Papa Franjo tradicionalno u podne poslao božićnu poruku Urbi et orbi – Gradu i svijetu

0
Papa Franjo tradicionalno u podne poslao božićnu poruku Urbi et orbi – Gradu i svijetu
Papa – foto HRT

Drugu godinu zaredom Božić se i u Vatikanu dočekuje u ozračju pandemije izazvane koronavirusom. Papa Franjo tradicionalno u podne s balkona bazilike svetog Petra poslao je božićnu poruku Urbi et orbi – Gradu i svijetu. Pozvao je na prestanak sukoba među ljudima te istaknuo da u djetešcu prepoznamo Boga. Iz Vatikana za Podnevni dnevnik javila se novinarka Dajana Kruneš.

– Solidarnost, pomirenje, dijalog i briga za one u potrebi – u tom smjeru idu Papine misli na Božić – izvijestila je te naglasila Papinu poruku – da smo u ovom trenutku koji je još uvijek obilježen pandemijom, suočeni s izazovom koji možemo samo zajednički prevladati, dijalogom. U molitvi je, kaže Kruneš, Papa htio potaknuti narode svijeta da zajednički krenu putem povjerenja i solidarnosti, pozvao je ljude da budu velikodušni kako bi pomoć, a posebno cjepivo, došlo do mjesta gdje je potrebno.

– Stroge su mjere tijekom blagdana, u potpunosti se izbjegavaju druženja i okupljanja, virus uzima maha, jučer je zabilježen novi rekord, više od 50 tisuća novih slučajeva zaraza u Rimu – napominje Kruneš.

U svojoj poruci “Urbi et Orbi” (Gradu i svijetu), papa Franjo je pozvao ljude i svjetske čelnike da međusobno razgovaraju, umjesto da se zakopaju u rovove, upozorivši da se otuđenost tijekom pandemije COVID-a dodatno pogoršala.

– Naši su kapaciteti za društvene odnose pod velikim pritiskom: sve više jača sklonost da se povlačimo u sebe, da sve činimo sami, da se prestajemo truditi upoznavati druge i zajedno nešto raditi, upozorio je Papa sa središnjeg balkona bazilike sv. Petra ovog kišnog i vjetrovitog Božića u Rimu.

I na međunarodnoj razini, dodao je Sveti Otac, vidljiv je rizik od izbjegavanja dijaloga i rizik da se zbog ove složene krize radije pribjegne prečacima, umjesto da se krene dužim putem dijaloga.

– Ali zapravo, samo ovi potonji, putevi dijaloga mogu dovesti do rješavanja sukoba i trajnim dobrobitima za sve nas, rekao je Franjo.

Vatikan . foto HRT

Pritom je naveo cijeli niz sukoba, napetosti i kriza u svijetu, spomenuvši Siriju, Jemen, Izrael, palestinska područja, Afganistan, Mjanmar, Ukrajinu, Sudan, Južni Sudan i druge užarene točke.

– I dalje svjedočimo velikom broju sukoba, kriza i neslaganja, rekao je Papa koji je prošli tjedan proslavio 85. rođendan.

Prema njegovim riječima, čini se da sukobima ne vidimo kraja i jedva da ih uopće i primjećujemo.

– Toliko smo na njih navikli da se goleme tragedije sada događaju u tišini: riskiramo da ne čujemo jauk boli i jada od velikog broja naše braće i sestara, rekao je Papa.

Zazvao je Boga da “obiteljima podari spokoj i jedinstvo”, pohvalivši one koji nastoje održati obitelji i zajednice na okupu u ovim podijeljenim vremenima.

– Zamolimo ga da nam podari snagu da budemo otvoreni prema dijalogu. Na ovaj svečani dan, zamolimo ga da u našim srcima razbukta čežnju za pomirbom i bratstvom, rekao je vjernicima koji su se zbog ograničenja vezanih za pandemiju i lošeg vremena okupili u neuobičajeno malom broju od samo nekoliko stotina.

Papa Franjo nije propustio spomenuti i Ukrajinu i zatražio od Boga da “spriječi nove nasilne incidente u dugom, tinjajućem sukobu” u toj zemlji.

Još jednom pozvao je ljude da ne budu ravnodušni prema sudbini političkih zatvorenika, žena žrtava obiteljskog nasilja, raseljenih i izbjeglih. Čelnicima u svijetu poručio je da zaštite prirodu i okoliš za buduće generacije.

U svojem govoru na malo više od dvije stranice, glavna riječ koju je izgovorio 11 puta bila je “dijalog”.

Govor je počeo riječima: “Riječ Božja, koja je stvorila svijet i koja daje smisao povijesti i čovječanstvu na njegovu putu, postala je tijelom i nastanila se među nama. Došla je poput šapata, poput blagog i tihog lahora, da ispuni čuđenjem srce svakog muškarca i žene koji se otvore tom otajstvu”.

– Svojim dolaskom u svijet, u Osobi utjelovljene Riječi, Bog nam je pokazao put susreta i dijaloga (…) Sestre i braćo, kakav bi bio naš svijet bez strpljivog dijaloga mnogih velikodušnih osoba koje drže obitelji i zajednice na okupu? , rekao je Papa.

Na Badnjak je Jorge Bergoglio pozvao Crkvu da bude “siromašna i bratska”, čime je taj neumorni branitelj najranjivijih ponovno upozorio na “ravnodušnost” prema siromaštvu.

– Isusa, po rođenju okružuju mali, siromašni, zaboravljeni na periferiji, tamo gdje je ljudsko dostojanstvo stavljeno na kušnju, naglasio je Papa.

Na misi u petak navečer istaknuo je da “Bog ne traži snagu i moć, on traži nježnost i poniznost”.

Papa je također pozvao na “vraćanje dostojanstva čovjekovu radu, jer je čovjek gospodar, a ne rob rada”.

Dijete nam se rodilo, ono je riječ koje je postalo djetešce, Kriste, nauči nas kročiti s tobom putevima mira, istaknuo je.

Papa je udijelio oprost svih grijeha.

 Na talijanskom poluotoku na snazi su neke od najstrožih mjera u Europi, ali su ove godine ipak malo blaže.

Korona presjek: Preminule tri osobe, 464 novozaraženih, Kotor 65, Tivat 29, H.Novi 8

0
Korona presjek: Preminule tri osobe, 464 novozaraženih, Kotor 65, Tivat 29, H.Novi 8
Korona

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 24.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2 625 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 464 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 188
Kotor 65
Cetinje 34
Nikšić 34
Budva 29
Tivat 29
Bar 17
Danilovgrad 16
Berane 11
Pljevlja 10
Herceg Novi 8
Bijelo Polje 5
Tuzi 4
Kolašin 3
Mojkovac 3
Rožaje 3
Ulcinj 2
Andrijevica 1
Plav 1
Plužine 1
UKUPNO 464

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 24.12.2021. godine je iznosio 17,67 %.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opština: Podgorica (1), Plužine (1) i Bar(1). Među preminulima najmlađi je imao 65, a najstariji 84 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 389.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 152 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2 558.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 162 828.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 1095
Kotor 239
Tivat 157
Cetinje 148
Nikšić 144
Bar 131
Budva 122
Herceg Novi 111
Berane 89
Bijelo Polje 77
Danilovgrad 59
Pljevlja 54
Ulcinj 43
Tuzi 25
Mojkovac 16
Kolašin 14
Andrijevica 11
Rožaje 8
Šavnik 6
Žabljak 3
Plav 2
Plužine 2
Gusinje 1
Petnjica 1
Crna Gora 2558

Leksički vremeplov: Bôg i denjȁti se

0
Leksički vremeplov: Bôg i denjȁti se
Jaslice u Katedrali Svetog Tripuna – foto Boka News

Piše: Prof. dr Miomir Abović

I ove subote (25.12.2021.) JU Gradska biblioteka Tivat našim čitateljkama i čitaocima donosi objašnjenje etimologije dvije riječi: jedne iz opšteg leksičkog fonda B/CG/H/S jezika i jednog bokeljskog lokalizma. Ove subote to su riječi Bôg (kompatibilno današnjem prazniku) i denjȁti se.

Leksem Bôg postao je od praslavenskog *bôgъ (slovenačko bộg, rusko бог, poljsko bóg). Mnogi smatraju ovu riječ posuđenicom iz iranskoga (možda skitskog), u kojem srodne riječi znače „bogatstvo, udio“, pa bi *bogъ, u početku i primarno, bio bog udjela, dobiti: npr. avestijsko baγa “bog” (Avesta je zbirka svetih knjigâ religije starih Iranacâ, koja sadrži Zaratustrino učenje. Avesta je napisana izvornim jezikom Indo-Iranacâ, koji se upravo po Avesti i naziva avestijskim), sanskrtsko bhága– “udio”. Međutim, jednako je vjerovatno i da je riječ bogъ naslijeđena, srodna sa pomenutim indoiranskim riječima. Iranska riječ mogla je značenjski uticati na slavensku. Starije semantičko stanje očuvano je u pridjevima bogat i ubog.

Denjȁti se (udostojiti se u opštem leksičkom fondu B/CG/H/S jezika) vodi porijeklo od italijanskog degnare. To italijansko degnare, pak, vodi porijeklo od latinskog dignare, denominala od latinskog pridjeva dignus “dostojan”. Izvedenice od denjati se posvjedočene na slavenskoj obali Jadrana su pridjev denjôz “koji hoće nešto da učini” i imenica dezdenj “preziranje, nemarenje”.

JU Gradska biblioteka Tivat koristi ovu priliku da Tivćankama i Tivćanima rimokatoličke vjeroispovjedi čestita današnji Božić. Sa objašnjenjem etimologije dvije nove riječi ponovo se javljamo 8.01.2022.

LITERATURA:

  1. Ranko Matasović, Tijmen Pronk, Dubravka Ivšić, Dunja Brozović Rončević, Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016.
  2. Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1971.

Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić: Obilježje Mediterana

0

Kako za oči kažu da su ogledalo duše, tako za prozore čak i ako je kuća oronula možemo reći da su uvijek lijepi jer donose svjetlost. Škure koje ih štite su kao kapci. Možemo ih zatvoriti i živjeti tako u svom skrivenom svijetu onako kako želimo ili širom otvoriti i pustiti nebo, sunce, oblake, mjesečinu, cio svijet da uđe u naš dom. A možemo kroz otvorene prozore i škure,makar u mislima putovati, gdje nam duša hoće.  Minijaturni prozori i škure koje vješto i s mnogo ljubavi pravi bračni par Stanić, uvijek su otvoreni. Učini se da kroz njih posmatrač može osjetiti  vjetar, kišu, sunce, može ga dotaći miris cvijeta sa prozora a kroz njega duša zamišljene kuće i njenih ukućana.

Tako djeluju i škure u stvarnosti,  prepoznatljive prije svega kao obilježje građevina na Mediteranu. Često su  ukras kuće,a bračnom paru Stanić bile su inspiracija za zanimljiva umjetnička djela i posao.

“Gledajući razne prozore i škure po gradovima regiona i Evrope, prije svega Mediterana, moj suprug Bobo i ja samo prije nešto više od godinu počeli da se bavimo ovim hobijem, priča Senka Stanić. “Suprug je iz hobija pokušao i napravio od drveta jedan prozorčić koji je bio jako lijep.Onda smo počeli da ga malo usavršavmo i kada smo dobili ono što smo htjeli,odlučili smo da ih pravimo za tržište”.

Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:

Senka ističe da svaki novi prozorčić ima svoju autentičnu ljepotu i priču, a bračnom paru najveća je satifakcija kada je zadovoljan kupac njihovih umjetnina.

Za izradu koriste suvo drvo od bijelog bora u kombinaciji sa kuvanom bukvom, koji, kao i alat, mogu naći na našem tržištu što im uveliko olakšava posao.

Prozore i škure ne rade samo u bojama uobičajenim za naše primorje, jer osim u zelene,bijele i braon , njihove prozorčiće i škure boje i onako kako žele novi vlasnici. A oni se za boju odlučuju često u skladu gdje će postaviti taj ukras-na terasi. Dnevnom boravku, javnom prostoru,…

Stanići su do sada izlagali na humanitarnim bazarima u Herceg Novom i drugim gradovima Boke, a zainteresovani ih mogu pogledati i kupiti u njihovoj kući i radionici u Zelenici, u cvjećari Mirta u Herceg Novom  i suvenirnici domaćih rukotvorina u hotelu Park u Bijeloj.

Škure su naš domaći izraz za drvene kapke, kojima je osnovna funkcija zaštita od kiše i sunca. Počele su se ugrađivati u 17. i 18.vijeku , a sastoje se od dva međusobno okomita sloja dasaka, od kojih je vanjski sloj vertikalan, a unutrašnji horizontalan, utoren (užlijebljen) jednostavno profiliran.

Minijaturne škure i prozori bračnog para Stanić:

“Redovito se postavljaju u ravnini pročelja, odnosno na vanjski rub kamenog okvira, koji ponekad ima utor ( žlijeb) radi boljeg brtvljenja. Što se tiče željeznih šarki, one su služile za pričvršćivanje kapaka na vanjsku plohu doprozornika, a postavljaju se u udubine ispunjene olovom. Kasnije se radi lakše ugradnje, slično kao kod prozorskih krila, uvodi drveni okvir.

Od 19. stoljeća umjesto škura sve češće se koriste rebrenice, takozvane grilje ili persijane, koje se sastoje od drvenog okvira i pomičnih daščica. Njihovim zaokretanjem propušta se više ili manje svjetla. Rebrenice su složenije za izradu, zahtjevnije za održavanje i daju slabiju zaštitu od kiše i vrućine nego škure. Ali zato pružaju veći komfor, omogućujući finiju regulaciju propuštanja dnevnog svjetla “, objašnjava Joško Belamarić, urednik i jedan od autora publikacije “Pouka baštine”.

Za izradu škura najčešće su se koristili ariš ili smreka, a drvo se radi zaštite redovito premazivalo bojom- u Boki najčeše tamno zelenom i sivom.

Na otvorenim škurama bračnog para Stanić, ako se dobro zagledate  vidjećete i osmjeh dobrodošlice u svijet maštovitosti i kreativnosti.

/Slavica Kosić/

ToMontenegro raspisao javni poziv za nabavku trećeg aviona u svojoj floti

0
ToMontenegro raspisao javni poziv za nabavku trećeg aviona u svojoj floti
Avion-let

Nacionalna avio-kompanija ToMontenegro, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, kreće u nabavku novog aviona, tipa Erbas A-320, ili Boing 737, saopštio je Televiziji Vijesti izvršni direktor te kompanije Predrag Todorović.

On je pojasnio da je raspisan javni poziv za nabaku aviona sa najmanje 144 sjedišta, jer su analize pokazale kako su crnogorskom tržištu potrebni avioni većeg kapaciteta.

ToMontenegro trenutno ima dva aviona u sopstvenom vlasništvu, a planirano je da ovaj bude uzet u zakup od tri do osam godina, s mogućnošću produžetka ugovora.

– Prije nekoliko dana, mi smo raspisali javni poziv za nabavku većeg aviona kojeg planiramo da integrišemo u našu flotu pred iduću ljetnju turističku sezonu – rekao je Todorović, prenosi portal Vijesti.

Todorović je kazao da je nabavka tog aviona i finansiranje planirano iz osnivačkih sredstava.

– Tako da se nadamo da ćemo za iduću sezonu biti spremni sa većim kapacitetom. Mi za iduću sezonu želimo da širimo svoju flotu, ne želimo da uđemo sa dva aviona, želimo da uđemo sa tri, ili sa četiri aviona, zavisno od situacije na tržištu – naveo je Todorović.

Kako je kazao, mnoge analize koje su uradili u prethodnom prethodnom periodu i sa kompanijama kao što su Lufthansa, Boing, Erbas pokazuju da biznis model u Crnoj Gori sa avionima tog tipa (Embraer) praktično vrlo teško, ili gotovo nikada ne može da bude profitabilan.

– Tako da su nama za učestvovanje na ovakvom tržištu, kakvo je tržište Crne Gore, pogotovo ljeti, potrebni veći kapaciteti, i mi se već polako okrećemo ka tome – kazao je Todorović.

Marija, najstariji brod na Jadranu

0
Marija, najstariji brod na Jadranu
Foto – More HRT

Godina je 1863. U Americi bijesni građanski rat. Mnogo današnjih europskih država još ni ne postoji. Pulski arsenal pak, ima tek sedam godina. Upravo tada, jedan je brod prvi puta zaparao valove. A plovi i dan danas. Najstariji je to brod na Jadranu. Ime joj je Marija; piše HRT/More

Ima na Jadranu starijih čamaca, kao što je gajeta Viktoria iz Trogira, ima i starih brodova kao što je Sv. Ivan iz Dubrovnika koji je zadržao većinu originalne građe. Za razliku od njega, Marija je dvaput obnavljana, no prema registru brodova, uspjela je zadržati status originalne gradnje, zato je s pravom možemo nazvati najstarijim brodom na Jadranu.

Marija je izgrađena davne 1863. u Baškoj na Krku. Nemoguće je izbrojiti milje koje je preplovila. Ljude i teret koje je prevezla. Valove koji su je tukli u bokove i provu. Ona čuva više od stoljeća i pol naše morske povijesti.

Od obitelji Zanze iz Vodica, do Mirka Medice

Unutrašnjost broda priča o njegovoj povijesti koja je najviše vezana uz obitelj Zanze. Ta vodička obitelj trabakul je kupila 1907. pod imenom “Maria Rocco”. Šime Zanze i njegov sin Ivan preimenovali su ga u “Sveti Ante Prvić Luka”, a u skladištima su prevozili bačve vina, od Dubrovnika do Sušaka, zatim sol s Paga u Zadar te putnike i teret od Vodica do Šibenika.

No, jačala je konkurencija motornih brodova. Obitelj se zadužila i ugradila motor. Posljednji puta isplovili su za Dubrovnik 1935. sa skladištem punim vina. No, nije se prodalo ništa. Ivan Zanze završio je u bolnici, a da namiri dug za motor, supruga prodaje brod. Kupuje ga obitelj Tomaš iz Krila Jesenice, zatim i obitelj Jureško s Pašmana, a potom i Anton Črnac iz Rovinja. A prije godinu i pol Marija je dobila sadašnjeg vlasnika – Mirka Medicu.

Maria je naš prozor u svijet kakvog odavno više nema. Plovilo se na jedra i uvijek je bilo vremena, a danas svi žurimo kaže Mirko.

S morem se nikad ne zna

Tijekom plovidbe poslušnost je otkazalo kormilo. Pa se postavilo pitanje kako pristati uz jaku tremontanu?. No, upravo u takvim trenucima vidi se vještina posade. Polako su Mariju usmjerili prema molu do kojega su je doveli samo valovi. A Mariju je drugi brod odveo na sigurno.

Marija se s morem bori već 158 godina. A trenutačno traži i novog vlasnika, partnera s kojim će stvarati neke nove priče. Gdje god završi, zaslužuje svoj vez kao unikatan dio naše morske povijesti.

NTO na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu

0
NTO na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu
NTO – Rim – foto NTO

Predstavnici Nacionalne turističke organizacije (NTO) učestvovovali su na seminaru o formiranju mreže turističkih opservatorija na Mediteranu, kako bi upravljanje podacima postalo homogenije i u cilju poboljšanja upravljanja sektorom na transnacionalnom nivou.

Seminar se održao u okviru međunarodnog projekta BEST MED (Beyond European Sustainable Tourism) u Rimu i bio je prilika da se učesnici upoznaju sa alatima koje je projekat BEST MED razvio tokom svoje prve dvije godine djelovanja u cilju održivosti turističkih politika na području Mediterana.

“Glavni cilj seminara je doprinos stvaranju mediteranske mreže opservatorija za održivi turizam kako bi upravljanje podacima postalo homogenije i kako bi se na taj način poboljšalo upravljanje sektorom na transnacionalnom nivou”, navodi se u saopštenju.

Predstavnici NTO su tokom seminara u Rimu sa partnerima iz projekta razmijenili iskustva u upravljanju podacima u planiranju u turizmu.

“Na seminaru su učestvovali i predstavnici Monstata, koji su prezentovali svoj rad u okviru sesije koja je posvećena razmjeni ideja o razvoju mediteranske mreže observatorija održivog turizma”, rekli su iz NTO-a.

Tokom seminara organizovan je i okrugli sto pod nazivom Mreža saradnje za razmjenu podataka u planiranju razvoja održivog turizma, gdje su učestvovali i predstavnici Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

Seminar u Rimu organizovan je u okviru međunarodnog BEST MED (Beyond European Sustainable Tourism) projekta, čiji je NTO partner u Crnoj Gori. Ovaj projekat ima za cilj unapređenje efikasnog upravljanja Mediteranom. Ideja projekta je kreiranje novog, integrisanog i održivog turističkog planiranja u cilju ublažavanja sezonalnosti u zemljama Mediterana.

Projekat sprovodi sedam mediteranskih zemalja, a pored Crne Gore partneri projekta su Španija, Portugal, Francuska, Italija, Hrvatska, Slovenija i Grčka.

NTO, u okviru projekta BEST MED, u narednom periodu planira organizaciju treninga za turističku privredu Crne Gore u cilju predstavljanja modela sa setom indiikatora kojima će se unaprijediti održivi razvoj kulturnih staza.

U svijetu otkazano više od 4.500 letova

0
U svijetu otkazano više od 4.500 letova
Aerodrom

Putnici koji su planirali putovanja tokom božićnih praznika suočeni su poremećajem avio saobraćaja širom svijeta, jer su avio-kompanije zbog omikron soja korona virusa otkazale više od 4.500 letova, navodi se na veb stranici kompanije koja prati avio-saobraćaja.

Otkazan je veliki broj letova zbog omikron soja korona virusa koji se veoma brzo širi, pa su avio-kompanije ostale bez većeg broja svojih zaposlenih, prenosi londonski dnevnik Gardijan.

Na veb stranica kompanije Flajt Aver koja prati avio-saobraćaj u svijetu navodi se da je sinoć, na Badnje veče, otkazano 2.175 letova širom svijeta.

Otprilike četvrtina svih otkazanih letova je potvrđena u SAD, a još 1.779 letova se otkazuje u drugim delovima svijeta danas, na dan Božića, kao i još 402 leta planirana za dan posle Božića.

Najveći broj letova otkazalo je pet kompanija – Čajna Istern 474 leta, Er Čajna 188, Junajted 177 letova, Er Indija 160 i američka Delta 150.

Promocija Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru

0
Promocija Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru
Pomorski muzej Kotor

Promocija “Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru LXVI-LXVII-LXVIII” biće održana u palati Grgurina u ponedjeljak, 27. decembra sa početkom u 19 sati.

Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru je stručna serijska publikacija, koja je napravila najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i ima istaknutu ulogu u promociji pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore. Prvi broj izašao je davne 1952. godine, uporedo sa osnivanjem JU Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

Ovogodišnji trobroj posvećen je obilježavanju 450. godišnjici bitke kod Lepanta i svima stradalim Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem na kotorskoj galiji „Sveti Tripun Kotorski“.

Pomorski godišnjak

Posebno nas raduje što smo izvršili digitalizaciju Godišnjaka, i da će od februara 2022. godine biti dostupan široj javnosti na novom sajtu Pomorskog muzeja koji je u izradi.

Pozivamo sve zainteresovane građane da dođu na promociju u palati Grgurina i zajedno sa nama obilježe kraj još jedne uspješne godine za Pomorski muzej Crne Gore.

Sretan Božić – na ponoćnim misama vjernici ispratili Badnju veče i dočekali Božić

0

Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.

U Kotorskoj biskupiji na ponoćkama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić, u skladu sa aktuelnim epidemiološkim mjerama.

Jaslice u Katedrali Svetog Tripuna – foto Boka News

Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano uz propisanu distancu i s obaveznim maskama bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup mons. Ivan Štironja.

Ponoćka u Katedrali - foto Boka News
Ponoćka u Katedrali – foto Boka News

Ponoćki u Katedrali prisustvovao je gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić.