Panama je oduvijek bila pojam vlažne klime i velike količine padalina. No posljednjih godina kiše je sve manje, vodostaj u kanalima je sve plići pa se sve intenzivnije počelo pričati o tome kako je ugrožen opstanak Panamskog kanala, ključne prometne žile kucavice između Atlantskog i Tihog oceana.
Četiri od posljednjih sedam godina donijele su neviđene suše području Paname, prisiljavajući upravu kanala da smanji gaz i tako ograniči tonažu brodova koji prolaze kanalom. U godinama kad nije bilo suše, probleme su radile razorne oluje.
S druge strane, svake godine raste potražnja za pitkom vodom budući da se drastično povećao broj stanovnika glavnog grada. Sve to navelo je upravu i inženjere Panamskog kanala da krenu u razvoj 2 milijarde dolara vrijednog projekta pronalaska novog izvora vode, piše gCaptain.
Panamski kanal otvoren je 1914. godine i tada je proglašen pravim inženjerskim čudom. Dug je 80 kilometara, povezuje Atlantski ocean s Pacifikom te je nezaobilazan vodeni prometni pravac za brodove koji se kroz sustav brana i hidrauličkim pogonom podiže do umjetnog jezera i dalje transportira na drugu strana kanala.
Prije nekoliko godina kanal je proširen no bazeni koji su napravljeni kako bi se štedjela voda nisu nadoknadili njezin gubitak pa tamošnji inženjeri sada traže nove načine kako spriječiti isušivanje ključnog dijela kanala. Nekoliko je rješenja – od preusmjeravanja vode iz drugih izvora, korištenje otpadnih voda do postupka desalinizacije mora.
Panama je posljednjih godina suočena sa sušama, ali i i razornim olujama, a rezervoari nisu dovoljno veliki kako bi pohranili višak vode za eventualna sušna razdoblja. Intenzivne kiše su 2010. godine umalo srušile jednu od brana kanala pa je plovni put privremeno bio zatvoren, prvi put u 20 godina.
Migrantska kriza na granici Bjelorusije i Poljske jučer i noćas je kulminirala. Bjelorusija već mjesecima gomila i propušta tisuće migranata prema Poljskoj i ostalim susjednim državama kako mi migrantski ilegalni val ponovno zahvatio Evropsku uniju.
U pozadini je višegodišnji političko-diplomatski sukob Brusselsa i Lukašenka. Poljacima je prekipjelo i sinoć su donijeli odluku o izvanrednom slanju čak dvanaest tisuća vojnika prema granici s Bjelorusijom kako bi zaustavili masovni ilegalni prelazak migranata na svoj, ali i na teritorij Evropske unije. Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović rekao je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” kako nije baš očekivano ono što se događa, jer su svi očekivali, u posljednjih nekoliko mjeseci, veliki migrantski val iz Afganistana.
“Lukašenko se dosjetio “kreativne metode”
– No, otvorila se ova Bjeloruska ruta. Vrlo je zanimljivo da se ti migranti u Bjelorusiji nalaze sasvim legalno. Radi se o ljudima koji su došli charter letovima u Minsk, jer je Vlada Bjelorusije omogućila vizne olakšice za građane Iraka, Sirije i Afganistana. Time se nagomilavaju migranti, koji zapravo dolaze kao turisti u Bjelorusiji, rekao je Vidmarović.
Do eskalacije je došlo kada je Bjelorusija prizemljila zrakoplov Ryanaira, što je izazvalo veliki skandal u Europskoj uniji i svjetskoj političkoj javnosti. Tada su pooštrene sankcije Bjelorusije, a Lukašenko se dosjetio “kreativne metode da malo zapapri Bruxellesu i susjedima koji su bili najglasniji u pozivanju da se sankcionira Lukašenko i njegova vlada”.
– I tako smo došli do ovog današnjeg stanja kada imamo tisuće ljudi koji idu prema poljskoj granici, dodao je Vidmarović.
Vanjskopolitički analitičar je istaknuo da se Poljska ograđuje na sve moguće načine.
Vidmarović: Situacija je opasna
Vidmarović je rekao kako je ovo opasna situacija na nekoliko razina. S jedne strane čini se da je Europske unija naučila sve ono što se naučiti može iz prve velike migrantske krize 2015. godine, no nitko nije očekivao da može doći do ovakve situacije koja se trenutno događa.
– Dakle, ipak se neke stvari nisu naučile, odnosno nitko ih nije mogao očekivati. S druge strane, nema jedinstvenog pristupa, ova situacija je podijelila ljude u Europskoj uniji zbog sigurnosti Europske unije, ali postoji i problem s ljudskim pravima, poručio je.
Srbija Covid potvrde- Foto: Ilustracija / Shutterstock
COVID propusnice od večeras su u Srbiji obavezne za goste kafića, kafana, restorana, kockarnica i kladionica već od 20 sati. Da ne bi, kako kažu, diskriminisali goste i zaposlene, a sebe doveli u opasnost da plate visoke kazne, većina niških ugostitelja odlučila je da radi samo u periodu kada propusnice nisu neophodne.
Sa druge strane, oni malobrojni koji radno vreme ne skraćuju podržavaju ovu meru Kriznog štaba.
Podsetimo, COVID propusnice se u Srbiji primenjuju od pre dve nedelje, kada je odlučeno da ih mora imati svako ko u ugostiteljskom objektu boravi posle 22 sata.
„Većina kolega koji su posle prve uredbe radili do 22 sata, sada će raditi do 20 sati da ne bi pravili diskriminaciju između gostiju i dovodili sebe u neprijatnu situaciju da traže COVID propusnice i zelene sertifikate, a i da ne bi sebe izložili potencijalnom inspekcijskom nadzoru i predviđenim rigoroznim kaznama“, kaže Bojan Mitić, predsednik Udruženja ugostitelja „Konstantin“, koje broji oko 150 članova.
Ono što njima stvara probleme jeste velika finansijska odgovornost ako se utvrdi da gosti nemaju propusnice, ali i otežana organizacija rada ukoliko ih ne poseduju zaposleni.
„Broj naših radnika koji je vakcinisan svakako prelazi republičke proseke, ali još uvek ne mogu da kažem da je vakcinisano 100 posto ljudi koji rade u ugostiteljstvu, pa nas time teraju na neke drugačije organizacione oblike“, govori Mitić.
Ovo će, dodaje, loše uticati na poslovanje njegovog restorana, ali i zaradu njegovih kolega.
„Mi već dvadeset meseci radimo u restriktivnim okolnostima, što prostorno, što vremenski. Izgubili smo jedan veliki deo dana, radne sate koji nama znače za prihode. Iscrpli smo i svoja lična sredstva, mnoge kolege su se zadužile kod poslovnih banaka, tako da su ugostitelji već na izmaku snage“, dodaje Mitić.
Tačno u 20 sati zaposleni za zaključali vrata njegovog restorana.
Jedan od kafića u centru Niša, koji je zadržao radno vreme do ponoći, večeras su posetili komunalni redari i Komunalna milicija. Proverili su da li COVID propusnice imaju svi zaposleni u večernjoj smeni, a zatim i gosti, kojih je bilo tek nekoliko.
Da se ovoj meri ne protive svi ugostitelji govori činjenica da su vlasnici jednog niškog kluba zelene sertifikate od gostiju tražili i pre nego što je, odlukom Kriznog štaba, to postalo obaveza.
„Odlazim u kafić samo onda kada važe propusnice jer se tako osećam mnogo bezbednije“, kaže Milena Petrović iz Niša.
Kazna za pravno lice za nepoštovanje ove mere iznosi 300.000 dinara, za preduzetnike 150.000, a za odgovorno lice u objektu 50.000 dinara. Gost koji posle 22 sata bude zatećen bez COVID sertifikata mora da plati 5.000 dinara.
COVID propusnica izdaje se onom ko ima potvrdu o primljenoj drugoj ili trećoj dozi vakcine u poslednjih sedam meseci, potvrdu o negativnom PCR testu ne stariju od tri dana, potvrdu o negativnom antigenskom testu ne stariju od dva dana, potvrdu o preležanom COVID-u 19 ne stariju od sedam meseci ili potvrdu o pozitivnom testu na IGG antitela iz državne laboratorije, ne stariju od tri meseca.
Grupa od deset turoperatora iz Turske boravi u studijskoj posjeti Crnoj Gori, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO-a su kazali da je realizacija te studijske posjete uslijedila nakon održanog online webinara, koji je organizovala NTO, a na kojem je prisustvovao veliki broj turskih turoperatora zainteresovanih za saradnju sa crnogorskom turističkom privredom.
Turoperatori su boravili u Kolašinu gdje su imali priliku da se upoznaju sa aktuelnom ponudom ski centra Kolašin 1600, prenosi agencija CGNews.
Turoperatori će narednih dana boraviti u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu i Kotoru.
Imaće priliku da se upoznaju sa atraktivnim lokacijama za odmor, a biće im predstavljena i kultura, tradicija, istorija i gastronomija navedenih područja.
Članica borda direktora TURSAB-a i vlasnica turske agencije Demco travel, Nalan Yesilyurt, zahvalila je NTO-u na pozivu da dođu u Crnu Goru.
„Ovdje je oko deset predstavnika turoperatora i želimo da predstavimo Crnu Goru na najbolji mogući način na turskom tržištu. Ovog puta nijesmo bazirani na primorje već na druge, ruralne predjele Crne Gore i ski centre, kako bi turskom tržištu predstavili širu sliku turističke ponude vaše zemlje“, rekla je Yesilyurt.
Ona je navela da klijenti u Turskoj dobro poznaju primorsku i gastro ponudu Crne Gore.
„Želimo da učvrstimo našu saradnju i nadamo se da će se povećati broj turista iz Turske koji će posjetiti vašu zemlju“, dodala je Yesilyurt.
Predstavnica turskog turoperatora Skal International, Emre Gezgin, saopštila je da dolazi iz Izmira i da je tu da upozna Crnu Goru i njene potencijale i predstavi novu ponudu na tržištu Turske.
„Postoje dvije grupe turista u Turskoj, ona koja traži nove geografske destinacije i ona grupa koja je zainteresovana za nove vidove turizma. Nakon perioda korone, turizam se mijenja i turisti traže novu ponudu. Prije svega traže destinacije koje imaju održivi turizam. Okrenuti su prirodi, ski rizortima, eko turizmu i zato smo ovdje da vidimo kakva je vaša ponuda kada je ovaj vid turizma u pitanju“, objasnila je Gezgin.
Ona je navela da za 2023. godinu planira da uvrsti ponudu Crne Gore i organizuje ture u trajanju od nekoliko dana.
Pomoćnica izvršnog direktora Skijališta Crne Gore, Nataša Pajović, saopštla je da u tom preduzeću aktivno rade na pripremi predstojeće zimske turističke sezone i da je upravo jedna od aktivnosti organizacija posjete turskih turoperatora ski centru, koju su realizovali zajedno sa kolegama iz NTO-a.
„Do početka zimske turističke sezone očekujemo završetak radova na izgradnji žičare koja će uvezati ski centre Kolašin 1600 i 1450. Izgrađeno je i dodatnih 10,5 kilometara skijaških staza kojima će se objediniti i uvezati ski centri. Objedinjeni ski centri raspolagaće sa 45 kilometara skijaških staza, čime će ski centar na području Kolašina biti jedan od najkonkurentnijih ski centara u regionu“, kazala je Pajović.
„Osim predstavljanja destinacije, planirano je održavanje i poslovne B2B radionice, u okviru koje će predstavnici crnogorske turističke privrede održati sastanke sa predstavnicima turskih turoperatora“, dodaje se u saopštenju.
Ova studijska posjeta se realizuje uz podršku nacionalne avio-kompanije Air Montenegro, Skijališta Crne Gore, Hotelske grupe Budvanska rivijera, hotela Bianca Spa&Resort i lokalnih turističkih organizacija Ulcinja, Bara, Budve, Kotora i Tivta.
U obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori koronavirusom su zaražena 672 učenika i 166 nastavnika i profesora.
Na sajtu “COVID-19 i obrazovanje” objavljeno je da su u osnovnim školama zaražena 404 učenika, u srednjim 248, a u predškolskim ustanovama 20 djece.
Najviše zaraženih među nastavnim kadrom zabilježeno je u osnovnim školama, gdje je registrovano 89 zaraženih nastavnika, u srednjim školama 45 i u predškolskim ustanovama 32.
Na sajtu su dostupni sedmični pregledi koji prikazuju ukupan broj ustanova, nastavnika i djece, broj novooboljelih nastavnika i djece, ukupno oboljelih i broj nastavnika i djece u samoizolaciji.
Prethodne sedmice je zabilježeno 406 novih slučajeva infekcije koronavirusom među učenicima i 101 među nastavnicima.
U osnovnim školama prethodne sedmice zaražena su 264 učenika i 58 nastavnika, u srednjim 131 učenik i 30 profesora, a u predškolskim ustanovama registrovano je 11 novih slučajeva među djecom i 13 među nastavnim kadrom.
U samoizolaciji se nalazi 1.765 učenika i 198 nastavnika, od čega 1.265 učenika i 105 nastavnika iz osnovnih škola.
Iz srednjih škola u samoizolaciji se nalaze 372 učenika i 48 profesora, a iz predškolskih ustanova 128 djece i 45 nastavnika.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak da bjeloruske vlasti iskorištavanjem migranata radi pritiska na Evropsku uniju neće ispuniti svoje ciljeve.
“Instrumentalizacija migranata u političke svrhe od strane Bjelorusije je neprihvatljiva. Bjeloruske vlasti moraju razumjeti da pritiskom na Europsku uniju na ovaj način kroz ciničnu instrumentalizaciju migranata neće uspjeti ostvariti svoje ciljeve”, kaže von der Leyen u povodu napete situacije na granici između Bjelorusije i Poljske.
Hiljade migranata okupile su se na bjelorusko-poljskoj granici pokušavajući ući u Evropsku uniju. Bruxelles optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je orkestrirao dolazak migranata na istočne granice EU-a nakon što je EU uvela sankcije protiv Minska zbog brutalne represije prema oporbi.
Von der Leyen je rekla da je razgovarala s premijerima Poljske, Litve i Latvije, Mateuszom Morawieckim, Ingridom Šimonyte i Krišjānisom Kariņšem kako bi im izrazila solidarnost EU-a. S njima je razgovarala o mjerama koje bi EU mogao poduzeti kako bi im pomogao da se suoče s ovom krizom.
Predsjednica Komisije pozvala je države članice da prošire sankcije protiv bjeloruskog režima “zbog ovoga hibridnog napada”.
“Europska unija će istražiti mogućnosti sankcioniranja, uključujući i stavljanjem na crnu listu zrakoplovnih prijevoznika iz trećih zemalja koje su aktivne u krijumčarenju ljudima”, kaže predsjednica Komisije.
Najavila je da će Komisija razgovarati sa specijaliziranim agencijama UN-a o načinima sprječavanja humanitarne krize te kako bi se osigurao siguran povratak migranata u zemlje iz kojih su došli.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas otputovat će sljedećih dana u zemlje iz kojih dolaze i prolaze migranti i traži da spriječe svoje državljane da upadaju u zamku bjeloruskih vlasti.
U Sloveniji su u ponedjeljak stupile na snagu nove mjere protiv koronavirusa, koje neki epidemiolozi smatraju nedovoljnima da bi se preuzela kontrola nad širenjem epidemije, dok zemlja i dalje bilježi visoki udio testova pozitivnih na covid-19 od 43 posto.
Zadnja 24 sata potvrđena su 1282 slučaja zaraze koronavirusom, uz 12 smrtnih slučajeva među oboljelima i visoki udio pozitivnih testova od 43,3 posto.
Vlada se nije odlučila za zatvaranje nego za mjere koje uključuju strogu kontrolu covid potvrda uz dokument za identifikaciju, kao i ograničavanje radnog vremena za lokale, zabranu rada diskoteka i noćnih klubova, zabranu okupljanja izvan obiteljskog kruga. Unatoč tome, neki misle da to neće biti dovoljno da se stanje stabilizira i spriječi “pucanje” zdravstvenog sustava zbog navala na bolnice.
“Ove mjere su nedovoljne jer smo svjetski prvaci po relativnom broju aktivnih slučajeva”, kazao je za medije imunolog i mikrobiolog Alojz Ihan, dodavši da se boji da bi tako blage mjere mogle biti put u “katastrofu”.
“Ovo je odluka za bezglavo prokuživanje širenjem virusa”, kazao je Ihan, dodavši da Slovenija time postupa kao vlasti u Velikoj Britaniji, gdje je, kako upozorava, cijepljeno bitno više populacije nego u Sloveniji pa se to može opravdati.
“Kod nas je je praktično svatko i svakodnevno u rizičnim kontaktima dok obavlja životne aktivnosti”, upozorio je Ihan dodavši da se trebalo odlučiti za radikalnije mjere umjesto da “skačemo s trećeg kata, nadajući se da ćemo slomiti samo noge”, rekao je aludirajući na sadašnje stanje.
U zemlji i dalje raste broj hospitaliziranih, pa je u bolnicama trenutno već 843 oboljelih, od čega 186 na intenzivnim odjelima, dok je 12 pacijenata umrlo.
Prosjek potvrđenih zaraza u jednom danu za zadnji tjedan iznosi 2878, 14-dnevna incidencija 1737. Interes za cijepljenje zadnjih dana raste, ali uglavnom među starijima koji dolaze po treću dozu, pa je broj ukupne populacije koja je dobila potrebne doze cjepiva znatno manji od proklamiranih ciljeva i stagnira na 53,3 posto.
Zbog alarmantnog povećanja broja covid pacijenata i ograničenih bolničkih kapaciteta ministarstvo zdravstva za danas je sazvalo sastanak s vodstvom bolnica i pojačalo koordinaciju kako bi s osiguralo preraspoređivanje potrebnih zdravstvenih kadrova. Ministar zdravstva Janez Poklukar najavio je i mogućnost da se u aktivnosti kadrovskog jačanja preopterećenih bolnica uključe i studenti medicine te učenici srednjih medicinskih škola.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
Predstavnici boračkih organizacija Herceg-Novog, Kotora, Tivta i Budve i hercegnovske lokalne samouprave obilježili su danas 80 godina od osnivanja partizanskog Orjenskog bataljona. Minutom ćutanja, polaganjem vijenaca i osvrtom na poduhvate ovog bataljona, prisutni su odali poštu palim borcima i herojima.
Kako je istakao predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, životi i borbe koje su vodili borci Orjenskog bataljona opominju nas da “danas moramo biti složni i ujedinjeni, da moramo doprinijeti toleranciji i razumijevanju, na koncu – da mlađim generacijama moramo ukazati na značaj pobjede u Drugom svjetskom ratu i podnešene žrtve za slobodu”.
-Naši borci i preci zaslužili su da na pomen njihovih imena zastanemo i da se sa dubokim poštovanjem odnosimo prema njihovim djelima i odlukama koje su donijeli, a koje su vrlo često bile pitanje života ili smrti, naglasio je Otović.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
Prema riječima potpredsjednika opštinskog odbora i člana republičkog odbora SUBNOR-a Crne Gore, Milana Vajagića, danas je obilježen veličanstveni datum iz istorije naroda Boke Kotorske.
-Bataljon je formiran sa osnovnim ciljem da se bori protiv stranog okupatora i fašizma, a ujedno i za jedno pravednije društvo, dosta slobodnije i bez eksploatacije čovjeka, dodao je Vajagić.
Kako je kazao predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, rodoljubivo stanovnistvo ovih područja i Boke je dalo ogroman doprinos stvaranju slobodarskih tradicija – uvijek su bili na strani patriotizma, slobode i pravde.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
-Ostavili su nam u amanet antifašistička opredijeljenja i dužnost da ih ne prepuštamo zaboravu, već da ih prenosimo na nove generacije. Oni i još hiljade takvih drugova i drugarica postali su simboli slobodne Crne Gore, njene slave i časti. Zato antifašizam ostaje naš trajni i vjekovni put, moramo mladima pokazati zašto je antifašizam za njih i sve buduće generacije od životnog značaja i zašto je fašizam u bilo kojoj formi apsolutno neprihvatljiv, kazao je Radojević i dodao da je časni i viteški narod Boke i Crne Gore uvijek kroz istoriju bio primjer drugima, pogotovo u Drugom svjetkom radu i svim oslobodilačkim ratovima.
-Klanjamo se im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti, poručio je Radojević.
Obilježeno 80 godina od formiranja Orjenskog bataljona
Prisutnima se obratio i profesor Ljubenko Borović, koji je pobunu i otpor Bokelja i naroda bokokotorskog zaleđa uporedio sa svenarodnim ustankom 13. jula 1941. godine, „kojeg je ondašnja svjetska javnost ocijenila kao fenomen Drugog svjetskog rata, kao uzlet u nebo”.
-Kao prethodnica i uzor Orjencima, Trinaestojulski ustanak pjesnici su opjevali na svoj poetski način. Najveći od njih su ostavili zavjetno upamćene stihove: “o najmanji od naroda”, “krvavi prestole slobode”, “velika Crna Goro”… Posvećeni konstantnom masovnom poduhvatu malobrojnog naroda koji se izborio za dostojno mjesto u ondašnjoj slobodarskoj Evropi, narod Boke i Bokotorskog zaliva, vođen željom za dostojanstvom, da očuva svoju slobodu i slavu svojih predaka, svi su do jednog pružili otpor italijanskim fašistima i njhovim okupatorskim namjerima i proslavili sebe za sva vremena i visoko podigli cijenu naroda i države, naglasio je profesor Borović.
Orjenski bataljon osnovan je između 8. i 9. novembra 1941. godine u Mokrom dolu na Vrbanju. Imao je oko 660 boraca, spremnih da svoje živote polože za oslobođenje. Orjenski bataljon odigrao je veliku ulogu za narod Kruševica, Herceg-Novog, Boke i cijele Crne Gore, a rasformiran je krajem marta 1942. godine.
Dva rashodovana ratna broda Mornarice Vojske Crne Gore koji se već godinama nalaze na mrtvom vezu u Boki Kotorksoj, u toliko su lošem stanju da im svakod časa prijeti opasnost da potonu na mjestu gdje se nalaze i izazovu broje ekološke i druge probleme državi.
To pored ostaloga, piše u „Informaciji o prodaji suvišnih plovnih objekata: pomoćni naftonosac PN-27, pomoćni vodonosac PV-17, desantni brod minopolagač DBM-241 i barkasa mortorna ronilačka BRM-22“, a koju je Vlada Crne Gore razmatrala i usvojila na sjednici u četvrtak. Od ova četiri, u Boki Kotorskoj su dva broda: PV-17 „Alga“ i DBM-241 „Krk“, dok je tanker PN-.27 vezan u luci Bar, a barkasa je izvađena na operatiovnu obalu vojnog dijela luke u Baru gdje se ovaj drveni brod u međuvremenu potpuno rasušio, deformisao, satrulio i propao.
„Stanje podvodnog dijela plovnih objekata: PN–27, PV-17 i DBM-241 izuzetno je loše iz razloga što navedeni brodovi nijesu remontovani skoro 25 godina, nije bilo dokovanja i antikorozione zaštite podvodnog dijela. Na navedenim brodovima ne postoji galvanska zaštita jer cink protektori nijesu zamijenjeni skoro 25 godina, što je dovelo do ubrzanog propadanja podvodne oplate brodova. Brodovi su bez posade i svakodnevno se obilaze.”- stoji u Informaciji koju je razmotrila Vlada.
Ministarstvo odbrane napominje da su ronioci Mornarice VCG do sada u više navrata na brodovima PV-17 i DBM-241, vezanim u blizini vojnog obhjekta Rakite na zapadnoj obali polustruva Luštica u Boki Kotorskoj, vršili “česte intervencije na saniranju oštećenja na podvodnom dijelu brodova, kako bi se spriječilo njihovo potonuće.”
“Palube i nadgrađa brodova usljed dubinske korozije s oštećene, voda od atmosferskih padavina prodire u unutrašnjost broda, te je neophodno konstantno pražnjenje kaljuža iz unutrašnjih prostorija da ne bi došlo do potonuća. Ovo zahtijeva neprekidno angažovanje ljudstva i opreme iz sastava Mornarice VCG. Oplate i palube na brodovima PN-27, PV-17 i DBM-241 velikim dijelom su zahvaćene dubinskom korozijom. Podvodni dio brodova zahvatila je dubinska korozija, toliko da morska voda neprekidno ulazi u unutrašnjost brodova, pa je potrebna česta intervencija pripadnika Mornarice za pražnjenje morske vode, kako bi se zadržala njihova plovnost. Napominjemo, da bi eventualno potonuće pomenutih brodova dovelo do ekološkog akcidenta i zagađenja mora u akvatoriju Bokokotorskog zaliva i Luke Bar, imajući u vidu količine zauljenih voda koje se nalaze u unutrašnjosti brodova.”- piše u dokumentu kojim se bavila crnogorska Vlada, uz napomenu da bi se, pošto su PV-17 i DBM-241 već godinama na mrtvom vezu koji se nalazi u reonu Kumborskog tjesnaca, njihovim eventualnim potonućem na vezu “ugrozilo odvijanje pomorskog saobraćaja, izazvali ekološki akcident, a sanacija nastale štete bi zahtijevala visoka finansijska sredstva”. Što se drvene barkase BRM-22 izvučene na obalu u Baru tiče, ona je u toliko lošem stanju da je “samo pitanje dana kada će se urušiti, što predstavlja potencijalnu opasnost za zaposlena lica na sidrištu luke Bar.”
PV-17 i DBM-241 trunu na vezu u Rakitama
Zbog ovakvog žalosnog stanja četiri rashodovana ratna broda, Ministarstvo odbrane Vladi je predložilo a ova prihvatila da se PN-.27, PV-17, DBM-241 i BRM-22 “prodaju po komadu, u viđenom stanju, po cijenama iz dopunskog izvještaja nezavisnog procjenitelja”, a koje nisu navedene u Informaciji razmatranoj na sjednici Vlade. Za ovakvu odluku MO je sredinom prošlog mjseca, dobilo i formalnu saglasnost Ministarstva finansija i socvijalnog staranja. Ukžoliko se brodovi ne prodaju na ovaj način, oni će kupcima u narednom koraku biti ponuđeni kao sekundarna sirovina.
Inače, za PV-17, stari vojni tanker za vodu od 725 tona, dugačak 44 metra a koji je sagrađen još davne 1952.godine u Rijeci, još od 2018. postoji odluka Vlade da Ministarstvo odbrane brod preda tadašnjem Ministarstvu održivog razvoja i turizma (dsadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranaj i urbanizma) kako bi ga ovo očistilo od svih zagađujućih materija i nakon toga, potopilo na odgovrajućem mjestu na Crnogorskom primorju kao atrakciju za ronilački turizam. Ova inicijativa međutom,,do sada nije zaživjela jer prvo MORT, a potom ni sadašnje MEPG, nisu realizovali ovaj projekati i nisu u djelo sproveli zaključak Vlade iz 2018., iako je Ministarstvo odbrane još uvijek raspoloženo da PV-17 preda kako bi se on iskoristio za namjerno potapanje i pretvaranje u ronilačku atrakciju.
U Informaciji o prodaji četiri rashodovana i zapuštena ratnha broda Mornarice VCG koju je Vlčada razmatrala u četvrtak, nema ni pomena ko je odgovoran zašto se ta plovila još od oktobra 2006. kada su ona odlukom Generalštaba VCG, proglašena viškom i određena za prodaju, do danas nisu prodala i da li je tome razlog neobjektivno visoka cvijena na koju su ta plovila svih prethodnih 15 godina, bila procjenjivana i nuđena potencijalnim kupcima. Umjesto da odmah budu prodati, ovi bodovi su 15 godina ležali po raznim vezovima na Crnogorskom primorju i propadali, bivali poharani i uništavani, a svo to vrijeme “jeli” su dio državnih materijalnih resursa koje je je Vojska ulagala kako-tako ih čuvajući i spriječavajući da oni potonu od nebrige i zapuštenosti. Sada su oni svi svedeni na gomilu gotovo potpuno neupotrebljivog zarđalog čelika ili polutrulog drveta u slučaju barkase što se raspada na ovali luke Bar, a da niko od dosadašnjih čelnika Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane, nije snosio nikakvu odgovornost za štetu koju je država zvog toga pretrpjela. Brodovi su sada u toliko lošem stanju da je malo vjerovatno da bi “preživjeli” tegalj do Albanije gdje su najbliža rezališta u kojima bi oni mogli biti pretvoreni u sekundanu sirovinu, zato što u Crnoj Gori nema mjesta gdje se legalno i uz sve mjere nadzora i zaštite životne sredine, mogu kasiratio toliko velika plovila.
Posebno tužna je činjenica da su na ovaj način potpuno uništena dva veoma dobra broda kakvi su bili tanker PN-27 “Sipa” i desantni brod minopolagač DBM-241 “Krk”, a koji su spadali među najmlađe brodove bivše JRM, kada ih je ona nakon povlačenja iz Hrvatske početkom rata u bivšoj SFRJ, 1991-9. godine dovela u Boku. PN-27 sagrađen je 1989. u Kraljeivici, ima 830 tona nosivosti i dugačak je 58 metara.
Rashodovani brod DBM-241 i PV-17 na mrtvom vezu u Boki
DBM-241 sagrađen je 1988. u Splitu, a mogao je ukrcati i prevozitii do šest teških tenkova tima M-84 ili čak do 170 velikih protibrodskih mina tipa SAG-2. Taj brod dug je 49,7, širok 10,2 metara, a puni deplasman mu iznosi 945 tona. Naoružan je bio sa dva dvocjevna topa AK-230 kalibra 30 mm, jednim četvorocjevnim topom M-75 kalibra 20 mm i četvorocjevnim lanserom MTU-4 za PVO rakete malog dometa “strela – 2M”. Brzinom od 12,5 čvorova pokretala su ga dva dizel motora ukupne snage 3.100 konja. DBM-241 je inače, 2010. bio prodat kompaniji “Cofis” koja je namjeravala da taj brod preproda Ratnoj mornarici Egipta, ali je ta posao propao zbog “arapskog proljeća” u Egiptu, pa je “Cofis” odustao od preliminarno već sklopljenog ugovora sa Ministarstvom odbrane, a DBM-241 odstao da truli i propada na mrtvom vezu u Boki.
