Turistička organizacija Tivat predstavila je u Beogradu, zajedno sa NTOCG i drugim lokalnim organizacijama, svoju zimsku i novogodišnju ponudu, potvrđujući još jednom poziciju Tivta kao jedne od najprivlačnijih cjelogodišnjih destinacija na crnogorskom primorju.
Uz činjenicu da je Srbija jedno od ključnih tržišta za Tivat, interesovanje beogradske publike dodatno je potvrdilo da ovaj grad ostaje omiljeni izbor posjetilaca kako tokom ljeta, tako i sve više tokom zime i prazničnih dana.
Direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević naglasila je da Tivat svoju prepoznatljivost ne gradi samo na luksuznim sadržajima i modernim turističkim standardima već i na emociji grada koju posjetilac osjeti na svakom koraku.
„Tivat je destinacija koja živi 365 dana u godini. Gostima iz Srbije uvijek želimo da pružimo najbolje od našeg grada – od koncerata najvećih regionalnih zvijezda i autentičnog prazničnog duha, do one posebne mediteranske energije koja se osjeća čak i u decembru, dok šetate rivom i udišete miris mora. Zato smo i ove godine pripremili program koji ne nudi samo zabavu, već i pravi doživljaj Tivta, njegovog stila, ritma i šarma“, poručila je Lakičević.
Tivat već godinama unazad prednjači kao jedna od najposjećenijih novogodišnjih destinacija u Crnoj Gori, a ove godine donosi najduži praznični program do sada – od 12. decembra do 13. januara. Centralni događaji biće održani na gradskoj rivi Pine, gdje se očekuje nekoliko hiljada posjetilaca tokom ključnih novogodišnjih dana.
12.12. – Adi Šoše
30.12. – Saša Matić
31.12. – Lepa Brena
01.01. – Jelena Rozga
02.01. – Toni Cetinski i Mirza Selimović
06.01. – Jovana Pajić
13.01. – Nataša Bekvalac
Uz vrhunske nastupe regionalnih zvijeda, ali i lokalnih bendova, posjetioci će moći da uživaju i u novogodišnjim kućicama na rivi Pine, koje će nuditi vrhunske lokalne ukuse, tradicionalna jela i specijalitete modernog mediteranskog kulinarstva.
„Tivat je danas moderan, živ, otvoren grad – destinacija u kojoj se spajaju glamur i tradicija, prirodna ljepota i savremeni sadržaji. Naš cilj je da posjetioci iz Srbije osjete to jedinstveno iskustvo, da uživaju u toplini primorskog ambijenta, šetnji uz more, dobroj muzici i vrhunskoj gastronomiji. Vjerujemo da će mnogi poželjeti da nam se ponovo vrate i to već na ljeto“, zaključila je Lakičević koja je tokom boravka u Srbiji kroz više medijskih nastupa promovisala kompletnu turističku ponudu grada.
Jedna žena je stradala, a muškarac je teško povrijeđen nakon što ih je napala ajkula dok su plivali na udaljenoj plaži u australijskoj državi Novi Južni Vels, piše BBC.
Policija je saopštila da je žena, za koju se vjeruje da je imala dvadesetak godina, preminula na licu mjesta, dok je muškarac, takođe u dvadesetim godinama, helikopterom prebačen u bolnicu u Njukaslu u kritičnom stanju.
Hitna pomoć je pozvana na plažu Kajlis, u nacionalnom parku Kraudi bej, oko 300 kilometara sjeverno od Sidneja, rano jutros po lokalnom vremenu, navela je policija.
Vlasti su pohvalile prolaznika koji je improvizovanim podvezom stegao muškarčevu nogu prije dolaska hitne pomoći, što mu je “potencijalno spasilo život”.
“Hrabrost koju su pokazali neki prolaznici u ovoj situaciji zaista je nevjerovatna. Izložiti se na takav način je herojski čin i očigledno nam je obezbijedilo vrijeme da stignemo do tog povrijeđenog muškarca”, rekao je superintendant Hitne pomoći Novog Južnog Velsa, Džoš Smajt, novinarima.
Ajkula koja je napala ženu i muškarca vjerovatno je bila “velika bik-ajkula”, saopštilo je Ministarstvo za primarnu industriju.
Bik-ajkule, koje mogu živjeti i u slatkoj i u slanoj vodi, “jedne su od ajkula koje mogu biti potencijalno opasne za ljude”, navodi Australijski muzej. Prema evidenciji Međunarodnog registra napada ajkula, one su treća najsmrtonosnija vrsta ajkula.
Plaža je sada zatvorena, a postavljaju se uređaji koji mamcima privlače ajkule kako bi bile obilježene i ponovo puštene u more.
Organizacija Surf Life Saving NSW saopštila je da će i obližnje plaže biti zatvorene 24 sata, dok će dronovi nadzirati područje.
“Ovo je strašna tragedija i izražavamo najdublje saučešće porodicama žene i muškarca. Za sada, molimo sve da se drže podalje od vode na plažama u blizini i da slijede uputstva spasilaca”, rekao je izvršni direktor “Surf Life Saving NSW”, Stiv Pirs.
Ovo je peti smrtni napad ajkule u Australiji ove godine. Prethodni se dogodio prije manje od tri mjeseca, kada je muškarac poginuo u rijetkom napadu ajkule na sjevernim plažama Sidneja.
Svi penzioneri, kojima su u posljednje dvije godine bile zamrznute minimalne penzije na 450 eura, u narednoj godini će dobiti redovno povećanje kao i ostali korisnici penzijsko-invalidskog osiguranja, kazali su Danu iz Fonda PIO.
“Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom godine usklađuju se tri puta i to 1. januara, 1. maja 1. septembra u skladu sa parametrima o rastu zarada i potrošačkih cijena u četvoromjesečnom periodu. Posljednjim izmjenama Zakona o PIO ova odredba se nije odnosila na korisnike najnižeg iznosa penzije, tj. najniža penzija iz člana 29. Zakona koja iznosi 450 eura nije se usklađivala u 2024. i 2025. godini. Međutim, kako je ova odredba vremenski ograničena, to znači da će se sva prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, počev od 1. januara 2026. godine usklađivati, u skladu sa članom 58. Zakona o PIO”, naveli su iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
Prema statističkim podacima, za septembar 2025. godine ostvareno je pravo na isplatu ukupno 131.824 korisnika. Od tog broja 128.425 su korisnici prava na penziju (starosna, invalidska, porodična), a 3.399 su korisnici ostalih prava (tuđa njega i pomoć, tjelesno oštećenje, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu).
“Prema podacima iz isplatne baze za septembar 2025. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 450 eura je 48.244, dok je za isti mjesec isplaćeno 15.915 razlika do najnižeg iznosa penzije, tj. do iznosa 450 eura. Iz navedenog proizilazi da 54,54 odsto penzionera prima penziju u iznosu od 450 eura”, precizirali su iz Fonda.
Budžet Fonda PIO je u ovoj godini bio još zavisniji od Vlade u odnosu na 2024, iz razloga što je krajem prošle godine Vlada donijela odluku da umanji doprinose za dodatnih 10,5 odsto.
–”Preliminarni finansijski podaci za period januar-oktobar 2025. godine pokazuju da je Fond za navedeni period ostvario ukupne primitke u ukupnom iznosu od 664,29 miliona eura i veći su za 9,37 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, kada su iznosili 607,38 miliona eura”, ističu u Fondu PIO.
Prihodi od doprinosa za deset mjeseci ove godine, dodaju, iznose 281,7 miliona eura i manji su za oko 37,3 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 450,97 miliona eura.
“Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 382,6 miliona eura, što je skoro 2,5 puta više od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 156,41 milion eura. Kumulativno posmatrano, za period januar-oktobar ove godine namjenski prihodi, tj. prihodi od doprinosa iznose 281,7 miliona eura, dok su opšti prihodi budžeta 382,6 miliona eura, što znači da nedostajuća sredstva, tj. deficit Fonda iznosi 382,6 miliona eura ili 57,6 odsto ukupnih izdataka. Naša procjena je da će se do kraja godine zadržati ovaj odnos”, naglasili su iz Fonda.
Deficit ostaje na istom nivou
Budžet Fonda PIO, koji je upućen Ministarstvu finansija, za 2026. godinu iznosi 853,64 miliona eura i veći je za 70 miliona eura.
“Projekcija deficita za 2026. godinu je na nivou deficita u 2025. godini”, kazali su iz Fonda.
Najmanje 36 osoba, među njima i vatrogasac, poginulo je, više je ozlijeđenih i gotovo 300 nestalih u golemom požaru koji je zahvatio sedam nebodera stambenog kompleksa u Hong Kongu. S vatrom se bori više od 700 vatrogasaca.
Sedam od osam nebodera velikog stambenog kompleksa u Hong Kongu u plamenu je. U gotovo 2000 stanova živi 4600 ljudi. Od toga trećina je starije dobi.
Pala je noć, a vatrogasci sve vrijeme neumorno gase vatru. Uzrok požara još nije poznat, no vjeruje se da se brzo proširio zbog skela od bambusa postavljenih zbog obnove kompleksa.
Vatrogasna služba Hong Konga proglasila je uzbunu pete – najviše razine.
Zbog izrazito visokih temperatura, vatrogasci se ne mogu probiti do stanovnika zarobljenih na višim katovima zgrada. Opasnost prijeti i vani jer s nebodera padaju dijelovi.
– Požar se brzo širi na obližnje zgrade i primamo brojne pozive u pomoć. Također, padaju ruševine i skele, što predstavlja dodatnu opasnost za naše ljude na prvoj crti obrane. Osim toga, temperatura unutar tih zgrada vrlo je visoka, pa nam je prilično teško ući u njih i popeti se kako bismo proveli operacije gašenja i spašavanja, rekao je Derek Armstrong Chan, zamjenik ravnatelja vatrogasne službe Hong Konga.
Na vatrom zahvaćenom kompleksu provodili su se opsežni građevinski radovi, zbog čega su zgrade okružene skelama. Hong Kong je jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje se za njihovu izradu koristi lako zapaljivi bambus.
Vatrogasci su još u noćnim satima nastojali ugasiti požar, pri čemu se gusti crni dim dizao iz 31-katnih nebodera, a plamen je osvjetljavao noćno nebo. Stambeni kompleks Wang Fuk Court, gdje je požar izbio, čini 2000 stanova raspoređenih u osam blokova.
Vatrogasna postaja za Reuters je rekla da zasad ne zna koliko je ljudi još uvijek možda u zgradama.
Poginuo i vatrogasac
Jedan 71-godišnji stanovnik koji se preziva Wong rasplakao se govoreći da je njegova supruga zarobljena u jednoj od zgrada.
Među smrtno stradalima je i vatrogasac s prezimenom Ho, kazao je ravnatelj vatrogasne postaje.
Šezdesetšestogodišnji Harry Cheung, koji je više od 40 godina živio u jednom od blokova, rekao je da je čuo “veoma glasnu buku oko 14:15 te požar koji je buknuo u obližnjem bloku”.
– Odmah sam se vratio kako bih spakirao svoje stvari, rekao je.
– Ni ne znam kako se sada osjećam. Samo razmišljam o tome gdje ću noćas spavati jer se vjerojatno neću moći vratiti kući, dodao je.
Ljudi su se okupili na obližnjem nathodniku, gdje su u strahu promatrali i fotografirali dim koji se dizao iz zgrada od kojih su neke imale skele od bambusa, a korisnici na društvenim mrežama su objasnili da se te zgrade posljednjih godinu dana renoviraju.
300.000 ljudi u okrugu
Wang Fuk Court jedan je od mnogih stambenih kompleksa u Hong Kongu, koji je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu.
U okrugu Tai Po, blizu granice s Kinom, stanuje oko 300.000 ljudi. Posjedovati dom dalek je san za mnoge u Hong Kongu, koji ima jedno od najskupljih tržišta nekretnina u svijetu, a cijene najma kreću se oko rekordnih razina. Kompleks spada u vladin program subvencioniranog stanovanja.Vatrogasna postaja je izvijestila da je u 14:51 primila izvješća o požaru u Wang Fuk Courtu. Do 18:22 uzbuna je podignuta na petu razinu, odnosno najvišu u gradu. Jaki vjetrovi su pomogli širenju plamena na sedam od osam blokova u kompleksu.
Hong Kong je jedno od posljednjih mjesta na svijetu gdje se bambus i dalje naširoko koristi za skele u graditeljstvu.
Vlada je zbog sigurnosnih razloga u ožujku počela postupno ukidati korištenje skela od bambusa. Najavila je da će se u 50 posto javnih građevinskih radova morati rabiti metalni okviri.
Hongkonško ministarstvo prometa je reklo da je zbog požara zatvorena cijela dionica ceste Tai Po, jedne od dviju glavnih prometnica Hong Konga, a da su autobusi preusmjereni.
Ovo je najveći požar u Hong Kongu u posljednja tri desetljeća.
Vatrogasci bi ga mogli gasiti cijelu noć, a strahuje se da će broj žrtava rasti.
Mnogi stanovnici evakuirani su, uključujući one iz obližnjih zgrada koje nisu dio stambenog kompleksa.
Inženjer Milan Kulić, koji iza sebe ima više od 40 godina iskustva na projektima osvjetljenja materijalne kulturne baštine širom svijeta, besplatno će uraditi idejni projekat osvjetljenja Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.
Kulić, koji je predstavnik italijanske firme iGucini za oblast arhitektonskog osvjetljenja objekata od posebnog istorijskog i kulturnog značaja, biće autor idejnog rješenja za most, ali i za Kulu Marka Kraljevića, a u ponedjeljak se sastao sa načelnikom Višegrada Mladenom Đurevićem.
On je naveo da je radio na brojnim sličnim projektima, između ostalog na osvjetljenju Arslanagića mosta u Trebinju, mosta u Foči, kao i tvrđave Forte Mare u Herceg Novom.
– Ovakvi projekti daju potpuno novu dimenziju spomenicima kulture. Kada se istorijske građevine kvalitetno osvijetle dobijaju novu vrijednost i vizuelni identitet – rekao je Kulić i dodao da će mu Višegrađani dostaviti neophodnu foto-dokumentaciju na osnovu koje će tim započeti izradu idejnog projekta.
Đurević je istakao da će kompletna projektna dokumentacija, nakon što bude urađena, biti dostavljena na uvid i stručno mišljenje nadležnima u Uneskovom zavodu i Zavodu za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
– Naš cilj je da se svi radovi izvedu stručno u skladu sa svim propisima i da se nijednim dijelom ne ugroze spomenici kulture. Most Mehmed-paše Sokolovića zaslužuje novu dimenziju i siguran sam da će svi prepoznati značaj ovog projekta – rekao je Đurević.
Prezentacija idejnog projekta biće održana naredne godine.
Izmjenom i dopunom Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, koje su usvojene u skupštinskoj proceduri u julu 2025. godine članom 12a, propisano je sledeće:
„Vlasnik stabla masline dužan je da upiše svako stablo u Registar maslina koje vodi organ lokalne samouprave nadležan za poslove poljoprivrede. Stablo upisano u Registar iz stava 1 ovog člana posjeduje jedinstveni identifikacioni broj, koji mora biti fizički istaknut na stablu na trajan način. Registar mora da sadrži podatke o vrsti i starosti masline (ako je poznata), tačnoj lokaciji stabla, identitetu vlasnika i korisnika, eventualnim ograničenjima raspolaganja ili posebnim režimima zaštite“.
Vlasnici stabala maslina koji su upisani u Registar maslinara kod Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva biće kontaktirani od strane zaposlenog Opštine Kotor za informaciju o tačnom broju stabala maslina, vrsti i starosti masline kao i tačnoj lokaciji stabla.
Maslinare koji posjeduju zasade maslina a koji nisu upisani u Registar maslinara obaviještavamo da su u obavezi da kontaktiraju Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor i daju informacije koje se traže za Registar maslina.
Crnogorska plovidba je doživjela svoj epohalni brodolom, pun kontroverzi i dubioza. Neko drugi će platit račun, kao i uvjek, to su građani, koji svojom apatičnošću i ne izgleda da puno brinu za sve pogreške i štete raznih vlasti, koje u krajnjem će oni platiti porezima, taksama i raznim nametima.
Meritum ovog teksta je jednostavan, kratak i koncizan. Ako je Crnogorska plovidba doživjela svoj bankrot i prodala jedinu imovinu sa kojom privredjuje i koju posjeduje, zašto ista nije momentalno likvidirana nakon izmirivanja svih dugova i dugova prema povjeriocima? Navedeno se moglo uraditi simultano u roku od nekoliko dana, a brodovi su prodati prije 3 mjeseca?
Prema dostupnim izvještajima, crnogorska plovidba ima 9 zaposlenih, čija godišnja bruto primanja iznose oko 400.000 eura, složit ćemo se da su navedena primanja višestruko veća odprosječne CG zarade, u svjetu normalnih tržišnih i poslovnih odnosa, postavilo bi se pitanje, da li nakon rasprodaje cijelokupne imovine firme, koja svoj vijadj [putovanje] završava sa više desetina miliona eura gubitaka, ima smisla nastavljati isplatu visokih plata zaposlenima u upravi, koji suštinski nemaju više sa čime upravljati sem sa ostavštinom enormnih dugovanja?
CG jeste zemlja apsurda, ali svakim danom pokazujemo da možemo prevazići i najiracionalnije ponašanje. Zaključak,draga gospodo iz Vlade, ako je crnogorska plovidba ostala bez brodova, zašto do sada niste likvidirali firmu? Do kada će još ta upokojena brodarska firma generisati visoke troškove?
Savjet, isplatite povjerioce i dugovanja, likvidirajte izmučenu firmu, a zaposlenima zahvalite, i kao i svi ostali gradjani neka se izbore na tržištu rada ili prijave na biro rada, oni jednostavno više nemaju sa čime upravljati, poručuje pomoski stručnjak Goran Sindik.
Moderna monografija “Tivat – grad između zaliva i Sunca” biće predstavljena javnosti u JU Muzej i galerija Tivat u četvrtak, 27. novembra u 19 sati, u okviru Novembarskih dana.
Promocija će biti završni čin višegodišnjeg istraživačkog, uredničkog i izdavačkog rada na knjizi koja po prvi put cjelovito predstavlja slojeve kulturno-istorijske baštine ovoga prostora. Na događaju će govoriti predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, recenzent prof. dr Ilija Lalošević, te autori Siniša Luković, Danijela Đukić, Zoran Mujbegović i urednik Rastko Šejić. Posebna gošća biće mlada pjevačica Isidora Nikolić, koja će premijerno izvesti novu pjesmu inspirisanu mediteranskim ambijentom Boke.
Knjiga u izdanju tivatskog muzeja nastala je obimnim naučnim istraživanjem, terenskim i arhivskim radom, te konsultacijom veoma široke literature. Građena je kao sinteza naučno utemeljene studije i pripovjednog, čitljivog teksta koji čitaoca uvodi u svijet tivatskih pejzaža, ljudi, naselja i civilizacijskih slojeva. Autori su, nadograđujući se jedni na druge, težili da pokažu kako se globalni istorijski tokovi mogu razumjeti kroz lokalne heroje, predanja, običaje i materijalne tragove – od praistorijskih gomila, preko rimskih vila i mletačkih posjeda, do austrougarskog Arsenala i savremenog identiteta grada. Kako je naveo jedan od autora, „nije se težilo enciklopedijskom pregledu svega, već živom osjećaju mjesta – da čitalac vidi, osjeti i razumije grad koji je nastajao između zaliva i Sunca“.
Recenzent dr Adam N. Crnobrnja, predsjednik Srpskog arheološkog društva i muzejski savjetnik u Narodnom muzeju u Beogradu, ističe da se ovom monografijom Tivat „prvi put može podičiti ne samo dugom prošlošću već i dugom, jasno ispričanom istorijom“. On navodi: „Urednik i jedan od autora ove knjige je malom barkom zvanom Tivat, poput vještog moreplovca navigao kroz uzburkano more vremena i ukotvio je u našem trenutku. I svaki čitalac će, sa punom vjerom u sigurnu ruku kapetana, moći da zaplovi istim kursom, kroz milenijumsku avanturu Tivta.“ Po njegovim riječima, monografija nije zbir činjenica, već „živ organizam u kojem slojevi vremena dišu, prepliću se i postaju prostor koji pamti“.
Prof. dr Ilija Lalošević,sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, u svojoj recenziji podvlači naučnu utemeljenost knjige: „Sadržaj je prvi put sistematično predstavljen kroz sve kulturne slojeve, od praistorije do 20. vjeka. Monografija donosi značajan doprinos u proučavanju lokalnih sakralnih objekata, leksičkog porijekla toponima, života pod Mletačkom republikom, kao i industrijskog razvoja Tivta u austrougarskom razdoblju.“ Posebno ističe da knjiga „bez opterećenja formom spaja naučni rad, arhivska istraživanja, likovni materijal i savremenu vizuelnu interpretaciju“.
U pogovoru monografije, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović naglašava da ova knjiga „predstavlja ostvarenje za koje je bilo potrebno mnogo više od truda – potrebno je bilo povjerenje u smisao zajedničkog znanja“. Po njegovim riječima, monografija je „poziv da se Tivat čita bez predrasuda, kao grad koji je istovremeno i dio svijeta i nešto neotkriveno blisko“, te „delo koje će dugo stajati kao jedan od kamenova međaša u samosagledavanju tivatskog prostora“.
Monografija – Tivat – grad između zaliva i Sunca
Urednica izdanja i direktorka muzeja mr Danijela Đukić ističe da je „ova monografija o Tivtu prvo takvo izdanje nakon višedecenijskog zatišja i stagniranja održivosti i vitalnosti kulturno-istorijskog kontinuuma“, te da „predstavlja ozbiljan početak izdavačke djelatnosti JU Muzej i galerija Tivat, čiji je cilj da naučna saznanja, artefakte, fotografije, arhivske mape i priče lokalnih zajednica učini dostupnim nasljednicima tivatske baštine i široj javnosti“. Ona dodaje da je „ovo prva publikacija u kojoj su tekst, fotografije, ilustracije i digitalne veze (QR kodovi) ukomponovani tako da čitaoca vode direktno ka lokalitetima koji se opisuju“, te nagovještava mogućnost engleskog izdanja sredinom iduće godine, „čime bi se dodatno otvorio prostor za (re)pozicioniranje na turističkoj mapi“.
Autor Siniša Luković naglašava da iza knjige stoji „velika ljubav prema gradu“ i „želja da se Tivat predstavi kao mjesto susreta – mediteranskih, pomorskih, urbanih i duhovnih tokova“. Kako dodaje, „istorija grada nije skrivena u arhivima, već u životima ljudi, u svakodnevici, u pejzažima koji se mijenjaju sporije nego što mislimo“. Zaključuje: „Istorija grada najbolje se razumije kada je gledamo očima ljudi koji su je živjeli – ribara, pomoraca, majstora, sveštenika, putnika, djece koja su rasla uz zvuk brodova i miris soli. Bez njihovih priča, Tivat bi bio samo geografska tačka; s njima, on postaje grad sa dušom.“
Po riječima akademskog slikara Zorana Mujbegovića, „u ovoj monografiji oživjeli su svi mitovi i legende moga djetinjstva provedenog u Krtoljskom moru“, dok je „do kraja na beskompromisno naučnoj osnovi prenesena pripadnost Tivta globalnim civilizacijskim tokovima i načinima kako su oni uticali na razvoj i život grada“.
Urednik izdanja, Rastko Šejić, podvlači da je „knjiga građena kao dijalog teksta i slike, naučnog i narativnog, prošlosti i sadašnjosti“, te da je „cilj bio da se istorija ne samo pročita, nego doživi“. Dodaje: „U jednoj knjizi sabran je rad četiri autora, bezbroj stručnih saradnika, konsultovano 471 naslova stručne literature i ukomponovano 732 grafičke ilustracije na 420 strana. To nije stvar statistike, već ozbiljnosti pristupa koji je zahtijevala saradnja sa vrhunskim institucijama zaštite i prezentacije kulturne baštine, poput tivatskog muzeja koji je izdavač. Na to nas je obavezao i blagoslov Kotorske biskupije i Mitropolije crnogorsko-primorske, kao najvećih čuvara tradicije civilizacije Tivta.“
Promocija će biti prilika da se Tivat predstavi kao grad čija je prošlost bogata, složena i isprepletena, ali i kao mjesto koje svojim nasljeđem nastavlja da živi u ljudima, pejzažu i kulturi. U tom duhu, monografija „Tivat – grad između zaliva i Sunca“ postaje ne samo knjiga, već i poziv da se grad ponovo otkrije – pogledom, sluhom i srcem.
Na promociji će knjiga biti dostupna čitaocima po promotivnoj cijeni.
Izveli smo na pozornicu neke od autora koji su, svojim djelovanjem, upalili svojevrsnu luču neprolaznosti, utisnuvši ovim predjelima žig izuzetnosti, kazao je Živković
Praveći sintezu umjetničkih djela lociranih po mjestima, crkvama i autorima, istoričari umjetnosti Radojka Abramović i Miljan Živković, poslenici Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, izdavača knjige, uradili su pionirski poduhvat u oblasti istorije umjetnosti, u domenu savremene i moderne crkvene umjetnosti užeg basena Boke Kotorske. Ovim djelom autori daju svoj doprinos očuvanju kolektivnog sjećanja na umjetnike, koji su svojim talentima ukrasili oltare, krstionice, svodove i mnoge druge prostore u crkvama. Knjiga predstavlja „kamen temeljac” za sve buduće istraživače crnogorske umjetnosti.
-Knjiga „Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske (Kotor, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Perast)“ predstavlja ogledan primjer publikacije koja stručnim sadržinskim slojem, profesionalnim i istraživačkim pristupom tematici, ilustrovanim prilozima i grafičkom opremom zadovoljava sve kriterijume respektabilnog monografskog izdanja od izuzetnog značaja za crnogorsku istoriju umjetnosti, zapisala je recenzentkinja Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti.
Sakralna djela Boke
Radojka Abramović, kojoj je ovo šesta knjiga, istakla je da sveštenici i dan danas nastavljaju sa porudžbinom umjetničkih djela, trudeći se da ukrašavaju crkve o kojima se staraju, poštujući hrišćanske, ikonografske i spiritualne vrijednosti, kroz samosvojan integritet poručenog djela. Istakla je primjer mr don Roberta Tonsatija, koji je u saradnji sa sveštenikom dr Zoranom Đurovićem poručio izradu ikone Bl. Gracije u vizantijskom ikonografskom maniru, gdje se u crkvi B. D. M. Pomoćnice Kršćana ponovo susreću istok i zapad.
Skrenula je pažnju na izuzetnu skulptorsku cjelinu vrata na crkvi Sv. Marije od Rijeke (BL. Ozane), 24 metope iz života suzaštitnice Kotora dominikanske opatice Bl. Ozane Kotorke, koju je Kotor dobio radom skulptora Vaska Lipovca, zalaganjem don Branka Sbutege. Posrebreni sarkofag Bl. Ozane u istoimenoj crkvi, djelo je hrvatskog skulptora Antuna Augustinčića. Velelepni mozaik u crkvi Sv. Eustahije u Dobroti, rad Eda Murtića, hrvatskog umjetnika, slikara i grafičara, najistaknutijeg predstavnika apstraktnog ekspresionizma, koga je takođe angažovao don Branko. Ideju don Gracije Brajkovića, kasnije don Branka Sbutege o izradi vrata na crkvi Gospe od Škrpjela ostvario je Kosta Angeli Radovani, ugledni skulptor, crtač, grafičar, medaljer i pedagog. U Pinakoteci ovog Svetišta zastupljena su djela imanentnih likovnih stavaralaca; Kosta Krivokapića, Voja Stanića, Mihaila Jovićevića, Romane Milutin Fabris, Nele Turin, Pavla Todorovića, Željka Brguljana, Rajka Todorović, Jane Vizjak, Ivane Strmečki, Borisa Dragojevića, Nives Čičin Šain, Marka Bobaša.
Na poziv don Nika Lukovića, istaknutog erudite, istoričara i mecene, brojni slikari i vajari (Milo Milunović, Celestin Medović, Vasko Lipovac, Antona Šojat, Rudolf Marčić, Mila Vud, Sreten Stojanović, Toma Rosandić, Pavle Bilinić, Vanja Radauš, Mihailo Tomić i drugi), uveličali su svojim djelima jedan od najveličanstvenijih hramova Boke. Činjenicu da je među njima bilo i pravoslavnih, Abramović smatra izrazom “bratske ljubavi i vjerske tolerancije”.
Publika pozdravila autore
– Sakralnim djelima likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske izveli smo na pozornicu neke od autora koji su, svojim djelovanjem, upalili svojevrsnu luču neprolaznosti, utisnuvši ovim predjelima žig izuzetnosti, a svakome od nas otvorivši nepregledna prostranstva inspiracije i pogleda u vanvremenski opseg duhovnosti koja se pretače u likovni izraz, kazao je Živković.
Dijana Đurašković je u ime domaćina istakla da je monografija ostvarena uz kroz program Manifestacije kulture i podrška društvenim djelatnostima za 2025. godinu Opštine Kotor.
Podstrek mladom istoričaru umjetnosti
Rad sa uglednom istoričarkom umjetnosti Radojkom Abramović Miljan Živković smatra izuzetnim iskustvom, samim tim što su imali priliku da posjete crkve o kojima su pisali.
-Iznad svega, želim da istaknem zahvalnost što sam kroz istraživački rad imao priliku da uđem u jedan Radojkin univerzum, jedan veliki svijet, svemir znanja i novih informacija i svega čemu jedan mladi istoričar umjetnosti može da teži na početku karijere, kaže Živković, koji je osnovne i master studije završio na Univerzitetu Sapienza u Rimu. Živi u Budvi, a zaposlen je u Pomorskom muzeju već dvije godine.
Nakon uspješne sabirne akcije u saradnji sa kompanijama Voli i HDL Laković, na kojoj su se naši sugrađani u velikom broju odazvali i donirali namirnice za socijalno ugrožene, Crveni krst Tivat nastavlja sa nizom aktivnosti povodom obilježavanja jubileja – 150 godina Crvenog krsta Crne Gore.
U četvrtak, 27. novembra, korisnici usluge „Pomoć u kući“ biće gosti Crvenog krsta Tivat na zajedničkom doručku i druženju sa omladincima i zaposlenima. Ovo je prilika da se povežemo, razgovaramo i pokažemo poštovanje prema starijoj populaciji — a istovremeno smo sigurni da i mi od njih imamo mnogo da naučimo, posebno kada je riječ o iskustvu, mudrosti i snazi generacija koje su gradile našu zajednicu.
Kasnije, 29. novembra, nakon centralne svečanosti povodom jubileja Crvenog krsta Crne Gore na Cetinju, mjestu osnivanja naše nacionalne organizacije, tim Crvenog krsta Tivat obilježiće ovaj važan datum radno, obezbjeđujući sanitetsku podršku Međunarodnom džudo turniru u Tivtu. Istovremeno, dva predstavnika naše organizacije biće u Subotici, gdje će učestvovati na Skupštini tamošnjeg Crvenog krsta i predstavljati naš rad te doprinijeti jačanju međuorganizacijske saradnje.
U ponedjeljak, 1. decembra, u saradnji sa kompanijom Luštica Development, biće organizovana akcija dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje će zaposleni ove velike kompanije pokazati humanost donacijom najdragocjenije tečnosti.
U četvrtak, 5. decembra, povodom Međunarodnog dana volontera, u Velikom gradskom parku, u saradnji sa preduzećem Komunalno Tivat, biće realizovana sadnja „Drva solidarnosti“, simbolične aktivnosti kojom se ističe doprinos volontera i poruka humanosti.
Tokom cijele nedjelje obilježavanja jubileja, uz podršku velikog broja tivatskih ugostitelja, naši sugrađani će uz svoju kafu imati priliku da dobiju jubilarne šećere Crvenog krsta, kao mali podsjetnik na 150 godina humanosti, solidarnosti i služenja zajednici, na čemu smo im neizmjerno zahvalni.
Posebnu zahvalnost upućujemo i partnerima koji su omogućili prikaz našeg jubilejskog vizuala na video-bilbordu na stadionu Arsenal, kao i Opštini Tivat, koja će na Dan Crvenog krsta simbolično osvijetliti zgradu Opštine u crveno — čime zajednički šaljemo snažnu poruku podrške misiji humanosti i solidarnosti Crvenog krsta kao svjetskog pokreta.
Ovaj jubilej je i prilika da se zahvalimo svim našim sugrađanima, svim humanistima i generacijama koje su, kroz školske, radne i životne aktivnosti, razne donacije i doprinose utkale dio sebe u Crveni krst i time oblikovale organizaciju kakvu danas poznajemo. Crveni krst ne bi bio Crveni krst da u njemu, kroz decenije, nije bilo uloženog truda, dobrote i solidarnosti građana Tivta i Crne Gore. Zato ćemo i u godinama pred nama nastaviti da radimo posvećeno, dostupno i u duhu zajedništva — uvijek uz ljude i uvijek u službi onih kojima je pomoć najpotrebnija.
