Gotovo 18 mjeseci nakon ekološke katastrofe koja se prošle godine dogodila na Mauricijusu, nazire se kraj sudskog spora. Kapetan i prvi oficir japanskog bulk carriera Wakashio prošli tjedan izjavili su da se osjećaju krivima po optužbi za “ugrožavanje sigurne plovidbe”, javlja The Maritime Executive.
Prijeti im zatvorska kazna u trajanju od dvije godine, kao i novčana kazna. Konačna presuda bit će im izrečena 27. decembra.
Nasukavanje bulk carriera Wakashio (IMO: 9337119) od 230.130 dwt pod zastavom Paname, koje se dogodilo 25. jula 2020. godine, privuklo je međunarodnu pozornost, piše Lloyd’s List.
Bulk carrier se nakon nasukavanja prepolovio te se iz njega izlilo oko 1.000 tona nafte kod Pointe d’Esnyja, na jugoistočnoj obali otoka, uzrokujući najgoru ekološku katastrofu u zemlji. Ostaci broda nedavno su uklonjeni s grebena, no otočani i dalje izvještavaju da pronalaze ostatke nafte na plažama.
Kapetan Wakashia Sunil Kuman Nandeshwar, indijski državljanin s 34 godine iskustva u navigaciji, ispričao se državi Mauricijus za štetu koju je nanijelo nasukavanje. Tijekom istrage kapetan je potvrdio mnoge detalje koji su procurili u medije.
Prema izjavama kapetana, u trenutku nesreće na brodu se održavala rođendanska zabava, na kojoj je i sam popio nekoliko pića. Brod je 14. jula isplovio iz Singapura, a 58-godišnji kapetan tvrdi da je među posadom vladala zabrinutost zbog širenja koronavirusa i činjenice da zbog udaljenosti od kopna nisu mogli kontaktirati svoje obitelji.
Oko 17.30 sati, kapetan je naredio da Wakashio promijeni kurs i približi se Mauricijusu kako bi mogli uhvatiti Wi-Fi signal s obale kako bi posada kontaktirala svoje obitelji. Prvi je časnik, međutim, dopustio časniku koji je trebao biti na straži da ostane na rođendanskoj zabavi.
U 19.10 sati po lokalnom vremenu obalna straža i obalne postaje s Mauricijusa pokušale su kontaktirati Wakashio, ali nisu dobile odgovor. Više od sat vremena kasnije kapetan je izvijestio obalnu stražu da se brod nasukao.
Istražni sud utvrdio je da je plovilo bilo ispravno i bez mehaničkih oštećenja. Istraga je pokazala da je “VDR uređaj pokazao da je brod plovio bez nadzora” kad se približavao Mauricijusu. Kapetan je navodno rekao da je “more bilo valovito, ali da je vidljivost bila dobra”, te je smatrao da se plovidba može obaviti sigurno. Rekao je da mu nije “palo na pamet” da plove tako blizu otoka te da nije intervenirao jer je i sam “popio nekoliko pića”.
S obzirom da je kapetan već proveo oko 500 dana u pritvoru, njegov odvjetnik zatražio je da mu se kazna umanji za taj period.
Prvi časnik Hitinamillage Tilakaratna Subodha, 45-godišnji državljanin Šri Lanke, zatražio je pomilovanje od suda. Rekao je da svoju obitelj nije vidio godinu i pol dana te da mu nedostaju.
Nije bilo riječi o tome što će biti s ostalim članovima posade Wakashia, koji se nalaze na Mauricijusu od nasukavanja broda u srpnju 2020. godine.
Vlada Mauricijusa također je jučer objavila da je postignut dogovor o odšteti za ribarsku zajednicu sa osiguravateljima Wakashia. Svaki od otprilike 1.000 ribara koji su ostali bez izvora hrane i prihoda primit će odštetu od približno 2.500 dolara. Iznos se temelji na prosječnom dohotku pojedinaca u posljednje tri godine.
Izvješća pokazuju da tužbe koje su podnijele vlada i fizičke osobe ukupno iznose oko 46 miliona dolara.
Đorđe Balašević će dobiti muzej u Novom Sadu. Idejni projekt arhitektonskog biroa iz Ljubljane pobijedio je na natječaju, a predstavljen je u Novom Sadu.
“Atelje snova”, kako su ga zvali, uručen je s devet svjećica na torti, za deveti rođendan Đoletove unuke Simone i ostalim članovima obitelji Balašević, piše tportal.
– Nije prošlo ni godinu dana otkako je otišao tamo gdje mu je mjesto, među zvijezde, a sve je već krenulo. Muzej se sprema spustiti s neba – rekao je Aleksa Balašević, sin Đorđa Balaševića.
– Muzej kao muzej je nešto što je konačno, a naravno nije… konačno – jer Đorđe je naša prošlost i naša budućnost, a mi smo njegova sadašnjost – dodala je Olivera Balašević, supruga Đorđa Balaševića.
Muzej posvećen Georgeu Balaševiću neće biti klasični muzej ili zgrada, već platforma koja će se stalno mijenjati. Naime, izgledat će kao otvorena poklon kutija, a ono što je zanimljivo je jedanaest soba koje će nositi nazive Balaševićevih pjesama i u kojima će posjetitelji čak moći i spavati, jer će muzej raditi 24 sata dnevno.
Poseban će biti i krov muzeja jer će se izgraditi kupola kroz koju će posjetitelji iz jedne od prostorija promatrati Mjesec. Prizemlje će biti spojeno s parkom u kojem će biti posađeno drveće i cvijeće koje je Balašević pjevao u svojim pjesmama.
– I to će vam omogućiti da nekako uđete unutra i budete u pjesmi i to su jedine fiksne prostorije muzeja koje se neće mijenjati tako često, mijenja se donji dio muzeja a u sredini je ona velika dvorana za projekcije – rekao je Vasa Perović, arh.
U Sveučilišnom parku bit će izgrađen muzej posvećen Georgeu Balaševiću, za čiju će rekonstrukciju uskoro biti raspisani natječaji. Izgradnju će financirati Grad Novi Sad, zajedno s Republikom Srbijom u suradnji s Balašević fondacijom, piše RTS.
– Mislim da će ovo biti super atraktivan objekt za grad Novi Sad i za cijelu državu, ako hoćete, jer je ovo magnet za cijeli region. Time će se upotpuniti i turistička ponuda grada – rekao je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.
Stotine pripadnika ruskih padobranskih jedinica održat će ove sedmice vježbe pored ukrajinske granice, navodi novinska agencija Interfax rusko ministarstvo obrane u četvrtak, usred sukoba između Moskve i Zapada zbog ukrajinskih težnji prema NATO-u.
Oko 1200 padobranaca i više od 250 vozila i zrakoplova sudjelovat će u vježbi koja će biti podijeljena između poligona na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. i obližnje pokrajine Krasnodar.
Interfax navodi ministarstvo koje je reklo da će snage simulirati zauzimanje područja u sklopu vojne operacije.
Rusija je nagomilala desetke hiljada vojnika na ispostavama u blizini Ukrajine i zahtijeva da njezin južni susjed ne bude primljen u NATO te da ni ondje niti u susjednim zemljama ne bude raspoređeno NATO-ovo oružje.
Mještani sela Višnjeva – Grbalj, udaljenog desetak kilometara od Budve, protestovali su 22. decembra zbog, kako su naveli, odluke crnogorske Vlada i Ministarstva kapitalnih investicija da se usvoji koncesioni akt za kamenolom “Platac”, kojim sada gazduje predsjednik Opštine Budva Marko Carević.
Mještani navode i da Carević planira proširenje kamenoloma, koji je svega 300 metara od sela, na površini od 360.000 kvadrata, što bi značilo petostruko povećanje sadašnjeg kamenoloma.
Time bi on došao na svega pedesetak metara od privatnih posjeda, što bi potpuno onemogućilo pravo na život i seosko privređivanje, kažu okupljeni mještani.
“Naše podneblje na po nekoliko minuta od plaža Jaz i Trsteno zahtijeva da se ovdje umjesto kamenoloma razvijaju etno sela, jer tu imamo porodična gazdinstva i mislimo da je to budućnost ovih mještana, i opštine, i države, a ne da nam tu stoji kamenolom koji treba da slušamo decenijama”, kaže mještanin Marko Pima.
Protet – foto Jasna Vukićević RFE
MANS optužuje Ministarstvo da namješta posao Careviću
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) optužila je Ministarstvo kapitalnih investicija da namješta privatnoj kompaniji Marka Carevića dobijanje tridesetogodišnje koncesije za eksploataciju kamena u Opštini Kotor, suprotno zakonu.
Ove optužbe su odbacili Ministarstvo kapitalnih investicija i vlasnik kompanije Carević, koji tvrde da se procedura za davanje koncesije na eksploataciju kamena u potpunosti sprovodi po zakonu i bez protežiranja bilo koga.
MANS se pozvao na dokument Ministarstva u kome se vidi da je kompanija Carevića bila inicijator izrade koncesionog akta i dopune Plana davanja koncesija za eksploataciju za 2021. godinu što njegovu kompaniju, kako tvrde, stavlja u povoljniju poziciju u odnosu na konkurenciju.
Kamenolom za koji treba da bude izdata koncesija, nalazi se u selu Krimovica na području Grblja u blizini Budve. Carević je već 16 godina koncesionar tog kamenoloma.
Ministarstvo je procijenilo da tržišna vrijednost vađenja građevinskog kamena na toj lokaciji za narednih 28 godina iznosi blizu 37 miliona eura, ili na godišnjem nivou milion i 300.000 eura. Država bi za 28 godina od koncesione naknade dobila 2,5 miliona eura.
MANS tvrdi da je i ranije upozoravao Vladu i Ministarstvo da način na koji planiraju da sprovedu posao nije u skladu sa zakonom, niti sa principom transparentnosti rada državnih organa i nultom tolerancijom na korupciju.
“Nastavak ovog postupka pokazuje da su ministar Mladen Bojanić i Ministarstvo stavili profitni interes Marka Carevića iznad javnog interesa, dok kontinuitet u ovakvom postupanju otvara prostor za sumnju da se ne radi o nepoznavanju zakona i propisa”, kaže se u saopštenju MANS-a u kome pozivaju Vladu da bez odlaganja stavi van snage odluku o koncesionom aktu.
Farma Carević – Foto Jasna Vukićević RFE
Carević: Optužbe Mansa – političke konstrukcije
Potvrđujući da je njegova kompanija zainteresovana za produženje koncesionog ugovora za narednih 30 godina, Marko Carević za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da je koncesionar na tom kamenolomu od 2006. godine.
Tvrdi da za proteklih 16 godina nije bilo ni jedne primjedbe, kako od države, tako ni od nadzornih institucija u odnosu na ekologiju, niti od građana i Opštine Kotor.
Odbacuje optužbe da je bilo šta protivzakonito urađeno u dosadašnjoj proceduri Ministarstva, a optužbe na njegov račun smatra političkim konstrukcijama.
“Što se tiče optužbi MANS-a i Opštine Kotor, to je veliko licemjerje kada se zna da je usvojen prostorni plan i niko nije dao primjedbu na postojanje tog kamenoloma”, smatra Carević.
O optužbama MANS-a da je Ministarstvo kapitalnih investicija dopunilo Plan davanja koncesija na inicijativu njegove kompanije, Carević kaže da je time ispoštovana zakonska odredba da koncesionar mora da aplicira i iskaže zainteresovanost za produženje koncesije.
“Zakon kaže da ste godinu ranije dužni da pošaljete inicijativu o tome da li želite ili ne da i dalje eksploatišete kamenolom. Dakle, inicijativa je morala biti moja jer tako zakon kaže. A MANS ne bira sredstva da me politički diskredituje i nanese štetu”, riječi su predsjednika Opštine Budva.
Carević naglašava da od 2016. godine, od kada je na čelu Opštine, njegovom kompanijom upravlja njegov sin.
“Niko ne može da me reketira. Mi radimo sto posto po zakonu, a neka MANS sve činjenice da sudu da se sve preispita. Ja sam imao ovu koncesiju kao opozicionar i nisam smio da imam jedan promil poslovne neispravnosti. Tako je i sada”, dodaje Carević.
Carević je u aprilu ove godine, gostujući na televiziji Pink, objašnjavajući poslovni uspjeh dok je bio opozicionar, u vrijeme bivše vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), rekao: “A sreća pa su [bivša vlast] bili korumpirani, pa ste mogli da ih korumpirate i da dobijete neophodne papire”.
Protest mještana protiv kamenoloma
Opisujući život u tom dijelu ruralnog zaleđa, mještanka Milena Bojković kaže da je on zbog kamenoloma neizdržljiv zbog velike buke i prašine, te smrada asfaltne baze, kao i da je u neposrednoj blizini nastala velika deponija.
“Ako kamenolom produže za još 30 godina, treba li da moj sin koji sada ima 20, sa 50 godina dođe u svoje selo i da nema ništa od đedovine?”, pita Bojković i dodaje da se zbog koristi pojedinca, ne smije uništiti cijelo selo.
Mještanin Marko Pima dodaje da su predlagali Careviću da se dogovore o dvije-tri godine “prelaznog perioda” tokom kojeg bi on izmjestio kamenolom, ali da su naišli na zid ćutnje.
Njegov prezimenjak Zoran dodaje da mještani traže svoje pravo na život, jer bi trodecenijskim produženjem rada kamenoloma oni bili izbačeni sa prostora na kojem žive vjekovima.
Komentarišući protest mještana, Marko Carević za RSE tvrdi da u tom kraju gdje je kamenolom nema ni jednog čovjeka koji se bavi poljoprivredom.
“To se vidi na terenu. Čak i da se neko bavi poljoprivredom kao moja porodica, kamenolom ne utiče na tu djelatnost. U ekologiju kamenoloma je uloženo oko milion eura. To je najmoderniji kamenolom u Crnoj Gori”, tvrdi Carević.
Carević dodaje da je u okolini kamenoloma i njegova imovina.
“Ovi ljudi koji protestuju se bave prodajom đedovine, a moja kompanija je izgradila pristupne puteve i dala im perspektivnu da mogu da prodaju placeve. U prethodnih 16 godina stanje ekologije na tom području je kontrolisalo Centar za ekotoksikologiju i nije bilo ni jedne primjedbe o devastaciji na tom lokalitetu”, ističe Marko Carević.
Ministarstvo tvrdi da ne favorizuje Carevića
Odgovarajući na optužbe MANS-a, Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem je čelu Mladen Bojanić, odbacilo je mogućnost da će kompanija Marka Carevića biti u prednosti tokom tenderske procedure za dodjelu koncesije.
“Ministarstvo ima zakonsku obavezu da postupak sprovodi pod jednakim, transparentnim i nediskiminatornim uslovima. Činjenica da je neko privredno društvo podnijelo inicijativu, ne daje mu prednost u tenderskom postupku koji slijedi. Na tender o dodjeli koncesije za geološka istraživanja i eksploataciju može se prijaviti bilo koji zainteresovani subjekt koji dostavi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom”, tvrde u Ministarstvu kapitalnih investicija.
Primjedbe Opštine Kotor i Olega Deripaske
I Opština Kotor i njen predsjednik Vladimir Jokić su uputili zahtjev Ministarstvu kapitalnih investicija da povuče nacrt koncesionog akta.
Takođe je, prema pisanju podgoričkih “Vijesti”, primjedbu dala kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske “Overseas Assets Managament”, koji je vlasnik kompleksa vila na rtu Platamuni u blizini kamenoloma u Krimovici.
“Koncesiono područje je, u odnosu na planiranu površinu iz važeće planske dokumentacije, produženo jugoistočno ka moru i morskoj obali i regiji koja je, shodno planskim dokumentima, predviđena za razvoj turističkih sadržaja. Nije se vodilo računa o blizini plaža Jaz, Trsteno i Ploče”, navodi se u primjedbi Deripaskine kompanije.
Primjedbu je uputio i zaštitnik imovinsko pravnih interesa države u kojoj je naznačeno da se u nacrtu koncesionog akta navodi, da je urađen na osnovu inicijative kompanije Marka Carevića.
Ranije optužbe MANS-a protiv Carevića
Pored sumnji da je Carević favorizovan u predstojećem tenderu za davanje koncesija na eksploataciju kamena, MANS je od početkom 2020. godine ustvrdio da je gradonačelnik Budve uzurpirao više od 50 hektara državnog zemljišta u selu Krimovica gdje je izgradio objekte za uzgoj domaćih životinja i formirao zasade maslina.
Carević, na drugoj strani, tvrdi da posjeduje sve saglasnosti nadležnih institucija.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru je za RSE, marta prošle godine, saopšteno da je formiran predmet o tome da li je došlo do uzurpacije državnog zemljišta u Krimovici, te da to tužilaštvo utvrđuje da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Izgradnja Jadransko-jonskog auto-puta jedan je od strateških projekata Vlade Crne Gore, saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, tokom sastanka sa generalnim menadžerom kompanije Bechtel Endrjuom Patersonom, a povodom strateške saradnje naše zemlje s tom kompanijom.
“Izgradnja Jadransko-jonskog autoputa je jedan od strateških projekata Vlade Crne Gore i nastojimo da ubrzanim koracima uđemo u realizaciju tog projekta”, saopštio je Spajić.
“Studija i izgradnja Jadransko-jonskog autoputa je prvi projekat, kao prvi primjer infrastrukture izgrađene po svim EU i NATO standardima. U narednim sedmicama, premijer Zdravko Krivokapić i izvršni direktor Bechtela potpisaće Memorandum o razumijevanju, kojim će započeti formalizacija svih dogovora i specificirati planirane investicije” najavio je ministar.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja će upravljati dijalogom kroz strukturni i finansijski dio, dok će, kako je saopšteno, ostala ministarstva voditi projekte iz sektorske perspektive, prenio je portal RTCG.
Na sastanku je dogovoreno strateško sveobuhvatno partnerstvo u razvijanju putne, željezničke, avijacijske, lučke, poljoprivredne, prosvjetne i odbrambene infrastrukture.
U Italiji su u toku pooštrene kontrole mjera protiv koronavirusa, a 135 osoba koje su nevakcinisane došle na posao u zdravstvenoj zaštiti je procesuirano, javlja Anadolu Agency (AA).
Italijanski karabinjeri su od novembra provjerili 6.600 medicinskih ustanova i apoteka. Utvrđeno je da 300 zaposlenih nije vakcinisano protiv COVID-19, iako je trebalo, a protiv 135 su pokrenuti postupci zbog toga što su kao nevakcinisani dolazili na posao.
Osim toga, zatvoreno je šest ambulanti i dvije apoteke, koje su radile uprkos zabrani.
U Italiji je vakcinacija protiv COVID-19 obavezna za zdravstvene radnike od aprila. Krajem novembra ova obaveza je proširena i na administrativno osoblje u zdravstvenim ustanovama.
Dopunska doza vakcine je takođe obavezna od 15. decembra.
Nevakcinisanim osobama nije dozvoljen dolazak na posao, a prijeti im obustava isplate plate. Ako i dalje rade na radnom mjestu, prijeti im kazna.
Primorac pobjednik kupa CG 2021. foto Krsto Vulović
Primorac slavi – vaterpolisti iz Kotora osvojili su Kup i prekinuli dominaciju Jadrana u ovom takmičenju dugo deset godina.
Dugo je čekao na trofej, skoro 12 godina, večeras je osvojen Kup Crne Gore pobjedom nad Jadranom u finalu 10:9.
I prethodni i dugo čekani uspjeh ima potpis Ranka Perovića, trenera velike generacije, koja je 2009. godine bila prvak Evrope, povratnika na klupu Primorca.
“Drago mi je zbog ove djece, koja su poslije toliko godina rada i truda, a bez bazena, dočekala ovo. Međutim, moramo da ostanemo mirni, da radimo jako i kvalitetno, kako bi Primorac stalno bio ono što bi trebalo da bude. Mislim da smo večeras igrali bolje od Jadrana i zaslužili pobjedu”, kazao je Perović za RTCG.
Kotorski sastav je obećao borbu za trofej, vidjelo se da se približava Jadranu i da je moguće da će dominacija velikog rivala domaćom scenom biti prekinuta.
“Radimo dosta, rezultat mora da dođe. Ali, ponavljam, ovo je tek početak. Lijepo je dobiti podstrek, ali ako momci misle da su nešto završili onda su na pogrešnom putu”, kazao je popularni Čapro.
Lider Primorca u finalu bio je reprezentativac Dušan Matković, strijelac četiri gola.
“Primorac je čekao dugo, poseban je osjećaj donijeti trofej kući. Radili smo dugo za ovaj trenutak, isplatilo se”, kazao je Matković.
Kotorani su vodili u većem dijelu meča, kod dva razlike u trećoj četvrtini imali peterac za plus tri…
“Fizički smo dobro spremni, a pripremali smo se da budemo i smireni u svim trenucima. Malo nas je pokolebao promašeni peterac, ali uspjeli smo da se stabilizujemo i da slavimo”, kazao je Matković.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore protekle sedmice organizovao je “B2B sastanak za operatore pomorskog putničkog prevoza i turističke operatore“ (“B2B meeting for Maritime Passenger Transport & Tourism Operators”) u u hotelu “The Chedi Luštica Bay” u Tivtu.
Cilj organizovanja sastanka je bio povezivanje operatora u sferi pomorskog putničkog transporta i turističkih operatora kako bi se obezbjedilo stvaranje sinergije i postizanje sporazuma o razvoju održivih turističkih destinacija na nivou programskih zemalja.
Na zadovoljstvo organizatora sastanku su prisustvovali predstavnici čak 27 kompanija među kojima su bili: operatori marina Bar, Zelenika, Porto Montenegro, Luštica Bay, Portonovi; operatori pomorskog prevoza putnika i agencije za putničke brodove i jahte – Barska plovidba, Allegra Montenegro, Boka Adriatic, Acquera Montenegro, Acquera Montenegro Travel, A+ Yachting, Montenegro Adventures; pružaoci usluga pomorskog prevoza putnika, smještaja, ronilački klubovi, itd. – Montenegro Submarine, Pro Diving, Yachting service Marković, Koložunj, Bella Boka, Adriatic Blue, Huma Kotor Bay Hotel & Villas, Sea Stars boat tours Kotor, brodovi Alexandra, Ship travel Dado Kotor, 3DArch, Project Advisory Group. Među pomenutim učesnicima prisustvovali su predstavnici partnerske institucije – Instituta za transport iz Tirane, kao i predstavnici institucija i operatora iz oblasti pomorskog prevoza putnika iz Albanije – Generalni pomorski direktorat Albanije, AMTC, Euroferies Port.
Predstavnici projektnog tima ispred Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore ukazali su na savremene trendove u oblasti pomorskog transporta i obalnog turizma.
Foto UCG
Prisutnima se predstavio Darko Kovačević, ekspert u oblasti podvodne arheologije i ronilačkog turizma, koji je ukazao na mogućnosti promovisanja Crne Gore kao nove destinacije ronilačkog turizma u Evropi i šire, te potencijalne implikacije na pojedine grane pomorske privrede i druge vidove turizma.
Drugi dio programa odnosio se na tematsku diskusiju učesnika kroz dvije B2B sekcije: Potencijali razvoja ferry servisa u okviru programske oblasti; Mogućnosti razvoja održivih destinacija pomorskog i priobalnog turizma.
Uz podršku moderatora učesnici su u direktnim B2B sastancima razmjenjivali iskustava, razmatrali mogućnosti međusobnog povezivanja i poslovne saradnje, kao i konkretne poslovne ideje, razmjenjivali mišljenja i razgovarali u vezi sa tematikom sastanka. Kao direktni rezultat sastanaka učesnici su potpisali 7 međuinstitucionalnih B2B sporazuma, od kojih su čak 3 potpisana između kompanija iz Albanije i Crne Gore, kojima su iskazali interesovanje za buduću saradnju i obezbjeđivanje održivosti rezultata PORTS 4.0 projekta.
Na zadovoljstvo svih učesnik moguće je očekivati da PORTS 4.0 klaster rezultira nekim budućim inicijativama o saradnji i širenju mreže učesnika koji će svojim zalaganjem doprinijeti uspostavljanju održivih tranzitnih i transportnih aktivnosti među programskim zemljama, te istraživačkih i razvojnih aktivnosti na temu održivih i zelenih tehnologija u oblasti plave industrije.
Sastanak je organizovan u okviru projekta “PORTS 4.0 Partnership for prOmotion of a maRiTime cross-border Strategy” finansiranog kroz program Interreg CBC Italija-Albanija-Crna Gora.
Na današnji dan, ostvarenje budžeta Opštine Tivat za 2021. iznosilo je 116%, ostvarenje planiranih prihoda od poreza na nepokretnosti iznosilo je 115 posto, dok je planirani prihod od naplate komunalija realizovan u iznosu od čak 210%. Ukupono se u gradsku kasu Tivta do 22.decembra slilo 19.661.867 eura, a rashodi su iznosili 11,99 miliona eura. Ovo je i najbolje ostvarenje tzv.lokalnih prihoda budžeta grada u posljednjih sedam godina jer je samo od poreza na nepokretnost i komunalija do sada u 2021. prihodobvano ukupno 10,45 miliona eura.
Podaci su to koje su danas iznijeli gradski čenici, na konferenciji za novinare o finansijskim rezultatima lokalne uprave Tivta i eventualnim posljedicana neusvajanja već pripremljene odluke o budžetu za 2022. a što bi uzrokovao nastavka bojkota lokalnog parlamenta od opozicionih partija i SDP-a, koji SO na taj način već mjesecima ostavljaju bez kvoruma.
„Iz podataka o realizaciuji budžeta i činjenice da smo iz minusa od skoro 4 miliona eura u kojem smo grad preuzeli nakon izbora u oktobru prošle godine, došli do aktuelnh preko 5,7 miliona eura plusa na račiunima Opštine, jasno je da smo i matematički dokazali superiornost ideje građanskih listi i neposredne demokratije na lokalnom nivou, u odnosu na klasične partije i njihovo djelovanje koje određuju partijske centrale van ovog grada. Tivat danas nikome ne duguje ni centa, a u samo tri mjeseca koliko smo u situaciji da realizujemo kapitalna ulaganja jer smo do kraja maja još bili u minusu a onda se tokom ljeta nije moglo graditi zbog sezone, realizovali smo 3,1 milion eura kapitalnih investicija, odnosno 43,3% kapitalnog budžeta za cijelu 2021.“- kazao je predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP), dodajući da je isplaćeno i 2,16 miliona eura starih dugova i preko 1,5 miliona eura za ekspropijaciju zemljišta na Klačini koju je sprovela bivša vlast.
Istakao da je srećan i ponosan na rezulate koje je za godinu dana postigla lokalna vlast građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“, iako je početkom septembra SDP bez obrazloženja, povukla parlamentarnu podršku koju je do tada davala manjinskoj vlasti građanskih listi u Tivtu, te je SDP sa opozicijom koju čine DPS, SD i HGI, počela bokot i blokiranje rada lokalnog parlamenta. Zbog toga se od juna kada je održana posljednjja sjenica SO do sada nagomilalo preko 50 tačaka dnevnmog reda o kojima bi trebalo da odlučuju odbornici, a među njima je najznačajniji budšet za narednu godinu u iznosu od 18.635.700 eura.
Na predlog budžeta dobijena je saglasnost Ministarsva finansija, ali ako se opdbornici SDP i opozicije ne pojave ni na sjednici SO zakazanoj za ponedjeljak, on neće moći biti usvojen, pa će Tivat iako ima dosta novca, morati da pređe na vrlo restriktivno tzv. privremeno finnasiranje u mjesečnom iznosu koji odgovara jednoj dvanaestini rashoda budžeta za ovu godinu.
„To bi imalo brojne vrlo negativne posljedice za Opštinu i građane: zaposleni u Opštini i njenim JU ne bi mogli da dobiju uvećane plate po programu „Evropa sada“, ne bi bilo kapitalnih ulaganja jer sa privremeni finasiranjem Opština ne smije da raspisuje tendere, ne bi bilo para za nastupe tivatskih sportista jer bi budžet za transfere sportu, kao i za NVO bio drastično redukovan, ne bi bilo festivala „Purgatorije“ i pojačanih programskih aktivnosti Muzeja i galerije i Centra za kulturu, učenici ne bi dobili besplatan đački prevoz koji smo planirali da dogodine uvedemo za sve u Tivtu, studenti bi ostali bez povećanih stipendija, a građani koji su pretprjeli štetu od elementarnih nepogoda bez pomoći u njihovom saniranju.“-nabrojio je sekretar za finansije Jovan Brinić (NP) posljedice eventualnog neusvajanja do Novegodine, budžeta za 2022.
Kazao da je predlogom budžeta, lokalna vlast građanskih listi predvidjela uvećanje izdavanja za sport i NVO sektor, Crveni krst, kulturne djelatnosti, podršu đacima i studentima, poboljašnje poslovnog ambijenta i ženskog preduzetništva, ali i niz novih kapitalnih ulaganja vrijednih ukupno 9.793.420 eura, što je 55% ukupnog budžeta Opštine za narednu godinu.
„Do sada nas je opozicija kritikovala da nismo „ni lopatu zabili“, a od kada je realizovano preko 3 miliona eura investicija, nešto su zaćutali na te teme. Poručivali i su nam da nikada nećemo naplatiti komunalije od Potrto Montenegra kojem su ih oni optraštali, a kada smo ljetos naplatili od Porta 2,3 miliona eura, ni taj „argument“ više ne pominju. Da ih obavijestim da iako su komunalije već naplaćene sa 210 odsto plana za cijelu 2021. ni tu nije kraj jer je upravo danas leglo jošp470.000 eura po tom osnovu, a naredne sedmice biče uplaćeno još 400.000 eura.“-kazao je gradionačelnik Komnenović, dodajući da je „stoga „alosno“ da Tivat zbog mogućeg neusvajan ja budšđeta za 2022. ulazi u situaciju restriktivnog privremenog finansiranja, a građani bez brojnih benefita i ulaganja u poboljšanje uslova života.
„Neko zbog toga mora da snosi odgovornost, a građani će resudti jesmo li krivi mi koji imamo ovakve rezulate za sobom, ili SDP i opozicija koji iz najužih sitnopartijskih interesa, pokuašvaju da nanesu štetu ovoj lokalnoj vlastiu, ali je zapravo najviše nanose svim građanima Tivta“- poručio je Komnenović, podsjećajuči da je koalicija NP-BF-GB ove godine smanjila za 40 odsto broj zaposlenih u glomaznoj lokalnoj administraciji koju je naslijedila od bivšee DPS-SD-HGI uprave grada i time ostvarila dodatnu uštedu od pola miliona eura godišnje.
Komnenović i Brinić su, detaljno predstavljajuči plan kapitalnih investicija za 2022. i povećna ulaganja za sport, kulturu, obrazovanje i socijalu, kazali da „građani Tivta moraju da znaju za što će niti uskračeni ako se ne usvoji budžet“.
„Organizovanoj kriuminalnoj grupi zvanoj DPS poručiujem da bolje i razumljivije pišu nemušta saopštenja kojom ovih dana zamajavaju javnost i da se pripreme da plate novi račun koji će im ispostaviti građani. Opozicija i SDP su se svrstali pod komandu DPS-a i Duška Markovića koji ne može prežaliti poraz koji je od nas pretrpio lani na izborima u Tivtu. Kada nisu uspjeli da u protekla tri mjjeseca kupe nekog od naših odbornika i sa njime naprave ovu skupštinsku većinu, odlučili su da uskraćivanjem kvoruma Skupoštini, blokiraju grad i nanesu mu ogromnu štetu.“- kazao je Komnenović pozivajući „odgovornne ljude iz opozicije koji vole Tivat i kojih tamo sigurno ima“ da ne slijede takvu politiku svojih partijskih centrala.
„Neka dođu na Skupštinu – uopšte ne moraju da glasaju za budžet, samo neka budu toliko korektni da ne blokiraju sopstvene sugrađane da ovi osjete benefite činjenice da je grad stabilizovan i da ima novca. A para sada Tivat ima, jer se više ne krade kao što sem to nekad radilo pod DPS-om i njegovim satelitima.“- podvukao je Komnenović.
Aludirajući na parolu tivatskog SDP-a sa posljednjih izbora, on je kazao da se „ne može odbraniti grad, a na prvoj krivini, ponovno uhvatiti pod ruku sa Milom Đukanovićem“. Odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentarupe činjenicu da Tivat „brani“ predsjednik OO SDP i odbornik te partije Aleksandar Đurović koji živi i tradi u Podgorici, on je kazao da Đurović „sada ima najveću odgovornost za ovo što se dešava“.
„Zahvalan sam mu jer je lani njegovim glasom kojim je podržana kolaicija NP-BF-GB u parlamentu, spriječena konačna pljačka i devastacija koju bi Tivat doživio daje DPS ostao na vlasti. Međutim, on sada očitio, želi da bude onaj Đurović iz Nikšiča ili Džaković iz Budve i da odigra za svoju partiju i njene uske interese, a ne za Tivćane i njihovu dobrobit. Uvijek će vam se to dešavati kada birate partije, a ne građanske liste koje brinu samo o svom gradu, a ne o „visokoj politici“ i prebrojavanju nečijih krvnih zrnac što rade stranke.“- zaključio je on.
Demantovao je optužbe opozicije da lokalna vlast „ima svoje novinare“ i istakao da je prekiuto dsa ranijom DPS-praksom davanja novac iz budžeta medijima „jer za to nema potrebe zato što mi sve radimo transparentno“. Najavio da će Optšina dogodine uvesti nagradni fond za novinare koji bdu radili istraživačke tekstove na temu korupcije na lokalnom nivou.
Uprava prihoda i carina Crne Gore, Odlukom v.d. direktorice Milene Petričević, uputila je donaciju Javnoj ustanovi Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj.
“Gestom Uprave prihoda i carina obradovani su štićenici Doma, budući da donaciju sačinjava 100 novogodišnjih paketića”, navodi se u saopštenju.
Ovo je jedna u nizu donacija koju je Uprava prihoda i carina uputila na adrese ustanova i institucija, u skladu sa praksom da se u slučajevima kada su ispunjeni propisani uslovi, donosi Odluka o donaciji.
“Donaciju su, u ime Uprave prihoda i carina uručili načelnik Područne jedinice Herceg Novi, Jovo Grdinić i šef ekspoziture Tivat, Dejan Drašković, a ispred Dječijeg doma „Mladost“ preuzela je Marela Savić“, zaključuje se u saopštenju.
