U okviru sprovođenja GEF projekta „Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma organizovalo je Obuku za upravljanje morskim zaštićenim područjima, od 4-6. oktobra, u Petrovcu, nadomak skoro proglašenog Parka prirode Katič, saopšteno je iz tog resora.
Kako su naveli, ovaj trening predstavlja uvod u niz obuka koje su identifikovane kao priroritetne u kontekstu efikasnog upravljanja morskim područjima, dok slijede i radne obuke tokom kojih će se raditi na dokumentima za upravljanje.
“Angažovane konsultantkinje za ovu radionicu su iskusni eksperti iz Hrvatske, Milena Šijan i Marija Crnčević, koje su tokom trodnevne radionice prenijele iskustvo u upravljanju morskim zaštićenim područjima, s fokusom na dobre prakse, dobra i loša iskustva, vizije zaštićenih područja uz identifikaciju vrijednosti i prijetnji, uključivanje zainteresovanih strana u proces upravljanja, jačanje kapaciteta nadležnih institucija za potrebe upravljanja u smislu edukacije i povećanje kadrova, kao i sami proces planiranja upravljanja”, navedeno je u saopštenju.
Katič
Iz Ministarstva ističu, da je data osnova i predstavljeni su elementi za proces izrade planova upravljanja i obrađene teme planova upravljanja kao alata upravljanja, uključivanje zainteresovanih strana u upravljanje morskim zaštićenim područjima, definisanje vizije, ciljeva, aktivnosti i indikatora plana upravljanja i komunikacija u zaštiti prirode.
“U periodu do kraja tekuće godine, kao i tokom 2022. godine, uz podršku projekta planirana je organizacija različitih tematskih radionica za obezbjeđivanje efikasnog upravljanja morskim zaštićenim područjima, kao što su radionice za pripremu finansijskih planova za upravljanje, za monitoring biodiverziteta u ovim područjima, razvoj održivih vidova turizma, zatim radionice za definisanje operativne kontrole i nadzora”, dodaje se u saopšenju.
Obuhvat ZPM Platamuni
Iz resora napominju, da u obuci pored Ministarstva, učestvuju predstavnici JP Morsko dobro, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave pomorske sigurnosti, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za biologiju mora, ribarskih udruženja – Udruženje profesionalnih ribara Katič i nevladinog sektora: Green Home i MedCEM.
Poslovni objekat Hercegovačke kuće u Beogradu trebao bi da bude otvoren do kraja godine ili najkasnije na proljeće, izjavio je Srni direktor trebinjskog Agrarnog fonda Veselin Dutina.
Dutina je naveo da je Agrarni fond do sada širio mrežu poslovnih objekata, a kruna će biti otvaranje Hercegovačke kuće u Beogradu kako bi ponudili tradicionalne hercegovačke proizvode i na tom tržištu.
On je dodao da se ovaj fond kroz Hercegovačku kuću predstavio na manifestaciji Dani Srpske u Srbiji, na prezentaciji u Beogradu.
Dutina je napomenuo da se u okviru manifestacije sastao sa gradonačelnikom Beograda Zoranom Radojičićem, koji je pružio podršku ideji otvaranja Hercegovačke kuće u Beogradu i zauzeće se da se pronađe adekvatan poslovni prostor u centru grada.
– Ministarstva poljoprivrede Srbije i Srpske izradila su pravni akt koji će omogućiti izvoz proizvoda malih poljoprivrednih proizvođača u Srbiju i ostalo je da se verifikuje taj akt da bi on bio pravosnažan i da mogla da počne prodaja proizvoda iz Srpske u Srbiju – rekao je Dutina.
On je naveo da to otvara mogućnost da se radi na opremanju objekta, te se nada da će nakon završetka svih procedura Hercegovačka kuća u Beogradu biti otvorena do kraja godine ili najkasnije na proljeće.
– To će biti na naše veliko zadovoljstvo, ali i na zadovoljstvo naših poljoprivrednih proizvođača, tako da se ispunjavaju sva obećanja koja smo dali našim proizvođačima – istakao je Dutina.
Lideri Evropske unije ponovili su u srijedu zemljama zapadnog Balkana da im je mjesto u Uniji i da razumiju frustraciju sporim procesom proširenja, ali je ponovno izostao vremenski okvir njihova ulaska u blok.
Lideri EU-a i zemalja jugoistočne Evrope razgovarali su o snažnijem angažmanu Unije za gospodarski oporavak i održiv razvoj regije, jačanju političkog dijaloga, regionalnoj i sigurnosnoj suradnji, ali je u prvom planu bila “europska perspektiva” tih zemalja.
“EU potvrđuje nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi zapadnog Balkana”, navodi se u usvojenoj deklaraciji.
U njoj se spominje i “predanost procesu proširenja”, ali izostaje vremenski okvir primanja tih zemalja u EU.
Slovenija, predsjedateljica Vijećem EU-a, htjela je da se u deklaraciju uvrsti 2030. godina kao rok za primanje zemalja zapadnog Balkana u EU, no ta inicijativa nije se činila realnom opcijom jer zemlje jugoistočne Europe ne napreduju istim tempom.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da “prisutnost EU-a mora biti opipljivija i vidljivija na Balkanu” i da se u EU-u vodi rasprava o njezinu kapacitetu za primanje novih članica.
EU je najavio oko 30 milijardi eura pomoći za zapadni Balkan, dio je za gospodarski oporavak, a dio za ulaganja.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovila je da EU i zapadni Balkan dijele “istu povijest, interese, vrijednosti”, a nada se i sudbinu.
“EU nije kompletna bez zapadnog Balkana. (…) Bez sumnje, naš cilj je proširenje”, rekla je von der Leyen.
Upozorila je da razumije “frustriranost” zemalja zbog sporosti napretka prema članstvu u EU te da izostanak odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom “narušava kredibilitet EU-a”.
Dio članica EU-a, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Austriju, upozorava da bi zbog nedovoljne brige EU-a jugoistok Europe mogao pasti pod utjecaj Rusije i Kine, dok je druga strana predvođena Francuskom načelno za proširenje Unije, ali bez ambicije da se taj proces ubrza.
EU
Sjeverna Makedonija i Albanija još uvijek ne znaju tačan datum početka pristupnih pregovora.
Sjeverna Makedonija okončala je dugogodišnji spor s Grčkom i pristala promijeniti ime kako bi se približila članstvu u Uniji, a sad je blokira Bugarska. Sofija traži da Skoplje prizna da su makedonski identitet i jezik bugarskog porijekla.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, a uz provedbu reformi za približavanje te zemlje Uniji bit će ključni odnosi Beograda s Prištinom.
Kosovski premijer Albin Kurti ponovio je u srijedu da je međusobno priznanje Kosova i Srbije “dugoročno, pravedno i održivo rješenje”.
Kosovo, potencijalnu državu kandidatkinju, još nisu priznale ni sve članice EU-a – Cipar, Grčka, Slovačka, Rumunjska i Španjolska.
Crna Gora s Unijom pregovara već devet godina i najviše se približila vratima EU-a, dok Bosna i Hercegovina tek treba ispuniti uvjete da si osigura status države kandidatkinje.
Kompanija “Gugi Commerc“ iz Budve počela je da bespravno izvodi građevinske radove na izgradnji butik-hotela na zemljištu u vlasništvu te kompanije u tivatskom naselju Opatovo.
Firma kontroverznog budvanskog biznismena Branislava-Gugija Savića počela je sa iskopom zemljišta za temeljnu jamu novog hotela bez podnešene prihjave građenja resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a što je zakonska obaveza prije početka bilo kakvih građevinksih radova.
Mehanizacija i kamioni „Gugi Commerca“ već par dana kopaju i odnose zemlju sa gradilišta na Opatovu na kojem nema ni zakonom obevezne informacione table sa osnovnim podacima o objektu, investitoru, projektantu, nadzoru i dokumentaciji podnešenoj Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Zbog toga je u prethodna dva dana reagovala Komunalna policija Optin Tivat i evidentirala stanje na terenu, a načelnica Sekretarijata za komunalni i inspkecijski nadzor Opštine Tivat Jelena Šćekić (NP) lično je juče sa svim što s e dešava na terenu upoznala koordinatora Građevinske inspekcije Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore jer je taj porgan jedini nadležan da kontroliše i zaustavi bespravnu gradnju.
Idejno riješenje za novi butik –hotel na Opatovu u vlasništvu budvanskog biznismena Savića, uradila je kompanija „Business Art“ iz Podgorice na čelu sa arhitektom Mladenom Krekićem, On je ovdje na dvije katastarske parcele ukupne površine 718 kvadrata projektovao objekat spratnostu Su+P+2+Pk ukupne bruto građevinske površine 718 kvadrata, ne računajuči suterensku etažu koja ne ulazi u obračun površina. Sa njome, novi objekat bi imao ukupno 1.025 kvadrata površine.
Kako piše u idejnom rješenju na koje je glavni državni arhitekta dao saglasnost još u februaru ove godine, hotel će imati 41 dvokrevetnu smještajnu jedinicu visokog komfora, kao i dva luks apartmana sa pogledom na tivatski akvatorijum Bokotorskog zaliva.Recepcija i restoran predstavljaju jednu cjelinu, s obzirom na kapacitet i namjenu objekta. Na prizemnoj etaži se nalazi terasa koja pripada restoranu, kao i servisne prostorije (kuhinja i toaleti). U okviru hotela pored restorana predviđen je fitnes i spa centar, sa teretanom, finskom saunom, turskim kupatilom otvorenim bazenom dimenzija 15 x 8 metara. U okviru hotela nalazice se i teniski teren, dječija igraonica, multimedijalna sala za organizovanje simpozijuma kapaciteta 68 posjetilaca. U sastavu hotela predviđena je i podzemna garaža sa 25 parking mjesta- navodi se u idejnom rješenju. Zanimljivo, u grafičkim prikazima novog objekta u idejnom riješenju, već je nacrtana i manja marina- pristanište za jahte na plutajučim pontonima u moru ispred novog hotela, na mjestu gdje trenutno nema nikakvog takvog objekta na obali.
Ovo upućuje na to da Savić koji se već oglušio o zakon i bespravno započeo radove na hotelu, namjerava da nakon izgradnje tog objekta, postupi na način sličan onom na koji je već radio prije nepunih deset godina na drugog lokaciji na Opatovu, stotinjak metara dalje u pravcu Lepetana. Tamo je on prvo sa gornje strne magistrale podigao par velikih stambenih zgrada u kojima je prodao stanove ili iznajmnljivao apartmene, a potom preko puta zgrada, ispod magistrale u moru, Savić je napravio nelegalnu pontu kao kupalište za vlasnike stanova i korisnike svojih apartmana. U očitom sadejstvu sa tadašnjim DPS rukobvodstvom JP Morsko Dobro koje se “pravilo ludim”, a potom čak sa Gugijem napravilo i ugovor o postavljanju privremenog objekta – kupališta na nelegalno sgrađenoj ponti, te nezainteresovanošću Opštine Tivat da spriječi nelegalno nasipanje i zaposjedanje mora, Savić je uspio da ovdje napravi novu veliku pontu. Mehanizacija i kamioni “Gugi Commerca” su prvo pod okriljem noči, a potom javno i usrted dana, ovdje dovozili kamen i pijesak i istovarali ga u more između dviju postojećih starih pionti ispred kuća staromještanskih porodica Bergama i Tomičića, da bi potom Gugijevi mikseri za beton na očigled svih ispekcija, dirketno sa magistrale nalivali novi obalni zid i betonsku ploču nove ponte. Sve to odvijalo se pred očima građevinske inspekecije kojoj je tada na čelu bio visoki funkcioner DPS-a Božidar Vuksanović, a koja zbog nije sankcionisala Gugi Commerc niti naložila uklanjanje nelegalno napravljene ponte.
Inače, Branislav –Gugi Savić, jedan od aktera budvanskih kriminalnih afera koje je istraživalo i procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Savić je prije par godina, nakon pet mjeseci provedenih kiza rešetaka, izašao iz Istražnog zatvora u Spužu, jer se nagodio sa specijalnim tužiocem da prizna krivicu u višemilionskim malverzacijama u Budvi. Savić, kum nekadašnjeg gradonačelnika Budve i nekadašnjeg ključnog svjedoka saradnika u budvansim korupcionaškim aferama Rajka Kuljače, po tom sporazumu trebao je da nadoknadi milionsku štetu Opštini Budva. Firma “Gugi commerc” bila je angažovana na izgradnji koncertnog platoa na Jazu. Vještaci tužilaštva su u tom poslu utvrdili štetu od 2.100.000 eura. Savić je navodno priznao krivicu i u poslu gradnje donjeg bulevara od gradske Pošte do Jadranskog sajma. U tom poslu Opština je oštećena za 3.706.140,57 eura, a u trećem sumnjivom poslu – gradnja seoskog puta ka Krapini, šteta je 1.150.457,67 eura.
LAKRDIJA PRED LOKALNE IZBORE NIJE SPRIJEČILA PODIZANJE NELEGALNE PONTE
Opatovo – foto Boka News
Izgradnju nelegalne ponte na Opatovu koju je Savić nasipanjem mora kamenjem i piiueskom iz svojih kamiona, počeo 2012.godine pred lokalne izbore u Tivtu, tada je dovela do svojevrsne javne lakrdije koju je DPS koristio za predizborne potrebe. Naime, pod pritiskom javnosti tada je, u sred kampanje za lokalne izbore 2012. u Tivtu, država ipak reagovala pa je Vodoprivredna inspekcija naložila uklanjanje nasutog materijala iz mora, što je učinjeno o trošku svih poreskih obveznika, a inspektor je zbog nelegalnog nasipanja mora, podnio krivičnu priojavu protiv „N.N. lica“, iako su svi vidjeli da upravo Gugijevi kamioni istovaruju taj materijal u more
Tadašnji premijer Igor Lukšić (DPS) koji je 28.marta 2012. boravio u radnoj posjeti Tivtu je komentarišući nelegalno nasipanje mora na Opatovu, poručio da „država neće nikome dozvoliti da se sa njom ruga“.
“Mislim da je neophodno da se u komunikaciji predsjednika Opštine, resornih ministara i inspekcija apsolutno reaguje, do kraja rasvijetli i sankcioniše onaj ko nešto radi protivno zakonu.”- poručio je Lukšić.
Samo par godina naklon što su izbori prošli, a krivična prijava podnešena protiv N.N. lica, “Gugi commerc” je ponovno nasuo nelegalnu pontu na kojoj je napravio kupalište za vlasnike stanova u dvije stambene zgrade što ih je budvanska firma u međuvremenu podigla u neposrednoj blizini, sa gornje strane magistrale na Opatovu.
Australijski proizvođač medicinske opreme Ellume objavio je da je povukao gotovo 200.000 testova na koronavirus u SAD-u zbog povećanog rizika za lažno pozitivne rezultate.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) upozorila je u utorak na “rizik lažno pozitivnih testova za kućnu uporabu na COVID-19 kompanije Ellume, zbog nedavno utvrđenog problema u proizvodnji”.
Negativni rezultati nisu problematični, precizira se u saopštenju.
FDA sarađuje s Ellumeom na dodatnim kontrolama i drugim mjerama kako bi se zajamčilo da se problem riješi, dodaje se.
Glasnogovornik kompanije Ellume kaže da je riječ o 195.000 od 3,5 milijuna testova koji su poslani u SAD.
Povlačenje je određeno nakon vijesti o neobično visokom postotku lažno pozitivnih testova na nekim mjestima, precizirala je kompanija u saopštenju.
Izražavam svoje iskrene isprike i isprike naše tvrtke zbog stresa i teškoća s kojima su se susrele osobe zbog lažno pozitivnih testova, rekao je utemeljitelj tvrtke Ellume Sean Parsons.
Proizvod tvrtke Elleme prošle je godine bio prvi test u slobodnoj prodaji za kućnu upotrebu koji je dobio autorizaciju za hitno korištenje u SAD-u.
Kompanija je saopštila da nastavlja s distribucijom testova u SAD nakon što je utvrdila uzrok problema i provela dodatne kontrole.
Sekretarijat za lokalne prihode, budžet i finansije Opštine Kotor na zvaničnom sajtu Opštine Kotor www.kotor.me uspostavila je portal „e-porez“ preko kojeg građani, pravna lica i preduzetnici imaju mogućnost uvida u sopstvena rješenja poreza na nepokretnost i turističku taksu.
Pristup portalu „e-porez“ imaju svi obveznici poreza na nepokretnost i turističke takse koji su upisani u bazu Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije.
U narednom periodu očekujemo da će se omogućiti usluga elektronskog plaćanja utvrđenih poreskih obaveza, sopšteno je iz Opštine Kotor.
Planirano je takođe da od početka naredne godine bude omogućeno i elektronsko podnošenje godišnje poreske prijave za utvrđivanje poreza na nepokretnost, kao i mjesečne prijave za utvrđivanje prireza porezu na dohodak fizičkih lica.
Na ovaj način Opština Kotor nastoji da, pored tradicionalnog pružanja usluga, korisnicima olakša dobijanje informacija o utvrđenim poreskim obavezama, kao i dostavljanje obrazaca elektronskim putem.
Upustvo za korišćenje se nalazi na samom portalu, a za sve dodatne informacije možete se obratiti pozivom na broj +382 32 322 396 i 325-860, kao i putem službenog e-maila: lokalni.prihodi@kotor.me
Dva ukrajinska državljanina preminula su 30. septembra na bulk carrieru AP ASTAREA u floti Atlantske plovidbe, koji je bio na sidrištu Chittagong u Bangladešu, javlja FleetMon.
Pomorci su, prenosi pomorac.hr, navodno preminuli jedan za drugim bez jasnog uzroka. Kako navode lokalni izvori, preminuli pomorci nisu pokazivali nikakve znakove zaraze koronavirusom.
Navodno je u popodnevim satima 30. septembra, 31-godišnjak pronađen mrtav u svojoj kabini. Kod šezdesetogodišnjeg drugog časnika stroja, koji je bio jedan od članova posade koji su pronašli tijelo preminulog pomorca, pubrzo su se počeli javljati problemi s disanjem. Zatražio je medicinsku pomoć i prebačen je u obližnju bolnicu, no po dolasku je proglašen mrtvim. Sumnja se da je preminuo od posljedica srčanog udara.
Na tijelu 31-godišnjaka nisu pronađeni znakovi nasilne smrti. Točan uzrok smrti preminulih pomoraca, piše pomorac.hr, bit će poznat nakon obdukcije.
Brod je stigao na sidrište Chittagong 19. septembra iz Egipta, odakle je prevozio gnojivo urea. Putovanje je trebao nastaviti prema Mongli u Mjanmaru.
U razgovoru za Dubrovački vjesnik iz Atlantske plovidbe pojasnili su okolnosti nesretnog događaja.
“Dvojica ukrajinskih pomoraca preminuli su na našem brodu Astarea. Jedan je pomorac preminuo na brodu dok je drugi preminuo na putu do bolnice kad je za njega već zatražena liječnička pomoć. Nakon naše analize, kompanija nije ustanovila nikakvu uzročno-posljedičnu vezu između njihove smrti i njihovih uvjeta na radu niti tereta koji je na brodu bio.
Ukrajinske pomorce na naš brod ukrcala i selektirala je strana agencija tako da oni dalje komuniciraju s obiteljima oko daljnjih procedura. Mi smo kao kompanija zatražili istragu o uzrocima njihove smrti uključujući obdukciju te očekujemo rezultate, a brod je u međuvremenu dobio dozvolu da napusti luku”, rekla je za Dubrovački vjesnik voditeljica odnosa s investitorima i javnošću Sanja Putica.
Opštinska javna ustanova poziva zainteresovane građanke i građane za učešće u Radionici izrade dobrotske čipke, koju će od 19. oktobra do 18. novembra u Galeriji solidarnosti voditi Nada Radović.
Radović, profesorica u penziji, već decenijama je prepoznata po vještini ovog plemenitog veza koji je Crna Gora zaštitila kao svoje nematerijalno kulturno dobro.
Dvosatne obuke biće organizovane utorkom i četvrtkom od 17 do 19 sati i subotom od 10 do 12 sati. Učešće je besplatno, a broj učesnica/ka ograničen. Pitanja i prijave na broj telefona 067 570 546.
Programom “Hommage à Milan Milišić” u Kazalištu Marina Držića i otkrivanjem spomen-ploče u ulici u kojoj je poginuo u rodnoj kući u utorak je obilježena 30. godišnjica pogibije tog književnika i prevoditelja, prve civilne žrtve u napadu srpsko-crnogorskog agresora na Dubrovnik 5. oktobra 1991.
Spomen-ploču, koju je postavio Grad Dubrovnik, otkrile su zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i Milišićeva supruga Jelena Trpković.
“Ponosna sam i zahvalna Gradu što je postavio ploču. To je velika stvar, ne samo zato što je Milišić Dubrovnik volio više od ičega. Ne znam osobu koja više voli grad nego Milan. Najprije grad pa onda svi mi. Volio je svaki kamen, dodirivao bi ga i mirisao, što se vidi i u njegovoj poeziji i tekstovima o Dubrovniku”, istaknula je Trpković.
Dodala je kako čin ima još veće značenje zbog velike nesnošljivosti koju je rat proizveo, a koja još uvijek vlada.
“Nadam se da je ovo jedan mali korak k razumijevanju ljudi. U toj ulici je i škola i nadam se da će ti mladi ljudi zastati pred njegovom spomen-pločom, a možda i uzeti knjigu u ruke, nešto pročitati i više voljeti svoj grad i ljude te postati bolji ljudi”, rekla je Trpković.
Milišićev prijatelj i suradnik Davor Mojaš izjavio je kako je Milišić važna osobnost hrvatske kulture i književnosti te bitna osoba dubrovačke kulturne scene.
“Uz njega je odrastala cijela jedna generacija nas novinara i onih koji smo sanjali književnost. Ostavio je važan trag i zaslužuje sve ovo. Milišića treba objavljivati, ali i još važnije – treba ga čitati. Volio je Dubrovnik jednako kao što je Dubrovnik volio njega. Ovako je pisao o Dubrovniku: ‘Lijepo kameno NE po kojem se izlijeva lava šiloka'”, rekao je Mojaš.
Milišićev prijatelj i suradnik Vedran Benić izjavio je kako ne želi da Milišić ostane trajno zapamćen samo kao prva civilna žrtva rata u Dubrovniku u Domovinskom ratu, nego bi ga se trebalo pamtiti i kao velikog umjetnika, pjesnika.
“Mnogo je dao Dubrovniku, neizmjerno ga je volio, i to kroz svoja djela govorio. Zadužio je Dubrovnik svojom umjetnošću, a ne tim nesretnim činom pogibije”, rekao je Benić.
U predvorju Kazališta predstavljena je izložba grafičko-pjesničkih mapa “Vrt bez dobi” i “Kad su golubovi umirali” na stihove Milana Milišića dubrovačkog slikara i grafičara Lukše Peka.
“Sjećanja su mi još svježa, kao da se jučer dogodilo. Besmislen rat, besmislena smrt. Mapa je bila naš zajednički početak i sami smo to tiskali. Milišić je volio grad, a mapa je o samom gradu. Motivi i pjesme o Dubrovniku. Kao prijatelji smo mnogo toga radili te imali i planove, ali nažalost je poginuo”, istaknuo je Peko.
Milišić je pisao poeziju, eseje, putopise, dramska djela i književne reportaže. Uređivao je omladinski list “Laus” i časopis “Dubrovnik” te radio kao kazališni dramaturg. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Njemu u sjećanje u Čitaonici Narodne knjižnice Grad književnu večer održat će Društvo dubrovačkih pisaca i Dubrovačke knjižnice.
Godišnjica pogibije Milana Milišića obilježena je u sklopu programa u povodu 30. obljetnice herojske obrane Dubrovnika.
Klimatski aktivisti iz skupine Extinction Rebellion upali su na modnu reviju Louisa Vuittona u Parizu u utorak kako bi upozorili na utjecaj te industrije na okoliš, s transparentom koji osuđuje utjecaj pretjerane potrošnje na okoliš.
Noseći natpis “prekomjerna potrošnja = izumiranje” žena koja predstavlja Amis de la Terre (Prijatelji Zemlje) Francuska, Mlade za klimu i Extinction Rebellion (Pobunu protiv izumiranja) krenula je istim putem pistom kao i manekenke, izazivajući komešanje u publici.
Popela se na pistu postavljenu u umjetničkoj galeriji Louvre dok su manekenke pokazivale najnovije modele, prije nego što su je zaštitari oborili na tlo i odveli. Extinction Rebellion, Amis de la Terre i Youth For Climate rekli su u saopštenju da je oko 30 ljudi sudjelovalo u planiranju prosvjeda, a dvoje je uhapšeno.
Pozvali su vladu da provede “trenutačno smanjenje razine proizvodnje u ovom sektoru, s obzirom na to da su u Francuskoj 2019. godine prodana 42 odjevna predmeta po osobi”.
Amis de la Terre France rekao je da je ciljao brend u vlasništvu LVMH-a kako bi osvijetlio pitanje prekomjerne potrošnje.
“LVMH je svjetski lider u luksuzu i ima odgovornost kada su u pitanju trendovi koji tjeraju tekstilnu industriju da stalno obnavlja kolekcije i proizvodi više”, rekla je Alma Dufour, glasnogovornica grupe, za Reuters.
U prvom redu francuske filmske zvijezde Catherine Deneuve i Isabelle Huppert jedva su trepnule, dok su se neki članovi klana Arnault, sjedeći pored glavnog izvršnog direktora i predsjednika LVMH -a Bernarda Arnaulta, pogledali jedni u druge.
Upad je jedva omeo manekenke koje su marširale popločanom pistom u hodniku Louvrea uz glazbu s orgulja isprekidanu zvonjavom.
Louis Vuitton nije odmah komentirao incident kada ga je kontaktirao AFP.
Sama revija imala je punkerski ‘štih’ s otrgnutim rukavima, te modnim dodacima poput ukrasa za glavu od lanaca.
