Slovenačka policija upotrijebila je suzavac i vodeni top protiv antivladinih demonstranata u Ljubljani, uoči samita lidera EU i Zapadnog Balkana.
Više stotina demonstranata protestovalo je 5. oktobra u slovenačkoj prijestolnici protiv vladinih oštrih regulativa za suzbijanje širenja korona virusa. Ovo je u proteklih mjesec dana treći sličan incident.
Demonstracije nisu direktno povezane sa samitom lidera EU i Zapadnog Balkana.
Slovenačka policija postavila je punktove i ograničila saobraćaj i kretanje u Ljubljani, ali i prema Brdu kod Kranja gdje se samit održava.
Policija je zaustavila tridesetak autobusa sa demonstrantima koji su dolazili u Ljubljanu iz drugih slovenačkih gradova.
Slovenija protest – FOTO: Voranc Vogel/Delo
Slovenačke vlasti uvele su obavezne zdravstvene propusnice, koje su, između ostalog, potrebne i za odlazak na posao u svim državnim firmama.
Ljudi moraju da dokažu da su potpuno vakcinisani ili da vrše veoma skupa testiranja na COVID-19.
Demonstranti su nosili transparente sa sloganima “Dosta sa korona fašizmom” i zahtjevali su jednak tretman za vakcinisane i nevakcinisane građane.
Došli smo do 8.000 zaraženih na dnevnoj razini jer se nismo cijepili, a cijepljenje je jedini način da pobijedimo koronu, poručila je u utorak srpska premijerka Ana Brnabić i pozvala na ubrzanje cijepljenja, ustvrdivši da restriktivne mjere mogu imati samo privremenu učinkovitost.
Brnabić je nakon sjednice kriznog štaba rekla da se nastavlja s primjenom postojećih restrikcija, premda je medicinski dio stožera zahtijevao da budu usvojene mnogo strože mjere.
“Kada uvedemo restriktivne mjere – onda će opasti broj zaraženih, a kada ih ukinemo – onda će se necijepljeni ponovo vratiti slavljima, svadbama i žurkama i tad će ponovo porasti broj zaraženih”, rekla je Brnabić.
Ona je naglasila da “postoje i odgovori i rješenje” te da je to masovnije cijepljenje nego dosad.
“Vjerujem u pamet, odgovornost i ozbiljnost naših ljudi, ali vjerujem i u cijepljenje”, rekla je Brnabić.
Ona je naglasila da u dobi do 30 godina starosti Srbija ima 22,7 posto cijepljenih, što je ocijenila kao “jako loše”.
Medicinski dio štaba zahtijevao je “najmanje desetodnevnu zabranu okupljanja više od pet osoba, zatvaranje svega od 17 sati”, osim objekata za svakodnevnu opskrbu i da ako to pokaže rezultate budu uvedene covid propusnice.
Srpske zdravstvene vlasti prijavile su danas 51 smrtni slučaj covida-19 te 7.190 novozaraženih, dok se prethodnih dana brojka popela i na 8.000 slučajeva dnevno.
U bolnicama je 6.519 pacijenata, od koji 269 na respiratorima.
Od početka pandemije u Srbiji je registrirano 974.179 zaraženih, a prijavljen je 8.481 smrtni slučaj povezan s covidom-19.
Završen je projekat pokrivanja otvorenog bazena na Škveru, a prezentacija idejnog rješenja održana je danas u trofejnog sali PVK Jadran. Rješenje po kojem će plivalište biti pokriveno pneumatskom halom predstavila je čelnicima Opštine Herceg-Novi i članovima Upravnog odbora kluba kompanija „ArTech Inženjering“ iz Beograda, koja je izradila projekat.
Prema njihovom rješenju, pneumatski balon bi omogućio korišćenje i dijela zapadne tribine bazena, kao i svlačionica i teretane bazena. Ovo rješenje omogućava u zimskom periodu pokrivanje plivališta bez ikakvog narušavanja arhitekture bazena, te da se u periodu ljeta, tj. od aprila do oktobra balon u potpunosti uklanja.
Prema planovima, balon – pokrivač, mogao bi biti instaliran najkasnije do Nove godine, a procijenjena vrijednost cjelokupne investicije iznosi oko 180 hiljada eura, bez PDV-a, što je znatno manje od prvobitno planirane.
Škver – budući izgled bazena u HN
Najveća ušteda biće ostvarena po pitanju termotehničkog postrojenja za grijanje vazduha u prostoru ispod balon hale. Iako je prvobitno bilo planirano dosta veće ulaganje u ovaj segment projekta, u saradnji sa ljudima sa višedecenijskim iskustvom u ovoj oblasti došlo se do znatno ekonomičnijeg rješenja.
Platno balona sastoji se od dvostruke membrane, izuzetnog je kvaliteta i moguće ga je dislocirati, odnosno premjestiti i na druge sportske terene.Kako se moglo čuti, „ArTech Inženjering“ je kompanija koja je projektovala i izvela radove na pokrivanju gotovo svih olimpijskih bazena u Srbiji.
Prezentacija
Prema dogovoru sa sastanka, Opština Herceg Novi i PVK Jadran će se obratiti Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Crne Gore sa molbom da uzmu učešće u ovom projektu u vidu oslobađanja od PDV-a i pomognu da najtrofejnijem novskom sportskom klubu tokom zime bude omogućen nesmetan trenažni proces, nakon što je došlo do urušavanja krova bazena Instituta Igalo.
Ispred Opštine Herceg Novi, prezentaciji su prisustvovali predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilije Ćuković.
Svim putnicima koji su u tranzitu kroz Hrvatsku, uključujući osoblje u sektoru saobraćaja, biće određena epidemiološka mjera samoizolacije ukoliko ne napuste zemlju u roku od 12 sati od trenutka ulaska, saopštio je Nacionalni štab civilne zaštite te zemlje.
Ulazak u Hrvatsku omogućen je putnicima koji dolaze neposredno iz država članica EU, odnosno članica šengenskog prostora i država pridruženih šengenskom prostoru, nezavisno od državljanstva, ako posjeduju važeću i valjanu digitalnu EU covid-potvrdu.
Ako su ova lica kroz druge države putovala bez zadržavanja na graničnom prelazu u Hrvatskoj trebaju da dokažu da se nijesu zadržavale na tim područjima.
Digitalnu EU covid potvrdu moraju da pokažu i državljani trećih zemalja sa dugotrajnim boravištem i lica koja imaju pravo boravka na osnovu direktiva EU ili nacionalnog prava, te lica koja imaju nacionalne dugoročne vize, a dolaze iz trećih zemalja.
Ulazak u Hrvatsku biće odobren samo u slučaju nužnih putovanja državljanima trećih zemalja koji nisu članovi porodica državljana članica šengenskog prostora i država pridruženih šengenskom prostoru, niti su lica s dugotrajnim boravištem.
U pitanju su zdravstveni radnici, istraživači u zdravstvu i njegovatelji starijih lica, pogranični radnici, sportisti, osoblje u sektoru saobraćaja, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija i lica koja primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcionisa tih organizacija.
Isto važi i za vojno i policijsko osoblje, humanitarne radnike i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti, putnike u tranzitu, uz obavezu napuštanja Hrvatske u roku od 12 časova od ulaska, lica koja putuju radi školovanja, te mornari ako se ne zadržavaju u Hrvatskoj duže od 12 časova.
Oko 14 posto koralja nestalo je u svijetu od 2009. do 2018. godine zbog klimatskih promjena, pretjeranog izlova ribe te onečišćenja, objavila je u utorak Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena (GCRMN).
Stanje koraljnih grebena u svijetu u 2020. “daje do danas najprecizniji pregled šteta koje rast temperature nanosi koraljnim grebenima u cijelom svijetu, priopćila je organizacija.
– Koraljni grebeni u cijelom svijetu izloženi su stalnom stresu koji dolazi od globalnog zatopljenja i klimatskih promjena te drugih lokalnih pritisaka kao što je pretjerano ribarenje, neodrživo upravljanje obalnim područjima i pad kakvoće vode, objašnjava GCRMN.
– Od 2009. do 2018., svijet je izgubio gotovo 14 posto koralja u koraljnim grebenima, što je gotovo 11.700 km kvadratnih koralja ili količina veća od svih živućih koralja Australije, navodi se.
Izvještaj je je sastavila na temelju podataka prikupljenih na 12.000 mjesta u 73 države. U njemu se objašnjava zašto je važno očuvanje koralja, jednako su važni za morsku floru i faunu, ali i za čovjeka jer “najmanje milijarda ljudi na Zemlji ovisi o njima da bi se prehranila i štitila od oluja i erozija”.
– Iako grebeni pokrivaju manje od 1 posto oceanskog dna, oni su dom za najmanje četvrtinu cjelokupne morske flore i faune, oni su ključno stanište i izvor proteina i lijekova, objašnjava organizacija.
Studija deset koraljnih regija u svijetu pokazuje da “je izbjeljivanje koralja izazvano rastom temperature na površini mora glavni čimbenik nestanka koralja”, a posebno snažna epizoda dogodila se 1998. godine.
– Klimatske promjene najveća su prijetnja svjetskim koraljnim grebenima i moramo učiniti sve da ograničimo najbrže što možemo svjetske emisije stakleničkih plinova, inzistira Paul Hardisty, glavni direktor Australskog instituta za znanost mora čije se riječi citiraju u priopćenju.
Izvještaj je objavljen manje od mjesec dana do COP26, samita UN-a za klimu koji počinje 31. oktobra u Škotskoj.
– Brojni koraljni grebeni u svijetu otporni su i mogu se obnoviti ako im uvjeti to omoguće, navodi se u saopštenju i dodaje “To pruža nadu u dugoročno zdravlje koraljnih grebena ako se mjere poduzmu odmah”.
Na takmičenju Top 100 Destination Sustainability Stories svake godine se prikupljaju priče o održivom turizmu i dobre prakse destinacija širom svijeta koje se dijele kao inspirativni primjeri drugima, od turističkih djelatnika do putnika. Pričajući svoje priče, organizacije za upravljanje destinacijama mogu biti priznate i prepoznate za rješenja koja su implementirale kao odgovor na izazove i probleme sa kojima su se suočile.
Turistička organizacija opštine Tivat je ove godine aplicirala na takmičenju sa projektom „TransformaTivat”, kao primjerom dobre prakse. Projekat „TransformaTivat” je osmišljen kako bi se akcenat stavio na lokalnu zajednicu i poboljšanje vizuelne estetike. Oslikani od strane lokalnih umjetnika, ormarići za struju koji se nalaze na potezu od rive Pine do Kalimanja, dobili su i drugu namjenu, da uljepšaju grad i poboljšaju urbani pejzaž Tivta, a samim tim su postali i nova turistička atrakcija u Tivtu. Projekat nije imao za cilj samo rješenje problema neprivlačnih električnih ormarića, već i angažovanje lokalne zajednice, te u saradnji sa grupom umjetnika, da podijeli poruke o značaju očuvanja životne sredine. Cilj je bio i podstaknuti stanovnike i goste da uspore, zastanu, razmisle, započnu razgovore i uživaju u održivoj transformaciji grada. Ormariće su oslikavali: Vladimir Jovićević, Tanja Nikolić, Jana Farkaš, Hana Mirkov, Iva Gopčević Čelanović, Zoran Kruta (https://tivat.travel/transformativat/ ).
TransformaTivat/ Foto Hana Mirkov
Prijave su ocjenjivali Održivi tim za Top 100, konsultanti i partneri Green Destinations, a cijeli proces je koordiniran od strane Green Destinations. Odbor TOP 100 naglašava da odabir na listu 100 najboljih ne znači da je destinacija održiva, već da je destinacija odabrana na osnovu minimalnog nivoa usklađenosti sa ključnim kriterijumima standarda „Green Destinations” i izabrana na listu na osnovu procjene stručnjaka o priči o dobroj praksi. Pored priče o dobroj praksi TO Tivat je u ovom procesu dostavila i izvještaj o ukupno 30 osnovnih kriterijuma standarda Green Destinations.
Konkurs se održava pod pokroviteljstvom TOP 100 partnerstva, uz poseban doprinos organizacija kao što su: Green Destinations, QualityCoast, Travelife, ITB Berlin, Asian Ecotourism Network, Ecotourism Australia, Global Ecotourism Network, Sustainable First i GLP Films.
Jovićević oslikavanje ormarića Pine – Tivat – foto Boka News
Koncert pod nazivom „Balkansko mediteransko veče“ biće održano na velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u petak 08.oktobra 2021.g. Početak je u 20 satu.
Učestvuju i tamburaški kvintet koji čine akademski muzičari pod vođstvom prof. dr Ljubinka Lazića izvešće i Operska solistkinja, Zorica Belić, magistar solo pjevanja iz Novog Sada .
Program sadrži unikatni spoj tradicije i akademske interpretacije u najznačajnijim klasičnim i etno opusima našeg regiona, Balkana i Mediterana.
Pored naše i balkanske izvorne muzike biće izvedeni najljepši opusi klasične muzike, Štrausovi valceri posvećeni Dunavu, Šubertova i Vivaldijeva muzika, argentinska Pjacolina tango muzika, mađarski čardaši, najljepša španska, italijanska napolitanska muzika kao i ruska narodna muzika, te numere Besame mućo, Podmoskovske večeri, Rjabinuška, Sejdefu majka buđaše, Libertango, Milica jedna u majke, muzika iz filma „Miris žene“-„Por una cabeza“, Sve dok je tvoga blagog oka, Jesenje lišće, Na te mislim, Jovano Jovanke, Santa Lučia, O sole mio…
Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura biće na dan koncerta od 18h do 20h. Broj mjesta ograničen.
Predstavnici kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro donirali su Udruženju Roditelji neophodnu kompjutersku opremu kako bi uspješno realizovalo program roditeljstva Brižne porodice u Tivtu. Udruženje Roditelji ovaj program u Tivtu prvi put sprovodi od ovog oktobra, a namijenjen je roditeljima sa područja ove opštine.
Program je osmišljen tako da tokom tri mjeseca roditelji usvajaju brojne vještine i znanja u vezi sa roditeljstvom, kako bi riješili konkretan problem u odnosu sa djetetom, poboljšali kvalitet svog odnosa sa njim, uspostavili pravila i granice na adekvatan način i slično. Posebno se preporučuje porodicama koje su u krizi, siromašne ili se suočavaju sa sličnim izazovima.
Ciklus programa na primorju, koji će voditi psihološkinje psihološkinje Ivana Vukšić i Katarina Vukadinović, počinje danas. Program Brižne porodice, do skoro poznat pod nazivom Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje, udruženje Roditelji realizuje već tri godine, uz podršku UNICEF-a i EU u Crnoj Gori.
“Sastanci će biti održavani svakog utorka, od 18 do 20 sati, a prostor za rad obezbijedila Opština Tivat. Osim toga, povremeno će se praktikovati i telefonsko savjetovanje, naročito ukoliko se roditelj suočava sa dodatnim poteškoćama ili ima nedoumica u vezi sa načinom na koji izvodi zadatke”, kazala je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji.
Ovaj program razvijen je i prethodno testiran u mnogim zemljama svijeta kroz saradnju između SZO, UNICEF-a, Univerziteta u Kejptaunu i Univerziteta Stelenboš u Južnoj Africi, Univerziteta Oksford i Univerziteta Bangor u Velikoj Britaniji. Pored Crne Gore, ovaj program sprovodi se u Evropi u Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji i Rumuniji. Do sada je u programu učestvovalo gotovo 500 roditelja djece, uzrasta od 2 do 9 godina iz Podgorice, Nikšića, Bijelog Polja, Berana i Cetinja.
Vlada još nije Odboru direktora Aerodroma predočila nikakvu striktnu odluku vezanu za davanje u zakup naših vazdušnih luka, kazao je u emisiji Link RTCG predsjednik Odbora direktora Nebojša Đoković. On je istakao da bi davanje u zakup bilo dobro zbog sredstava koja bi se slila u budžet države, ali da sada cijena ne bi bila kao prije 2019. godine, već niža, te da nakon pandemije Aerodromi imaju šansu da se oporave i budu od koristi državi.
Đoković je ponovio da za zakup Aerodroma ima nekoliko zainteresovanih kompanija.
“Taj problem možemo uvijek da gledamo sa dva aspekta, od koristi koja se dobila prilivom sredstava u budžet države, do onoga da se izmjeri da li bi naši Aerodromi mogli sa nekim ulaganjima koja nijesu baš velika, s obzirom da smo u vremenu korone i da su cijene pale, ne bismo mogli da postignemo cijenu koja bi bila prije 2019. godine, da li se isplati ući ili ne. Taj problem se mora dobro sagledati i ocijeniti”, kazao je Đoković.
Istakao je da je bord spreman za svaku varijantu.
“Nama, istina, trebaju sredstva da bi se naši Aerodromi modernizovali, da bi dobili sertifikate, da bismo dobili modernu opremu, komfornije terminale, nesmetan saobraćaj. S druge strane, kada bi se stanje nakon korone stabilizovalo, povećali bi se prihodi, i Aerodromi bi kroz nekoliko godina mogli sami, bez ulaganja države da investiraju. Tako da bih ja ostavio Vladi i ekspertima da se dogovore za koji su model”, kazao je Đoković.
On kaže da postoji i treći model po kom bi se nekoj od velikih stranih kompanija dozvolilo da uđu i budu vlasnici 49 odsto imovine, pa da njihov menadžment sjutra pomogne da se Aerodromi razvijaju.
Đoković dodaje da je Bord došao u vrijeme korone kada je avio saobraćaj sveden na minimum, a da je 2020. godina bila najlošija.
“U periodu kada je novi Bord preuzeo Aerodrome imali smo situaciju da je gubitak na kraju prethodne godine bio oko 15 miliona. Imali smo zaostale, neplaćene poreze, dosta ljudi koji su bili bolesni od korone, mnogi finansijski izvještaji nijesu bili urađeni. Prethodni menadžment nas je doveo u situaciju da imamo oko 800 ljudi koji imaju jake ugovore, jer su ugovori bili napravljeni u smislu da se zaštite radnici u procesu zakupa, a mi nijesmo uspjeli da se dogovorimo da Sindikatom da se smanje ni 10 odsto plate, iako letova praktično nije ni bilo”, istakao je Đokovići dodao da su u predsezonu ušli nespremni.
Aerodrom Tivat – foto Boka News
Poreski dug Aerodroma biće isplaćen do kraja godine
Dodao je da su uspjeli da od Montenegro Erlajnsa sudskim potraživanjem dobiju 9,4 miliona koji su njima bili neophodni za pripremu za sezonu i da plate radnicima budu uredno isplaćene.
Kaže da su Aerodromi sa Poreskom upravom napravili dogovor i počeli da otplaćuju svakog mjeseca po nekoliko stotina hiljada eura, tako da bi do kraja godine dug mogao da se svede na nulu.
“Uspjeli smo i da pokrenemo spor za dodatnih 5,7 miliona eura takođe po osnovu posebnog zakona kojim su dugovanja MA prenijeta na državu”, objasnio je Đoković.
Dug MA je dostigao 32 miliona i to je bilo ogromno opterećenje za Aerodrome.
“Mi smo najveći dio toga naplatili. Ostao je dio koji je ušao u stečajnu masu i koji će se teško moći naplatiti”, dodao je on.
Ugovor sa TO Montenegro u završnoj fazi, gotov do kraja mjeseca
Đoković je objasnio da je kompanija TO Montenegro počela da isplaćuje svoje obaveze i da je dug gotovo izmiren. U posljednjih mjesec dana isplatili su skoro pola miliona duga, ostalo je još nekoliko stotina hiljada eura.
“U pregovorima smo sa našom nacionalnom kompanijom i kojoj smo izašli u susret od starta. Još nije potpisan protokol ugovora, ali je on u završnoj fazi i biće uskoro, do kraja mjeseca bi trebalo. Još nijesmo definisali naše odnose, jer znate po zakonu nismo u stanju da ikoga favorizujemo, ali ono što budemo mogli, izaći ćemo u susret”, kazao je on.
Plate iznad prosjeka, trebaće novi kolektivni ugovor
Plate radnicima trenutno se isplaćuju zahvaljujući novcu od MA, međutim, do kraja godine, kako objašnjava Đoković moraće da dođe do dogovora sa Sindikatom i do novog kolektivnog ugovora.
“Objasnili smo radnicima da je i dalje vrijeme korone i da ćemo imati problema da do kraja godine isplaćujemo njihove plate. Moraće se kolektivnim ugovorom realnije sagledati primanja koja su u prethodnom periodu bila iznad prosjeka i da se dođe do finansijskog bilansa koji će moći da odgovori situaciji u kojoj se nalazimo”, kazao je on.
Gubitak će biti mnogo manji od prvobitne procjene
Đoković je kazao i da je, kada je riječ o prometu premašen plan koji je Bord imao na početku.
“Ovo upućuje da bismo godinu mogli da završimo sa mnogo manjim gubitkom nego što smo prvobitno zacrtali. To je bilo 4 miliona, ali moguče da bude dva do tri miliona, što se ne bi desilo da smo imali rusko i bjelorusko tržište”, istakao je on.
