Uprava prihoda i carina Crne Gore, Odlukom v.d. direktorice Milene Petričević, uputila je donaciju Javnoj ustanovi Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj.
“Gestom Uprave prihoda i carina obradovani su štićenici Doma, budući da donaciju sačinjava 100 novogodišnjih paketića”, navodi se u saopštenju.
Ovo je jedna u nizu donacija koju je Uprava prihoda i carina uputila na adrese ustanova i institucija, u skladu sa praksom da se u slučajevima kada su ispunjeni propisani uslovi, donosi Odluka o donaciji.
“Donaciju su, u ime Uprave prihoda i carina uručili načelnik Područne jedinice Herceg Novi, Jovo Grdinić i šef ekspoziture Tivat, Dejan Drašković, a ispred Dječijeg doma „Mladost“ preuzela je Marela Savić“, zaključuje se u saopštenju.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminuo je pacijent iz Nikšića koji je imao 91 godinu. Registrovano je 308 novih slučajeva, a oporavilo se 160 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 1877.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 21.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2177 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 308 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
140
Tivat
33
Kotor
24
Cetinje
21
Herceg Novi
19
Bar
13
Budva
13
Bijelo Polje
12
Nikšić
12
Berane
9
Danilovgrad
6
Mojkovac
2
Ulcinj
2
Pljevlja
1
Žabljak
1
UKUPNO
308
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 21.12.2021. godine je iznosio 14,15 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2381.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 161672.
Opština Herceg Novi, Institut Igalo, Bolnica Meljine i Dom zdravlja zajednički će se obratiti nadležnim državnim organima i inicirati sastanak sa ciljem rješavanja problema zdravstveno-medicinskih ustanova na tetitoriji grada, zaključak je sastanka koji je juče održan u lokalnoj upravi.
O izazovima sa kojima se suočavaju zdravstvene ustanove razgovarali su predsjednik i potpredsjednik Opštine, Stevan Katić i Mirko Mustur, izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“, dr Savo Marić, direktorica PZU Opšta bolnica Meljine, dr Olivera Elez, direktor Doma zdravlja Herceg Novi, dr Goran Komar. Imajući u vidu da je jedna od tema bila i nedostatak medicinskog osoblja, sastanku je prisustvovala i direktorica Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Ljiljana Karanović.
Konstatovano je da, izuzev Doma zdravlja koji redovno funkcioniše, ostale zdravstvene ustanove i službe na nivou grada – Institut, Bolnica i služba Hitne medicinske pomoći, imaju ozbiljne probleme koji zahtijevaju hitno reagovanje nadležnih državnih organa.
Učesnici sastanka su se saglasili da bez stabilnog funkcionisanja ovih ustanova ne može biti garantovana zdravstvena zaštita stanovnika i posjetilaca Herceg Novog, niti se može razmišljati o daljem razvoju grada i turizma, a naročito zdravstvenog turizma.
Foto – Bolnica Meljine
Dogovoreno je da će biti upućena zajednička inicijativa za organizovanje sastanka sa predstavnicima Vlade i resornih ministarstava, kako bi im ukazali na goruće probleme, iznijeli svoje predloge i razgovarali o daljim koracima u cilju njihovog rješavanja.
„Herceg Novi je i strateškim dokumentima prepoznat kao centar zdravstvenog turizma i ne možemo na ovakav način i u ovakvom ambijentu nastaviti dalji razvoj u tom pravcu, bez podrške nadležnih ministarstava i Vlade Crne Gore. Zato je neophodno formirati određene komisije koje će se baviti ovim temama, posebno kada su u pitanju privatizacija i stečaj u Bolnici Meljine i problemi sa kojima se suočava Institut“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
On je poručio da su Bolnica Meljine i Institut neophodni Herceg Novom i da grad neće dozvoliti da se oni ugase.
„Mi moramo od strane Ministarstva dobiti podršku da se dodatna sredstva usmjere ka Bolnici Meljine koja sada radi u stečaju, kako bi oni mogli redovno da funkcionišu i servisiraju svoje obaveze. Dodatno je važno i to što je Meljine post-kovid bolnica u koju dolaze pacijenti iz Kotora, Bara i sa Cetinja. Situacija ove ustanove je veoma kompleksna i neophodno je pomoći Bolnici da nastavi da funkcioniše dok se ne riješi pitanje stečaja“, rekao je Katić.
Učesnici sastanka su se saglasili da postoji i značajan broj operativnih pitanja u čije rješavanje treba krenuti odmah, kako bi se osigurala primarna zdravstvena zaštita za građane Herceg Novog, ali i službe pripremile za adekvatno reagovanje tokom naredne ljetnje turističke sezone.
Katić je poručio da će lokalna uprava nastaviti da pomaže zdravstvenim ustanovama u mjeri svojih mogućnosti i nadležnosti. Kako je istakao, Opština Herceg Novi je ove godine budžetom opredijelila duplo veći iznos sredstava za ovu namjenu, prije svega za pomoć u funkcionisanju hitne medicinske pomoći, rad ambulanti u toku ljetnje turističke sezone i mogućnost otvaranja ambulante u Zelenici.
Još jedno značajno pitanje sa kojim se suočavaju sve zdravstvene ustanove je nedostatak medicinskog osoblja, rečeno je na sastanku. S tim u vezi, svi učesnici sastanka saglasni su da bi za Herceg Novi bilo od izuzetnog značaja otvaranje smjera medicinski tehničar u okviru SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, što će kroz zajednički apel biti upućeno nadležnom Ministarstvu.
“Kraj 2021. označava i kraj prve kalendarske godine od promjene vlasti u Crnoj Gori. Na žalost, ne možemo pričati o ekonomskim ili demokratskim pomacima, kulturnim dostignućima i promjenama u ponašanju. Ono što je jedino sigurno je da crnogorsko društvo nikada nije bilo ovako polarizovano kao što je to danas. Pa čak ni one referendumske 2006.godine”, poručuje u saopštenju za javnost predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković.
“Duboko podjeljeni po svim nivoima (vjerskim, nacionalknim, ekonomskim, ideološkim) tonemo u dubioze koje poprimaju karaktere apokaliptičnog. Umjesto da veliko zlo kakva je COVID pandemija približi ljude jedne drugima i da izbriše predrasude, da nas ujedini u zajedničkoj borbi, pod maskam a „koje život znače“ kriju se neke nove maske.
Ideološke rasprave na svim hijerarhijskim nivoima ne donose novi kvalitet koji bi donio istinske životne promjene. U medijima, na društvenim mrežama,u svakodnevnim susretanjima okruženi smo govorom mržnje. Onom koja prevazilazi političke i ljudske različitosti i koja izgleda postaje glavni proizvod naše svakodnevice. Kao jedino vijerno ogledalo nemoći da se suočimo sa izazovima. Zaboravljamo pri tome, da i nekad i sad suštinska podjela nije ona u kojoj se ljudi razlikuju po vjeri, naciji ili ubijeđenjima. Jedina istinska podjela je ona na privilegovane i neprivilegovane. Na one kojima je vlast, ko god je činio majka i one kojima je ona maćeha.
Tek kad prihvatimo da nas ne ugrožava onaj koji se drugačije moli, nego onaj koji svojim djelovanjem potire sve ljudske vrijednosti, znajući kako da „uhvati sve moguće krivine“, moći ćemo da govorimo o slobodi. Koju smo, a uporno to tvrdimo dugo čekali. I koja nas, iz ove perspektive posmatrano, izgleda ne voli onoliko koliko smo mi voljeli nju.
I kad shvatimo da smo mnogo mali za ovoliko mržnje.
Istinska vrijednost ovih blagih dana koji dolaze bila bi kad bi zaista od srca pružili ruku jedni drugima i kad bi čestitke sa porukama o miru, zdravlju i sreći, bile one kojih bi se pridržavali tokom čitave godine. Vjerujući da ipak dobro u ljudima, a ne njihova vjera ili nacija, stvara svijet po mjeri čovjeka.
I poslušali riječi velikog Onore de Balzaka:
“Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje.”
Uvođenje kriptovaluta na Zapadni Balkan je relativno spor u poređenju sa drugim dijelovima Evrope. Toplotna mapa koju proizvodi Coinmap, web-mjesto koje se prikazuju mjesta širom svijeta koja prihvataju kriptovalute plaćanja, pokazuje da je malo kriptovaluta mjenjačnicama ili bankomata na Zapadnom Balkanu, osim u velikim gradova i uz crnogorsko primorje.
– Kao i kod gotovine, kriptovalutama se može pristupiti preko bankomata. Cijena i popularnost kriptovaluta naglo raste, tako i broj bankomata za kriptovalute raste. Sada postoji skoro 29.000 takvih mašina širom svijeta. Ali vrlo malo njih je na Zapadnom Balkanu. Prema jednom izvoru, postoji njih pet u Srbiji ( 1 Niš, 2 Beograd, 2 Novi Sad), četiri na Kosovu (svi u Prištini) i šest u Bosni i Hercegovini (3 Banja Luka, 3 Prijedor). Zvanično, nema ih Makedonija, Albanija ili Crna Gora. Iako izgleda slično običnom bankomatu, bitkoin bankomat nije povezan bankovnim računom, već sa berzom kriptovaluta. Kupci mogu da pristupe svom digitalnom novčaniku za kupovinu i prodati virtuelnu imovinu- navodi se u analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, prenosi “Dan”.
Ljudi takođe sve više plaćaju robu i usluge kriptovalutama, gdje postoji ova opcija dostupno- kafići, hoteli, restorani…
Moguće je čak i iznajmiti jahtu u Crnoj Gori plaćajući kriptovalutama. Kompanija koja prima više od 10.000 eura u gotovini, mora da prijavi valutu izveštaj o transakciji. Ali ista pravila ne vrijede za kriptovalutu. Posao korišćenih automobila koji prima 20.000 eura u bitkoinu od kupca ne mora podnijeti dokumentaciju izvještaja o transakcijama; taj prihod može ići neoporezovano ako nije prijavljeno na porez vlasnika preduzeća. Ovo nije hipotetska situacija: tri luksuza stanovi u Budvi, Crna Gora, prodati su za 420 bitkoina (3,2 miliona dolara), dok lokalno investiciono udruženje promoviše upotrebu digitalnih valuta u hotelima i odmarališta u ovoj popularnoj turističkoj destinaciji- navode iz GI.
Uvođenje ove tehnologije bilo je brže od donošenje zakona koji će to regulisati. Neke zemlje u regionu poput Bosne i Hercegovine i Kosova, nemaju usvojen zakoni o trgovanju kriptovalutama ili regulacija bankomata za kriptovalute. A mašine ipak nisu protivzakonite.
Time se stvara siva zona koja se iskorištava. Srbija i Albanija, sa druge strane, su među prvima zemljama u svijetu stvorile jasan okvir i pravnu sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine. Druge zemlje u regiji osnovale su radne grupe zadužena za izradu zakonskih okvira.
Foto: Područje zaštićenog morskog rezervata/Twitter/Copernicus
Portugalska vlada amenovala je proširenje zaštićenog morskog područja oko otočja Selvagens, čime je ono postalo najveći strogo zaštićeni morski rezervat u Evropi s površinom od 780 četvornih nautičkih milja. Time je skinuo s trona dosadašnji najveći morski rezervat u Evropi, morski park Alonissos u Grčkoj, koji se prostire na oko 660 četvornih nautičkih milja.
Otočje Selvagens je mali arhipelag smješten na pola puta između Madeire i Kanarskih otoka te označava najjužniju točku Portugala kojom uprava autonomna vlada Madeire. Područje Selvagensa smatra se vitalnom točkom za atlantsku migraciju riba i sisavaca, što je 2015. godine potvrdila i studija koju je proveo National Geographic u suradnji s Oceano Azulom i Waitt Foundation.
– Ključno je zaštititi migracijske koridore jer o njima ovisi morski život. Ovaj novoosnovani morski rezervat osigurat će da impresivna podvodna bioraznolikost arhipelaga Selvagens bude zaštićena i kao takva nastavi napredovati – istaknuo je Paul Rose, voditelj ekspedicije National Geographic Pristine Seas.
Portugal je jedna od 100 zemalja koje su se obvezale na program “30 puta 30”, odnosno sudjelovanje u zaštiti najmanje 30% oceana do 2030. godine. Cilj ovog globalnog programa je smanjiti gubitak morske bioraznolikosti te povećati otpornost oceana na klimatske promjene.
Premda se blagi trend smirivanja epidemije i dalje nastavlja slovenska vlada priprema nove restrikcije za božićne i novogodišnje praznike, zabrinuta mogućnošću novog vala uzrokovanog širenjem zaraznije omikron varijante virusa.
“Već smo od prije naučili da je pravodobno donošenje mjera važno i da treba djelovati još prije nego što se dobiju svi podaci o novoj varijanti”, kazao je u utorak na konferenciji za novinare u Ljubljani Mario Fafangel, vodeći epidemiolog u nacionalnom Institutu za javno zdravlje (NIJZ).
On je potvrdio da je sekvenciranjem odabranih uzoraka do sada potvrđen 51 slučaj zaraznije omikron varijante virusa u Sloveniji, dodavši da je novi soj prisutan u svim statističkim regijama, ali da je ono što brine činjenica da se širi lokalno i mogao bi biti već jako prisutan.
“Imamo lokalni prijenos omikron varijante koja je potvrđena i kod ljudi koji nisu nigdje putovali niti su bili u kontaktu s onima koji su boravili u inozemstvu”, naglasio je te dodao da to u epidemiološkom smislu znači da bi se svaki novi potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom zapravo mogao odnositi na omikron.
Što s tiče daljnjeg tijeka epidemije, on se založio da se novi val kojim prijeti omikron dočeka spremno i s novim mjerama kako bi se širenje ograničilo, te ustvrdio da se o ublažavanju mjera može razmišljati tek kad jako padne odnos broja hospitaliziranih u odnosu na broj zaraženih.
Popunjenost slovenskih bolnica covid pacijentima i dalje je velika, iako pada, pa je u utorak po podacima vlade ukupno hospitaliziranih 665 pacijenata, od čega 206 na intenzivnim odjelima.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 1555 novih potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom, pozitivan je bio svaki treći test, a umrlo je još šestoro oboljelih od Covida-19, objavila je vlada koja će po neslužbenim informacijama krajem tjedna donijeti nove mjere koje će vrijediti tijekom predstojećih blagdana.
Konačnu odluku o tome vlada će donijeti na redovnoj sjednici u četvrtak, a mediji neslužbeno navode da su epidemiolozi predložili nova ograničenja koja se odnose u prvom redu na javna okupljanja.
Planira se zabrana dočeka Nove godine na otvorenome, dodatne restrikcije broja ljudi koji će istodobno moći biti u trgovačkim centrima, te restrikcije za javne i kulturne priredbe, javljaju vodeći mediji, pozivajući se na neslužbene najave epidemiologa koje vlada još treba potvrditi.
Kako prenosi komercijalna televizijska postaja POP-TV proslava dočeka Nove godine na otvorenome neće biti, proslave dočeka uz covid potvrde bile bi moguće u restoranima i lokalima, a smjeli bi u novogodišnjoj noći biti otvoreni do dva sata ujutro.
Tokom 2020. godine na ulicama njemačkih gradova i sela živjelo je oko 45 hiljada beskućnika, a zbog pandemije taj broj raste, izvijestila je u utorak Savezna udruga za pomoć beskućnicima.
Ukupan broj ljudi koji nemaju vlastiti dom s ugovorom o najmu u 2020. bio je znatno veći i iznosio je 256 hiljada, objavila je udruga. U 2018. je ta brojka bila nešto niža i iznosila je 237 hiljada.
Osim toga, u zajedničkom smještaju ili drugim vrstama smještaja živi oko 160 hiljada izbjeglica. U 2018. je taj broj iznosio 440 hiljada, no od tada u Njemačku nije stiglo toliko izbjeglica.
Udruga je procijenila da je zbog pandemije koronavirusa sve više beskućnika i osoba bez vlastitog doma.
– Mnoge humanitarne organizacije morale su smanjiti svoje usluge smještaja i savjetovanja, rekla je izvršna direktorica udruge Werena Rosenke.
Dodala je da su većina ljudi bez vlastitog doma samci te da osobito nedostaje jeftinih opcija stanovanja za tu skupinu u Njemačkoj, a napose za neudate žene.
– Ni sa 100 tisuća socijalnih stambenih jedinica godišnje koje je obećala nova koalicijska vlada, nestašica pristupačnog stanovanja ne može se u dovoljnoj mjeri suzbiti. Osim socijalnih stanova, potrebno je još 100.000 pristupačnih stanova, rekla je Rosenke.
U Berlinu su 2020. jedan dan provodili sustavno prebrojavanje te su zabilježili oko 2.000 beskućnika na ulicama i u skloništima.
Udruga je pojasnila da je brojka preniska jer nisu uključena sva skloništa i mjesta za spavanje.
Bokeljska mornarica je neupitno nematerijalno dobro Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović za Hrvatsku radio televiziju (HRT)
Tokom razgovora za HRT pokrenuto je i pitanje Bokeljske mornarice koja zvanično uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine 16. decembra, kao prvo nematerijalno kulturno dobro koje je Crna Gora kandidovala za taj status.
“To je jedna tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. stoljeća. Kada smo podnosili zahtjev posebno smo naglasili da je to lokalna tradicija i lokalno naslijeđe te naglasili da je to baština prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori”, rekao je crnogorski predsjednik.
“Dakle, da je po našem viđenju to neupitno nematerijalno dobro države Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to kao izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine,” odgovorio je Đukanović na pitanje kojim se konstatuje da “mnogi u Hrvatskoj, ali i u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori nisu su odobravanjem dočekali vijest” kako je Crna Gora sama uspjela registrovati na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine Bokeljsku mornaricu i “na taj način jednostrano prisvojiti kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori”.
Đukanovića je u Zagrebu primio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, i – prema saopštenju – razgovarali su o odnosima dviju država, evropskom putu Crne Gore i o situaciji u jugoistočnoj Europi. Dvojica predsjednika učestvovali su na svečanosti u povodu obilježavanja 30. godišnjice osnivanja i djelovanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.
Uprava javnih radova i Banka za razvoj Savjeta Evrope raspisale su treći poziv za kupovinu gotovih stanova ne području Herceg Novog, u okviru Regionalnog stambenog Programa stambenog zbrinjavanja u Crnoj Gori.
Riječ je o nastavku programa rješavanja stambenih pitanja izbjeglih i raseljenih lica koja se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji
U planu je kupovina ukupno 11 stanova, a kako je naznačeno u tenderu, procijenjnena vrijednost ovog tendera iznosi 345.670,13 EUR, bez uračunatog PDV-a. Makcimalna cijena po metru kvadratnom neto stambenog prostora ne može biti veća od 670,19 EUR.
