Jedriličar iz Herceg – Novog, Milivoj Dukić obezbijedio je plasman na Olimpijskim igrama u Brazilu narednog ljeta. Drugi put u karijeri, nakon što je učestvovao i u Londonu prije tri godine,
Crna Gora je tako iz kanadskog Kingstona dobila dobre vijesti, jer je Dukić prvi sportista iz naše zemlje koji je došao do vize za Rio de Žaneiro. To je uspio zahvaljujući rezultatima koje postiže na Svjetskom prvenstvu u klasi laser.
Novljanin je poslije tri dana kvalifikacija osvojio 37. mjesto u konkurenciji 159 takmičara, a propozicije kažu da pravo učešća na OI stiče najboljih 50 jedriličara sa ovog šampionata. Tačnije njih 50 koji uđu u takozvanu zlatnu grupu Svjetskog prvenstva.
Dukić je 2012. godine u London otišao preko vajld-karte zahvaljujući odustajanju Belgije i Švajcarske, jer je bio prvi sljedeći kandidat među onima koji se nisu plasirali kroz kvalifikacije.
“Svaki sportista sanja o Olimpijskim igrama”, rekao je Dukić nakon što je prije tri godine saznao da ide u London.
A narednog ljeta će imati privilegiju da u Riju sa 23 godine (rođen je u martu 1993) drugi put predstavlja Crnu Goru na najvećoj smotri.
U Crnoj Gori je u toku realizacija pilot projekta podsticanje mladih ljudi da se bave privatnim biznisom, pod nazivom „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu”, koji realizuje Zavod za zapošljavanje. U realizaciji projekta učestvuje dvadeset pet crnogorskih opština, sa po dva učesnika iz svakog grada.
„Projekat ima za cilj da osmisli najmanje dvije stotine razrađenih biznis ideja i deset aplikacija za dodjelu novca iz nacionalnih i međunarodnih fondova na području države” – kaže Filip Mihailović ispred kotorske kancelarije Zavoda za zapošljavanje.
Pozivamo mlade ljude kojima je ideja o osnivanju privatnog biznisa interesantna da se jave kotorskom birou svakog radnog dana od 9 do 13 sati. Pružićemo im sve potrebne informacije i pomoći u sprovođenju u djelo njihove ideje. Tu smo ukoliko žele da nauče više o preduzetništvu (preduzetnčka kultura, menadžment, pisanje biznis planova, pisanje marketing planova). Ako imaju svoje biznis ideje i namjeravaju da osnuju i pokrenu sopstveni biznis mogu očekivati višestruku podršku biroa rada Kotor. Takođe, mogu nam se obratiti i oni koji su već preduzetnici, a žele da unaprijede svoj postojeći biznis i da koriste besplatne konsalting usluge.
Ciljevi su i smanjenje nezaposlenosti, valorizacija projekata koji su finansirani od strane Evropske Unije, a od značaja su za zajednicu i opštinu, pokretanje novih IPA projekata – prekogranična saradnja, te osnivanje udruženja preduzetnika po principu klastera” – kaže Mihailović.
Sve više je planinara koji se neadekvatno pripremljeni pa i obučeni i bez pomoći vodičke službe, kreću planinama Crne Gore. Svjedoci smo i nekoliko tragičnih ishoda takvih avantura.
Članovi speleospasilačkoalpinističke sekcije planinarskog kluba Subra Herceg-Novi, organizovali su danas pokaznu vježbu spasavanja na Kanli kuli. Po riječima organizatora i učesnika ove vježbe, inače veterana u ovom klubu, Dejana Veriga, u ovoj vježbi osim simuliranih povreda, sve drugo je bilo kao u realnoj situaciji.
Vježba je izvedena spašavanjem sa dva nivoa i to živih ljudi,a ne lutki. Po takozvanoj “Tirolskoj prečici” uspješno je spušten prvi povređeni koji je bio pri svjesti i koga je odmah preuzela ekipa Hitne pomoći. Sa drugog nivoa spašavano je lice u nesvjesti koje je samo spušteno niz liticu i takođe predato Hitnoj službi.
Ova sekcija inače redovno izvodi vježbe spasavanja ali u drugim uslovima na planini Orjen,daleko od očiju javnosti, a za ovu vježbu na Kanli kuli, odlučili su se kako bi građanima približili značaj ovakvih akcija. Iako svi sa položenim kursom, ipak ističu da je najvažniji timski rad i neprestano vježbanje kako bi uvjek bili u situaciji da pruže pomoć.
Staze Orjena su obilježene i čiste i uz dobru pripremu, planinari ne mogu imati većih problema, ističu u ovom klubu. Za one kojima pomoć ipak zatreba, podsjećaju na proceduru. Treba pozvati 112 broj za pomoć koji je jedinstven u svijetu. Operateri koji tamo rade pozivaju službe spasavanja koje deluju na toj teritoriji. Ova sekcija Planinarskog kluba Subra nije deo spasilačke službe ali na poziv Službe zaštite Herceg Novi, sa kojom sarađuje, odrađuje ove složene zadatke.
Neodgovornost pojedinih opozicionih odnornika koji su napustli zasijedanje u momentu kada je data pauze zbog „usaglašavanja stavova“ unutar kluba SDP o tome hoće li podržati predlog nove odluke o komunalijama, doveo je danas do toga da administracija tivatskog gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) ipak „progura“ kontroverznu odluku koja omogućava ogromne povlastice investitrima. Za njeno usvajanje pored 12 odbornika DPS, glasali su još i predsjednik OO SDP i predsjednik SO Tivat Krsto Bošković i odbornik SDP Jovo Radonjić. Troje preostalih odbornika SDP bilo je uzdržano, pa bi, da su svi opozicioni odbornici bili u Sali u momnetu glasanja, odluka kojom se omogućava ušteda od 40 do čak 70 posto u obračunu komunalija za sve koji grade velike stambene objekta, kondo i apart-hotele i turističke vile, sigurno „pala“.
Prethodno su tokom rasprave opozicija i Ranko Bošković (SDP) kritikovali predlog gradonačelnika Novosela za koji je onj dobio i saglasnost Vlade, da se investitorima kondo i apart hotela i turističkih vila iza kojih se u suštini kriju stanovi za prodaju na tržištu, daju ogromne povlastice.
„Da li je dobro osloboditi kondo-hotele 70 odsto komunalija kada je tu najbrži povrat investicije nekome ko je uložio u njihovu gradnju ?“- zapitao se Bošković što su podržali Miomir Abović (Tivatska akcija), Vlado Arsić (Demokrate), Ilija Janović (HGI) i Neven Staničić (LIGA).
„Po ovome, ispada da će jeftinije proći neko ko gradi „turističku vilu“ u prvom redu do mora, nego Tivćanin koji sebi gradi prosječnu kuću za stamnovanje u zaleđu, recimo u Đurđevom brdu. Ne pristajmo da naša Vlada ovako pokušava ispraviti svoje kardinalne greške u vođenju državne ekonomije. Ako je Vlada, iz nekog sopstvenog interesa zaboravila čija je i ovako se odnosi prema svojim građanima u odnosu na „strane investitore“, nemojmo mi zaboravit u čije smo ime ovdje.“- kazao je Staničić dok je Arsić istakao da „Vlada gura ovakve stvari iz sopstvenog interesa, a lokalne uprave sa time ulaze u strašne probleme.“
SO Tivat
Novosel je uzvratio da je Vladina i politika lokalne vlasti u Tivtu podrška razvoju turizma i da smatra da će olakšice doprinijeti izgradnji novih hotea kojih po njemu, u Tivtu nema dovoljno, ali i riješavanju stambenih pitanja građana.
„Svaka eventualna izmjena ove odluke bez saglasnosti Vlade je kršenje zakona i to nećemo da radimo. Hajde da ovo usvojimo jer su neki investitori već kaenuli u proceduru traženja građevinskih dozvola, pa ćemo naknadno tražiti od Vlade saglasnost da mijenjamo odluku ako za to bude potrebe.“- kazao je Novosel dodajući da „nije realno“ očekivati izgradnju velikih, klasičnih hotela „jer je to dugi rok za povratak investicije“, pa se ljudima sa novcem više isplati da grade kondo-hotele.
Za razliku od te gdje je „namakao“ saglasnost dvojice odbornika SDP, Novosel ni u svom klubu DPS opet juče nije mogao naći većinu za predlog odluke da javna gradska parkirališta Opština ustupi na pet godin na gazdovanje privatnoj firmi koja bi se izabrala na tenderu. Predlog je skinut s dnevnog reda na samom početku sjendice SO, ali su se opozicionari ipak osvrnuli na takve namjere gradonačelnika.
„Ovo se ve drugi put povlači sa dnevnog reda i godinama se ne može izglasati ova odluka jer se pravimo ludi zato što vi želite da nekome izađete u susret i date mu „zlatnu koku“. Ovo je izgleda već dogovoreno, samo što vi ne možete naći način da to i sprovedete u praksi.“- poručio je Novoselu Neven Staničić.
SO Tivat
Skupština je usvojila informaciju o ostvarenju budžeta za prvih šest mjeseci ove godine i završni račun budžeta za prošlu godinu u kojoj je gradsa kasa prihodovala 14,3 miliona eura, 3 odsto više od plana i preko 21 posto više nego 2013.Uz pohvale na dobrom punjenju budžeta, opozicija je kritikovala činjenicu da ulaganja u kapitalnu infratsrukturu ni pored toga što pare nisu bile problem, ni lani nisu ispunila plan. Konstatovano je da skupo plaćena rekonstrukcija gradske rive Pine nije urađena po originalnom projektu, niti je do danas formalno završena jer riva nije tehnički primljena a na njoj ima dodsta nedostataka u domenu hortikulture i elektro-instalacija.
„Hvalite se učinjenim a samo ste prošle godine dali 980 hiljada eura „Građevinaru“ na ime prebijanja obaveza za „sjajan“ projekat Trga magnolija i zgrade Opštine. Vrijednost sudskih sporova koji se vode protiv Opštine je 15,5 miliona eura, a vi o tome ne obavještavate ni odbornike ni građane.“- kazao je Miomir Abović (TA), dok je Rato Braković tražio objašnjenje zašto se dopustilo da se nagomila čak 2,9 miliona eura nenaplaćenih potraživanja Opštine na ime poreza na nepokretnosti.
Crnogorska kočarska flota je mala, udio u Jadranskom ulovu neznatan, te to doprinosi da je stanje ribljeg fonda daleko bolje nego u ostatku Jadrana, kazao je u razgovoru za CdM rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Institut za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
On je naglasio da je u narednom periodu potrebno modernizovati našu flotu, ali i inspekcijske službe, jer će se nelegalnom ribolovu, do ulaska u EU morati u potpunosti stati na kraj.
Prema njegovim riječima trenutno, po podacima MEDITS projekta, istraživanja kočarskih resusra u Mediteranu, biomasa u našim vodama kreće se od od 500 do 600 kg/km2.
„Ta cifra pokazuje da je stanje u našim vodama još uvijek dobro“, istakao je Joksimović.
Nove podatke o količini ribe u našim vodama, Joksimović očekuje na jesen, jer će u okviru projekta MEDIST ovog mjeseca u naše vode uploviti istraživački brod „Pascvale e Cristina” u saradnji sa Institutom COISPA iz Barija.
„Na deset ustaljenih pozicija će se istraživati biomasa svih riba, glavonožaca i školjki. Dakle sve ono što koče ulove biće naučno obrađeno i ispitano. Taj projekat ima zadatak da Crna Gora, iako nije članica EU ponudi svoje podatke, procijeni biomasu i pruži doprinos očuvanju ribljih resursa“, pojasnio je Joksimović.
dr Aleksandar Joksimovic
Preciznije, on navodi da će rezultati istraživanja pokazati gustinu, odnosno količinu ribe u moru.
„Na osnovu detaljnih podataka procjenjujemo matematičkim modelima, koliko se ribe može uloviti na godišnjem nivou odnosno, a da se ne ugrozi opstanak tih ribljih vrsta“, kazao je Joksimović.
To su podaci koji se daju kao preporuka Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja za godišnju kvotu, odnosno broj brodova koji može biti aktivan u ribolovu.
„U ovom trenutku to je to 17 koča manjih dimenzija i mogućnost za još dvije do tri veće koče dimenzija preko 24 metra, koje bi radile na većim dubinama dalje od 8 Nm“, naveo je Joksimović.
On kaže da će rezultati ovog istraživanja biti i osnov za preporuke Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana, čiji smo punopravni član.
Pored toga, kako ističe sagovornik CdM-a, izvjesno je da će uskoro, biti usvojen zajednički menadžment plan korišćenja resursa u Jadranskom moru, koji će ipak prepoznavati određene lokalne specifičnosti zemalja i njihovo učešće u ukupnom ulovu.
„Iako je naša flota mala, iako je udio u ulovu neznatan, to ne znači da ne moramo biti odgovorni prema tim resursima i smatram da smo još uvijek u dobroj poziciji, jer je stanje u našim vodama daleko bolje nego u ostatku Jadrana“, naglašava Joksimović.
On je ocijenio da će dalji plan razvoja i pregovora sa EU značiti i modernizaciju ribarske folote.
„Nadam se da ćemo moći da iskoristimo i neke EU fondove za poboljšanje sigurnosti naših ribara na brodovima“, ističe Joksimović.
Joskimović je dodao da EU neće dati novac za kupovinu novih brodova.
„Međutim našim sredstvima, kreditima i ekonomskim povlasticama, trebalo bi da damo šansu našim ribarima da ojačaju flotu i kao takvi uđemo u EU“, očekuje Joksimović.
Riba
Pored toga on je naglasio da su dosadašnja istraživanja u okviru projekta MEDITS, pokazala da je stanje u našim vodama dobro, u odnosu na ostatak Mediterana, gdje se, kako navodi, uvode i restriktivne mjere i smanjenje ribolova i broja brodova.
„Ja se nadam da kod nas to neće biti slučaj niti jeste u ovom trenutku. Apsolutno nijesmo prijetnja jadranskom ni mediteranskom ribolovu“, kazao je on.
Kao dio pregovaračkog tima za poglavlje 13-ribarstvo, Joksimović, naglašava neophodnost timskog rada, Ministarstva, Instituta, ribara kao najvažnijih aktera ribarstva i MONSTAT-a i zajedničkih dogovora za sve buduće korake u procesu pripreme pregovora, te naročito u jačanju kompletnog sektora ribarstva (administracije, logistike na kopnu, preradjivačkih kapaciteta, prikupljanja podataka).
Posebna pažnja posvetiće se nelegalnim aktivnostima u ribolovu. On ističe da će sve aktivnosti koje se rade mimo propisa i pravila biti strogo kontrolisane i sankcionisane.
Ubijena riba dinamitom
„Naši ribraski inspektori vrše redovne kontrole. Treba reći i da je ribarske inspektore u skoroj budućnosti potrebno dodatno opremiti, prije svega brzim plovilima. Mislim da lagano ulazimo u neku ozbiljnu priču, a nelegalno ribarstvo moramo svesti na nulu“, naveo je Joksimović.
Istraživački brod „Pasquale e Cristina”, uploviće ovog mjeseca u crnogorske vode, a nove podatake o količini ribe u našim vodama, Joksimović najavljuje za jesen.
Radnja ovog komada zasnovana je na životu najvećeg majstora francuske komedije, glumca i reditelja Žana Batista Poklena poznatijeg kao Molijer, u vrijeme kada je bio direktor pozorišta “Palais-Royal” u Parizu.
U predstavi se koriste i djelovi iz Molijerovih komada “Tartif” i “Don Žuan”, a istražuje odnose i sukobe između aktera (njihova umjetnička sloboda i način života) i uticajnih ljudi, odnosno vladara.
Nikola Ristanovski maestralno pronalazi moderan izraz i za komičnu i za tragičnu dimenziju Molijerovog lika, pretvarajući pozorišni prostor u mjesto istinske žive igre i čarolije.
Predstava Aleksandra Popovskog posveta je pozorištu, dvojici velikih umjetnika Molijeru i Bulgakovu, i velika rasparava o odnosu umjetnika i vlasti.
Tivat – Ljetnja pozornica u 21:30 sati, utorak 7.jul
Tekst: Mihail Afanasijevič Bilgakov
Režija: Aleksandar Popovski
Igraju: Nikola Ristanovski, Saša Dimitrovska,
Emil Ruben, Dragana Kostadinovska,
Olivera Mitrovski, Marija Novak, Nikolina Kujača,
Nina Dean Gačik, Igor Angelov, Deniz Abdula, Nikola Aceski
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
1 od 7
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Kupanje nakon rabote
Planinarski klub “Subra” organizovao je proteklog vikenda, drugu radionicu tradicionalne gradnje, u kamenu “na suvo”. Nakon okruženja planinarskog doma “Za Vratlom”, gdje se radilo na podizanju novih suvomeđa, na red je došla i okolina planinarskog doma “Orjen sedlo”, gdje je 10 volontera radilo na obnovi urušenog suhozidnog podzida boćarskog zoga.
Boćanje kraj Orjenske lokve, na 1600 metra nadmorske visine je 80-ih godina prošlog vijeka bilo uobičajena pojava, ali su vrijeme, ratovi i besparica učinili svoje. Trava je pokrila teren, zidovi se urušili, b boća zaboravljena.
Radionica je ispala odlična prilika da se degradacija ovog jedinstvene lokacije zaustavi, a da se ujedno ponovo okrenemo starim vrijednostima. I suvomeđe i zogovi to svakako jesu. Obilježja su jadranske obale, njene tradicije i kulture življenja. Doduše, Jadransko more se sa Orjenskog sedla vidi neupadljivo, u daljini, ali je utoliko značajnije sačuvati njegove refleksije. Za pretpostaviti je da je zog na prevoju Orjensko sedlo njegova najviša lokacija u Crnoj Gori, možda i šire.
Radionica gradnje na suvo vraća boćanje na Orjensko sedlo
Prava atrakcija bi bila vratiti ga u aktivnu upotrebu jer planinsko okruženje i niska temperatura čine boćanje i u najtoplijem ljetnjem danu sasvim ugodnim. Radionica “Orjensko sedlo 2015.” je ostvarila preduslove za neku buduću cjelovitu revitalizaciju. Veliki potez obrušene suvomeđe je prezidan, teren ponovo nasut i poravnan. U ovaj posao uložen je veliki fizički napor, znanje i strpljenje, doneseno je iz okoline više tona kamena, a od “građevinske mehanizacije” na raspolaganju su bile samo dobre stare kariole. Bilo je tu i muških i ženskih, uključilo se i mlado i staro, znalci u ovom poslu, ali i potpuni početnici.
Demonstratori u gradnji su bili Nikola Brajović i Goran Vuković, dok je teoretski dio izveo Željko Starčević, vođa radionice i potpisnik ovih redova.
Rezultati analize sanitarnog kvaliteta morske vode na 90 javnih kupališta duž crnogorskog primorja koje su obavljene 1. i 2. jula pokazuju da je na 98,89% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 1,11% kupališta voda bila K2 klase.
Ovakvi podaci ukazuju na to da je voda na kupalištima duž crnogorskog primorja izuzetnog kvaliteta za kupanje i rekreaciju.
Svi rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode za svaku pojedinačnu lokaciju mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji objavljenoj na http://monitoring.morskodobro.com/
Sunčano i veoma toplo biće danas na područiju Boke i Crne Gore. Južni i zapadni vjetar biće slab do umjeren. Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se od 28 do 38 stepeni. U Boki oko 33 stepeni.
Sve do petka zadržaće se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. U četvrtak i petak u kontinentalnim predjelima i na području Boke biće promjenljive oblačnosti, a u popodnevnim ili večernjim satima, moguće, sa slabim izgledima, lokalno kratkotrajni pljusak i grmljavina.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, južni i zapadni, a od četvrtka povremeno i sjeverni.
Sredinom sedmice u većem dijelu zemlje se očekuje najviša vrijednost temperatura vazduha u dosadašnjem dijelu godine.
Turistička organizacija Tivat nastavlja sa realizacijom manifestacije “Tivatske ljetnje fešte”, nakon uspješno završenog koncerta lokalnih muzičara iz Tivta, kao i “Bokeške masline” koje su se organizovale na gradskoj rivi Pine.
Sledeća fešta je iz serije programa “Ljeto dobrog ukusa” će se održati 7. jula, utorak u cafe pizzeriji “Big Ben” na Seljanovu, sa početkom od 21 sat.
Ovo je prva od ukupno četri fešte koja će se ovog ljeta organizovati u tivatskim restoranima gdje će turisti imati prilike da degustiraju specijalitete mediteranske i bokeške kužine po promotivnim cijenama.
U program će učestvovati lokalni bend “Redicoll trio”, Folklorni ansambl “Boka”, klapa “Jadran” i “Bubnjarska kolonija Đuričić”.
Fešti će predhoditi defile “Bubnjarske kolonije Đuričić” koji će se kretati donjim seljanovskim putem.
