Švedska policija Foto: Mikael Jansson / Shutterstock
Dvije osobe su izgubile život a jedna je ozlijeđena u koncertnoj dvorani u Uppsali kada je jedna od njih pala sa sedmog kata na dvoje gledatelja, priopćila je policija.
Hiljadu gledalaca se okupilo u Uppsala Konsert&Kongresu, modernoj višekatnici u kojoj se trebao održati koncert u čast glasovite švedske pop skupine ABBA.
– Dobili smo poziv u vezi s osobom koja je skočila ili je pala s velike visine u koncertnoj dvorani u središtu Uppsale, rekao je za AFP glasnogovornik policije Magnus Jansson Klarin.
U predvorju koncertne dvorane je otvoren prostor u koji je ta osoba pala sa sedmoga kata na dvije osobe, od kojih je jedna umrla a druga je lakše ozlijeđena. Osoba koja je pala također je smrtno stradala.
Glasnogovornik nije otkrio identitet žrtava dok se ne obavijesti njihove obitelji. Prerano je reći je li riječ o kaznenom djelu, istaknuo je Klarin.
Nesreća se dogodila nešto prije 18.00 sati po srednjoeuropskom vremenu dok su posjetitelji ulazili. Koncert je trebao početi u 19.30 sati, ali je otkazan zbog kobnog pada.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Opština Tivat će do kraja godine uložiti preko 2 mil EUR u izgradnju objekata koji su već započeti, a najbitniji je projekat saobraćajnice prema kompleksu Lušica Bay, koji će prema planu biti završen do sljedeće sezone, kazao je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, za TVCG.
Projekat je praćen sa dosta kontroverzi i rezultirao je krivičnom prijavom protiv bivšeg predsjednik Opštine Siniše Kusovca.
– Kako bismo završili projekat morali smo da se pod komercijalnim uslovima zadužimo 3 mil EUR, tako da se krenulo sa izgradnjom. Prema planiranoj dinamici trebalo bi da se projekat završi do početka sledeće sezone – kazao je Komnenović.
Sledeći projekat koji se realizuje je obalno šetalište Belan, gdje je nakon dužeg vremena nastavljana izgradnja.
– Nadam se da će obrise šetališta građani Tivta vidjeti već u januaru, a da ćemo sa Upravom javnih radova i prije svega Morskim dobrom, realizovati uspješno taj projekat. Građani moraju na terenu da vide šta se radi, proces mora da bude transparentan i da znaju za šta se sredstva troše – poručio je Komnenović.
Kako je kazao, dosta je vremena potrošeno na planiranje i ugovaranje, dok do realizacije nije došlo.
– Mi smo dogovorili da ti radovi uđu u kapitalni budžet Ministarstva finansija i nadam se da ćemo već sledeće godine, prema najavama, u kapitalne projekte infrastrukture u opštini Tivat uložiti oko 5 mil EUR – istakao je Komnenović.
Belani bazen
Pored ovog projekta koji će imati i svoj bazen sa pontonima, ugostiteljski objekat i obalno šetalište, počeće se realizacija šetališta od Lepetana do Donje Lastve koji je vrijedan 2,4 mil EUR, u koji će investirati JPMD, Uprava za javne radove i Opština Tivat
– Tu imamo probleme sa odvođenjem kanalizacije, jer u proteklom periodu nije dobro isplaniran kanalizacioni sistem. On nema više kapaciteta, pa ćemo morati da se bavimo i gradnjom samostalnog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, kako bismo riješili problem u tom dijelu grada. Sada koristimo zajednički sa Kotorom – objašnjava Komnenović.
Narednih dana će u opštini biti realizovan projekat asfaltiranja lokalnih saobraćajnica, koje decenijama nijesu asfaltirane, a u to će biti uloženo oko 500.000 EUR.
– Dobili smo od Uprave za javne radove oko 100.000, a mi ćemo uložiti 400.000 EUR. Biće još dosta radova u naednom periodu. Opština je bila dužna, ali više nije. Dug smo uspješno sanirali i sada je u gradskoj kasi 5,6 mil EUR. Sredstava ima za realizaciju svih ovih, ali i za nove projekte. Ostvarenje budžeta na današnji dan je 99,92%, što je nevjerovartan podatak. Prihod koji smo uspješno realizovali je porez na nepokretnosti. Oko 4,6 miliona smo realizovali od poreza na nepokretnosti odnosno 90,73% plana. Zanimljivo je da je ta brojka veća 18% u odnosu na 2019 – kazao je predsjednik tivatske opštine.
Komnenović ja obećao tranasparentnost u svim poslovima, i istakao da planiraju gradnju nove škole, vrtića…
– Uložili smo značajna sredstava u projektovanje nove škole u Radovićima u koju će biti uloženo 3,8 mil EUR – istakao je Komnenović.
Drugo veče 13. Međunarodnog festivala „Zaplet“ u Gradskom pozorištu „Jazavac“ u Banjaluci obilježilo je izvođenje predstave „Aplikacija Voland“ u režiji Kokana Mladenovića, a u produkciji Centra za kulturu Tivat i Šabačkog pozorišta.
Predstava tokom koje telefoni publike ostaju uključeni, a četiri glumca predstavljena kroz likove Đavola, Anđela, Čovjeka i Sujete, za samo sat i po vremena igre publici otvaraju potpuno nove vidike, navela je prepunu salu Gradskog Pozorišta “Jazavac” na razmišljanje i glasne reakcije.
Prema mišljenju mnogih, nesvakidašnja predstava, sa dozom konfuznosti na samom početku, otkriva ono najskrivenije u glavama i pametnim telefonima prisutnih, a sa samo jednim pogrešnim klikom ili nepažljivim čitanjem cijela predstava dobija jedan potpuno novi ton, dok se oni najskriveniji detalji ljudskih života vrlo lako mogu naći na platnu pred svima.
Tokom predstave interakcija publike je neizostavna, gledaoci svojevoljno pristaju na pravila igre koja postavljaju glumci, emocije su pomiješane, stid, strah, uzbuđenost i smijeh se smjenjuju, a ono najvažnije – koliko god da se trudimo da izbrišemo nešto iz naših života što smo u nekom trenutku zabilježili svojim telefonom, ipak ostaje zauvijek tu. Izbrisano nikad nije potpuno izbrisano, svijet tehnologije je sve moćniji, našim informacijama se trguje na mnogo ozbiljniji način od ove predstave, a, ipak, zabrinutih lica u publici bilo je na pretek. Nametnutu igru u kojoj se publici čini da sami biraju dalji tok predstave, ili možda života, odličnim glumačkim umijećem prikazali su Kristina Pajkić, Aleksandar Jovanović, Jelena Ilić i Miloš Vojnović. Dio ovog ansabla okitio se i festivalskim nagradama.
Najbolja mlada glumica, prema odluci žirija, je Kristina Pajkić za, kako se navodi, nepatvoreno i predano potčinjavanje zahtjevnom glumačkom zadatku u predstavi “Aplikacija Voland” Centra za kulturu Tivat i Šabačkog pozorišta.
Najbolji mladi glumac odlukom žirija je Aleksandar Jovanović u predstavi “Aplikacija Voland” za izrazitu radost igre i punu uzajamnost vlastitog glumačkog postupka i cjeline pozorišnog čina, dodaje se u saopštenju.
U stručnom žiriju međunarodnog festivala glumca “Zaplet 13” u Banjaluci. su bili glumac i reditelj Radoslav Milenković, glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Nataša Ivančević i dramaturškinja Vida Davidović.
Pozorišna predstava “Aplikacija Voland” će se igrati u Crnoj Gore i to 15.novembra u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u Kotoru, 16.novembra u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat i 17.novembra u Dvorani Park u Herceg Novom.
Slovenački epidemiolozi predložili su svojoj vladi da hitno reaguju na sve veći broj zaraza i hospitalizacija, a među prijedlozima kako bi se zaustavio rast epidemije je i “potpuni lockdown” u trajanju od deset dana, javljaju u utorak po neslužbenim izvorima slovenski mediji.
Stručna skupina za Covid-19, koju vodi epidemiologinja Mateja Logar, o tome je jutros već razgovarala s ministrom zdravstva Janezom Poklukarom, a popodne će se njena skupina sastati i s vladom kako bi i službeno iznijela predložene nove mjere.
Prema “neslužbenim, ali pouzdanim informacijama”, predlaže se 10-dnevno potpuno zatvaranje, a ako se vlada za to ne bi odlučila, onda se predlažu druge mjere strože od dosadašnjih, među njima stroga kontrola nad implementacijom covid propusnica i zabrana rada lokala nakon 23 sata, rad od kuće za javni sektor te ograničenje okupljanja do najviše deset ljudi, objavila je iz svojih izvora Slovenska tiskovna agencija STA.
Među prijedlozima epidemiologa je i održavanje sportskih priredaba bez gledatelja, rad od kuće za javni sektor, a okupljanja ljudi do maksimalno deset ljudi, od kojih svi moraju biti cijepljeni ili imati negativan test.
Ako bi se vlada odlučila za potonji prijedlog, a ne za rigoroznije zatvaranje, a u situaciji da se nakon jednog tjedna epidemijski rast i prevelika opterećenost bolničkog sustava nastavi, onda bi ipak uslijedilo “potpuno zatvaranje”, ali s ograničenim trajanjem od deset dana, prenose slovenski mediji.
Prema novim podacima vlade, trenutno je u bolnicama 634 oboljelih, a 158 ih treba intenzivno liječenje, što je najveće opterećenje bolničkog sustava u epidemiji Covida-19 nakon 27. aprila ove godine.
U Glazgovu, gdje se održava konferencija UN o klimi, organizuju je brojni paralelni događaji na kojima brojni eksperti, ekološke organizacije, nevladini aktivisti… predstavljaju svoje viđenje problema koje izazivaju klimatske promjene.
Tako Fondacija za ekološku edukaciju (FEE), vodeća svjetska organizacija za obrazovanje o životnoj sredini, u izložbenom prostoru Blue Zone predstavlja deset najboljih fotografija Mladih ekoreportera, uključujući i rad “Smak svijeta” Đorđa Pejovića.
Ovo je još jedan veliki uspjeh srednjoškolca iz Podgorice – njegova fotografija je ubjedljivo pobjedila na nacionalnom takmičenju u aprilu 2021, međunarodnom u septembru 2021. i ujedno je proglašena za Photo of the Year 2021 u ovogodišnjoj produkciji “Young reporters for the Environment”!
Tim povodom, Đorđe je izjavio: “Kao ljubitelj prirode često posjećujem nacionalne parkove Crne Gore i fotografijom zabilježim ono što mi skrene pažnju. Tako je bilo i u ovom slučaju. Ostaci čamca, nestalo jezero, ispucala zemlja u sred Biogradske gore zasigurno traži pažnju. Kao da priroda zove u pomoć. Momenat koji se samo jednom dešava, i ja sam ga iskoristio i napravio par fotografija ne sluteći da ću ih iskoristiti za ovo ekološko takmičenje. Klimatske promjene ne čekamo da se pojave za pet, deset godina, one se dešavaju sada. Na nama je da što prije reagujemo nebili odložili smak svijeta”.
Takođe, grupa učenika ulcinjske srednje škole “Bratstvo-jedinstvo” predstaviće svoj video rad „Zaboravljena knjeginja Jadrana“ u sklopu programa koji organizuje Tvebiomovies povodom samita COP26. Autori trominutnog filma Haris Kočan, Edita Kovačević i Diandra Kočan su odabrani među finaliste na konkursu “Global Youth Video Competition 2021” i 5. novembra učestvovaće na online radionici sa rediteljkom Pipom Erlih. Proglašenje pobjednika takmičenja najavljeno je za 10. novembar.
Video, koji je bio i u finalu ovogodišnjeg konkursa Mladih ekoreportera
Zbog oluja i jakog vjetra vlasti u Veneciji aktivirale su gradski sistem obrane od poplava tzv. Mose, navodi se u utorak u twittu gradonačelnika Luigija Brugnara.
U izvještaju objavljenom u utorak stoji da vlasti očekuju poplave od petka te da bi razina vode mogla porasti i do 1,35 metra do srijede navečer.
Meteorolozi očekuju daljnje nevrijeme u srijedu i četvrtak.
Sistem zaštite od poplava Mose – čije ime potječe od talijanskog izraza za Mojsije – namijenjen je zaštiti Venecije od olujnih udara. Sastoji se od 78 barijera koje grad može podići na tri ulaza i u funkciji je od 2020. godine.
Projekt vrijedan milijardu dolara je kontroverzan: korupcija, birokracija, kao i politički i gospodarski interesi dugo su odgađali njegovu izgradnju.
Stručnjaci kažu da je moguće da će od 2075. sustav morati biti aktivan tijekom cijele godine ako klimatske promjene – a time i porast razine mora – uvelike ne uspore.
Dva važna dogovora postignuta su danas na klimatskom samitu u Glasgowu. Najprije je donesena Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta, a zatim postignut i sporazum o smanjenju emisije metana, plina koji je odgovoran za oko četvrtinu zagrijavanja planeta. Iako 80 puta snažnije zagrijava planet od ugljikova dioksida, metan, naime, iz atmosfere nestaje u dva desetljeća, dok se CO2 zadržava u njoj stotinama godina.
Šume apsorbiraju ugljikov dioksid, pa mogu smanjiti njegovu globalnu prisutnost za više od trećine. Jednako su stoga važne kao i dekarbonizacija svjetskih ekonomija. Znanstvenici tvrde da je samo lani nestalo područje pod šumom veće od teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Tema je to koja postaje dio vanjskopolitičke agende SAD-a, ali i dio domaćih američkih politika.
– Sjedinjene Države pomoći će svijetu da postigne naš zajednički cilj, a to je zaustavljanje krčenja šuma i oporavak najmanje dodatnih 200 milijuna hektara šuma i drugih ekosustava do 2030. Na tom tragu poduzet ćemo mjere i da tržišta prepoznaju ekonomsku vrijednost tih prirodnih spremišta ugljika, na usklađivanju investicija privatnog sektora i naših klimatskih ciljeva, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.
Za provedbu sporazuma izdvojit će se malo više od 19 milijardi dolara javnog i privatnog novca. Dio tog iznosa odlazi zemljama u razvoju za obnovu oštećenog zemljišta, borbu protiv šumskih požara i potporu autohtonim zajednicama. Potpis na dokument stavile su države na koje otpada 85 posto svjetskih šuma. Među njima su i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim su teritorijima velika prostranstva tropskih kišnih šuma. Ali i Kanada i Rusija.
– Radi stvaranja karbonski neutralne ekonomije najkasnije do 2060., Rusija se oslanja na jedinstvene šumske ekosustave i njihovu sposobnost apsorpcije CO2 i proizvodnje kisika. Uostalom, na našu zemlju otpada oko petine svjetske površine pod šumama. Poboljšavamo upravljanje šumskim resursima. Borimo se protiv ilegalnog krčenja i šumskih požara, proširujemo ponovno pošumljene površine, naglasio je Vladimir Putin, ruski predsjednik.
Znanstveni podaci pokazuju da su u posljednjem desetljeću šume godišnje iz atmosfere uklonile oko 760 milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija CO2 iz fosilnih goriva i cementa.
– Završimo to globalno masakriranje motornom pilom, dopustimo da očuvanje šuma pokaže rezultate. To podrazumijeva dugoročna i održiva radna mjesta te ekonomski rast. Današnja odluka nije samo ključna u borbi za ovladavanje rastom globalne temperature, ona znači i golemu ekonomsku šansu, ističe Boris Johnson, britanski premijer.
– Hrvatska zaštitu prirode doživljava ozbiljno. Imamo četvrti najmanji ugljikov otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji. Hrvatsko šumarstvo ima stoljećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 posto certificiranih šuma, naša stopa apsorpcije ugljika po glavi stanovnika dvostruko je veća od europskog prosjeka, rekao je Andrej Plenković, hrvatski premijer.
Druga konkretna stavka danas u Glasgowu – globalni dogovor o smanjenju drugog po prisutnosti stakleničkog plina u atmosferi, metana. Gotovo stotinu država – ne i Indija, Kina i Rusija – obvezalo se na smanjenje njegovih emisija za 30 posto do 2030., što znači manje zagrijavanje planeta za 0,3 stupnja u sljedeća dva desetljeća.
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) podržava nezavisnost crnogorskih medija, poručila je britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks, tokom današnjeg sastanka sa predstavnicima medija koji učestvuju u programu “Media for all”.
Medoks je sa predstavnicima medija razgovarala o načinu na koji je grant program “Aktivno izvještavanje građana/ki” pomogao jačanju veza sa lokalnim zajednicama.
Kako je pojašnjeno iz Britanske ambasade, instrument „Aktivno izvještavanje građana/ki” je onlajn platforma koja pomaže medijima da budu u bližem kontaktu sa publikom, kada je riječ o temama od javnog interesa.
Media for all – sertifikata za Boka News
Koristeći ovaj onlajn instrument, novinari mogu da razvijaju različite vrste anketa, upitnika i drugih oblika angažovanja građana. Instrument takođe omogućava medijima da analiziraju informacije i podatke koje su prikupili prije nego ih uključe u svoje izvještavanje.
Tri medijske kuće, Boka News, Portal Onogošt i Informativna agencija MINA, uspješno su završile svoje projekte i podijelile svoja iskustva, dostignuća i izazove sa ostalim medijima koji učestvuju u programu „Media for all“. Obrađene teme se tiču isticanja zabrinutosti romske zajednice, devastacije kulturnog nasljeđa, do poboljšanja zapuštenih naselja. Mediji su uspješno sarađivali sa relevantnim privrednicima i donosiocima odluka kako bi se pozabavili ovim problemima.
Foto: Ambasada UK u Crnoj Gori
„Kroz projekat „Media for all“ i ulaganje u obuke i ovakve instrumente, možemo da vidimo uticaj koji je projekat imao na dobitnike grantova i njihovu publiku. Građani su sada uvjereni da mogu da rade sa svojim lokalnim medijima, mogu da sarađuju s medijskim kućama kako bi rješavali probleme i kako bi se njihov glas čuo“, kazala je Medoks.
Larisa Halilović, direktorica „Media for all“ projekta, je dodala da je povjerenje u lokalne medije od suštinskog značaja. „Ono što je projekat „Media for all“ postigao kroz obuku, finansiranje i mentorstvo za medijske kuće širom Crne Gore je upravo jačanje te veze sa građanima i stvaranje promjena u njihovim zajednicama. Budući da su u stanju da istraže neku temu, prikupe dokaze i daju primjere, mediji su u stanju da se još efikasnije zalažu za promjene. Građani sada predlažu teme i ideje za izvještavanje svojim medijskim kućama što pokazuje uticaj ovog instrumenta, pa se nadamo da će mediji nastaviti da ga koriste.”
Britanski savjet radi u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN), Thomson fondacijom i INTRAC-om (Međunarodnim centrom za obuku i istraživanje nevladinih organizacija) na programu „Media for all“ koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.
Pružajući prilagođenu podršku poslovnom razvoju, unapređujući dvosmjernu komunikaciju sa građanima i medijima, podržavajući omladinske medije i mlade novinare i jačajući rodno osjetljivo izvještavanje, program “Media for all” radi sa novinarima, urednicima, vlasnicima i publikom širom Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija).
O projektu
Kroz ovaj program podržavamo medije kako bi bili finansijski i strukturno otporniji, kako bi poboljšali rodnu ravnopravnost na radnom mjestu i kako bi proizvodili kvalitetniji, relevantniji, rodno osjetljiviji sadržaj koji privlači i uključuje novu publiku, posebno žene, mlade i marginalizovane grupe. Za sve detalje o projektu, možete posjetiti vebsajt Britanskog savjeta u Crnoj Gori.
Jedan od ciljeva projekta je bio da se ojača glas nedovoljno zastupljenih grupa, uključujući žene, manjine i mlade.
Informativna agencija MINA je blisko sarađivala sa romskom zajednicom i lokalnim aktivistima kako bi pokrila teme koje ih se tiču.
Portal Onogošt je istakao potrebu da se pozabavi sa tri oblasti koje su prijavili građani Nikšića, što je dovelo do toga da je opština reagovala poboljšanjem zapuštenih naselja, uvođenjem mjera za regulisanjem saobraćaja i zaustavljanjem nelegalnih deponija.
Portal Boka News je koristio ovaj instrument za izvještavanje, uključujući devastaciju arhitektonskog i kulturnog naslijeđa, zaštitu životne sredine, pravne probleme oko vlasništva nad obalnim dobrima (plaže i pristaništa). Predložili su i strategiju razvoja kruzing turizma i restitucije zemljišta na aerodromu Tivat.
Sud za prekršaje u Budvi – odjeljenje u Herceg Novom izrekao je zatvorsku kaznu u trajanju od 45 dana Nikšićaninu L.M. (38) zbog vožnje pod dejstvom alkohola. Kaznu je izrekla su sutkinja Jasna Vrbica.
Službenici Uprave policije zatekli su L.M. da upravlja vozilom sa 3,30 g/kg alkohola u organizmu, zbog čega je uhapšen i u zakonskom roku priveden dežurnoj sutkinji.
Osim kazne, izrečena mu je i zaštitna mjera zabrana upravljanja putničkim motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i tri kaznena boda. Radi se o povratniku u vršenju prekršajnih djela iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, saopštio je vršilac dužnisti predsjednika suda i sudija portparol, Marko Đukanović.
Ne računajući poslove u Rezervatu prirode Solila čiji je to preduzeće zvanični upravljač, JP Morko dobro (JPMD) iz Budve lani je najmanje novca od svih primorskih opština, uložilo na području opštine Tivat.
Prema izvještaju koji je JPMD o svom radu u prošloju godini dostavilo Ministarstvu ekologije, prostornog planmiranja i urbanizma (MEPG), a ovo ga inkorporiralo u vlastiti Izvještaj o stanjuj prostora Crne Gore u 2020., Morsko Dobro je na području opštine Tivat lani investiralo ukupno samo 141.095 eura. Od toga je najveći dio, odnosno 134.331 eutro plaćen lokalnom Komunalnom preduzeću za komunalno održavanje zone morskog dobra u najmnanjoj bokeljskoj opštini, odnosno za radove na održavanju čistoće, javne rasvjete i zelenila u obalnom pojasu. Ostatak od 6.763,9 eura odnosi se na predsezonskoe nasipanje pijeska na plažama za što je JPMD lani na području Tivta u more usulo ukupno 215 kubika pijeska i šljunka.
Ekološki izuzetno kontroverzna praksa nasipanja plaža pijeskom, odnosno „prihranjivanja kupališta“ kako ga oni nazivaju, a koju JP Morsko Dobro i zakupci dijela plaža u Boki Kotorskoj već godinama sprovode pijeskom iz Morače, pretvorila se u pravi organizovani zločin prema morskom ekosistemu. Obalni rub, odnosno mjesto gdje se “sastaju” more i kopno jedno je od najosjetljivijih, ali i najvažnijih djelova morskog ekosistema uopšte, jer tu žive, hrane se i razmnožavaju brojne morske biljke i životinje. Nasipanje pijeska preko prirodnog morskog dna uništava to stanište, zatrpava i bukvalno žive sahranjuje brojne morske organizme i pretvara morsko dno na ovim potezima u bukvalno pustinju pod vodom. Zbog toga se morski biolozi listom protive ovakvim akcijama smatrajući ih pravim ekocidom prema morskim organizmima, ali to ne spriječava Morsko Dobro da i dalje pred ljeto svake giodine vrši tu štetnu praksu na u zakup neustupljenimdjelovima obale u Boki. Istovremeno nasipanje pijeskom na kupalištima koja su data u zakup, mimo akcije Morskog Dobra, obavljaju i sami zakupci tih plaža.
U Boki je lani, prema podacinma koje je dostavilo MEPG-u, Morsko Dobro pored 215 kubika pijeska koje je u more izručilo na nezakupčjenim plažama na Tivatskoj rivijeri, to preduzeće nasulo i 230 kubika pijeska na plažama na teritoriji Opštine Kotor, kao i još 470 kubika na plažama na terotoriji Herceg Novog.
Tivat je jedina primorska opština gdje JPMD, osim troška za ovaj ekocid i uobiočlajene djelatnmosti komujačlaca, lani nije realizovalo niti jednu drugu investiciju. U Kotoru koji je sledeći od dna liste prošlogodišnjih ulaganja JPMD, budvanska firma je investirala ukupno 175.868 eura, od čega opet najviše na komunalno odžavanje zone morskog dobra i predsezonsko nasipanje plaža, ali je ipak JPMD uložilo i 16.718 eura u izvođenje radova na završetku parapetnog zida i postavkljanju poklopnih ploča na lokacijama Žuta plaža u Dobroti i Sopot u Risnu.
Herceg Novi Ilustracija, Foto: Shutterstock
U Herceg Novom je JPMD lani investiralo ukupno 380.383 eura od čega najviše (290.000 eura) u komunalno odžavanje zone morksog dobra, te predsezonskeo nasipanje plaža 15.355 eura. Na teritoriji te opštine investirano je i 11.493 eura u više manjih projekata hitne sanacije obale oštećene u nevremenu, a 63.534 eura izdvojeno je za rekonstrukcijiun postojeće dotrajale ograde na šetalištu “Pet Danica”, u dužini od oko 450 metara.
Daleko veća ulaganja od onih u bokeljskima, JPMD je realizovalo u preostale tri crnogorske primordske opštine: u Budvu je lani investirano ukupno 746.788 eura, u Baru 736.987 eura, a u Ulcinju 418.660 eura.
Krajem prošle godine JPMD je raspisalo još šest tendera za izvođenje radova na obalnoj infrastrukturi većeg obima, pojedinačne vrijednosti od 75.000 do čak 970.000 eura, a od kojih opet nijedan nije na području opštine Tivat.
