Projekat REGLPORTS: Video nadzor i meteorološka stanica u Gradskoj luci Škver

Razglednica, panorama HN Škver

U Gradskoj luci Škver instaliran je sistem video nadzora i nova meteorološka stanica, u okviru projekta „Razvoj nautičkog turizma i promocija regionalnih luka – REGLPORTS. Projekat je podržan na Prvom pozivu INTERREG IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru 2014-2020, koji finansira Evropska unija.

Vrijednost projekta REGLPORTS iznosi 160 hiljada eura, od čega je 40 hiljada izdvojeno za ugradnju sistema video nadzora i nove meteo stanice.

Prema riječima direktora Agencije za gazdovanje lukom Škver, odnosno “Luka Herceg Novi – Gradska luka Škver”, Boža Ukropine, instalirana je kvalitetna oprema za monitoring i video nadzor, čime je pokriveno 95 odsto akvatorijuma luke Škver. U završoj fazi je i postavljanje male meteorološke stanice, koja će davati sve neophodne parametre koji će biti potrebni korisnicima usluga u gradskoj luci i nautičarima koji dolaze iz regiona i svijeta.

-Realizovani posao će umnogome olakšati da vidimo šta se dešava na području naše luke, u slučaju nekog ekscesa, imaćemo bolji pokazatelj uplovljavanja i isplovljavanja, sigurnost plovidbe I boravka u luci biće na mnogo višem nivou. Ovo je zaista veliki pomak za našu malu luku, kazao je Ukropina i izrazio zahvalnost Kancelariji za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, koja je bila podrška od početka realizacije projekta.

Novi video nadzor podrazumijeva 12 kamera koje snimaju istovremeno i koje arhiviraju snimke do maksimalno 4 mjeseca, a omogućena je redundansa u napajanju i snimanju.

-Ovo je samo jedan u nizu projekata koje ćemo raditi u cilju unaprijeđenja rada same gradske luke, poručio je Ukropina.

Intereg IPA program prekogranične saradnje „Italija-Albanija-Crna Gora“ uspostavljen je radi pružanja dodatne podrške IPA saradnji u regiji južnog Jadrana kroz podsticanje pametnog, inkluzivnog i održivog razvoja. Cilj programa je da olakša razmjenu znanja i iskustva među korisnicima u tri zemlje, razvija i primjenjuje pilot akcije, mjeri izvodljivost novih politika, proizvoda i usluga, kao i podrška investicijama u oblastima od interesa.

Kako je kazao predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, projekat koji je sprovela Agencija za gazdovanje lukom Škver, a u okviru kojeg je radove izvela kompanija „Mainframe“, od velikog je značaja za njen rad, ali i za ljude koji su bili uključeni i pokazali veliku posvećenost u njegovoj realizaciji.

Jokić na Samitu B40 dogovorio potisivanje memoranduma o saradnji sa Atinom

0
Jokić

Na marginama Samita gradova Balkana B40 koji se održava u Istanbulu, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, sastao se sa gradonačelnikom Atine Kostas Bakoyannis.

Na sastanku je razgovarano o konkretnim oblastima saradnje između dva UNESCO grada koja, osim članstva u ovoj organizaciji, povezuju i brojna druga pitanja. Očuvanje i razvoj kulturne baštine, kruzing turizam, pomorstvo, saradnja u oblasti obrazovanja pomoraca u vidu povezivanja i razmjene učenika i studenata  srednjih pomorskih škola i fakulteta, kao i mogućnosti obavljanja prakse na grčkim brodovima, samo su neka od brojnih polja moguće saradnje.

Saradnja u oblasti sporta, sa akcentom na vaterpolo, koji je podjednako važan dio sportskog življenja Atine i Kotora, bila je jedna od tema  na današnjem sastanku.

Gradonačelnik Atine je posebno interesovanje izrazio za istorijat i kontinuitet Bokeljske mornarice koja ovih dana očekuje i zvaničnu objavu  upisa na UNESCO listu.

Nakon posjete premijera Zdravka Krivokapića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića Grčkoj, dogovoreno je uspostavljanje saradnje Kotora i Atine, čime je bio otvoren put za  pristup realizaciji potpisivanja MOU (Memoranduma o saradnji).

Dva gradonačelnika, potvrdu uspostavljanja saradnje Kotora i Atine, potpisaće u Atini, početkom sljedeće godine.

IJZ: Sedmoro preminulo, 291 novoinficiranih, H. Novi 25, Tivat 7, Kotor 6

0
Covid

U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa preminulo još sedam pacijenata, četiri iz Podgorice i po jedan iz Nikšića, Danilovgrada i Gusinja, od kojih je najmlađi 40, a najstariji 94 godine. Registrovan je 291 novi slučaj, a prijavljen je oporavak kod 309 pacijenta. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 je 2588.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedeljak, 29.11.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 260 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 291 novopozitivni slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 87
Herceg Novi 25
Nikšić 24
Bar 19
Budva 19
Bijelo Polje 18
Danilovgrad 18
Pljevlja 15
Mojkovac 11
Andrijevica 9
Berane 9
Cetinje 8
Tivat 7
Kotor 6
Kolašin 5
Tuzi 3
Ulcinj 3
Žabljak 2
Petnjica 1
Plav 1
Plužine 1
UKUPNO 291

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30.11.2021. godine je iznosio 12,88 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2307.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 157376.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 989
Nikšić 245
Herceg Novi 208
Tivat 168
Bijelo Polje 149
Budva 127
Bar 126
Danilovgrad 96
Kotor 88
Pljevlja 83
Berane 80
Cetinje 75
Mojkovac 41
Andrijevica 25
Kolašin 22
Plužine 19
Žabljak 13
Ulcinj 11
Tuzi 8
Šavnik 7
Plav 4
Petnjica 3
Gusinje 1
Rožaje 0
Crna Gora 2588

Benefiti ostvarni kroz EU projekat „Cycling Rural“

0
Cycling Rural – foto TO Herceg Novi

Evropski  projekat „Cycling Rural“, u kome je partner Turistička organizacija Herceg Novi službeno je zatvoren 30.09.2021. Do kraja godine ostala je obaveza predaje narativnih i finansijskih izvještaje o potrošnji sredstava. U toku dvogodišnjeg trajanja, projekat odobren 2019. u drugom pozivu bilaterale Bosna i Hercegovina – Crna Gora, preživio je različite izazove na putu do uspješne realizacije.

Kroz redovno poslovanje,Turistička organizacija konstantno radi na širokoj diverzifikaciji ponude, ulažući napore da produži  glavnu sezonu. U skladu s tim, turistički proizvod Herceg Novog je kroz Cycling Rural unaprijeđen i obogaćen outdoor sadržajem u rurarnom dijelu grada, koji je gostima još uvijek nedovoljno vidljiv, te zbog toga i slabo posjećen. Projekat je pokazao pravac mogućeg razvoja aktivne, koja dopunjena istorijom, kulturom i tradicionalnom gourment ponudom, može postaviti Herceg Novi i na mapu destinacija poželjnih za  odmor u vangradskim zonama, tokom cijele godine.  Rezult bi bio rast noćenja i ukupnog broja gostiju koji borave u gradu.

Predmet projekta bio je opremanje i postavljane „light“ infrastrukture na 3 biciklističke trase/postojeće lokalne puteve u zaleđu, koji su promovisani pod atraktivnim imenima koja ih slikovito opisuju. Mtb ruta „Salty and Sweet“ vodi biciklistu od mora do mini jezera na 1600mnv – Orjenske lokve. Boka Bay View proteže se putevima sa kojih se vidi Zaliv a to su rubni dijelovi Kamenog, do Dizdarice i Žlijeba sa jedne, te Mokrina – Vidovog vrha sa druge strane. Ruta „Rocks and Trees“  na Vrbanju, pruža se do katuna Žukovica i Vučiji do, a sa dijelova ove trase puca pogled na Subru – kamenu ljepoticu Orjena.

Cycling Rural – foto TO Herceg Novi

Zbog dodatnog podizanja privlačnosti predjela, u divljem, surovom dijelu planine, samo nekoliko kilometara od Orjenske lokve, pored austrougarskog makadamskog puta, postavljena su dva vidikovca, odmorišta za bicikliste, pješake, ljubitelje prirode…

Na jednoj od dvije lokacije, izgradnja je obuhvatila i popravak 30ak m obrušene suvomeđe visoke 10ak m. Uvažavajući evropske trendove i potrebe posjetilaca velikih emitivnih tržišta, a u skladu sa visokim ekološkim i standardima kvaliteta primjenjivim u zaštićenim područjima, turistička ponuda Herceg Novog obogaćena je i novom mtb signalizacijom i info tablama duž promovisanih ruta. Postavljeno je  6 info tabli, i 38 drvenih stubova koji nose 56 smjerokaza i 30 piktograma. Dvojezične table (srp-eng), osim mtb karte, oznake za atrakcije i lokaciju, sadrže i zanimljivosti vezane za različite dijelove Orjena. Story telling kao oblik diverzifikacije turističke ponude obuhvatio je priče o kralju Aleksandru Karađorđeviću, princu Rudolfu Habzburgu, katunima, muniki, starom austrougarskom putu, Vjetrenom mlinu, vodovodu na Kamenom, Žlijebima, fudbalu, tradicionalnim delicijama i sl.

Cycling Rural – foto TO Herceg Novi

Turistička ponuda grada poboljšana je i unapređena i kupovinom 5 električnih bicikala (E-MTB) koji se mogu koristiti na svim podlogama (asfalt, makadam, “off road”). Kroz realizaciju ove aktivnosti promovisana je mogućnost drugačije dostupnosti kulturne i prirodne baštine zaleđa.

Brošura, kreirana i štampane kroz projekat, sadrži  mtb kartu sa ucrtanim i opisanim kulturnim, prirodnim i outdoor atrakcijama.  Izrađena je na 4 strana jezika (eng, fra, njem, rus) i dostupna u Turističko informativnim punktovima od Kamenara do Igala. Za navedene trase napravljeni su i QR kodovi i postavljeni  kako na brošuri/mapi tako i na info tablama.

Cycling Rural – foto TO Herceg Novi

Zbog povećanja vidljivosti  zaleđa i projektom postignutih rezultata, snimljena su dva kratka videa i 80 fotografija visoke rezolucije koje će se koristiti u promo svrhe. Takođe, kroz biciklijadu održanu polovinom septembra, ukazano je na značaj  sporta i rekreacije koja uz istoriju,  lijepe predjele zaleđa i novoizgrađenu infrastrukturu koja unaprijeđuje rurarni kulturni ambijent, značajno doprinosi diverzifikaciji ponude Herceg Novog.

Zahvaljujemo svima koji su na različite načine doprinijeli da se kvalitetno realizuju sve aktivnosti  sadržajno složenog EU projekta Cycling Rural, te da se do sada slabo posjećeni dijelovi Herceg Novog učine vidljivijim i primamljivijim i za značajno velike ciljne grupe željne aktivnog odmora.

Inovacioni Centar Porto Montenegro

0
Innovation Centre ZOAN

Inovacioni Centar je energičan i kreativan coworking prostor, smješten u Muzeju pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

Prostor je kapaciteta 15mjesta i pogodan je za freelancere, start-up.ove i mala preduzeća.

Fleksibilnost kancelarijskog rješenja , redukovani troškovi, ali i mogućnost  unapređenje ličnog biznisa kroz „multikulturalnost“ co-working zajednice samo su neke od  prednosti ovog koncepta. Zajednički radni stolovi sa ergonomskim stolicama okruženi su biljkama koje prečišćavaju vazduh, a velika količina dnevne svjetlosti doprinosi stvaranju mirnog i kreativnog ambijenta.

Fleksibilnost i redukcija troškova podrazumjevaju čitav spektar opcija koje omogućavaju pojedincu ili kompaniji, da shodno svojim potrebama rada, odabere najprihvatljivije kancelarijsko rješenje.

Inovacioni Centar u svojoj ponudi ima nekoliko rješenja razvrstanih u tri kategorije:

HOT Desk paket nudi tri vrste članarina:

Dnevna članarina po cijeni od 10€ , sedmična članarina po cijeni od 40€ i mjesečna članarina u iznosu od 100€.

DEDICATED DESK se odnosi na „long term“ članarine (3+mjeseca).

Cijena je 150€ a članovima su na raspolaganju brojni benefiti: pristup Centru 24/7, parking mjesto u okviru Porto Montenegra, popusti u Porto Montenegro sportskom i jahting klubu, i slično.

VIRTUELNA KANCELARIJA

Mogućnost iznajmljivanja virtuelne kancelarije, po cijeni od 75€, nudi klijentima eksluzivnu mogućnost posjedovanja zvanične biznis adrese, upravo u Porto Montenergu.

Ove zime, za sve radoholičare Centar u ponudi ima i sledeće pakete:

  •  „Tailor made“ packages /personalizovani paket usluga kreiran na osnovu potreba klijenta.
  • „Group memberships“/ Paket namjenjen firmama koje bi u startu zakupile 2+ mjesta za svoje zaposlene. Ovdje se pruža mogućnost da treći, odnosno četvrti član tima dobije jedno mjesto gratis.

Sve dodatne informacije ili upite o besplatnom prostoru za start-up pronađite na web stranici: www.ic.portomontenegro.com , ili putem mail-a: innovationcentre@portomontenegro.com .

Hrvatski lovci na tartufe zabrinuti zbog klimatskih promjena

0
Tartufi foto www.plavakamenica.hr

Lov na tartufe u šumama sjeverozapadne Hrvatske u opasnosti je zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, što izaziva strah da bi gastronomski rudnik zlata u zemlji mogao biti ugrožen.
Slikovite šume istarskog poluotoka sa specifičnom mikroklimom odavno su poznate po proizvodnji nekih od najfinijih bijelih tartufa, čija je cijena ove godine rasla do 2.500 eura po kilogramu.

Porast temperatura i manje oborina uzrokovanih klimatskim promjenama u kombinaciji sa smanjenjem razine vode i gubitkom staništa mogli bi ugroziti prirodni inkubator prijeko potreban za proizvodnju luksuznoga prehrambenog sastojka.

“Teže je pronaći tartufe, nego ih prodati“ žali se francuskoj agenciji AFP Darko Muzica, predsjednik Udruge tarfufara Istre, zagovaračke skupine koja vodi kampanju za zaštitu bijelog tartufa na poluotoku.

Uz klimatske promjene i smanjenje oborina, Muzica kaže da je loše gospodarenje šumama također ugrozilo buduće berbe tartufa, a vladajući daju prednost drvnoj industriji.

Slično je upozorenje izdano i u studiji iz 2014. “Diljem svijeta produktivnost prirodnih staništa tartufa se smanjuje, što je često povezano s klimatskim promjenama, ali i s načinima na koji se tlo iskorištava”.

Ljubitelji tartufa kažu da je potrebna hitna akcija kako bi se zaštitilo njihovo prirodno stanište. “Cijela regija imala bi koristi od toga“, kaže Ivan Vukadinović, jedan od članova udruge lovaca na tartufe.

Vrhunska kvaliteta

Strah za budućnost tartufa u Istri povezuje se s dugom ljubavi prema toj kulinarskoj deliciji u Hrvatskoj.

Istra je turističko središte Hrvatske, poznate po svojoj netaknutoj obali i otocima, ali je na tržištu tartufa često zasjenjuje susjedna Italija.

A taj je novac itekako potrebno zaraditi, pa se lovci na tartufe u pratnji posebno treniranih pasa, provlače kroz guste nizinske šume blizu Motovuna u nadi da će pronaći bijelo zlato.

“Traži! Traži!“ govori znanstvenik Željko Zgrablić dok njegova dva psa grebu po tlu.

Nakon što je iskopao gornji sloj tla, Zgrablić pažljivo vadi bijeli tartuf koji teži oko 20 grama i mogao bi mu donijeti i do 130 eura.

To je uobičajena scena tijekom sezone istarskih bijelih tartufa koja traje od rujna do kasnog prosinca i privlači široki spektar tragača.

Istra je i dalje jedno od rijetkih područja izvan poznate talijanske regije Albe koje može proizvesti vrhunske bijele tartufe zahvaljujući svojoj vlažnoj klimi i alkalnom tlu koje jestivim gljivama daje jaku aromu i optimalnu gustoću.

“Teški su, imaju dobar oblik što ih čini proizvodom vrhunske kvalitete“, kaže Zgrablić.

Zemlja tartufa

Prve pisane bilješke o tartufima u Istri potječu iz davne 1920. godine, kad je istarski poluotok pripadao Italiji.

Industrija je znatno narasla u posljednja dva desetljeća i zarađuje milijune dolara godišnje, što je Istru potaknulo da se brendira kao “zemlja tartufa“.

Navala na tartufe započela je 1999. nakon što je otkriven tartuf težak 1.31 kilogram, koji je u to vrijeme bio Guinnessov rekorder.

“Taj je događaj potaknuo lavinu interesa za tartufima“, kaže njegov otkrivač Giancarlo Zigante, bivši lovac i ugostitelj, koji sada proizvodi na stotine lokalnih proizvoda od tartufa – uključujući ulje, čokoladu i čips koji se izvoze u zemlje diljem svijeta.

U nadi da će zaštititi unosnu trgovinu tartufima, lokalna udruga lovaca na tartufe započela je kampanju za “zaštićenu oznaku izvornosti“ EU-a.

Bude li odobren, zagovornici kažu da će taj certifikat pomoći u boljem gospodarenju šumama u regiji zaustavljanjem njihove “iracionalne devastacije”, da će jamčiti autentičnost tartufa i pomoći podizanju svijesti o naporima za njihovo očuvanje.

Većini ljubitelja tartufa očuvanje staništa znači i zaštitu užitka lova na tartufe.

“To je način života, uđe ti pod kožu“, kaže Muzica. “Pas je sretan kad sam ja sretan. A ja sam sretan kad mi pas pronađe tartuf.“

Korak bliže izgradnji nove saobraćajnice na Luštici – Raspisan tender za putni pravac Monte Rose, vrijednost 11,5 mil eura

0
Photo : @dobrec_beach

Uprava javnih radova raspisala je javni poziv za izgradnju putnog pravca Monte Rose na Luštici, na teritoriji opštine Herceg Novi. Za ovaj posao opredijeljeno je 9,5 mil EUR bez, odnosno blizu 11,5 mil EUR sa uračunatim PDV-om.

Nova saobraćajnica radiće se prema glavnom projektu za čiju izradu je bio zadužen Profil-ing iz Bara, dok je revident projekta Projectman iz Podgorice.

U tenderu je naznačeno da je tehnički rok za završetak radova 30 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Naručilac, u ovom slučaju Uprava javnih radova, obavezuje se da izvođača uvede u posao u roku od 15 dana od dana prijave građenja objekta.

Kompanija koja bude izabrana na tenderu obavezuje se da će za kvalitet izvedenih radova garantovati u roku od minimum 24 mjeseci. Garantni rok počinje da teče od dana dobijanja završnog izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.

Rok za dostavljanje ponuda je 30. decembar 2021. do 10 sati. Istog dana održaće se i njihovo javno otvaranje.

northstar
Kako ranije navedeno, izgradnja ove saobraćajnice je od presudnog značaja za budući kompleks Montrose na Luštici. Ovaj projekat je, nakon ozvaničenja saradnje sa renomiranim brendom Marriott krajem jula 2019. godine, dobio zvaničan naziv Ritz Carlton Montenegro. Time se investitor obavezao na garanciju od 30 mil EUR da će projekat biti završen u dogovorenim rokovima, kao i krovnom garancijom od 120 mil EUR.
Lokacija na rtu Dobreč zakupljena je još 2009. godine, prva ulaganja su uslijedila tri godine kasnije, a prema ugovoru u prvu fazu treba da bude uloženo najmanje 80 miliona, dok investicioni plan iznosi 210 mil EUR.

“Poet može sazdati svjetove“

0
Dante-Njegos

Gimnazija Kotor organizuje u utorrak 30.novembra u 19 sati multimedijalni program „Poet može sazdati svjetove“, posvećen obilježavanju 700 godina od Danteove i 170 od Njegoševe smrti, u multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ – Kotor.

“U žudnji stvaralaca za uzvišenom ljepotom, učenici i nastavnici su prepoznali jednu od suštinskih vrijednosti koju, iako smo naizgled tehnološki napredovali, nikako da dosegnemo”, stoji u najavi događaja.

Program su podržali Kulturni centar „Nikola Đurković“ – Kotor i Zajednica Italijana Crne Gore.

Liješević: Pozivam institucije da se uključe u rješavanje problema TO Budva

0
Maja Liješević

Direktorica Turističke organizacije Budva Maja Liješević ističe da predsjednik Opštine Marko Carević i njegovi saradnici i dalje odbijaju da postupe po zakonu i po preporukama nadležnog resora za institucionalno rješavanje situacije u toj organizaciji.

Kako je navela u saopštenju, Carević i njegovi saradnici nastavljaju protivpravno djelovanje svakodnevnim upadima neovlašćenih lica, pokušavajući na sve načine da, kako je kazala, „otmu“ TO Budva, svjesni da su napravili niz pravnih propusta i sa obrazloženjem da „idu do kraja“.

„TO Budva nije učestvovala na sajmu u Kragujevcu, uprkos tome što su uplaćeni troškovi, otkazano je učešće i na sajmu u Barseloni, otkazane su posjete delegacije i više studijskih grupa turističkih agenata iz regiona i medija, a upitno je i održavanje ‘Božićne pjacete’ koja je planirana da počne 3. decembra u saradnji sa Udruženjem ugostitelja Budve u skladu sa epidemiološkim mjerama. Kao ovlašćeno lice, odgovorno za imovinu i funkcionisanje TO Budva izražavam svoju zabrinutost za dalje događaje u ovoj organizaciji i pozivam institucije sistema da ne budu samo posmatrači, već da se uključe u rješavanje ovog pitanja, budući da ovih dana nastaju nesagledive posljedice po dalji rad Organizacije“, naglašava Liješević.

Ona je još jednom zapitala šta su radili šef kabineta i saradnici predsjednika Opštine po mraku sa baterijskim lampama u petak uveče u prostorijama TOB-a?

„Zbog čega su se mijenjale brave van radnog vremena i zbog čega svakodnevno neovlašćena lica vrše pritisak na direktora i zaposlene? Da li će institucije sistema dozvoliti da mimo zakona Turističkom organizacijom upravljaju lica koja su uz pomoć baterijskih lampi okupirali prostorije i na taj način legitimisati hajdučiju“, navodi se u saopštenju Liješević.

H.Novi – odbio alkotest, dobio 15 dana zatvora

0
Auto – put – saobraćaj

Sud za prekršaje u Budvi 27. novembra izrekao je kaznu zatvora u trajanju od 15 dana M.V. (29) iz Herceg Novog jer je odbio da se podvrgne alkotestiranju.

Kaznu je izrekla sudija suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Herceg Novom Jasna Vrbica.

“Istom odlukom izrečena su mu tri kaznena boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od četiri mjeseca. Okrivljeni je kažnjen, jer je prilikom kontrole od strane službenika saobraćajne policije, odbio da se podvrgne alkotestiranju, čime je izvršio prekršaj iz člana 317 a stav 1 tačka 7 u vezi sa članom 182 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, navodi se u saopštenju Suda.