U Herceg Novom se privode kraju pripreme za početak 56. Svjetskog prvenstva u sportskom ribolovu iz usidrenog čamca. Ove godine organizator je Udruženje za sportski ribolov Crne Gore. Prijavljeno je 12 reprezentacija, a većina ih je već u Boki i navikavaju se na tri područja (Bašići, na ulazu u uvalu i kod Plave špilje), gdje će se takmičenje održati od 11. do 16. oktobra.
Selektor crnogorske reprezentacije Anto-Koko Arapović odredio je crnogorske reprezentativce koji već duže vrijeme “bruse” formu na treninzima kako bi bili konkurenti svjetskoj eliti. Na spisku Arapovićevih selektora su: Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović (Ribar Baošići), Marko Radosavljević (Igalo), Radovan Popović (Sipa-Tivat), Ivan Dejanović i Saša Pejović (Delfin-Budva)
Trener Anto Arapović kaže da uz malo sreće očekuje dobar rezultat do sedmog mjesta.
– Konkurencija je veoma jaka, ali očekujem bolji rezultat. Mi smo domaćini i imamo neku prednost. Najveći pretendenti na medalje su Italijani, Španci, Portugalci, Francuzi i Slovenci. Može se dogoditi da jedan od autsajdera ima slobodan dan i postigne dobar ulov i visok plasman. Takmičenje traje tri dana na tri različite lokacije. Korana je spriječila više reprezentacija, ali ovaj odaziv je više nego zadovoljavajući i očekujem da će Herceg Novi i njegovi sportski ribari biti dobri domaćini.
Svečano otvaranje je u nedjelju u 17 sati na platou ispred hotela Park u Kumboru.
Zemljotres jačine 4,7 stepeni po Rihteru pogodio je Hrvatsku nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom kasno u srijedu uveče 6.oktobar, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC).
“Epicentar zemljotresa koji je pogodio Hrvatsku u 21:57 sati (po lokalnom vremenu) bio je nekih 40 kilometara severoistočno od grada Splita”, saopšteno je iz EMSC -a.
Nema izveštaja o bilo kakvoj šteti ili žrtvama, prenosi Rojters.
Seizmološka služba Hrvartske saopštila je da je epicentar zemljotresa bio na granici sa Bosnom i Hercegovinom kod Buškog jezera.
Prošle godine je centralna Hrvatska, uključujući glavni grad Zagreb, pretrpela dva snažna potresa.
U martu 2020. je zemljotres pogodio Zagreb, 29. decembra iste godine je područje Petrinje pogodio potres sa magnitudom od 6,2prema Rihteru.
U Crnoj Gori u četvrtak i petak će biti umjereno do potpuno oblačno, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a najviša dnevna temperatura iznosiće 22 stepena, u petak do 24 stepena.
Ponegdje se očekuju intenzivnije padavine, a lokalno su moguće umjerene do obilne količine.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično i povremeno umjeren do jak, jugoistočni i istočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 18, a najviša dnevna od 11 do 22 stepena.
Izložba radova akademske grafičarke Jovane Šarac pod nazivom “PIXIE DUST”, postavljena je u u galerijskom prostoru JU Muzej i galerija Tivat.
Ceremonija svečanog otvaranja biće zamijenjena ceremonijom svečanog zatvaranja izložbe, kada će prisutni imati priliku da upoznaju autorku i čuju nešto o njenom radu.
Jovana Šarac diplomirala je grafiku na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju i trenutno je student master studija slikarstva. Imala je više kolektivnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Učesnica je radionica i dizajnerskih konferencija Magalena, Maribor/ Kotor Art, Kotor/ Dizajner ili univerzalni vojnik, Beograd i dobitnica Otkupne nagrada Ekonomskog fakulteta za najbolji crtež, 2011. godine.
Umjetnica će se likovnoj publici u Tivtu predstaviti izložbom kojoj su okosnica idejnog koncepta hormoni i njihov uticaj na tijelo čovjeka kroz glitere. Izložba će biti postavljena u galerijskom prostoru na prvom spratu.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić je danas sa v.d. sekretatke za preduzetništvo Andreom Vukšić potpisao ugovore za dodjelu bespovratnih sredstva za 12 preduzetnica čiji biznis planovi su djelimično podržani.
Ukupan iznos dodijeljenih sredstava je 15.000 eura. Najmanje je dodijeljeno 500, a najviše 1.900 eura.
„Čestitam vam na dostavljenim projektima i kreativnosti koju ste pokazale i nadam se da će u narednom periodu Opština ovakve ideje moći da podrži sa još više novca“ – kazao je Jokić.
Dodijeljena sredstva će se uplatiti na žiro račun preduzetnica, u roku od najkasnije 15 dana od potpisivanja ugovora.
U okviru sprovođenja GEF projekta „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma organizovalo je Obuku za upravljanje morskim zaštićenim područjima, od 4-6. oktobra, u Petrovcu, nadomak skoro proglašenog Parka prirode Katič, saopšteno je iz tog resora.
Kako su naveli, ovaj trening predstavlja uvod u niz obuka koje su identifikovane kao priroritetne u kontekstu efikasnog upravljanja morskim područjima, dok slijede i radne obuke tokom kojih će se raditi na dokumentima za upravljanje.
“Angažovane konsultantkinje za ovu radionicu su iskusni eksperti iz Hrvatske, Milena Šijan i Marija Crnčević, koje su tokom trodnevne radionice prenijele iskustvo u upravljanju morskim zaštićenim područjima, s fokusom na dobre prakse, dobra i loša iskustva, vizije zaštićenih područja uz identifikaciju vrijednosti i prijetnji, uključivanje zainteresovanih strana u proces upravljanja, jačanje kapaciteta nadležnih institucija za potrebe upravljanja u smislu edukacije i povećanje kadrova, kao i sami proces planiranja upravljanja”, navedeno je u saopštenju.
Katič
Iz Ministarstva ističu, da je data osnova i predstavljeni su elementi za proces izrade planova upravljanja i obrađene teme planova upravljanja kao alata upravljanja, uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje morskim zaštićenim područjima, definisanje vizije, ciljeva, aktivnosti i indikatora plana upravljanja i komunikacija u zaštiti prirode.
“U periodu do kraja tekuće godine, kao i tokom 2022. godine, uz podršku projekta planirana je organizacija različitih tematskih radionica za obezbjeđivanje efikasnog upravljanja morskim zaštićenim područjima, kao što su radionice za pripremu finansijskih planova za upravljanje, za monitoring biodiverziteta u ovim područjima, razvoj održivih vidova turizma, zatim radionice za definisanje operativne kontrole i nadzora”, dodaje se u saopšenju.
Obuhvat ZPM Platamuni
Iz resora napominju, da u obuci pored Ministarstva, učestvuju predstavnici JP Morsko dobro, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave pomorske sigurnosti, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za biologiju mora, ribarskih udruženja – Udruženje profesionalnih ribara Katič i nevladinog sektora: Green Home i MedCEM.
Poslovni objekat Hercegovačke kuće u Beogradu trebao bi da bude otvoren do kraja godine ili najkasnije na proljeće, izjavio je Srni direktor trebinjskog Agrarnog fonda Veselin Dutina.
Dutina je naveo da je Agrarni fond do sada širio mrežu poslovnih objekata, a kruna će biti otvaranje Hercegovačke kuće u Beogradu kako bi ponudili tradicionalne hercegovačke proizvode i na tom tržištu.
On je dodao da se ovaj fond kroz Hercegovačku kuću predstavio na manifestaciji Dani Srpske u Srbiji, na prezentaciji u Beogradu.
Dutina je napomenuo da se u okviru manifestacije sastao sa gradonačelnikom Beograda Zoranom Radojičićem, koji je pružio podršku ideji otvaranja Hercegovačke kuće u Beogradu i zauzeće se da se pronađe adekvatan poslovni prostor u centru grada.
– Ministarstva poljoprivrede Srbije i Srpske izradila su pravni akt koji će omogućiti izvoz proizvoda malih poljoprivrednih proizvođača u Srbiju i ostalo je da se verifikuje taj akt da bi on bio pravosnažan i da mogla da počne prodaja proizvoda iz Srpske u Srbiju – rekao je Dutina.
On je naveo da to otvara mogućnost da se radi na opremanju objekta, te se nada da će nakon završetka svih procedura Hercegovačka kuća u Beogradu biti otvorena do kraja godine ili najkasnije na proljeće.
– To će biti na naše veliko zadovoljstvo, ali i na zadovoljstvo naših poljoprivrednih proizvođača, tako da se ispunjavaju sva obećanja koja smo dali našim proizvođačima – istakao je Dutina.
Lideri Evropske unije ponovili su u srijedu zemljama zapadnog Balkana da im je mjesto u Uniji i da razumiju frustraciju sporim procesom proširenja, ali je ponovno izostao vremenski okvir njihova ulaska u blok.
Lideri EU-a i zemalja jugoistočne Evrope razgovarali su o snažnijem angažmanu Unije za gospodarski oporavak i održiv razvoj regije, jačanju političkog dijaloga, regionalnoj i sigurnosnoj suradnji, ali je u prvom planu bila “europska perspektiva” tih zemalja.
“EU potvrđuje nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi zapadnog Balkana”, navodi se u usvojenoj deklaraciji.
U njoj se spominje i “predanost procesu proširenja”, ali izostaje vremenski okvir primanja tih zemalja u EU.
Slovenija, predsjedateljica Vijećem EU-a, htjela je da se u deklaraciju uvrsti 2030. godina kao rok za primanje zemalja zapadnog Balkana u EU, no ta inicijativa nije se činila realnom opcijom jer zemlje jugoistočne Europe ne napreduju istim tempom.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da “prisutnost EU-a mora biti opipljivija i vidljivija na Balkanu” i da se u EU-u vodi rasprava o njezinu kapacitetu za primanje novih članica.
EU je najavio oko 30 milijardi eura pomoći za zapadni Balkan, dio je za gospodarski oporavak, a dio za ulaganja.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovila je da EU i zapadni Balkan dijele “istu povijest, interese, vrijednosti”, a nada se i sudbinu.
“EU nije kompletna bez zapadnog Balkana. (…) Bez sumnje, naš cilj je proširenje”, rekla je von der Leyen.
Upozorila je da razumije “frustriranost” zemalja zbog sporosti napretka prema članstvu u EU te da izostanak odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom “narušava kredibilitet EU-a”.
Dio članica EU-a, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Austriju, upozorava da bi zbog nedovoljne brige EU-a jugoistok Europe mogao pasti pod utjecaj Rusije i Kine, dok je druga strana predvođena Francuskom načelno za proširenje Unije, ali bez ambicije da se taj proces ubrza.
EU
Sjeverna Makedonija i Albanija još uvijek ne znaju tačan datum početka pristupnih pregovora.
Sjeverna Makedonija okončala je dugogodišnji spor s Grčkom i pristala promijeniti ime kako bi se približila članstvu u Uniji, a sad je blokira Bugarska. Sofija traži da Skoplje prizna da su makedonski identitet i jezik bugarskog porijekla.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, a uz provedbu reformi za približavanje te zemlje Uniji bit će ključni odnosi Beograda s Prištinom.
Kosovski premijer Albin Kurti ponovio je u srijedu da je međusobno priznanje Kosova i Srbije “dugoročno, pravedno i održivo rješenje”.
Kosovo, potencijalnu državu kandidatkinju, još nisu priznale ni sve članice EU-a – Cipar, Grčka, Slovačka, Rumunjska i Španjolska.
Crna Gora s Unijom pregovara već devet godina i najviše se približila vratima EU-a, dok Bosna i Hercegovina tek treba ispuniti uvjete da si osigura status države kandidatkinje.
Kompanija “Gugi Commerc“ iz Budve počela je da bespravno izvodi građevinske radove na izgradnji butik-hotela na zemljištu u vlasništvu te kompanije u tivatskom naselju Opatovo.
Firma kontroverznog budvanskog biznismena Branislava-Gugija Savića počela je sa iskopom zemljišta za temeljnu jamu novog hotela bez podnešene prihjave građenja resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a što je zakonska obaveza prije početka bilo kakvih građevinksih radova.
Mehanizacija i kamioni „Gugi Commerca“ već par dana kopaju i odnose zemlju sa gradilišta na Opatovu na kojem nema ni zakonom obevezne informacione table sa osnovnim podacima o objektu, investitoru, projektantu, nadzoru i dokumentaciji podnešenoj Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Zbog toga je u prethodna dva dana reagovala Komunalna policija Optin Tivat i evidentirala stanje na terenu, a načelnica Sekretarijata za komunalni i inspkecijski nadzor Opštine Tivat Jelena Šćekić (NP) lično je juče sa svim što s e dešava na terenu upoznala koordinatora Građevinske inspekcije Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore jer je taj porgan jedini nadležan da kontroliše i zaustavi bespravnu gradnju.
Idejno riješenje za novi butik –hotel na Opatovu u vlasništvu budvanskog biznismena Savića, uradila je kompanija „Business Art“ iz Podgorice na čelu sa arhitektom Mladenom Krekićem, On je ovdje na dvije katastarske parcele ukupne površine 718 kvadrata projektovao objekat spratnostu Su+P+2+Pk ukupne bruto građevinske površine 718 kvadrata, ne računajuči suterensku etažu koja ne ulazi u obračun površina. Sa njome, novi objekat bi imao ukupno 1.025 kvadrata površine.
Kako piše u idejnom rješenju na koje je glavni državni arhitekta dao saglasnost još u februaru ove godine, hotel će imati 41 dvokrevetnu smještajnu jedinicu visokog komfora, kao i dva luks apartmana sa pogledom na tivatski akvatorijum Bokotorskog zaliva.Recepcija i restoran predstavljaju jednu cjelinu, s obzirom na kapacitet i namjenu objekta. Na prizemnoj etaži se nalazi terasa koja pripada restoranu, kao i servisne prostorije (kuhinja i toaleti). U okviru hotela pored restorana predviđen je fitnes i spa centar, sa teretanom, finskom saunom, turskim kupatilom otvorenim bazenom dimenzija 15 x 8 metara. U okviru hotela nalazice se i teniski teren, dječija igraonica, multimedijalna sala za organizovanje simpozijuma kapaciteta 68 posjetilaca. U sastavu hotela predviđena je i podzemna garaža sa 25 parking mjesta- navodi se u idejnom rješenju. Zanimljivo, u grafičkim prikazima novog objekta u idejnom riješenju, već je nacrtana i manja marina- pristanište za jahte na plutajučim pontonima u moru ispred novog hotela, na mjestu gdje trenutno nema nikakvog takvog objekta na obali.
Ovo upućuje na to da Savić koji se već oglušio o zakon i bespravno započeo radove na hotelu, namjerava da nakon izgradnje tog objekta, postupi na način sličan onom na koji je već radio prije nepunih deset godina na drugog lokaciji na Opatovu, stotinjak metara dalje u pravcu Lepetana. Tamo je on prvo sa gornje strne magistrale podigao par velikih stambenih zgrada u kojima je prodao stanove ili iznajmnljivao apartmene, a potom preko puta zgrada, ispod magistrale u moru, Savić je napravio nelegalnu pontu kao kupalište za vlasnike stanova i korisnike svojih apartmana. U očitom sadejstvu sa tadašnjim DPS rukobvodstvom JP Morsko Dobro koje se “pravilo ludim”, a potom čak sa Gugijem napravilo i ugovor o postavljanju privremenog objekta – kupališta na nelegalno sgrađenoj ponti, te nezainteresovanošću Opštine Tivat da spriječi nelegalno nasipanje i zaposjedanje mora, Savić je uspio da ovdje napravi novu veliku pontu. Mehanizacija i kamioni “Gugi Commerca” su prvo pod okriljem noči, a potom javno i usrted dana, ovdje dovozili kamen i pijesak i istovarali ga u more između dviju postojećih starih pionti ispred kuća staromještanskih porodica Bergama i Tomičića, da bi potom Gugijevi mikseri za beton na očigled svih ispekcija, dirketno sa magistrale nalivali novi obalni zid i betonsku ploču nove ponte. Sve to odvijalo se pred očima građevinske inspekecije kojoj je tada na čelu bio visoki funkcioner DPS-a Božidar Vuksanović, a koja zbog nije sankcionisala Gugi Commerc niti naložila uklanjanje nelegalno napravljene ponte.
Inače, Branislav –Gugi Savić, jedan od aktera budvanskih kriminalnih afera koje je istraživalo i procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Savić je prije par godina, nakon pet mjeseci provedenih kiza rešetaka, izašao iz Istražnog zatvora u Spužu, jer se nagodio sa specijalnim tužiocem da prizna krivicu u višemilionskim malverzacijama u Budvi. Savić, kum nekadašnjeg gradonačelnika Budve i nekadašnjeg ključnog svjedoka saradnika u budvansim korupcionaškim aferama Rajka Kuljače, po tom sporazumu trebao je da nadoknadi milionsku štetu Opštini Budva. Firma “Gugi commerc” bila je angažovana na izgradnji koncertnog platoa na Jazu. Vještaci tužilaštva su u tom poslu utvrdili štetu od 2.100.000 eura. Savić je navodno priznao krivicu i u poslu gradnje donjeg bulevara od gradske Pošte do Jadranskog sajma. U tom poslu Opština je oštećena za 3.706.140,57 eura, a u trećem sumnjivom poslu – gradnja seoskog puta ka Krapini, šteta je 1.150.457,67 eura.
LAKRDIJA PRED LOKALNE IZBORE NIJE SPRIJEČILA PODIZANJE NELEGALNE PONTE
Opatovo – foto Boka News
Izgradnju nelegalne ponte na Opatovu koju je Savić nasipanjem mora kamenjem i piiueskom iz svojih kamiona, počeo 2012.godine pred lokalne izbore u Tivtu, tada je dovela do svojevrsne javne lakrdije koju je DPS koristio za predizborne potrebe. Naime, pod pritiskom javnosti tada je, u sred kampanje za lokalne izbore 2012. u Tivtu, država ipak reagovala pa je Vodoprivredna inspekcija naložila uklanjanje nasutog materijala iz mora, što je učinjeno o trošku svih poreskih obveznika, a inspektor je zbog nelegalnog nasipanja mora, podnio krivičnu priojavu protiv „N.N. lica“, iako su svi vidjeli da upravo Gugijevi kamioni istovaruju taj materijal u more
Tadašnji premijer Igor Lukšić (DPS) koji je 28.marta 2012. boravio u radnoj posjeti Tivtu je komentarišući nelegalno nasipanje mora na Opatovu, poručio da „država neće nikome dozvoliti da se sa njom ruga“.
“Mislim da je neophodno da se u komunikaciji predsjednika Opštine, resornih ministara i inspekcija apsolutno reaguje, do kraja rasvijetli i sankcioniše onaj ko nešto radi protivno zakonu.”- poručio je Lukšić.
Samo par godina naklon što su izbori prošli, a krivična prijava podnešena protiv N.N. lica, “Gugi commerc” je ponovno nasuo nelegalnu pontu na kojoj je napravio kupalište za vlasnike stanova u dvije stambene zgrade što ih je budvanska firma u međuvremenu podigla u neposrednoj blizini, sa gornje strane magistrale na Opatovu.
