Volodimir Zelenski Foto: Volodimir Zelenski, profil na platformi X / HRT
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bez američkih sigurnosnih jamstava i novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa nema izgleda za kraj rata s Rusijom. “Ukrajina računa da će Trump prisiliti Moskvu da pristane na trajni mir”, izjavio je Zelenski u gotovo trosatnom intervjuu voditelju jednog američkog ‘podcasta’.
Jedinice ruske borbene skupine “Jug” preuzele su nadzor nad gradom Kurahove, važnim logističkim čvorištem u jugozapadnom dijelu Donbasa, tvrdi rusko ministarstvo obrane. Ukrajina to opovrgava. Potvrđuju samo glasine da su pokrenuli novu ofenzivu u ruskoj regiji Kursk. O detaljima šute.
– Ukrajinski položaj u Kursku je važan jer bi to moglo utjecati na pregovore koji bi se mogli voditi u tekućoj godini. Mislim da će biti vrlo važno, dođe li do točke u kojoj će biti pregovora, da to bude učinjeno pod najboljim mogućim uvjetima i u skladu s nečim što je i pravedno i trajno, izjavio je američki državni tajnik Antony Blinken.
Ukrajinske snage ušle su u Kursk jesenas i osvojile više od 1200 četvornih kilometara. S nekih dijelova su potisnuti, no Rusi ni uz pomoć sjevernokorejskih trupa, nisu uspjeli Ukrajince u potpunosti izbaciti.
Samo američka sigurnosna jamstva mogu prisiliti Rusiju na prekid rata, tvrdi u intervjuu autoru podcasta Lexu Fridmanu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
– Prvo ćemo se dogovoriti s Donaldom Trumpom. Uvjeren sam da on može ponuditi snažna sigurnosna jamstva zajedno s Europom – a tek onda možemo razgovarati s Rusima. Ne možemo odmah sjesti s njima i pregovarati, rekao je Zelenski.
Zelenski tvrdi da Vladimir Putin nije zainteresiran za ozbiljne pregovore o završetku rata i da ga na to treba natjerati. Najavio je da će o tome razgovarati s Trumpom odmah nakon njegove prisege za dva tjedna.
Kao Europljani ne možemo dopustiti Rusiji da pobijedi u Ukrajini. Iluzija je da se rusko-ukrajinski sukob može brzo i lako riješiti, komentirao je francuski predsjednik predstavljanje smjernica francuske vanjske politike za ovu godinu.
– Ne možemo to učiniti ni zbog međunarodnog poretka ni zbog vlastite sigurnosti… No nemojmo imati iluzija, a mislim da svima postaje sve jasnije, da u Ukrajini neće biti brzog i lakog rješenja… SAD nam moraju pomoći uvjeriti Rusiju da sjedne za pregovarački stol, a Ukrajinci moraju realno pregovarati o teritorijalnim pitanjima i samo ih oni mogu voditi, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Nakon gotovo tri godine rata Rusija kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija. Najnovije borbe potvrđuju da obje strane nastoje poboljšati svoje položaje prije nego što novoizabrani predsjednik SAD-a prisegne 20. siječnja.
Prije tačno 109 godina dogodila se najveća pomorska tragedija u crnogorskoj istoriji, u kojoj je na Badnji dan, 6. januara 1916. godine, nedaleko od luke Medova u Albaniji stradalo 389 crnogorskih rodoljuba od 509 koliko ih je bilo na brodu.
Rodoljubi su se zaputili iz Sjeverne Amerike, na poziv crnogorske kraljevske Vlade, da pomognu u odbrani domovine.
Tog kobnog jutra oko osam sati, u blizini albanske luke Medova (San Giovanni di Medua, Sveti Ivan Medunski, Singjin) italijanski parobrod “Brindisi” je udario u podvodnu minu, nakon čega je potonuo, prenosi portal Bar Info.
Svake godine, ovaj se datum obilježava na prigodan način, na Cetinju, pored spomenika “Lovćenska vila”, podignutog stradalima u čast, ili na samom mjestu pomorske tragedije.
Ovog januara, polaganje vijenca u Medovi organizovala je Zajednica Crnogoraca Albanije na čelu sa Marinkom Ćulafićem, a govorili su predsjednik Matice crnogorske mr Ivan Jovović, zatim Zoran Đukanović ispred Ministarstva za dijasporu Vlade Crne Gore, te Đuro Marković u ime UBNOR-a.
– Iako su medovski stradalnici odavno dobili veličanstveni spomenik na Cetinju zahvaljujući donacijama njenih iseljenika, crnogorska država još od sticanja nezavisnosti nije konkretizovala inicijativu za podizanje spomenika u ovoj luci, koji bi podsjećao na jedan od nezaobilaznih datuma u istorijatu crnogorskog naroda. Tragika ovog događaja nosi univerzalnu poruku, a to je ideja patriotiozma koji je zaloga progresa svakog uređenog društva. Ako je stradalim francuskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu nedavno postavljeno spomen obilježje u Baru, smatram da ni albanski državni organi neće biti protivni ideji da na 110 godina od pogibije, 6. januara 2026, bude u Medovi postavljeno spomen obilježje koje bi bilo pokazatelj prijateljstva dva natoda, i pokazatelj dobrosusjedskih odnosa Crne Gore i Albanije. Naravno, obaveza Crne Gore je ovdje bazična da predloži da ovo mjesto bude proglašeno lokalitetom trajnog pijeteta, a što se stvara i njeguje preko kulture sjećanja koja započinje školskom literaturom i organizovanim edukativnim posjetama đaka i studenata onima koji su dali vječni zavjet pod barjakom crnogorskim – rekao je u obraćanju mr Ivan Jovović.
Ova plava grobnica crnogorske kraljevske vojske, prema njegovim riječima, predstavlja svojevrsni usud političkom stradalništvu koje je zadesilo Crnu Goru tokom XX vijeka, gdje je jedan brojčano mali a djelima veliki narod platio najveću cijenu ogromnim žrtvama pravo da nosi ponosno i slobodno ime Crne Gore.
“Nadam se da ovaj komemorativni događaj neće više biti skromnog institucionalnog karaktara već će dobiti novu formu i sadržaj. Na ovakvim mjestima nalazimo se u direktnoj vezi sa vlastitom tradicijom koja nam omogućava da bolje sagledamo našu prošlost i percipiramo izazove koji nas očekuju u budućnosti. Matica crnogorska je dala svoj doprinos kolektivnoj reanimaciji ovog krupnog istorijskog događaja, stoga apelujemo da se u koordinaciji nadležnih državnih organa obje države pronađe adekvatno mjesto u luci Medova, gdje bi se dostojanstveno odala počast najboljim crnogorskim sinovima”, rekao je Jovović.
Đuro Marković je potencirao da su to “svijetli primjeri čojstva i junaštva, vođeni željom da se pridruže vojsci u odbrani svoje domovine, napadnute mnogo brojnijom i bolje opremljenom austrougarskom vojskom.
– Bili su riješeni da po dolasku u Crnu Goru stupe na front, ali ih je u tome spriječila zla kob. Danas smo ovdje da odamo poštu njihovim sjenama, kao veličanstvenom primjeru patriotizma, žrtvovanja za slobodu domovine – zaključio je Marković.
Polaganju vijenca u Medovi prisutvovao je znatan broj žitelja našeg grada, a među njima je bio i Cvetko Bošković, čiji je otac preživio medovsku tragediju.
Ni 109 godina kasnije nisu razriješene okolnosti pod kojima se dogodila nesreća, niti kakva je sudbina novca prikupljenog za Crnu Goru od strane iseljenika. Država za koju su iseljenici došli da se bore i ostavili svoje živote u ledenoj vodi zaliva Medove nikada nije sprovela, niti zatražila detaljno istraživanje ove katastrofe.
Tek smo ušli u 2025. godinu a već kreće potraga za sezonskim radnicima koji će odraditi narednu turističku sezonu. Za sada najviše radnika potražuju agencije za zapošljavanje iz hrvatskog susjedstva. Jedna od njih na speciliziranim profilima na društvenim mrežama traži više ugostiteljskih radnika za tad na hrvatskoj obali. Konobarima se, uz smještaj i hranu, nude plate od 1.300 do 1.800 eura, pomoćnim konobarima 1.200 do 1.400 šankerima od 1.200 do 1.600 eura dok se kuharima nudi od 2.500 do 3.500 eura.
Pomoćni kuhari mogu mjesečni zaraditi od 1.400 do 1.800, dok perači i pomoćni radnici mogu očekivati tisuću do 1.200 eura mjesečno. Roštilj majstorima nudi se 2.200 do tri tisuće eura koliko i pizza majstorima dok hostese na hrvatskoj obali mogu zaraditi od dvije do dvije i po hiljade eura. Iako nije jasno radi li se o bruto ili neto plaćama te kolika je provizija agencije, jamči se osmosatno radno vrijeme uz jedan slobodan dan sedmično.
Dubrovačka turistička agencija pak od 1. aprila do 1. novembra ove godine traži čistačice apartmana as iskustvom u tom poslu za mjesečnu neto plaću od 1.000 eura. Istovremeno na jednoj dubrovačkoj stranici za zapošljavanje, radnik iz susjedne zemlje nudi se kao pomoćni radnik u kuhinji te uz obavezan smještaj i hranu, očekuje najmanje 2000 eura mjesečne plaće, dok Milica iz Srbije za sebe i svog dečka traži posao u šanku na hrvatskoj obali uz plaću ne manju od 1200 eura uz smještaj i hranu, a slobodan dan im nije uvjet.
Radnici se traže i u drugim europskim zemljama, posebice dok traje sezona skijanja. Pa tako u susjednoj Sloveniji kao konobar na skijalištu Kranjske gore uz obvezno znanje engleskog i slovenskog jezika nudi se stanica od 8 do 10 eura uz smještaj i hranu. Satnica barmena na slovenskim skijalištima kreće se od 7 do 9 eura, a kuhara od 9 do 13 eura. Slovenci uz plaću nude i regres od 1.500 eura. U njemačkoj pak, kao pomoćni radnik mlađi od 40 godina u kuhinji u jednom berlinskog restoranu možete zaraditi 1700 eura uz dva obroka i smještaj. Radi se 9 sati dnevno, a u opisu posla je i čišćenje restorana.
U akciji “Poštuj život, vrati oružje” građani su u posljednja dva dana predali 41 komad vatrenog oružja i 1.046 komada municije, saopšteno je iz Uprava policije
U saopštenju Uprave policije se navodi i da su vraćene tri ručne bombe, eksplozivna sredstva i djelovi vatrenog oružja.
Odjeljenju bezbjednosti Podgorica građani su dobrovoljno predali 12 pištolja, šest pušaka i 565 komada municije različitog kalibra. Policiji u Danilovgradu predat je jedan pištolj, tri puške, tri ručne bombe, 157 komada municije i dva detonirajuća štapina, dok je policiji u Cetinju predata jedna automatska puška, jedna lovačka puška i 36 komada municije.
Odjeljenju bezbjednostiHerceg Novi predato je 120 komada puščane municije, Odjeljenju bezbjednostiBar predata su dva pištolja i 45 komada municije, dok je Odjeljenju bezbjednostiKotor predato dva pištolja, dvije puške, 36 komada municije različitog kalibra kao i dva okvira za pištolj.
Odjeljenju bezbjednosti Nikšić dobrovoljno je predato sedam komada vatrenog oružja, od čega četiri pištolja, jedna automatska puška, dvije lovačke puške, i 87 komada municije, dok je u Pljevljima predat policiji jedan pištolj.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, piše u saopštenju policije, su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi J.B. pronašli vazdušnu pušku sa optičkim uređajem, a čija nabavka nije u zakonskom roku prijavljena Ministarstvu unutrašnjih poslova. Protiv J.B. je podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o oružju.
Odjeljenju bezbjednosti Berane predat je jedan pištolj i Odjeljenju bezbjednosti Rožaje jedna puška i jedan pištolj.
“Uprava policije apeluje na sve sugrađane da daju svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu. Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju.Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti”, saopšteno je iz policije
Jedriličar Milivoj Dukić kazao je da su mu Olimpijske igre u Los Anđelesu primarni cilj u narednom četvorogodišnjem periodu.
Najbolji sportista Crne Gore u 2024. godini, u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta, četiri puta učestvovao je na Olimpijskim igrama.
U Parizu zauzeo je 13. mjesto.
“Sve što se bude događalo u narednom periodu služiće će mi kao priprema za Igre 2028. godine”, rekao je Dukić agenciji MINA.
On je naglasio da je priznanje za sportistu godine najveće koje je dobio u dosadašnjoj karijeri.
“Ono je plod velikog rada, građenog dvije decenije. Teško je reći da jedna nagrada može naplatiti sav trud koji je uložen, to zapravo nije moguće. Svakako jeste, pokazatelj onoga što se sada već godinama gradi dobrim i upornim radom”, rekao je Dukić.
On je istakao da je zadovoljan činjenicom da odolijeva brojnim izazovima i da iz godine u godine uspijeva da svoju rezultatsku skalu podiže na veći nivo.
“Prilično je zahtjevno opstati u svijetu jedrenja, s obzirom da dolazim iz male i skromne sredine kakva je Crna Gora. Ali, kao što sam naveo, tu je jedan ozbiljan skup ljudi koji vole taj sport i koji su samnom od početka ove priče. To sve ovoj priči daje jednu posebnu draž”, rekao je Dukić.
Govoreći o 2024, on je kazao da je u rezultatskom smislu to bila najbolja godina do sada.
“Na Svjetskom prvenstvu prošlog januara izborio sam normu za Olimpijske igre, kao prvi crnogorski sportista, dok sam na Olimpijskim igrama taj plasman i potvrdio. To je definitivno obilježilo sportsku godinu. Raduje me da sam na najbitnijim takmičenjima pokazao svoja najbolja jedrenja”, rekao je Dukić.
On je, govoreći o obavezama i planovima, kazao da ima načelno dogovorenu finansijsku konstrukciju koja bi trebala da bude ispoštovana u narednom ciklusu.
“To će mi, nadam se, biti veliki zamajac prema Olimpijskim igrama u Los Anđelesu”, rekao je Dukić.
Govoreći o nasljednicima u crnogorskom jedrenju, on je naglasio da postoje mladi takmičari koji pokazaju potencijal za veće domete.
“To su Ilija Marković i Nikola Golubović. Još su dosta mladi i vrijeme je pred njima da se dokazuju”, rekao je Dukić.
Dale smo sebi vremena da izađemo iz haosa emocija koje je pokrenuo ovaj masakr na Cetinju i koje su nas vraćale na raniji zločin u Medovini i na uzaludan pokušaj nas pet stručnjakinja (Maruška Drašković, psihoterapeutkinja; Ljubomirka- Ljupka Kovačević, psihološkinja; Verica Mirović, psihološkinja; Ervina Dabižinović, psihološkinja, doktorka rodnih studija; Julijana Cicović Maslovar, psihoterapeutkinja, doktorka psihologije) da ubijedimo tadašnju vlast (Vladu, Opštinu Cetinje i Ministarstvo zdravlja) da stane iza našeg programa intervencije u zajednici nakon tog zločina.
Bilo im je jasno napisano sa autoritetom naših znanja i iskustva da, ako ne preduzmu korake koji podrazumijevaju psihosocijalnu podršku i iscjeljenje u zajednici, da će se zločin ponoviti.
Tvrdili su da imaju angažovane stručnjake/kinje i da Vlada čini sve (obezbijedila je 100 hiljada eura za reparaciju žrtava) da se odgovori potrebama žrtava i zajednice.
U smušenom odgovoru Opštinskih struktura nisu bili spremni ni da nam obezbijede prostor u kojem smo željele da građanima/kama Cetinja govorimo o „traumi i oporavku“ a u ciničnom odgovoru tadašnjeg ministra Dragoslava Šćekića (unaprijeđen u novu ministarsku fotelju) dopis br1-501/22-2598 doslovce je pisalo Ministarstvo zdravlja trenutno nema opredijeljena budžetska sredstva za navedene aktivnosti ali ćemo svakako razmotriti ukoliko se stvore uslovi u daljem radu. Suma je bila minimalna, datum je 16. septembar 2022. Obavijestile smo o ovome javnost u kolumni „Sve po zakonu na štetu građana“ u Vijestima, 5.10.2022. Do dana današnjeg, po njihovom ubjeđenju, nisu se stvorili uslovi za naš program, a nakon ponovljenog zločina obratili su se Kliničkom centru Srbije za savjet šta im je činiti.
Crnogorska javnost ne mora da zna, ali tvrdimo da nema te klinike na svijetu koja će predložiti nešto drugo i drugačije od našeg programa podrške, ali je sigurno da će to koštati desetostruko više budžet Crne Gore. Da napomenemo, radi javnosti, da smo među rijetkim profesionalcima/profesionalkama koji/e su prošle specifičnu dvogodišnju edukaciju o radu sa traumom (koju je organzovala SZO, u saradnji sa Specijalnom bolnicom Dobrota) i tokom ratnih devedesetih, nažalost, imale priliku steći bogato iskustvo radeći sa različitim grupama traumatizovanih ljudi i djece. Da postoji uređeni sistem i institucionalna memorija, Ministar zdravlja bi morao da zna sa kakvim resursima raspolaže. Osim nas 5 potpisanih, ovu edukaciju je prošlo još 20-ak psihijatara/psihologa iz Crne Gore.
Nećemo da tvrdimo da se ne bi desilo ovo što se desilo. Ali je sigurno da bi za dvije godine psihosocijalnog rada uz podršku Vlade, Opštine i građana/ki Cetinja, naročito onih koji bi prošli kroz naše programe, bila napravljena analiza uzroka koja je dovela do zločina, imale bi konkretna iskustva iz rada (i pozitivna i negativna) kako se ne bi ponovo pravile iste greške, a što je još važnije građani/ke bi bili osposobljeniji da u ovoj situaciji umanje efekte ponovne traumatizacije, pomognu jedni drugima i imaju jasne zahtjeve koji se ne svode samo na kažnjavanje odgovornih, nego i na još adekvatniju psihološku i drugu podršku svim ugroženim.
Pratimo da je odgovor na ovaj zločin u značajnoj mjeri drugačiji, da se pokrenula psihijatrisko-psihološka zajednica i da se organizuje podrška. Ono što se vidi u javnosti, da je organizovana neposredna pomoć onima koji je zatraže. To nije dovoljno. Vrlo je važno da Ministarstvo zdravlja i opštinske službe Cetinja koje su tada preuzele odgovornost da riješe posledice zločina u Medovini, javnosti a i stručnim službama, isporuče izvještaj o dvogodišnjoj metodologiji rada psihološko-psihijatriskih-socijalnih službi, izvještaj o finansijskim sredstvima koja su izdvojena u ovom periodu od dvije godine za tu namjenu i analizu rezultata aktivnosti stručnih osoba, kao i predloge za djelovanje u sličnim situacijama, ako ih ima u toj analizi. Ovo je od izuzetne važnosti da se ne ponove greške prethodno angažovanih službi i da se nastavi rad sa tim konkretnim iskustvom (i dobrim i lošim). Kao stručnjakinje koje smo htjele da dijelimo odgovornost, a nisu nam dozvolili, insistiraćemo na ovim rezultatima i analizama i u slučaju da tih rezultata nema tražiti personalnu odgovornost onih kojima smo se tada obratile i koji u fijokama drže predloženi program.
Od ovog se se mora početi. To je neophodno zbog svih onih koji upravo u ovom momentu nude vlastito znanje da pruže psihološko-psihijatrisku podršku ugroženima na Cetinju. Nude ga srcem i entuzijastički. Iza ovoga mora stati Vlada političkom voljom da se obuhvatno, sistemski i finansijski zaokruži ova podrška najmanje na dvije godine. Ova Vlada mora da obezbijedi ne samo finansijsku reparaciju neposrednih žrtava, nego i da finansira sve aktivnosti koje predloži tim stručnjaka/kinja koje na tome rade, što znači i nove edukacije/specijalizacije za nove generacije psihijatara/psihologa, na kojima ostaje odgovornost intervencija u budućnosti.
Strašno je ozbiljna situacija, pretežak i prevelik je bol i razdor i ne smije se dozvoliti da na ovakve situacije odgovor bude „paf-paf“ kao što obećavaju multipraktik stručnjaci iz vlasti. Pristup «ad-hoc» i multipraktik metodologija su zavladale, ne samo među nosiocima vlasti, već i među profesionalcima, što je ozbiljna prijetnja, ali to je tema za sebe, koja zavređuje neko opširnije analiziranje i pisanje.
Svi mi kojima je teško da imenujemo emocije, sleđeni u tišini zajednice kao što je bila na Cetinju (5.januara), moramo da govorimo, da tražimo pravdu u njihovo ime. Neki dugogodišnji borci/kinje već govore, pokrenuli/e se profesionalci/e i to vraća nadu.
Službenici policije tokom vikenda uhapsili su 39 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja, rekli su iz Uprave policije.
Oni su kazali da je tokom vikenda na crnogorskim putevima evidentirano 37 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile teške, a 13 lake tjelesne povrede.
Navodi se da su u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 118 prekršajnih prijava, izdali 866 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 13 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Uhapšeno je 39 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja”, rekli su iz policije.
Oni su naveli da je 14 vozača uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini.
Kako se dodaje, 18 vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, a sedam vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iz policije su naveli da je od ukupnog broja, 22 uhapšeno u Podgorici.
Oni su napomenuli vozače da je od 15. novembra prošle do 1. aprila ove godine na snazi Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu.
“Pa će u skladu sa tim službenici saobraćajne policije vršiti pojačane kontrole učesnika u saobraćaju u narednom periodu”, kaže se u saopštenju.
Iz policije su naglasili i da će predmet pojačane kontrole saobraćaja u narednom periodu biti posjedovanje i upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, naročito kod autobusa i teretnih motornih vozila.
“A tokom praznika će biti sprovedene planske represivne aktivnosti pojačane kontrole saobraćaja sa težištem na kontrolu prisustva alkohola i nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci kao i sankcionisanja neodgovornih učesnika u saobraćaju”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će presretači intenzivnije pokrivati najfrekventnije putne pravce, sa posebnim akcentom na pristupne puteve koji vode ka zimskim turističkim centrima i primorskim opštinama.
“Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom, odgovornom i opreznom vožnjom prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise, kako bi doprinjeli bezbjednosti građana u predstojećim danima praznika”, kaže se u saopštenju.
Promocija 56. Praznika mimoze biće održana u subotu 18. januara u Beogradu.
Pod sloganom “Herceg Novi zove, fešta, sunce, more”, održaće se u Beogradu promo događaj kojim će se predstaviti program i pozvati gosti na 56. Praznika mimoze.
Događaj će tradicionalno početi defileom mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i članova Maškara, nakon čega će se u MTS Dvorani održati press konferencija i premijerno pred beogradskom publikom izvesti mjuzikl “Cvjetaj mimozo mala” scenaristkinje Viktorije Samardžić.
Magdeburg – Odavanje počasti žrtvama Foto: Axel Schmidt / REUTERS
Broj kaznenih djela uperenih protiv stranaca u njemačkom gradu Magdeburgu naglo se povećao od napada na božićni sajam u tom gradu prije dva tjedna, javljaju njemački mediji u nedjelju.
– Ovakva kaznena djela su odvratna i suprotna su svemu što ovaj grad predstavlja, stoji u zajedničkom priopćenju dijela zastupnika u gradskom vijeću Magdeburga u reakciji na nagli porast kaznenih djela prema strancima posljednjih dana.
Kako javlja javni servis MDR samo u ovoj godini je policija zabilježila tri kaznena djela s rasističkom pozadinom.
Kako nadalje javlja ovaj medij pozivajući se na izvore u policiji, od napada na božićni sajam u Magdeburgu 20. decembra, kada je jedan Saudijac automobilom ubio pet i ozlijedio oko 200 osoba, u Magdeburgu se svakodnevno bilježe napadi na osobe stranog porijekla.
Uglavnom se radi o uvredama s rasističkom pozadinom, ali i o fizičkim napadima.
Napadi su počeli iste večeri kada je počinjen napad i kada se sumnjalo da napad ima islamističku pozadinu. Napadi nisu prestali ni kada je postalo poznato da je napadač deklarirani antiislamist te da je najvjerojatnije psihički nestabilan.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava za porast nasilja prema strancima optužuju rasističku retoriku nekih stranaka, poput Alternative za Njemačku (AfD), koje napad u Magdeburgu pokušavaju iskoristiti u predizborne svrhe uoči skorih prijevremenih parlamentarnih izbora.
Naš čitalac Đorđe Radonjić stravstveni ribolovac sa nama je podijelio ulov tune sa obale. Tuna je ulovljena na metalni jig 100 g, na poluostrvu Luštica.
Ustajanje u 4 sata ujutro, krećem sa ocem i drugom na omiljenu poziciju za ribanje. Na prognozu kažu promjena vremena, kreće jugo. To je dobar znak da je sitna riba pri kraju i da su velike šanse da se i primaknu velike grabljivice. Sviće jutro kao iz bajke, nestvarno svitanje naše Crne Gore. Uživanje, mir, talasi čisti hedonizam.
Poslije par zabačaja, na samo izvlačenje metalne varalice iz mora udara ona… Kraljica mora jedna od najbržih riba svijeta, plavorepa tuna.
Kvari tišinu i podiže adrenalin na maksimum. Poslije 15 minuta borbe i neizvjesnosti uz pomoć oca i druga završava na obali.
Sreći nema kraja. Iako sam do sada ulovio tri, ova mi je nekako najdraža, spada u one 50+kg. Veliki pozdrav za sve. Video možete pogledati na mome Youtube kanalu Montenegro Shore Fishing, poručio je Radonjić.
