Gore pa Jugoslavije, gdje je svaki klub praktično organizovao izložbe klubske, među-klubske a nakon toga republičke i državne. Sistema je bio takav da smo učešćem na izložbama dobijali određeni broj poena, nagradama dobijali veći broj poena i tako sticali zvanja. Recimo, foto- ili kino-amater treće klase, pa druge klase, pa prve klase, kandidat majstora i majstor amaterske fotografije i majstor amaterskog filma.
Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva – foto Boka News
Kod nas je najveće priznanje od svih članova stekao Krsto Kiko Tomičić, koji je postao kandidat majstora Kino Saveza Jugoslavije, zbog toga što je imao najviše nagrada za svoje filmove koje je napravio. Snimio je priličan broj filmova, dokumentaraca i igranih. Dobio je i brojna međunarodna priznanja. Dobio je brojna međunarodna priznanja za film koji je bio uvršten u svjetsku produkciju, godišnju u Nikinu, dobio je prvu nagradu u Trstu… za film „Svaki dan kao jedan“, to je bio najuspešnij film koji on snimio, mada je imao i drugih uspešnih filmova. To je film koji govori o jednom danu jedne stare porodice njegovog djeda i bake, koji su praktično snimio ono što oni rade svakog dana…
Vi ste dobili značajna priznanja za fotografiju i film?
Marković: Ja sam dobio više priznanja u fotografiji. Imao sam poene za kandidata majstora fotografije, međutim tada je došlo do raspada države, raspada se Foto savez Jugoslavije i onda nastaje jedan prazan prostor koji se počeo popunjavati individualno tako što su određeni klubovi počeli da organizuju sami izložbe i pozivaju po svojom izboru klubove da učestvuju. Onda su se neki preko FIAP-a organizovali i počeli da rade izložbe koje su se plaćale tako da vi participirate u konkursu izložbe i dobijate taj međunarodan FIAP-ova priznanja, što meni nije odgovaralo, tako da nisam učestvovao u tome.
Možemo li konstatovati da u to vrijeme bavljenje fotografijom i amaterskim filmom bilo jako skupo, da je to jedan lijep hobi, ali se nije mogao svako baviti time, danas je to dostupno svima, digitalizacija je donijela svoje prednosti, ali i mane?
Foto klub Mladost
Marković: I nama kao klubu je bilo jako skupo, filmovi su bili skupi, tada nije bilo tehnike dostupne za kupiti sa drugih tržišta osim ruskog ili istočnih zemalja. Recimo kamere, tek negdje od1973. godine postaju dostupne sa zapadnog tržišta, američki Kodak, Bolex…
U to vrijeme smo imali foto aparate koje je kupovao klub, malo ljudi je imalo svoje, mi bi iz kluba uzeli fotoaparat, snimali, znalo se tačno ko će uzeti koju kameru i nakon snimanja bi vratili tehniku ponovo u klub, sad je to potpuno druga situacija…
Sve smo sami radili razvijali filmove, fotografiju povećanja fotografije za izložbe koje su bile 30×40 cm. Fotopapir i hemikalije kupovao je klub koji je dobio dotaciju od opštine a mi smo morali pravdati kad potrošimo taj materijal…
Sjećam se kad su filmovi slali za Njemačku da bi se razvijali, to su bili prvi kolor filmovi super 8 milimetara, trebalo je to otprilike 15 dana da se razvijeni film vrati i kad se vrati onda se montira, ali ti filmovi su bili skupi u ono vrijeme… Tako da u klubu, recimo ako je neko želio da snima film on je trebao da napravi otprilike jedan sinopsis (knjigu snimanja) što hoće da radi i da zatraži filmove te navede koliko bi mu trebalo… Na kraju film bi se montirao, imali smo svoje male montažne stolove.
Polaznici kursa 1984.g – Foto klub Mladost
Klubska arhivska građa još uvjek nije ugledala svijetlo dana
Klub je organizovan kao NVO i u posljednje vrijeme ne prolazite na konkurse Opštine Tivat pa nema više klubskih izložbi i projekcija filmova.
Marković: Pa, to je jedan problem koji nas već nekoliko godina pogađa, ocjenjivači projekata nisu odavde, ne znaju o čemu se radi i koji klub ima značaj za Grad, oni to ne prepoznaju. Sredstva dobijaju neke nove organizacije koje su tek osnovane, ja nemam ništa protiv toga što oni dobiju sredstva ali mislim da bi u tim komisijama, ocjenjivačkom odboru trebao biti neko ko poznaje ove prilike, ko zna što Foto klub znači za Tivat kao i da posjedujemo dokumentaciju kroz 60-to godišnjicu razvoja Tivta – zaključio je Marković.
Na kraju ove priče možemo zaključiti da je Foto kino klub Mladost institucija grada, kao i da se nadamo da će lokalna administracija prepoznati njen značaj, a preostali dio arhivske građe ugledati svjetlost dana i postati vidljiva svima.
Tivat se i 2024. godine našao među destinacijama čija je priča prepoznata kao inspirativna za unaprjeđenje održivog razvoja turizma, “Green Destinations Top 100”.
Turistička organizacija Tivta je 2024. godine aplicirala sa pričom “Manje je više”, odnosno “Uklanjanje bilborda u Tivtu” kao primjer dobre prakse i time je prepoznat među 100 najboljih priča odnosno “Sustainable – Good Practice Story”.
Deseto izdanje Top 100 takmičenja prikazuje izuzetne priče iz različitih zemalja, a svaka od njih svjedoči o inovativnim i učinkovitim praksama održivog turizma, tog grada kao tzv. zelene destinacije, kazala je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević za Boka News.
Direktorica TO Tivat, Nina Lakičević – foto Boka News
Green Destinations najveća je svjetska mreža destinacija posvećenih održivosti. Njihov cilj je podržati destinacije u poboljšanju kvaliteta i održivosti na temelju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i globalno dogovorenih načela.
Tivat je prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila Green Destinations organizaciji, a već treći put Tivat je uvršten u primjere dobre prakse TOP 100 kao inspirativni primjer drugima od turističkih stručnjaka do putnika. Ovaj uspjeh naglašava značaj održivih turističkih praksi koje turističke destinacije uvode kako bi očuvale prirodne ljepote i kulturnu baštinu, dok istovremeno osiguravaju dugoročni razvoj turizma.
“Tivat ide ka tome da bude održiva destinacija i to treba da promovišemo. Mislim da su bilbordi bili nešto od čega je trebalo početi i što je trebalo ukloniti. Taj projekat je nagrađen. Mi smo sad već prošle godine u novembru imali edukativnu radionicu Tourism Think Tank, odnosno konferenciju gdje se upravo razgovaralo o održivim praksama, koliko je važna edukacija, koliko je važno da ljudi shvate značaj održivog turizma, jer danas je konkurencija jaka i treba da zadovoljite neke standarde ukoliko želite da turista dobro ocjeni destinaciju i da se jednog dana ponovo vrati u grad” – kaže Lakičević..
Gornja Lastva foto Boka News
Lakičević poručuje da povratak prirodi, zdrav način življenja i turizam se razvijaju do te mjere da nije dovoljno samo sunce i more.
“Definitivno, turisti sve više traže da budu dio nečega da imaju taj neki osjećaj ličnog doživljaja, užitka s druge strane da jedan grad koliko god da ide ka razvoju i luksuzu ne smijem da zaboravi svoju tradiciju. Radili smo na tome i moram da se zahvalim zaista komisiji koja je predana u tome da se projekti valorizacije kulturne baštine nastave i da naša Turistička organizacija sva ona sredstva koja po zakonu treba da izdvoji uloži na takve projekte, jer ukoliko želite da govorite o značaju jednog grada ne smijete zaboraviti koliko je važna kultura i nasleđe. Drago mi je da je naša komisija predana, prije svega gospođa Maja Marović koja se zaista trudi da radi na tome da sve te projekte plasira na pravi način i da sredstva koje imamo opredijeli najkorisnije jer to je nešto što je naš turistički proizvod”- ističe Lakičević.
„Sedam dana u vrmačkim selima”
Imate li podatak koliko je prosječno zadržavanje turista?
“Nažalost broj se smanjio ranije je to bilo oko 13-14 noćenja mislim da su tome doprinosili gosti koji su bili iz Rusije jer njima je možda bilo lakše kad već prevali toliki put da ostanu duže, sad se taj trend smanjio na 8,3 noćenja. Cijeli trend je da turisti se u jednom gradu zadrže 3 ili 4 dana, da im je to baza i da obilaze ostale gradove u okruženju”, kazala je Nina Lakičević, direktorica TO Tivat.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom planira razgovarati o naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Govoreći na tiskovnoj konferenciji na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, Trump je sugerirao da bi se takav sastanak mogao održati nakon njegove inauguracije 20. siječnja. Na pitanje novinara o vremenu mogućeg susreta suzdržao se od navođenja konkretnog datuma, ali je rekao: “Znam da bi se Putin želio sastati.”
Trump je također izrazio nadu da će rat završiti u roku od šest mjeseci. Nadam se puno prije šest mjeseci, dodao je.
Tijekom svoje kampanje Trump je često hvalio svoj odnos s Putinom i tvrdio da bi mogao okončati rat u Ukrajini “u roku od 24 sata”, no nikada nije pojasnio detalje te tvrdnje.
Ukrajina se već gotovo tri godine odupire ruskoj invaziji punog opsega uz pomoć Zapada.
Kijev strahuje da će, kada Trump preuzme dužnost 20. siječnja, američka pomoć biti oštro smanjena. Tijekom svog novogodišnjeg obraćanja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je apel Washingtonu da ne smanjuje pomoć Ukrajini.
Parking servis Herceg Novi i ove godine realizovaće akciju poklanjanja parking karti penzionerima i roditeljima djece uzrasta do jedne godine.
Od 13. januara do 13. februara korisnici koji ispunjavaju uslove mogu da podnesu prijave i apliciraju za dobijanje poklon parking karti.
Parking servis je za 2025. godinu opredjelio ukupno 200 poklon parking karti za penzinore za 100 časova parkiranja u svim zonama (osim ljubičaste) i 100 poklon parking karti za roditelje djeteta starosti do jedne godine života za 100 časova parkiranja u svim zonama (osim ljubičaste).
Poklon parking karte važe do 31. decembra 2025. godine.
U više gradova širom Crne Gore, građani su, u posljednja 24 sata, dobrovoljno vratili 47 komada vatrenog oružja, 1.317 komada municije, 11 ručnih bombi, eksplozivna sredstva i djelove vatrenog oružja.
U saopštenju Uprave policije navodi se da su oružje i municija vraćeni u sklopu kontinuirane kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju sprovode duži niz godina.
Kako je saopšteno, u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima, građani su policiji dobrovoljno predali 32 komada vatrenog oružja, od čega 13 pištolja i 19 pušaka, 978 komada municije, sedam ručnih bombi i jedan zatvarač od puške.
„Službenicima u Herceg Novom, Baru, Tivtu, Ulcinju i Budvi, dobrovoljno je vraćeno osam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja i četiri puške, 335 komada municije, i dva okvira za pištolj“, kaže se u saopštenju policije.
Dodaje se da je u Bijelom Polju, Petnjici, Kolašinu i Beranama dobrovoljno predato ukupno sedam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja i tri puške, četiri komada municije, četiri ručne bombe, kao i jedna električna detonatorska kapisla i određena količinu rasutog eksploziva.
Za četiri dana, dobrovoljno predali 121 komad vatrenog oružja
Iz Uprave policije su kazali da je, za četiri dana, dobrovoljno predat 121 komad vatrenog oružja, 2,859 komada municije, 14 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava.
„Uprava policije apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu”, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, građani mogu pozvati policiju na broj 122 i obavijestiti ih da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se osoba, odnosno oružje, nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju.
Iz Uprave policije su naglasili da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega, kako su pojasnili, zbog bezbjednosti.
„Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na osiguranju i izgradnji bezbjednog ambijenta“, zaključuje se u saopštenju.
Planirane sankcije ciljaju starije tankere koji prevoze naftu po cijenama iznad granice postavljene od G7
Američka administracija, u svojim završnim danima pod vodstvom predsjednika Bidena, planira proširiti sankcije na značajan broj dodatnih tankera iz “tamne flote” uključenih u rusku trgovinu energentima. Kako piše The Maritime Executive, Ministarstvo financija SAD-a već ima više od 200 ruskih brodova na svojoj crnoj listi, a nova runda sankcija dodatno će povećati taj broj.
Ove mjere ciljaju tankere koji prevoze većinu ruskih izvoznih zaliha nafte po cijenama iznad ograničenja G7 od 60 dolara po barelu. Cilj tog ograničenja bio je smanjiti ruske prihode bez ometanja globalne opskrbe energijom. Međutim, Rusija je brzo prilagodila svoju strategiju koristeći starije tankere registrirane u zemljama s niskom razinom regulacije, poput Gabona i Cookovih Otoka.
Prema podacima Plattsa, “tamna flota” sada broji oko 600 brodova, uključujući MR, LR i Aframax tankere, koji su pogodni za operacije u Baltičkom moru. Više od 80% ruskog izvoza nafte sada prevoze upravo ti brodovi, što postavlja pitanja o učinkovitosti ograničenja cijena koje je postavio G7.
SAD je u prošlosti imao određeni uspjeh u borbi protiv trgovine naftom uvođenjem sankcija na pojedine brodove. Sankcije povećavaju rizik za sve koji posluju s takvim brodovima, uključujući banke, dobavljače, terminale i brodarske registre. Upravo zbog toga, Bidenova administracija planira dodati još više tankera, naftnih kompanija i osiguravajućih društava na popis sankcija.
No, budućnost ove politike pod novim predsjednikom Donaldom Trumpom ostaje neizvjesna. Tijekom svoje kampanje, Trump je izrazio skepticizam prema sankcijama. “Sankcijama samo guramo sve od sebe. Nisu mi drage sankcije,” rekao je Trump u srpnju 2024.
Europski saveznici pomno prate situaciju i razmatraju načine za održavanje strogog režima sankcija u slučaju da Trump ukine postojeće mjere. Analitičar Tom Keatinge iz Royal United Services Institute upozorava da bi Europa trebala preuzeti vodeću ulogu u provedbi sankcija ukoliko SAD promijeni svoju politiku.
