Polaganjem vijenaca na spomen obilježja palim borcima kod Sat kule, Bezmetković i kod manastira Savina, jutros je počeo svečani program obilježavanja Dana opštine Herceg-Novi i Dana oslobođenja.
Vijence su jutros položili predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, menadžer Opštine Dušan Vukić, načelnik Sekretarijata za lokalnu samoupravu Željko Bajčeta, odbornici lokalnog parlamenta Dragana Stanišić, Vesna Samardžić i Živko Krunić, kao i članovi boračke organizacije SUBNOR 1941-1945.
Prije 77 godina, 28. oktobra 1944. Herceg-Novi su od fašističkog okupatora oslobodili borci I Bokeške, Desete hercegovačke i Druge dalmatinske brigade. Uvažavajući slobodarsku tradiciju i sve koji su položili život za svijetlu budućnost našeg grada, Dan oslobođenja slavi se kao praznik Herceg-Novog.
Postrojenje za bušenje nafte- Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Prvi rezultati da li ima nafte u crnogorskom podmorju znaće se do kraja ove ili početkom naredne godine, kazao je vršilac dužnosti Uprave za ugljovodonike Marko Adžić.
On je naveo da je istraživanje na bušotini produženo jer se završni radovi izvode pažljivo.
-Nalazimo se na oko 5.400 metara to je najdublja bušotina u Jadranu nadmao se da ćemo za 500 metara doći do rezervoara. Bitno je da sonde prođe i da imamo temeljne podatke šta imamo u rezervoaru, da li je nafta ili gas ili njihova mješavina- kazao je Adžić gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.
Prognoze su, kako je kazao, pozitivne i ukoliko se nađe rezervoar očekuje da će biti jako kvalitetan.
Upitan da li su dosadašnja istraživanja uticala negativno na životnu sredinu, Adžić je kazao da ekoloških incidenata nije bilo.
-Sve je zasad bezbjedno. Koncesionar je uradio sve da bi zaštitio i veliki je akcenat da se spriječi curenje bilo kakvog fluida iz bušotine. Koncesionar je obezbijedio tri broda da odmah reaguju ukoliko dođe do bilo kakvog zagađenja- naveo je Adžić.
Rukovodstvo Evropske unije (EU) potvrdilo je da podržava napore za uspostavu nezavisne države Palestine i da je i dalje opredijeljeno za prevazilaženje palestinsko-izraelskog konflikta na bazi rješenja uspostave dvije države, javlja Anadolu Agency (AA).
Palestinski premijer Mohammad Shtayyeh u Briselu se odvojeno sastao s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom i visokim predstavnikom Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom.
“Tokom razgovora smo se fokusirali na napore za formiranje palestinske države i regionalne teme. Potvrdio sam opredijeljenost Evropske unije za rješenje na bazi uspostave dvije države“, naveo je Michel na društvenim mrežama nakon sastanka sa Shtayyehom.
Iz Borrellovog ureda je saopćeno da je šef evropske diplomacije istakao da EU i dalje podržava palestinski narod i uspostavu države Palestine.
Borrel je također kazao da EU zagovara obnovu palestinsko-izraelskih mirovnih pregovora o pravičnom i sveobuhvatnom rješenju i uspostavi trajnog mira na Bliskom istoku. Dodao je i da je EU spreman surađivati sa svima na tom planu.
Borrell je izrazio duboku zabrinutost Evropske unije zbog izraelskih planova proširivanja ilegalnih jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i zbog deportacija Palestinaca u toj regiji te zbog teške humanitarne situacije u blokiranoj Gazi.
Istakao je da je zabrinjavajuća i nedavna odluka izraelskih vlasti o uvrštavanju šest palestinskih nevladinih organizacija na listu terorističkih organizacija. Najavio je da će EU ispitati taj slučaj.
Policijski službenici Postaje pomorske policije Split su u utorak oko 10 sati u moru pored južne strane otoka Čiova, u splitskom kanalu, pomogli delfinu, javlja Novi list.
Odmah po zaprimljenoj dojavi da delfinu treba pomoć, posada pomorske policije koja se nalazila u blizini na brodu “Split“, uputila se na poziciju dojave. Uskoro su u moru uočili delfina za kojeg je bilo očito da ne može slobodno plivati jer se sapleo u konopce.
Službenim plovilom približili su se delfinu, privukli ga do ruba plovila i oslobodili konopaca nakon čega je, zahvaljujući pomoći policajaca, samostalno otplivao dalje.
Pomorska policija navikla je na neuobičajene dojave tokom cijele godine, ali ovo im je bilo najljepši početak radnog dana i najljepša zadaća do sada, izvijestili su iz PU splitsko-dalmatinske.
Mjesna muzika Đenović priredila je sinoć koncert Herceg Novom u čast, povodom Dana opštine i Dana oslobođenja. Publika na platou ispred zgrade Opštine zaplesala je uz zvuke džez, rok, fank i soul muzike, a posebnu reakciju izazvale su numere „Jug“ i „Bella Ciao“.
Kako je poručeno, Đenovčani su sa posebnim zadovoljstvom svirali za svoj „lijepi, slobodni i otvoreni grad“.
Na repertoaru su se našle i kompozicije nastale sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka, a pratilo ih je sjećanje na Herceg Novi iz tog perioda.
Mjesna muzika Đenovići
Koncertu su i prisustvovali čelnici Opštine i gosti koji su stigli u Hreceg Novi iz gradova prijatelja, kako bi danas prisustvovali proslavi Dana opštine.
Crkva Svetog Mihovila u kompleksu Buće – Luković – foto Boka News
Država je tokom prošle godine iz budžeta opredijelila oko 198.000 eura vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, dok je budžetom za ovu godinu planiran nešto manji iznos od 194.000 eura. To je Dnevnim saopšteno iz Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava.
Naime, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) iz državnog budžeta prošle godine opredijeljeno je 57.586 eura, i ta vjerska organizacija je ujedno dobila i najviše novca poreskih obveznika.
Odmah poslije CPC najviše novca iz budžeta dobila Islamska zajednica koju je država “pomogla” sa 49.493 eura.
Srpskoj pravoslavnoj crkvi – Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj tokom 2020. godine uplaćeno je 38.095 eura, dok je Katoličkoj crkvi, koju čine Barska i Kotorska biskupija, opredijeljeno 25.000 eura.
Jevrejsku zajednicu Crne Gore država je pomogla sa 18.500, dok je najmanje novca dobila Eparhija Podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore – 9.180 eura.
Iz Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava Dnevnim je saopšteno da je novac crkvama i vjerskim zajednicama dodijeljen, između ostalog, za izmirivanje zaostalih obaveza, zatim podrške obavljanju radova na vjerskim objektima, te isplate socijalnih davanja sveštenicima.
“U cilju pružanja finansijske podrške i namjenske raspodjele materijalne pomoći vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, Ministarstvo je 2020. dodijelilo ukupno 197.855 eura. Navedena sredstva su dodijeljena na ime regulisanja plaćanja zaostalih obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje za vjerska lica; na ime finansijske podrške radi obavljanja radova na/u vjerskim objektima i opremanja istih; na ime socijalnih davanja sveštenicima i na ime materijalnih troškova; na ime pružanja finansijske podrške za uređenje groblja vjerskih zajednica i na ime regulisanja obaveza plaćanja tekućih i vanrednih troškova vjerskih zajednica”, navodi se u odgovoru Ministarstva dostavljenom Dnevnim.
Kada je u pitanju ova godina, država je opredijelila budžet za oko 4.000 eura manji od prošlogodišnjeg.
S obzirom da se novac isplaćuje na osnovu njihovih zahtjeva koje upućuju resornom ministarstvu u ovom trenutku nemaju podatak koliko će kojoj crkvi, odnosno vjerskoj zajednici novac pripasti.
“Zakonom o budžetu Crne Gore za 2021. godinu opredijeljena su sredstva u iznosu od 194.000 eura za vjerske zajednice. Opredijeljena sredstva se dodjeljuju vjerskim zajednicama na osnovu njihovih zahtjeva koje upućuju Ministarstvu, stoga se Budžetom Crne Gore sredstva za vjerske zajednice ne planiraju i ne opredjeljuju svakoj ponaosob, već za sve vjerske zajednice ukupno na godišnjem nivou. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je samo evidencioni organ i na osnovu te činjenice može samo da vrši evidenciju i registraciju vjerskih zajednica. Ministarstvo trenutno priprema podzakonske akte koji bi pratili zakonsku regulativu”, poručuju iz resora pravde i ljudskih i manjinskih prava.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 28. oktobra – Dana Opštine Herceg Novi, predsjedniku Stevanu Katiću, predsjedniku Skupštine opštine Ivanu Otoviću, odbornicima, svim građanima Herceg Novog i učesnicima svečane sjednice uz najbolje želje za dalji uspješan rad.
„Razvoj i investicije su najpametniji i najefikasniji put prevazilaženja svake krize, garancija ostvarenja višeg društvenog standarda i kvaliteta života građana. Iskustvo Herceg Novog je očigledna potvrda toga. Realizacijom projekta Porto Novi, Herceg Novi je postao destinacija visokog turizma, prepoznat na turističko-nautičkoj mapi Mediterana, Evrope i svijeta. Projekti poput ovog garantuju nova zapošljavanja na kvalitetnijim radnim mjestima i podižu standard u poslovanju što naše privredne subjekte čini konkurentnijim na globalnom turističkom tržištu.
Država i lokalna uprava zato danas imaju posebnu odgovornost da nastave da unapređuju ambijent za nove razvojne iskorake, prije svega kroz dalju realizaciju krupnih investicionih projekata u oblasti infrastrukture i turizma, proizvodnji zdrave hrane i energije iz obnovljivih izvora, što će dodatno osnažiti poziciju naše države kao dostupne i sigurne investicione destinacije.
Uvjeren sam da ostvareni rezultati predstavljaju podsticaj za dalji stabilan i dinamičan razvoj Herceg Novog na temeljima tradicionalne mediteranske kulturne matrice po kojoj je prepoznat u svojoj dugoj istoriji kao neodvojivi dio evropske civilizacijske baštine.“
Izložba organizovana povodom Dana oslobođenja Herceg Novog 28. oktobra “Sjećanje na NOB kroz umjetnost i svjedočanstva” otvorena je sinoć u Galeriji Josip Bepo Benković.
Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, koji je istakao da nas ova postavka podsjeća na veliku pobjedu našeg naroda u Drugom svjetskom ratu – „pobjedu koja je omogućila stvaranje druge Jugoslavije, države zamišljene da počiva na temeljima bratstva i jedinstva južnoslovenskih naroda i vrijednostima proisteklim iz narodnooslobodilačke borbe“.
-Vjerujem da svi danas osjećamo zahvalnost i divljenje – obraz našeg naroda ostao je čist i neukaljan, jer su naši preci znali dobro ko su, šta brane i koja je cijena nedjelovanja i nepružanja otpora okupatoru koji se nemilosrdno namjerio na bespomoćne, žene i djecu, na svakog onog ko nije htio da bude sužanj, da prihvati da tuđin vlada njima, njihovim domovima i otadžbinom, naglasio je Otović.
Sjećanje na NOB kroz umjetnost i svjedočanstva
Pored usmenih predanja i pisanih izvora, kultura i umjetnost su najbolji način za prenošenje poruka generacijskog značaja, naglasio je Otović i dodao da ova izložba predstavlja prikaz podnešene žrtve svih koji su ustali protiv okupatora koji je želio ne samo fizički, već i duhovno da uništi njih i narod kojem pripadaju.
-Ovdje vidimo istinsko svjedočanstvo čelične volje i nesalomivosti naših predaka, poručio je Otović.
Interesovanje potencijalnih koncesionara za Aerodrome Crne Gore nije splasnulo uprkos novonastaloj situaciji u vezi sa pandemijom koronavirusa, saopštio je ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić i dodao da je zadovoljan njihovim razmišljanjima i planovima.
“Ja mislim da dijelim stav kolega da smo jako zadovoljni onim što smo čuli. To je jedan dio priče, a sad treba unutar Vlade nekoliko resornih ministara vezano za ovaj predmet i cijela Vlada da vidimo u kom pravcu ćemo dalje da radimo“, kazao je Bojanić novinarima nakon sastanka sa tri kvalifikovana ponuđača za koncesije.
On je podsjetio da je prethodna vlada raspisala tender za koncesije za oba crnogorska aerodroma, a da je nova vlast htjela da čuje potencijalne buduće koncesionare.
“Situacija se promijenila, ali na našu sreću, koliko vidim interesovanje nije splasnulo. Oni su svi iskazali interes i radi se o renomiranim kompanijama. Puno sam novih stvari saznao, ne mogu o detaljima, jer su to njihovi planovi i rađene su tri odvojene prezentacije da ne bi čuli jedni druge“, rekao je Bojanić.
On je objasnio da je u pitanju međuprostor i da nijesu počeli drugu fazu.
“Htjeli smo da vidimo nakon svih ovih dešavanja vezano za pandemiju i potpuno drugačije okolnosti u vezi sa vazdušnim saobraćajem sada i prije godinu i po njihova razmišljanja i planove“, naveo je Bojanić.
Prema njegovim riječima, uvijek postoje druge opcije.
“Treba dobro da izmjerimo da li ćemo ići sa ovim postupkom ili prekinuti pa u nekoj drugoj fazi eventualno ponovo sa koncesijama ili ćemo sami raditi modernizaciju aerodroma. Svi imamo isti stav da aerodromi moraju da budu modernizovani, da u stanju u kakvom jesu ne zadovoljavaju sve potrebe i naročito ukoliko idemo na razvoj elitnog turizma, potrebni su nam bolji i razvijeniji aerodromi“, saopštio je Bojanić.
On je dodao da će to sve morati da dobije i podršku Skupštine.
“Ne zaboravimo da je to jako krupno pitanje za Crnu Goru i mislim da u jednoj fazi će biti korisno da konsultujemo Skuptšinu, makar preko klubova popslanika da vidimo šta oni misle o ovome. To je pitanje koje treba podijeliti sa svima koji vrše vlast u Crnoj Gori“, rekao je Bojanić.
On je, odgovarajući na pitanje koja je opcija prema njegovom mišljenju bolja, kazao da bi to zadržao za sebe jer ne donosi odluke sam.
Nekadašnje Ministarstvo saobraćaja je u oktobru 2019. godine objavilo javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome.
U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se južnokorejska kompanija Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV.
U Crnoj Gori je u septembru u kolektivnom smještaju ostvareno 96,32 hiljada dolazaka turista i 395,05 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90,8 odsto ostvarili su strani, a 9,2 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u septembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 89,8 odsto, glavnom gradu 5,8 odsto, planinskim mjestima 3,2 odsto i ostalim turističkim i ostalim mjestima 1,3 odsto.
Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.
