Brnabić: Srbija uvodi covid propusnice

0
Brnabić – foto HINA

Epidemiološka sitaucija je i dalje katastrofalna i ne smiruje se i zbog toga je Krizni štab danas donio odluku da od subote, 23. oktobra od 22 sata bude uvedeno obavezno posjedovanje validne covid propusnice za boravak u svim ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru, rekla je danas premijerka Srbije Ana Brnabić, prenosi Tanjug.

“To se odnosi na sve ugostiteljske objekte i biće kovid propusnice obavezne u restoranima, kafićima, barovima i svim sličnim objektima nakon 22 sata od subote 23. oktobra, tako da nećete moći da budete u zatvorenom bez validne kovid propusnice”, rekla je Brnabićeva na konferenciji za medije poslije sjednice Kriznog štaba.

Brnabić je objasnila da covid propusnice koje se uvode, ne podrazumijevaju samo dokaz o vakcinaciji, već i PCR test ne stariji od 72 sata, antigenski test ne stariji od 48 sati i potvrdu o preležanom korona virusu ne stariju od sedam meseci.

Za strance EU certifikat

Ona je na konferenciji za novinare nakon sjednice Kriznog štaba rekla da kada se radi o vakcinama ona podrazumijeva da druga doza vakcine nije data prije više od 210 dana odnosno sedam mjeseci.

“Za strance je potreban digitalni EU sertifikat ili sertifikat one zemlje sa kojom Srbija ima potpisan ugovor o priznavanju sertifikata. Nadamo se da će ovo pospešiti vakcinaciju. Ovo je nama jedini način da pobedimo korona virus”, rekla je Brnabić.

Prema njenim riječima, certifikat će moći da se pokazuje u papirnom obliku ili u digitalnom formatu preko mobilnog telefona.

Tekovina moderne nauke

“Covid redar će skenitrati QR kod koji pokazuje da li je sertifikat validan”, rekla je Brnabić i dodala da će članovi Kriznog štaba držati predavanja u školama i fakultetima.

Kako kaže, ako imate veliku skepsu prrema vakcinaciji to nije problem samo za epidemiju korona virusa, već i za vakcinaciju prema drugim bolestima koje su nestale a koje bi zato mogle da se vrate.

“Vakcina je najveća tekovina savremene medicine i nauke. Krećemo od subote i molim sve da zbog sebe i bližnjih, ali i mladih ljudi, poštuju mere. Da nosimo maske u zatvorenom, na otvorenom kada nema distance i da se vakciništemo. Vakcinacija, vakcinacija, vakcinacija”, zaključila je Brnabić.

Održan sastanak predstavnika Opštine Herceg Novi i direktorica šest novskih škola

0
Sa sastanka

U Opštini Herceg Novi danas je upriličen sastanak sa  direktoricama četiri osnovne, srednje mješovite i muzičke škole u Herceg Novom: Tatjanom Krstajić, Marom Vujinović, Snežanom Mirković, Natašom Franić, Ljiljanom Karanović i Nives Nenadović.

Sastanak je bio prilika da se predsjednik Stevan Katić i saradnici upoznaju sa planovima i predlozima novih rukovodilaca vaspitno-obrazovanih ustanova, kao i da pozovu na nastavak dobre saradnje u cilju unaprijeđenja uslova za boravak i rad đaka. Poručeno je da će lokalna uprava i u narednom periodu biti podrška i partner novskim školama.

Direktorice su informisane o aktuelnostima u vezi rekonstrukcijom škole u Srbini, za koju je u toku tender za izradu glavnog projekta, kao i o izgradnji škole u Igalu, za koju je određena lokacija. Poručeno je da je riječ o projektima koji su od izuzetnog značaja za grad i za čiju realizaciju se lokalna uprava snažno zalaže.

Dogovorena je bliska saradnja u cilju realizacije Lokalnog akcionog plana za borbu protiv vršnjačkog nasilja, čiji detalji će biti predmet razgovora u narednom periodu.

Posebno je istaknut partnerski odnos škola i mjesnih zajednica, za koji je ocijenjeno da je od izuzetnog značaja za obje strane.

Kako se moglo čuti, Opština je i u proteklom periodu pomagala uređenje, sanaciju i opremanje objekata, odlazak đaka na takmičenja, štampanje školskih listova, obezbjeđivala prevoz za đake iz udaljenih naselja, organizovala različite edukativne programe, uvela sistem podrške talentovanim učenicima i nagrađivala najuspješnije.  Istaknuto je da će ova dobra praksa biti nastavljena, jer je podrška vaspitno-obrazovnim ustanovama u najboljem interesu svih građana Herceg Novog.

Unaprijeđenje bezbjednosti novskih đaka kroz projekat saobraćajne signalizacije

0
Sastanak

Sa ciljem unaprijeđenja nivoa bezbjednosti novskih đaka Opština Herceg Novi biće nosilac projekta postavljanja saobraćajne signalizacije i opreme magistralnog i lokalnih puteva u zonama škola na teritoriji grada. Završeno je idejno rješenje prema kojem će tokom narednih nekoliko sedmica biti obnovljena i nabavljena nova horizontalna i vertikalna signalizacija, što će doprinijeti sigurnosti djece na putu do škole.

Projekat je inicirao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, idejno rješenje izradila Agencija za izgradnju i razvoj, a biće realizovan u saradnji sa Centrom bezbjednosti Herceg Novi i  Sekretarijatom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost. Juče je u Opštini Herceg Novi održan sastanak tim povodom, na kojem je prezentovano idejno rješenje i dogovoreni dalji koraci u implementaciji.

Idejnim rješenjem utvrđeni su elementi značajni za bezbjednost pješaka i predviđena sva potrebna upozorenja i obavještenja za učesnike u saobraćaju. Obuhvaćena je vertikalna i horizontalna signalizacija i saobraćajna oprema na putevima u blizini škola, sa svim elementima za izradu i postavljanje na terenu.

Iz idejnog rješenja

„Svjesni smo da je bezbjednost novskih školaraca u saobraćaju od neizmjerne važnosti, kao i da signalizacija u blizini vaspitno-obrazovnih ustanova u našem gradu nije adekvatna i da je nema na svim potrebnim mjestima. Zato smo ušli u ovaj projekat, kao predstavnici lokalne uprave koja brine o najmlađim sugrađanima“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.

Kako objašnjava, izradi idejnog rješenja prethodio je obilazak terena i razgovor sa upravama svih škola, čiji predstavnici su dali svoje preporuke.

Projekat postavljanja saobraćajne signalizacije predstavlja početak kampanje za poboljšanje saobraćajne kulture sa posebnim fokusom na bezbjednost djece, koju će Sekretarijat za kulturu i obrazovanje realizovati u saradnji sa Centrom bezbjednosti Herceg Novi.

„Namjera nam je da u narednom periodu skrenemo pažnju vozačima da budu posebno oprezni u blizini škola i utičemo na poboljšanje svijesti o značaju bezbjednog ponašanja u saobraćaju. Takođe, u planu je da tokom drugog polugodišta organizujemo opštinsko takmičenje u poznavanju pravila saobraćaja, kako bismo djecu podstakli da na vrijeme usvoje pravila bezbjednog ponašanja“, najavljuje Zambelić Pištalo.

Morsko dobro i Opština najavili višemilionska ulaganja i uređenje tivatske obale

0
Radovi na Belanima

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD) Mladen Mikijelj, danas su razgovarali o projektima koji bi trebalo da budu realizovani u zoni morskog dobra na teritoriji opštine Tivat.

Komnenović i Mikijelj su, kako je saopšteno iz lokalne uprave, obišli i gradilište budućeg lungomare šetališta na plaži Belani. Opština Tivat je do sada u projekat izgradnje šetališta Belani uliožila oko 390.000 eura, a u ovoj fazi preostala su ulaganja od 100.000 eura. Projekat je trebalo da bude okončan u martu prošle godine, ali po riječima Komnenovića „izvođač nije mogao odgovoriti zahtjevima projekta, pa se cesijom došlo do novog izvođača radova.“

Projekat na Belanima u ovoj fazi predviđa  izgradnju  obalnog  šetališta, a u kasnijim fazama ovdje će kako je najavljeno biti izgrađen ugostiteljski objekat i dio tribina za budući otvoreni bazen između ponti.

Komnenović je naglasio da izgradnja ovog šetališta sada podrazumijeva potpuno drugačiju tehnologija radova u moru, od čega je 80% radova završeno.

„Do kraja januara biće završeno i preostalih 20% ove faze izgradnje.“ -rekao je predsjednik Opštine  i napomenuo da je ukupna vrijednost prve faze 500.000€, cjelokupnog projekta oko dva miliona eura, a da se realizacija II i III faze očekuje naredne godine.

„Bivša rukovodstva i Morskog Dobra i Opštine Tivat više su se bavila skicama i idejnim rješenjima. Za razliku od njih mi smo spremni da radimo na terenu kako bismo realizovali kapitalne projekte obalnog uređenja.“- rekao je direktor JPMD Mladen Mikijelj i za narednu godinu najavio ulaganja u vrijednosti od 4-5 miliona eura, „što bi trebalo da bude rezultat saradnje i budućih razgovora na relaciji Morsko dobro, Opština Tivat i državna Uprava za javne radove.“

Z Komnenovic i M Mikijelj

Komentarišući medijske natpise kako se odustalo o projekta uređenja obale na potezu od Donje Lastve do Lepetana, Mikijelj je naglasio kako „nije došlo do samovoljnog izbacivanja projekta iz Plana korišćenje sredstava, već se nisu stekli uslovi da se projekat realizuje, imajući u vidu potrebu rješavanja pitanja odvođenja kanalizacije za Lepetane.“ Po riječima Mikijelja kanalizacioni odvodi bi morali biti dio projekta šetališta. Ukupna vrijednost ovog šetališta iznosiće 2,4 miliona eura.

Gradonačelnik Komnenović je rekao da su upravo danas nastavljeni radovi i na šetalištu u Krašićima, te da je gotov projekat za nastavak radova na ovoj lokaciji.

Krašići – Lungo mare

Obilasku terena prisustvovao je i direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Budimir Cupara. On je rekao kako kompanija „Artek“ izvodi radove na nespornoj dionici šetališta u Krašićima, što predstavlja četvrtinu ukupne dužine dijela te promenade koja se gradu u ovoj fazi.

„Sudski postupak za sporni dio zemljišta sa kompanijokm „Adria bau“ se nastavlja, a do sada je Opština uplatila određen iznos po osnovu eksproprijacije“- istakao je Cupara dodajući da  u lokalnoj upravi očekuju uspješnu realizaciju i ovog projekta.

U Sloveniji blizu 1700 novozaraženih, skoro svaki treći test pozitivan, Janša upozorio…

0
Slovenija – Ljubljana

U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 1.669 novih zaraza koronavirusom, uz rekordnih 31,9 posto pozitivnih testova, a infektologinja Mateja Logar ocijenila je u utorak takav udio pozitivnih testova vrlo zabrinjavajućim, dodavši međutim da ipak još ne očekuje oštrije restrikcije od sadašnjih.

Premijer Janez Janša izjavio je u ponedjeljak u parlamentu da će u slučaju nastavka negativnih trendova biti potrebno zatvaranje društva i gospodarskih aktivnosti. Za ponovno širenje zaraze on uzrok vidi u  preniskoj procijepljenosti, ali i nedopuštenim javnim okupljanjima i prosvjedima te je upozorio da je širenje epidemije u Sloveniji zadnjih nekoliko dana najbrže u Europi.

Infektologinja Logar, koja vodi vladinu stručnu skupinu za Covid-19, izrazila je nadu da nove restrikcije neće biti potrebne jer se trend može smiriti, budući da cijeli idući tjedan zbog prvih školskih praznika u ovoj školskoj godini neće raditi obrazovne ustanove. Onima pak koji će 1. novembra za Dan mrtvih posjećivati groblja preporučila je suzdržanost, to jest da to učine u obiteljskom krugu i bez većih okupljanja i druženja.

Moguće restrikcije po njenim bi riječima bilo dobro vezati uz broj covid bolesnika u Covid odjelima, odnosno kad njihov broj u državi prijeđe 150, što je 30 bolesnika više od sadašnjeg stanja.

U bolnicama je trenutno 418 oboljelih, među njima i 120 koji trebaju intenzivno liječenje, pokazuju podaci ministarstva zdravstva, a među oboljelima na intenzivnim odjelima je samo devet posto onih koji su cijepljeni, kazala je Mateja Logar.

Ministarstvo zdravstva objavilo je u utorak da je u 24 sata sa 5.230 testiranja otkriveno 1.669 zaraženih, što znači da je skoro trećina testiranih bila pozitivna. Do sada je najveći udio pozitivnih nalaza bio  zabilježen 28. prosinca lani, u jeku drugog vala epidemije, kad je pozitivno bilo 30 posto testova.

U 24 sata zabilježeno je visokih 1.669 novozaraženih, više nego prethodni dan i 66 posto više nego tjedan dana ranije, a umrlo je još troje oboljelih od Covida-19, čime se broj fatalnih ishoda među oboljelima povećao na 4.641.

Trenutačno, prosječni broj potvrđenih zaraza u jednom danu na sedmičnoj razini iznosi 1074 i raste, kao i 14-odnevna incidencija koja iznosi 621 slučaj zaraze na sto tisuća stanovnika, a aktivnih slučajeva zaraze je 13.090, objavio je u utorak slovenski  Institut za javno zdravlje (NIJZ).

Hotelski kompleks umjesto Fjorda i Jugooceanije

0
Kotor -uklonjen građevinski otpad

Podgorička kompanija Boka bay investment dobila je od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izradu tehničke dokumentacije za gradnju hotelskog kompleksa u Kotoru, na lokaciji bivšeg hotela Fjord.

Ta kompanije je dobila UTU i za rekonstrukciju, dogradnju i prenamjenu nekadašnje upravne zgrade Jugooceanije, piše Pobjeda.

Osnivači kompanije su njen izvršni direktor Orhan Pelinković, sa deset odsto i GB-Actgroup LTD sa 90 odsto udjela.

S obzirom na to da je kompanija Boka bay investment vlasnik susjednog objekta nekadašnje zgrade Jugooceanije, Pelinković je ranije saopštio da će budući hotel i rizort objediniti Jugooceaniju i lokaciju bivšeg hotela Fjord u jednom kompleksu i da će uložiti preko sto miliona EUR.

U dokumentu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma se navodi da se na kompleksu bivšeg hotela Fjord na površini parcele oko 15 hiljada kvadrata predviđa izgradnja hotelskog kompleksa najviše kategorije, u okviru koje je moguće izgraditi objekat koji će imati prizemlje, tri sprata i potkrovlje ili prizemlje i četiri sprata sa povučenom najvišom etažom ukoliko se planira ravan krov, maksimalne bruto građevinske površine 27 hiljada metara kvadratnih. Dozvoljena je i izgradnja podzemnih etaža.

U UTU se navodi da je kapacitet objekta najviše 230 ležaja. Na devastiranom zemljištu se, pored izgradnje hotelskog kompleksa visoke kategorije, predviđa i izgradnja šetališta uz more. Na slobodnom dijelu kompleksa predviđeni su otvoreni bazeni, restorani uz bazene, igrališta za djecu, sporstki tereni i obavezno šetalište sa biciklističkom stazom i drvoredom.

Kotor foto Boka News

Rušenje nekadašnjeg hotela Fjord i uklanjanje građevinskog otpada obavljeno je tokom 2018. i 2019. godine. Podgorička kompanija Boka bay investment postala je vlasnik hotela Fjord i upravne zgrade Jugooceanije početkom 2018. godine, ali nije bila poznata kupoprodajna cijena i način na koji je isplaćena, iako se nezvanično špekulisalo sa deset do 11 miliona EUR.

Hotel Fjord je sagrađen 1986. godine na mjestu nekadašnjeg hotela Slavija, privatizovan u masovnoj vaučerskoj privatizaciji i zatvoren nakon samo 19 godina rada.

Irski biznismen Louis Maguire i njegov tadašnji partner i zemljak Michael Fingleton 2005. godine osnovali su kompaniju New fjord development, preko koje su, neposrednom pogodbom, za 5,5 miliona kupili Fjord od Alfa investa Veselina Barovića. Irski biznismeni su se, međutim, razišli, a firma je opet završila u stečaju, koji je okončan 2013. godine.

Novi vlasnik hotela Fjord i zgrade Jugooceanije je podgorička kompanija Boka bay investment, osnovana u martu 2017. godine i nije poznato koliko je platila ovaj kotorski kompleks, iako se nezvanično špekuliše sa cifrom od deset do11 miliona EUR-a.

Kako je Danska pobijedila koronu

0
Danska

Danske vlasti od ove sedmice pozivaju da se što više građana cijepi trećom dozom, šest i pol mjeseci nakon primanja druge doze. U rujnu su je počeli davati korisnicima domova za starije, a sada su prioritetne skupine stariji od 65 i zdravstveni radnici. Danci su u europskom vrhu po procijepljenosti, što je omogućilo ukidanje svih mjera. Infektologinja Miljena Copois kazala je u razgovoru s novinarom Draganom Nikolićem u Dnevniku HTV-a da je ondje sada život normaliziran, bez restrikcija.

U Danskoj je procijepljeno 75% ukupnog stanovništva, a od toga je 86% onih kojima je ponuđeno cjepivo, tvrdi infektologinja Miljena Copois i dodaje da to znači da su cijepljeni oni od 12 do 100 i više godina starosti. U bolnicama je trenutačno hospitalizirana 121 osoba, od toga ih je 11 na  intenzivnoj skrbi, a sedam ih je na respiratoru.

Danska je bila jedna od prvih koja je uvela restriktivne mjere i “lockdown”, ali je isto tako 10. septembra prva u Evropi ukinula sve mjere. Koronavirus se ovdje više ne smatra ugrozom društva, već ozbiljnom bolešću.

U Danskoj se još od prije ljeta maske više nisu morale nositi u trgovinama, dok je u javnom prijevozu to bilo obavezno. Nakon ljeta se i to ukinulo, kazala je infektologinja Copois i napominje da se sada život sasvim normalno odvija kao da se ništa ne događa.

Danska je najbolja na svijetu po broju testiranja na milion stanovnika 

Danska je prva uvela i covid potvrde. Danas one više nisu potrebne, a za eventualne posjete noćnim klubovima nema nikakvih restrikcija.

– Covid potvrde je bilo jako lako dobiti jer je svugdje bilo centara za testiranje za one koji se nisu cijepili, dodala je.

Po broju testiranja na milijun stanovnika Danska je najbolja na svijetu. Je li za Dansku bilo ključno upravo to što se nakon cijepljenja najranjivije skupine krenulo u cijepljenje mladih, upitao je Nikolić. Odgovorila je da su najkasnije bili cijepljeni oni koji imaju oko 50-ak godina, a npr. 18-godišnjaci su to učinili ranije, jer je takav bio princip.

Svojim liječnicima vjeruje 90% Danaca 

Postotak cijepljenih zdravstvenih djelatnika u Danskoj bitno je drugačiji nego u Hrvatskoj.

– Više ne moramo nositi zaštitne maske u bolnici, niti se to traži od pacijenata. Zaista se sve događa kao da koronavirusa nema. Pacijente više čak niti ne testiramo pri ulasku u bolnicu kao prije, već samo one s teškim respiratornim simptomima, unatoč cijepljenju.

Prema posljednjem istraživanju 90% Danaca vjeruje svojim liječnicima. Infektologinja Copois napominje da oni koji se nisu htjeli cijepiti nisu mogli npr. u kino, kazalište.

– S covid potvrdama ljude se primoralo da se cijepe i ja mislim da je to sasvim u redu s moje infektološke strane, izjavila je dr. Copois.

Budvanin u misiji za ljepši i čistiji grad, gest koji je oduševio mnoge

0
Foto RTV Budva

Na nekoliko lokacija u gradu naš sugrađanin koji je želio da ostane anoniman, samoinicijativno i o svom trošku, postavio je table sa natpisom “Za čist grad!- Ako je tvoj ljubimac i ovo je tvoje!” kao i kesice za pseći izmet, želeći na taj način da pošalje poruku vlasnicima kućnih ljubimaca da se ponašaju odgovorno na javnom prostoru.

“Prihvatio sam gdje živim i ovo mi je mnogo lakše nego djeci svakodnevno da čistim patike, a ona da budu tužna jer im je pokvarena igra ili su krenuli u školu”, kazao nam je.

Table i kesice sugrađanin je sam finansirao i postavio na nekoliko lokacija, na ulazu u park Slovenske plaže od bulevara, u naselju Velji Vunogradi i u uz školsko dvorište Nove škole.

“Šta je ovo za grad, ne košta puno a mnogo znači”, poručio je on.

/J.M./

Slaba zaštita mora od izlivanja nafte

0
More – foto S.Kosić

Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja, pa je potrebno da država sprovede dodatne i djelotvornije mjere, utvrdila je Državna revizorska institucija.

DRI je izvršila paralelnu reviziju „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru“, u saradnji sa kojegama iz Albanije, BiH, Hrvatske, Italije i Slovenije. Oni su, od novembra 2019. do juna ove godine, pregledali regulativu i dokumentaciju koja se odnosi na aktivnosti i dužnosti nadležnih institucija za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja Jadrana.

Preporuke ignorisane

DRI je konstatovala da, nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana, nije uspostavljen adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima.

– Nije usvoijen revidirani plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. godine, niti uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika. Nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, nisu ratifikovane neophodne konvencije i nijesu ispunjene sve obaveze iz već ratifikovanih – navodi se u izvještaju revizora Blaža Savkovića i Jadranke Delibašić.

Ukazano je da nijesu realizovane sve preporuke i mjere iz „Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu“, kao i da Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo.

DRI preporučuje Vladi da u cilju jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora, kao zajedničkog prirodnog nasljeđa ovih zemalja, uspostavi stalni odbor ili platformu za razmjenu informacija i iskustva, kao i za razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja.

Visok rizik

Nakon sprovedenih revizija u zemljama regiona, vrhovne revizorske institucije (VRI) su se složile u pogledu hitnosti mjera koje vlade moraju da usvoje.

– VRI smatraju da ekološki rizik i opasnost po okolinu povezan sa iznenadnom ozbiljnom pomorskom nesrećom zahtijeva hitnu prekograničnu saradnju kako bi se upravljanje vanrednim situacijama sprovelo usvajanjem zajedničkog plana za reagovanje u hitnim slučajevima za sve države koje izlaze na Jadransko more i organizacijom zajedničkih programa vježbi – zaključak je paralelne revizije.

Iz podmorja Lastova izvađena tona plastike! Izvlačen je ‘fantomski ribolovni alat‘

0

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, provela je krajem septembra na Lastovu akciju čišćenja podmorja od najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja – fantomskog ribolovnog alata.

U nekoliko dana iz mora je izvađena tona odbačenog pribora za ribolov, ali i nakon tog hvalevrijednog pothvata, Jadransko more ostaje “preplavljeno” plastičnim otpadom.

Svake godine u morima završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, koji čine čak 50 posto ukupnog otpada ispod površine. Time naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora koje glasi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, postaje grobljem plastike, upozoravaju iz organizacije.
Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava kako fantomski ribolovni alati ubijaju život u moru i štete svima nama jer se ne uspiju razgraditi ni kroz šesto godina.
– Nakon što ih ribari izgube, fantomski ribolovni alati još desecima godina imaju svoju lovnu funkciju. Ribe, rakovi, dupini, morske kornjače i ostali morski organizmi se zapliću u mreže, iz kojih teško mogu izaći i umiru u mukama. Velik je problem i sa samim mrežama: kad se razgrade, one ne nestaju, nego se pretvaraju u mikroplastiku koja kroz hranu, zrak ili vodu završi u našim organizmima – rekao je Peronja.
Osim morskim bićima koja u njima stradavaju, napuštene mreže rade veliku štetu i ribarima. Radi se o priličnom financijskom izdatku, jer jedna mreža od dvjestotinjak metara stoji minimalno 3500 kuna. Dodatni je problem to što napušteni ribolovni alat može oštetiti nove mreže, kao i smanjiti ulov ribara zbog lovne funkcije koju i dalje imaju, poručuju iz WWF.
– Suradnja ribara i ronioca je iznimno važna jer omogućuje vađenje mreže iz mora brzo nakon što se izgubi. Međutim takav način rada nije isplativ zbog troška zarona koji je, ovisno o dubini mora i lokaciji, gotovo izjednačen s troškom nove mreže“, objašnjava Peronja i dodaje da je na Lastovu mapirano čak 30 različitih lokacija zagađenih fantomskim ribolovnim alatima, od kojih su 23 lokacije uspješno očišćene od gotovo tone ribolovnih alata. „Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja ima svugdje i trebali bismo pronaći model suradnje za čišćenje ostalih lokacija te pronaći način kako to raditi redovito. Vjerujemo da bi nam poslovni sektor mogao pomoći ostvariti takvu suradnju te sudjelovati u zaštiti prirode na način koji je pozitivan i za stanje mora i za ljude koji o njemu ovise – zaključuje Peronja.
WWF je akciju čišćenja lastovskog podmorja proveo kroz svoj projekt „Ghost gear“, a u suradnji s lastovskim ronilačkim centrima Ankora i Ronilački raj te zagrebačkim ronilačkim klubom DPS Zagreb. Napuštene mreže, vrše i drugi zaboravljeni ribolovni alati imaju značajne ekološke, ekonomske i društvene posljedice za morske organizme, ribare, sve one koji žive od mora, ali i svakoga od nas.