Članovi Rotari Kluba Kotor danas su posjetili Specijalnu bolnicu za psihijatriju Kotor i uručili 34 dušeka za krevete koje koristi bolnica. Dušeci su nabavljeni prema odgovarajućim dimenzijama u skladu sa iskazanom potrebom ove zdravstvene ustanove.
Ovom prilikom takođe su uručena sredstva za higijenu, odjeća i posteljina.
Donacija vrijednosti od oko 6.000 eura prikupljena je akcijom Rotarijanaca i prijatelja Rotarija a uručena je u prisustvu v.d. direktora Specijalne bolnice za psihijatriju dr Aleksandra Mačića.
U Crnoj Gori se, prema izvještaju Ujedinjenih naroda, najviše hrane baca u poređenju s državama bivše Jugoslavije, s obzirom na broj stanovnika, saopšteno je iz Banke hrane.
Kako se navodi, jedna osoba u prosjeku godišnje baci 83 kilograma hrane, prenosi Tanjug.
Navedeno je da ne samo da domaćinstva bacaju velike količine hrane, već to čine i trgovine i ugostiteljski objekti.
“Zato sve veći broj država zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, već da je doniraju onima kojima je potrebna. U Crnoj Gori ne postoji ovakav zakon”, kaže se u saopštenju, povodom Međunarodnog dana podizanja svijesti o bacanju hrane.
Predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević smatra da se mora raditi na edukaciji ljudi da hranu ne bacaju, da racionalnije kupuju i adekvatno čuvaju hranu.
“Najgore što mogu da urade je da hranu bacaju. Veliki broj ljudi koji posjećuju kontejnere govori osim da su ljudi gladni, da nema adekvatne socijalne politike i da se hrana baca”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, očekuje se da će broj gladnih porasti u sledećem periodu zbog pandemije.
“Smanjenjem bacanja hrane smanjuje se emisije štetnih gasova, usporava uništavanje prirode prenamjenom zemljišta i zagađenje. Takođe, pozitivno utiče i na dostupnost hrane, čime se smanjuje broj gladnih i podstiče štednja u doba globalne recesije”, kazala je Medojević, prenio je portal Radio-televizije Crne Gore.
Smatra da je za iskorištavanje viška hrane vrlo važno da postoji razvijen sistem selektivnog odlaganja otpada i reciklaže.
“Odgovarajuće iskorištavanje viška hrane ne doprinosi samo smanjenju gladi širom svijeta, već i zaštiti okoline”, rekla je Medojević.
Ističe da mlade treba podsticati da što ranije počnu razmišljati o međuzavisnosti vlastitih potrošačkih odluka i posljedica koje oni imaju za društvo u cjelini.
“Ovo je tema koja zaslužuje da joj se više posvetimo u javnosti, ali i u školskim klupama”, smatra Medojević.
Banka hrane je, kaže ona, više od desetljeća spremna je za javnu kampanju protiv siromaštva i bacanja hrane, ali osim deklarativne podrške drugu nije imala.
“Vlada Crne Gore, uprkos brojnim apelima Banke hrane, koji traju punih devet godina da usvoji, kao što je urađeno u Evropskom parlamentu još 2012. godine, Deklaraciju protiv bacanja hrane, to još nije uradila”, upozorila je Medojević.
Nakon što je uklonio sav sadržaj protivnika vakcinisanja protiv Covid-a 19, YouTube je blokirao i neprovjerene kritike drugih vakcina, saopćio je internetski gigant u srijedu, prenosi Hina.
Ta videoplatforma u vlasništvu Google-a time je zabranila tvrdnje o opasnosti ili neučinkovitosti vakcina za bolesti poput ospica, odobrenih od regulatornih tijela.
Osim sadržaja, na toj videoplatformi koja je u vlasništvu Googlea zabranjeni su i kanali istaknutih protivnika vakcinisanja, piše Washington Post u srijedu, pozivajući se na potpredsjednika YouTubea za globalno povjerenje i sigurnost Matta Halprina.
On je kazao kako tvrtka nije ranije zabranila ‘antivakserski’ sadržaj jer je bila usredotočena na vakcine protiv Covid-a 19, prenosi Post.
Halprin je dodao da će YouTube nakon uvođenja novih pravila i dalje omogućavati ljudima da govore o svojim osobnim iskustvima, poput majki koje govore o nuspojavama koje je njihovo dijete doživjelo nakon primanja vakcine, kao i naučne rasprave o vakcinama i neuspjehe vakcina u povijesti medicine.
Zabranjeni su kanali Roberta F. Kennedyja mlađeg, nećaka slavnog predsjednika i istaknutog protivnika vakcinisanja, te Josepa Mercole, takođe slavnog ‘antivaksera’.
Vlasti diljem svijeta kritizirale su YouTube i društvene mreže poput Facebooka i Twittera što nisu činili dovoljno za sprječavanje širenja lažnih zdravstvenih informacija na svojim stranicama, piše Reuters.
Halprin je u srijedu rekao da je YouTube već obrisao više od 133 hiljade videa o vakcinisanju, a za moderiranje sadržaja zaposleno je nekoliko hiljada ljudi, uz algoritme koji prepoznaju tekst i sliku.
Fakultet Vizuelnih umjetnosti Univerziteta Mediteran je u septembru započeo II fazu implementacije projekta “Art terapija”, u okviru kojeg, profesori i studenti ovog fakulteta zajedno sa osobljem Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti, učestvuju u razvijanju jedinstvenog programa ekspresivne psihoterapije.
Kako je danas saopšteno Radio Kotoru, Art terapija se sprovodi u prostorijama SB Dobrota od jula ove godine, sa ciljem poboljšanja uslova i načina rada sa pacijentima.
Kao primarni oblik komunikacije u ovom procesu koriste se umjetnički mediji i kreativno izražavanje (slikanje, crtanje, modeliranje i slične tehnike) kako bi se kroz kreaciju omogućilo pacijentima da bolje pristupe vlastitim osjećanjima i mislima.
Art terapija se zasniva prvenstveno na radu sa pacijentima, ali i osobljem, u cilju njihovog obučavanja u pružanja ove vrste pomoći.
S obzirom na to da je projekat Art terapija dio ovogodišnjeg obilježavanja manifestacije Dani evropske baštine sa temom „Heritage: All inclusive-Baština otvorena za sve”, čiji je pokrovitelj Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Fakultet vizuelnih umjetnosti Univeziteta „Mediteran“, ZU Dobrota će u sklopu pomenute manifestacije realizovati izložbu radova štićenica ove ustanove.
Izložba će biti svečano otvorena sjutra (u četvrtak 30. septembra) u 19 sati, u prostorijama JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ (Staklena galerija).
U okviru pomenute izložbe biće prikazano više radova pacijentkinja sa hroničnog i akutnog odjeljenja, nastalih tokom kreativnih radionica, a izložbu će otvoriti prof. Marija Džoganović, dekanka Fakulteta vizuelnih umjetnosti i Vladimir Bujišić, direktor Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
Osim obezbjeđivanja kvalitetnijeg liječenja pacijenata u ZU Dobrota, projekat “Art terapija” ima za cilj destigmatizaciju mentalnih bolesnika i bolnice u Dobroti kao jedine specijalne bolnice za psihijatriju u Crnoj Gori.
Takođe, projekat koji podrazumijeva višemjesečni boravak umjetnika u psihijatrijskoj bolnici i konstantan rad sa pacijentima težih mentalnih oboljenja, ima za cilj i pružanje pomoći pacijentima u održavanju i ostvarivanju novih odnosa sa spoljašnjim svijetom.
Planirano je da projekat traje godinu dana, a njegovu implementaciju su podržali Univerzitet Mediteran, SB Dobrota, Opština Kotor i Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore.
“Nakon opsežnih diskusija između sadašnjeg rukovodstva kompanije Adriatic Marinas i uprave Opštine Tivat, obje strane saglasile da dugogodišnja, neriješena debata o razvoju infrastrukture kompanije Adriatic Marinas u ime opštine na teritoriji Porto Montenegra i povezanoj kompenzaciji Naknade za komunalno opremanje, ne bi trebalo da zaustavi investiciju i programe razvoja zajednice koji su u toku, jer to ne bi bilo u interesu ni za investitora, ni za opštinu, ali ni za građane” – kaže se u saopštenju.
“Budući da je jedino rješenje za omogućavanje nastavka projekta, podmirivanje naknada za komunalno opremanje povezanih sa razvojem projekta Boka Place, kompanija Adriatic Marinas je odlučila da odgodi svoja prava da kompenzuje ovu naknadu, i da izvrši plaćanje, dok, sa druge strane, očekujemo da stručnjaci uključeni u konačno rešavanje oveog neugodnog problema, završe svoj posao i donesu zaključke za dugoročnu dobrobit obje strane.”- saopštili su iz Porto Montenegra.
Akcija za ljudska (HRA) prava podsjetila je da je na današnji dan, prije 30 godia, admiral Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vladimir Barović, oduzeo je sebi život. Barović je, kako su naveli, bio častan čovjek, koji se suprotstavio naređenju vrhovne komande da sa ostrva Vis granatira primorska naselja u Hrvatskoj 1991. godine.
Barović je bio rijetko razuman i dalekovid čovjek u vrijeme političkog bezumlja koje je odnijelo mnogo života i koje je spriječilo da i danas živimo kao uspješan svijet.
“Samo dva dana posle Barovićevog samoubistva, JNA je počela napad na Dubrovnik, odnosno Republiku Hrvatsku, koja je prethodno proglasila nezavisnost, u kome je učestvovalo više od 7000 mobilisanih građana Socijalističke Republike Crne Gore (detaljnije u tekstu „Crna Gora i rat u Hrvatskoj“). Uspomena na Barovića, kao i sve strahote ratova i ratnih zločina koje su uslijedile devedesetih godina na tlu bivše Jugoslavije, uče nas koliko je neophodno na vrijeme se suprotstavljati političkom ekstremizmu i ne dozvoliti da prevlada nasilje.
Iz HRA podsjećaju da je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović posthumno odlikovao admirala Barovića 2016. godine, postupajući na inicijativu NVO Građanska alijansa, ali njegova porodica nije primila taj orden, već tadašnji komandant mornarice Vojske Crne Gore.
“Vujanović je bio ministar u vladi premijera Mila Đukanovića u vrijeme samoubistva admirala Barovića i donošenja odluka o učešću Crne Gore u napadu na Republiku Hrvatsku. Do danas nijesu prihvaćene inicijative da se sjećanje na admirala Barovića u Crnoj Gori trajno sačuva nekim memorijalom. Imajući u vidu poštovanje koje on uživa u Hrvatskoj, smatramo da bi bilo dobro da memorijal bude i nešto što bi trajno povezivalo ljude ove dvije države”, zaključili su u saopštenju.
Iz Centra za građansko obrazovanje CGO danas su uputili inicijativu Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta da u okviru svojih nadležnosti, naloži uklanjanje religijskih obilježja u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.
“CGO cijeni da je obaveza svih institucija da doprinesu poštovanju Ustava i zakona, i očuvanju građanskog karaktera države. Inicijativa je upućena, nakon slučaja Gimnazije u Kotoru, koji se odnosi na isticanje slike Sv. Save, u učionici škole, na mjestu pored grba Crne Gore”, poručili su iz CGO.
Podsjećamo, v.d direktorice Gimnazije Kotor, Slavica Stupić saopštila je da dok je na čelu te obrazovne ustanove sliku Svetog Save koja se nalazi u kabinetu CSBH jezika, neće pomjeriti, kako je kazala, ni za milimetar, iako je to naložila Uprava za inspekcijske poslove.
Iz CGO su kazali da su se odmah po prijavi roditelja obratili Upravi za inspekcijske poslove koja je utvrdila da je isticanje ovog obilježja, bez obzira što stoji od ranije, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju.
“Inspekcija je, shodno zakonu, naložila uklanjanje ovog obilježja u roku od tri dana, a kako to još nije učinjeno, te imajući u vidu jučerašnju izjavu v.d. direktorke te škole, Slavice Stupić, CGO poziva Ministarstvo da aktivno uzme učešća u primjeni zakona” – navode iz CGO.
Oni su pozvali Ministarstvo da isprati postupanje v.d. direktorke Stupić, i pokaže spremnost da je razriješi ukoliko ne postupi po rješenju inspekcije, na šta je zakon obavezuje, uz napomenu da nepostupanje po tom nalogu predstavlja jedan od osnova razrješenja direktora.
“CGO vjeruje da je važno da Ministarstvo i preventivno djeluje kako bi se obustavila slična praksa, a posebno imajući u vidu tekuću radikalizaciju i ekstremizaciju u crnogorskom društvu”, zaključeno je u saopštenju.
U posljednja 24 sata u Srbiji je registrovano još 8.171 novozaraženih koronavirusom. Preminulo je 45 osoba.
Na respiratorima se nalazi 243 pacijenata.
Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković izjavio je danas da kovid propusnice neće riješiti problem rasta broja zaraženih u Srbiji.
Gojković je kazao za TV K1 da trenutno Krizni štab razmatra da li će se uvoditi kovid propusnice i da u okviru razmatranja sagledavaju i iskustva u inostranstvu koja pokazuju da je broj vakcinisanih neznatno povećan.
“Kovid propusnice neće riješiti problem rasta broja zaraženih, a ključno pitanje je da li ćete sa kovid propusnicama natjerati ljude da se vakcinišu. Francuska je to uvela, ali se broj vakcinisanih neznatno povećao”, kazao je Gojković.
Doktorka Ivana Stefanović izjavila da je Hitna pomoć u utorak intervenisala u gradskom prevozu zbog žene kojoj je pozlilo i koja je znala da je kovid pozitivna.
“Nije dobra situacija sa koronavirusom. Brojke skaču, ali još više zabrinjava to što smo u utorak u javnom prevozu na uglu Kruševačke i Ustaničke ulice u Beogradu dobili poziv na javnom mjestu da je pozlilo nekome u prevozu. Ispostavilo se da žena zna da je kovid pozitivna”, navela je doktorka Stefanović.
Nakon što su danas naplatili skoro 2,4 miliona eura od Porto Montenegra na ime komunalija za poslovno-stambeni kompkes Boka Place što se gradi u tom nautičko-turističkom centru, gradski čelnici Tivta prebrinuli su sve finansijske probleme koji su u protekloj godini mučili Tivat.
Kako se čulo na konferenciji za štampu u Opštini, do danas se u budžet Tivta od početka godine slilo ukupno 14.798.226 eura ili 87,33% od ukupno za cijelu 2021. godinu planiranih primitaka gradske kase u iznosu od 16.945.200 eura. Zbog toga će se ići na rebalans budžeta i njegovo povećanje na nivio od nešto preko 20 miliona eura, ali je neizvesno da li će se to do kraja i sprovesti u djelo zbog aktuelne političke situacije i parlamentarne krize u Tivtu.
Naime, SDP je početkom mjeseca nakon odluke svog Predsjedništva, zvanilno uskratila podršku koju je jedan odbnornik te strane u SO Tivat davao aktuelnoj manjinskoj vlasti građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“. Zbog toga je vlast koja ima 16 odbornika, ostala bez natpolovilne većine u lokalnom, 32-članom parlamentu. SDP je najavio da do daljnjeg, neće učestvovati u radu parlamneta što su odmah iskoristile i opozicione DPS, SD i HGI da nedolaskom svojih 15 odbornika na sjednicu SO što je bila zakazana za 13.septembar, zajedno sa SDP, ostave parlement bez kvoruma.
Novi pokušaj održavanja sjednice SO sa gotovo identičnim dnevnim redom koji je bio planiran za 13.septembar, predsjednikk SO Andrija Petković (BF) zakazao je za petak, 1.oktobra. U međuvremenu je aktuelna izvršna vlast gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), današnjom naplatom komunalija za Boka Place od oko 2,4 miliona eura, dovela do kraja napore koje je u proteklih manje od godinu dana koliko je on na čelu Opštine, ulagala da stabilizuje loše finansijsko stanje Tivta.
Sa pressa
„Sa minusa od 4 miliona eura koliko smo zatekli u budžetu kada sam 16. oktobra prošle godine preuzeo funkciju predsjednika Opštine, danas smo na poziciji da Opština Tivat raspolaže sa ukupno nešto preko 4,2 miliona eura svježeg novca na svojim računima, da smo vratli sve višemilionske kartkoročne dugove koje nam je u nasljeđe ostavila bivša DPS-SD-HGI vlast i da smo grad mjerama štednje i racionalizacije lokalne uprave koje smo sprovodili proteklih mjeseci, bukvalno spasili bankrota i doveli Tivat u poziciju da ponovno bude jedna od najuspješnijih lokalnih uprava u Crnoj Gori.“- nabrojio je Komnenović dodajući da je sada na „donosiocima političkih odluka“ da se adekvatno odnesu prema takvim rezultatima i očekivanjima građana, u situaciji kada SDP i opozicija svojim bojkotom, mogu blokirati rad lokalnog parlamenta.
Direktror Direkcije za investicije Opštine Tivat Budimir Cupara je kazao da će do kraja godine sigurno biti relizovani ili započeti svi projekti koje je aktuelno rukovodstvo grada planiralo proteklih mjeseci dok je radilo na stabilizovanju gradskih finansija, ali da bi, ukoliko se usvoji rebalans budžeta, mogli biti pokrenuti i mnogi drugi milionski vrijedni projekti unapređenja lokalne infrastrukture i javnih objekata.
„Po aktuelnom budžetu, do kraja godine realizovaćemo projekte ukupne vrijednosti preko 2 miliona eura. Od toga se već gradi MR 2 pristupna saobračajnica za Luštica Bay vrijedna 1,15 miliona, uskoro kreće završna faza izgradnje ulice u Cacovu od 300.000 eura, nastavili smo 115.000 eura vrijedne eradove na prvog fazi lungo mare šetališta Belane, a od 20. oktobra nastavićemo i radove na imovinski nespornom dijelu od oko 100 metara trase na prvoj fazi obalnog šetališta u Krašićima. Nastavljeni su i radovi na sportskim terenima u Donjoj Lastvi vod 44 hiljade eura koji će biti gotovi sredinom novembra, a završili smo i 70.000 eura vrijedno asfaltiranje ulica u više djelova grada, dok će do kraja godine za te poslove u još nekim naseljima biti utrošeno još oko 100.000 eura.“- istakao je Cupara.
On se zahvalio SDP-u i njenom odborniku, Aleksandru Đuroviću na “dosadašnjoj podršci, bez koje zavidni rezultati nove gradske uprave ne bi bili mogući.”
“SDP je dao svoj doprinos i ovome što smo danas sa radošću saopštili našim građanima. Svojom podrškom su pomogli da stabilizujemo budžet, a sada nam je ta podrška potrebna za rebalans budžeta. Aleksandra Đurovića pozivam na mudrost i odgovornost prema građanima Tivta, te da OO SDP Tivta preuzme odgovornost u odnosu na odluku centrale svoje partije i da nastavi podršku lokalnoj vlasti Tivta. Nije sramota povući odluku, tim prije što se SDP Tivta i u kampanji zalagao za odbranu interesa grada, a na primjeru naplate komunalija od Porto Montenegra vidimo da ih je aktuelna lokalna vlast itekako znala odbraniti.” – poručio je Cupara, pozivajući Đurovića da se “konsultuje sa vrhom svoje partije i donese ispravnu odluku u korist građana Tivta.”
Sekretar za finansije Opštine Jovan Brinić (NP) ukazao je na paradoksalnu situacij da Tivat, koji je izašao iz finsijke krize i uspio da vrati milionske dugove, sada ima dovoljno novca da se stabilno razvija, ali bi zbog politike, mogao doći u situaciju da taj novac ne može iskoristiti.
“Idemo odmah sad sa rebalanskom i uvećanjem budžeta za 2021., ali smo već i u period kada se pravi i nacrt budžeta za narednu godinu. Zbog blokade rada lokalnog parlamenta, već smo u situaciji da nam se kao neriješene, gomilaju raznoraze administrativne obaveze koje po zakonu Opština mora da završi, a možemo doći i u situaciju da zbog bojkota opozicije i SDP-a, ne usvojimo ni rebalans, ni budžet za 2021. Stoga bi Opština od januara, mogla da dođe u poziciju da ima novca na svojim računima, ali da ga ne može utrošiti u najboljem interesu svih građana, jer budžet njijue donešen, pa se mora pribjeći odkuci o privremenom finansiranju koja je mnogo restriktivnija i nepovoljnije za sve korisnike budžetskih sredstava.”- naglasio je Brinić.
Jubilarna 90. Mrduja starta 2. oktobra (subota) u 11 sati, a za većinu jedrilica će se jedriti kao i do sada, što znači start ispred gradske luke, okret oko otočića Mrduja i cilj podno Sustipana, dok će plovila prijavljena u skupinama „Charter„ i „Classic“ imati cilj na okretu kod otočića Mrduje i znatno jednostavnija pravila prijave.
Želja organizatora je da svi koji imaju plovila na jedra, od posada sastavljenih od mlađih članova obitelji, do jedriličarskih družina kojima rezultat nije primarni cilj, isplove, zajedre i uživaju što su dio ovog najmasovnijeg jedriličarskog spektakla na hrvatskoj strani Jadrana.
„Charter“ posade će tako moći nastaviti sa svojim nautičkim odmorom na Jadranu, a „Classic“ posade će biti u mogućnost pravovremeno stići na večernju feštu koja će biti pripremljena na platou “Labuda”.
S vraćanjem „šušura“ druženja, pisme i spize na plato Labuda, vraćaju se i prigodne majice kao poklon svakom skiperu koji prijavi sudjelovanje na 90. Mrdujskoj regati, ali i besplatna spiza po povratku s regate, te dobra zabava uz koncert grupe „Little sister“.
U petak, dan prije tradicionalne “Mrduje“ sa startom u 12 sati, na posebno kreiranoj jedriličarskoj ruti u Bračkom kanalu, stanovnici Splita, te njihovi gosti moći će uživati u vještini posada i ljepoti jedrenja u jedrilicama MELGES 24 tokom 3 „štap jedrenja“.
U želji da promoviramo nove atraktivne trendove u jedrenju koji imaju sve više poklonika, ove će se posade natjecati kako u petak, tako i na samoj 90. Mrdujskoj regati u subotu u posebnoj skupini, a jedriti će po HJS pravilima za tu klasu.
Na ovogodišnjoj jubilarnoj 90. Mrduji vraća se „Nagrada po srići“ i to ne bilo kakva, već umjetničko djelo našeg poznatog umjetnika Matka Trebotića. Gospodin Trebotić kao Bračanin – Milnaranin kojem se u akvatoriju ispred njegove Milne okreću jedrilice oko Mrduje odlučio nagraditi svojim djelom jednog od natjecatelja koji prođu pomoćni cilj Mrduja.
Labudaši mu se zahvaljuju što je ovim poklonom za 90. rođendan Mrdujske regate omogućio da i najsretniji od skipera na jedrilicama koje sudjeluju na regati, svoj dom oplemeni ovim umjetničkim djelom.
