Srbija u četvrtom valu zaraze koronavirusom premašila 5000 zaraženih u danu

0
Srbija – pandemija – foto EPA/Hina

Srbija je u novom valu zaraze koronavirusom u utorak premašila 5.000 novozaraženih dnevno, za posljednja 24 sata prijavljena su 23 smrtna slučaja te porast broja hospitaliziranih, a zdravstvene vlasti nagovještavaju nove epidemiološke mjere.

Državni tajnik u srpskom ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek najavio je da će krizni štab uskoro predložiti vladi dvije nove mjere za suzbijanje pandemije – uvođenje COVID propusnica i smanjenje broja ljudi na okupljanjima.

U Srbiji je u posljednja dva mjeseca održano nekoliko manifestacija i sportskih događaja s velikim brojem sudionika – festival Exit u Novom Sadu, Sabor trubača u Guči, BeerFest u Beogradu te Europsko prvenstvo za žene u odbojci i kvalifikacijska utakmica za Svjetsko nogometno prvenstvo protiv Luxembourga.

Prema današnjim službenim podacima srbijanskog ministarstva zdravlja, od 20.443 testirana uzorka registrirano je 5.069 novih slučajeva infekcije.

Na bolničkom liječenju je 1.701 pacijent, od kojih 121 na respiratoru, za razliku od ponedjeljka kad je u bolnicama bilo 1.479 oboljelih, a 108 na odjelima intenzivne skrbi.

Od početka epidemije urađen je ukupno 5.138.131 test i registriranmo 788.895 inficiranih koronavirusom, dok je službeno prijavljen 7.421 smrtni slučaj.

Po broju zaraženih Srbija je na 41. mjestu liste koju vodi specijalizirani portal worldometers, dok je po broju umrlih na milijun stanovnika na 75. mjestu u svijetu.

Bokeljska mornarica dobila replike starinskih pušaka

0
Admiral dr Antun Sbutega

U Pomorskom muzeju Crne Gore danas su članovi Admiralata i Upravnog odbora Bokeljske mornarice Antun Sbutega, admiral, Branimir Maslovar, potpredsjednik Upravnog odbora, i Slavko Dabinović blagajnik,  preuzeli  17 novih replika starinskih pušaka  tipa „karanfilka“ koje je izradila firma „Top Krišto“ iz Varaždina.

Povećanje broja članova Mornarice je zahtijevalo nabavku novih odora i replika starih pušaka. Ministarstvo kulture Crne Gore je prije par godina izdvojilo za tu svrhu 30.000 eura, 15.000 za odore a 15. 000 za puške. Odore su izrađene  od Vaida i Nevine Turusković iz Tuzi, koji su, poštujući do tančina stare uzorke nošnji, postigli visok kvalitet, i isporučene Mornarici prije tri godine. No, izrada pušaka je bila znatno komplikovanija jer u Crnoj Gori nije bilo zanatlija koje su bile u stanju da izrade kvalitetne replike starinskog oružja.

Najzad je nađena renomirna firma u Hrvatskoj koja je, slijedeći precizno instrukcije Mornarice, izradila veoma kvalitetno 17 primjeraka replika pušaka, koje članovi aktivnog sastava nose prilikom nastupa. Složeni proces pregovora  sa dobavljačem, te niz   administrativnih i carinskih procedura za uvoz su obavljeni preko Pomorskog muzeja Crne Gore, sa kojim Mornarica ima tradicionalno uspješnu i intenzivnu saradnju,  u čemu se posebeno angažovao direktor Muzeja i član Mornarice, Andro Radulović.

Ministarstvo kulture Crne Gore je u periodu od 2016. do 2020. godine   izdvojilo za nabavaku odora, pušaka, izdavačku i kulturnu djelatnost Mornarice preko 60.000 eura , pa koristimo ovu priliku da se zahvalimo, posebno bivšim ministrima kulture Janku Ljumoviću i Aleksandru Bogdanoviću.

Opština Tivat „okreće list“ u odnosima sa strateškim stranim investitorom i Vladom, Porto joj duguje sedam miliona eura

0
Sa pressa

Ne računajući višemilionske obeveze za komunalije za najnovije krilo Porto Montenegra nazvano Boka Place, kompanija Adriatic Marinas (AM) iz Tivta i sa njom povezana privredna društva trenutno Opštini Tivat na ime naknade za uređenje građevinskog zemljišta duguju preko 7 miliona eura i ne pokazuju namjeru da u skorije vrijeme izmire te svoje obaveze. Zbog činjenice da je Opština u međuvremenu poništila riješenja za obračun komunalija za Boka Place koje AM  nije htio ni potpisati ni platiti, gradilište tog 100 miliona eura vrijednog stambeno-poslovnog kompleksa od preko 75.000 kvadrata površine, najveće je divlje gradilište u državi Crnoj Gori zbog čega se očekuje zakonsko postupanje Građevinske inspekcije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU).

Poručeno je to sa konferencije za novinare koju je danas Opština Tivat priredila radi prezentacije rezulata ekonomsko-finansijskog vještačenja međusobnih potraživanja između lokalne uprave i AM. Vještačenje je proteklih mjeseci na poziv predsjednika Opštine Željka Komnenovića (NP) obavio jedan od najuglednijih stručnjaka za finansijsku forenziku u regionu, međunarodni sudski vještak mr Nenad Šipka iz Centra za forenzička istraživanja iz Novog Sada. Šipka je pored ostaloga, bio i finansijski vještak u slučaju KIPS protiv Crne Gore koga je Vlada Crne Gore izgubila na međunarodnom sudu u Strazburu i zbog kojeg država  mora platiti višemilionsku odštetu privatnoj kompaniji iz Podgorice.

„Sa ovom gradskom administracijom se neće nastavljati praksa iz prethodnog perioda da se veliki investitor, mimo Opštine Tivat, dogovara sa Vladom, pa da onda posljedice tog dogovora snosi Opština. Mi smo mandat građana dobili da zaštitimo javni interes Tivta, a to počinju da shvataju i investitori sa kojima mi želimo da imamo najboloje odnose i saradnju i da se njihovi projekti nastave razvijati, ali da od njih u granicama zakona, direktnu korist ima i lokalna zajednica u kojoj oni posluju. Ne možemo imati na jednoj strani superluksuzni Porto Montenegro sa svim sadržajima na najvišem svjetskom nivou i isto takvu Lušticu Bay na drugoj strani, a između njih grad Tivat koji nema para da napravi i najosnovniju infrasttrukturu koja treba njegovim žiteljima, poput škola, bulevara, kanalizacionog sistema i sličnog.“- kazao je gradonačelnik Komnenović, podsjećaući na kontroverzan postupak svog prethodnika Siniše Kusovca (DPS) koji je u ljeto 2018. potpisao ugovor sa AM kojim je toj kompaniji u ime Opštine, oprostio 5,6 miliona eura do tada dospjelih dugovanja te fime za komunalije. Saglasnost na takav potez Kusovca prethodno je dalo 17 odbornika DPS u lokalnom parlementu, pravdajući se da Tivat ima obavezu da Portu oprosti komunalije po u govoru o prodaji Arsenala iz 2006 koji su potpisali tadašnji prmeijer Milo Đukanović u ime Vlade kao prodavca i kanadsk biznismen Piter Mank u ime kompanije PM Securities kao kupca. Opština Tivat nije bila potpisnik tog ugoviora, ali je snosila njegove štetne posljedice jer je ostala bez milionskih prihoda od komunalija i to po tri potpuno kontroverzna osnova: troškova rušenja objekata Arsenala, ekološke sanacije lokacije i „površine objekata u Arsenalu prije 1945.“.

„Mi žalimo da doprinesemo razvoju Porto Montenegra jer je taj projekat od velikog značaja i za Tivat i za cijelu državu, ali ne želimo da se to radi na način kako je činila bivša vlast- nekritičkim ispunjavanjem svakog naloga i kontroverznog dogovora investitora i Vlade u Podgorici. Mislimo da naše odnose sa AM treba vratiti na početak priče i stoga smo odlučili da međusobna potraživanja svedemo na jasan, zakonit i način razumljiv svakom građaninu Tivta. Zbog toga smo angažovali pravne savjetnike iz renomirane beogradske advokatske kancelarije „Savić“ i ekonomskog forenzičara Nenada Šipku da utvrdi pravi stanje međusobnih potraživanja Opštine i AM.“- kazao je Komnenović dodajući da je svjestan da „ovaj problem ima i ekonomsku i pravnu i političku dimenziju“, ali da se oni za sada, žele baviti samo ekonomskom i zaštititi interes građana Tivta, ali i ostaliuh investitora prisutnih u tom gradu koji nisu dobili povoljnosti kakve je država dala AM-u. Naglasio je da je u slučaju opraštanja milionskih komunalija toj firmi indikativno to što je delegacija EU u Crnoj Gori tražila da ga kao moguću nezakonitu državnu pomoć toj kompaniji, ispita Agencija za zašt tu konkzurencije, ali da AZZK taj postupak koji je trebao biti okončan za 60 dana, nije završila ni nakon skoro dvije godine.

najaveće divlja gradilište u Crnoj Gori – Boka Place u Porto Montenegru

„Ugovor o otpisu 5,6 miliona eura komunalija koji je sa AM u ime Opštine Tivat 2018. potpisao Kusovac je sa stanovšta člana 42 Zakona o obligacionim odnosima, ništavan i nedopušten i kao takav, ne može proizvoditi pravno dejstvo. Opština nije imala zakonskin osnov da oprosti ovaj dug te kompanije koji se odnosi na objekte Porto Montenegra građene još 2015 i 2017.godine i za koje su već postojali obračuni komunalija i od AM prihvaćen i potpisani ugovori o njihovom plaćanju sa Opštinom. Investitor je dakle, prihvatio te svoje obaveze ali ih do danas nije izmirio. Stoga sam, primjenjujuči važeće crnogorske propise i zakonsku zateznu kamatu CBCG od 8%, izračunao da na današnji dan, neizmirene obaveze AM prema Opštini Tivat iznose nešto preko 7 miliona i 39 hiljada eura. Sa druge strane, Optina Tivat nema ni centa svojih neiznmirenih obvaveza prema kompaniji AM.“- istakao je finansijski forenzičar Nenad Šipka. On koji će uskoro odbranitri i dioktorat iz oblasti pravnih nauka, podrobno  je objasnio i sve druge nezakonite apekte u fiskalno-finansijskim odnosima tog investitora, države i Opštine u proteklim godinama kada su DPS, SDP, SD, BS i HGI bile na vlasti.

Ugovor iz 2018. inače, ranije je bio predmet preispitivanja i od strane Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, ali su Milorad Katnić i njegovi sardnici saopštili da je on zakonit i da u postupanju bivšeg gradonačelnika Kusovca koji je gradu pričinio štetu od 5,6 miliona eura, navodno nema krivičnog djela.

Pored sedam miliona eura, na koliko su do sada narasli dugovi Porta, Opština Tivat od AM potražuje i još par miliona eura za neplaćene komunalije za prošle godine započeti novi poslovno –stambeni kompleks Boka Place. Direklor opštinske Direkcije za investicije i razvoj koja vrši obračun nkomiunalija, Budimir Cupara podsjetio da su AM-u15.juna uručena četiri riješenja o obračunu komunalija za isto toliko objekata u Boka Place, na ukupni iznos od oko 1,22 miliona eura. Peto riješenje nije završeno jer je AM u mešduvremenu prijavio značajno smanjenje površine tog objekta, iako su njegovi gabarioti nostali isti. Revident projekta od koga je Opština zatrađila objšnjenje, o tome ćut i već desetak dana.

„Na četiri donesena riješenjha se AM nije žalio niti prigovarao i ona su 1.jula postala pravosnažna, a  narednog dana je počeo teći rok za uplatu. Čekali smo da se predstavnici AM odazovu na potpisivanje tih ugovora i dogovorimo se o dinamcini plaćanja njihovih obaveza, ali od njih nije biulo nikakvog odgovora. Stoga su po zakonu, ta riješenja 2.avgusta ukinuta i ona više ne važe, a što znači da AM više formalno nema ni važeću prijavu građenja za Boka Place. To znači da oni ne bi smjeli da grade te objekte, ali oni to ipak nesmetano rade. Da bi AM ponovio postupak i prijavio gradnju Boka Placea, oni moraju podnijeti nove zahtjeve za obračun komunalija, ali će im one sada biti uvećane za 50% jer je u međuvremenu na snagu stupila nova, izmijenjena opštinska Odluka o komunalijama po kojoj su one poskupjele u zoni Porto Montenegra.“- kazao je Cupara. Istakao je da se AM u međuvremenu žalio na ukidanje prvobitnih riješenja o obračunu komunalija za Boka Place i od 12.avgusta u toku je drugostepeni postupak kod MEPPU.

„Oni sad od Opštine traže da potpišemo novi Memorandum o razumijevanju kojim bi se prevazišla ova situacija i obezbjedio nastavk radova na Boka Plece da oni ne bi stali jer će AM od 1.oktobra bez prijave građenja, biti u velikom problemu oko toga. Traže da se odlože njihove obaveze plaćanja prema budžetu Opštine Tivat i da im izdamo potvrdu za to, ali mi nećemo nikakav Memorandum i ugobvor potpisivati sa AM, dok se MEPPU ne izjasni o njihovim žalbama i dok AZZK konačno ne donese odluku o legalnosti državne pomoči iz 2018. u obliku oproštenih im 5,6 miliona eura.“- istakao je Cupara. On je naglasio da iz svega što se do sada događalo vidi da „ljudi koji vode Porto Montenegro ne žele da pozitivno utičlu na budžet Tivta kroz plaćanje komunalija“.

„Insistiraćemo da se ta sredstva uplate Opštini jer komunalije u iznosu od 170 do 210 eua za kvadrat stana kojeg Porto kupcima prodaje za 6 do 8 hiljada eura, im stvarno nisu veliko opterećenje za njihov biznis“- kazao je Cupara podsjećajuči da DSL Arsenal po kojoj se razvoja Porto Montenegro, predviđa da će njenom realizacijom Opština prihodovati ukupno 26 miliona eura komunalija, a lokalna uprava do sada po tom osnovu nije naplatila ni ukupno 5 miliona.

Komnenović je naglasio da „za sada“, nema utisak da ministri Jakov Milatović i Ratko Mitrović koji su uključeni u riješavanje ovog problema „drže stranu AM-u“, na uštrb interesa Opštine Tivat, ali da razumije i delikatnu poziciju Vlade u kojoj se ona našla nakon što je Aman kao značajni strani investitor, nedavno napustio Crnu Goru.

„Mi podržavano i pomagaćemo projekt Porto Montenegro iz domena nadležnosti Opštine, jer smatramo da je on donio novu vrijednsot Tivtu i Crnoj Gori, ali nećemo dozvoliti da se on razija na račun javnog interesa građana Tivta koji moraju imati konkretne benefite kroz naplatu komunalija i ostalih dadžbina koje plaćaju i svi drugi investitori. Smatramo da se to može postići dijalogom i dogovorom, prije pribjegavanja eventualnim tužbama i sudskim postupcima.“- zaključio je on.

SDP RUŠI VLAST U TIVTU ZBOG PORTOVIH KOMUNALIJA, A NE SRBOVANJA?

Aludirajući na činjenici da je Predsjesnišvo SDP prošle nedjelje iznenada odlučllo da povuče podršku koju ta partija u SO Tivat daje manjinskoj vlasti građanskih listi NP, BF i GB, Komnenović je kazao da se sada vidi da razna dešavanja sa srpskim nacionalnim predznakom minulih mjeseci u Tivtu na što se pozvao SDP, „nisu stvarni razlog razmišljanja o njihovoj podšršci“.

„Stvarni razlog takvog njihovog poteza je upravo ovo o čemu smo danas pričali, stvarni razlog je politička priča njihova i DPS-a iz vremena kada su zajedno djelovali i dogovarali aranžman za Arsenal i Porto i u kome su oni vodili čitav ovaj projekat oko komunalija i Porto Montenegra.“- istakao je Komnenović dodajući da „ako se to sve sabere i oduzme, dobijate ovaj jasan današnji rezultat“.

„Sigurno je međutim, da će se ova lokalna vlast Tivta do kraja boriti da se zaštiti javni interes. Pravo, pravda i javni intese su mnogo značajniji za građane Tivta nego čakj i ekonomija i bilo što drugo. Pravdu i zaštičeni javni interes mora da osjeti svaki građanin Tivta – od Krtrola do Lepetana i sa time neće biti kompromisa.“- zaključio je gradonačelnik dodajući da mu je svejedno hoće li pare koje se duguju Tivtu, na kraju platiti Porto ili Vlada Crne Gore.

IJZ: Četiri osobe preminule, 603 novoinficiranih, Kotor 26, Tivat 14, H. Novi 13

0
coronavirus

Od posljedica infekcije virusom kovid-19 u Crnoj Gori preminule su četiri osobe, a u posljednja 24 sata registrovana su još 603 novopozitivna slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 203
Nikšić 80
Bar 43
Budva 37
Ulcinj 37
Pljevlja 31
Bijelo Polje 27
Kotor 26
Berane 16
Danilovgrad 16
Cetinje 15
Tivat 14
Herceg Novi 13
Rožaje 12
Tuzi 12
Andrijevica 5
Žabljak 5
Mojkovac 4
Petnjica 2
Plužine 2
Gusinje 2
Kolašin 1
Ukupno 603

Preminuli su bili iz Podgorice (1), Nikšića (1), Tivata (1) i Ulcinja (1). Kako je saopšteno, najmlađi je imao 74, a najstariji 89 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.774.

Do 15 sati prijavljen je oporavak 648 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 7.975. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 119.069”, navode iz IJZ.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 2236
Bar 808
Ulcinj 662
Nikšić 644
Budva 580
Bijelo Polje 431
Pljevlja 384
Rožaje 353
Herceg Novi 320
Berane 307
Kotor 250
Tivat 200
Tuzi 185
Cetinje 159
Danilovgrad 153
Plav 74
Petnjica 61
Andrijevica 46
Mojkovac 34
Žabljak 30
Kolašin 25
Plužine 16
Gusinje 14
Šavnik 3
Crna Gora 7975

 

Mladi ekoreporteri iz Crne Gore nagrađeni na internacionalnom konkursu „Young reporters for the environment (YRE) 2021“

0
The end of the world (Đordje Pejovic)

Ponosno objavljujemo da su među 90 finalista ovogodišnjeg takmičenja za najbolje mlade ekoreportere Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) nagradjena tri rada koje su poslali učenici iz Crne Gore:  Đordje Pejović, Jelena Popović, Jelena Dedić, Jovana Tomić, Anja Marović, Elda Fetić (Srednja stručna škola “Spasoje Raspopović”, Podgorica) i Jovana Damjanović (OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, Podgorica), Đordje je autor prvonagradjene fotografije  (11-25 godina) “Kraj svijeta”, Jovana je osvojila specijalno priznanje za članak (11-14 godina) ”Ljubav štiti Sinjajevinu”, a grupa učenica je sa kolegama iz Portugala osvojila drugu nagradu za članak u kategoriji medjunarodne saradnje (15-18 godina) “How Can Traditional Watering Systems Help The Environment?”, saopštili su iz NVO “EKOM” iz Kotora.

Mentorke nagradjenih učenika bile su Aleksandra Babović i Danka Odalović.

Podsjećamo da su u finalu bila još četiri rada iz Crne Gore čiji su autori: Marija Đurović (Gimnazija „Tanasije Pejatović“, Pljevlja); Haris Kočan, Edita Kovačević i Diandra Kočan (Srednja mješovita škola “Bratstvo jedinstvo“, Ulcinj); Redžep Amurlahu (Osnovna škola „Radomir Mitrović“, Berane) te Cmiljana Laketić, Almina Bećović, Lazar Todović, Tanja Lukić, Tijana Todorić, Anja Radović, Sanja Brković, Jovana Čolović i Jana Vemić (Srednja stručna škola Pljevlja).

Preko 454.000 učenika i studenata učestvovalo je ove godine u programu i pripremili su preko 19.000 radova za nacionalna takmičenja „Young Reporters for the Environment (YRE) 2021“. Broj i kvalitet odražavaju kontinuiranu motivaciju i predanost mladih ekoreportera širom svijeta, uprkos izazovima izazvanim pandemijom COVID-19. Za predselekciju je poslato 242 rada iz 35 zemalja.

Najveći broj nagrada (van medjunarodne saradnje), ponovo je osvojila Slovačka (5), slijede Francuska i Portugal sa po tri te Švajcarska, Izrael, Kanada i Crna Gora sa po dvije nagrade.

Ovdje možete pogledati nagradjene radove iz Crne Gore:

https://yrecompetition.exposure.co/montenegro-42

https://yrecompetition.exposure.co/montenegro-39

https://yrecompetition.exposure.co/portugal-montenegro-5

NVO “EKOM” iz Kotora već 14 godina sprovodi nacionalno takmičenje Mladih ekoreportera.

Vlada štiti investitore i oduzima obalu Tivtu

5
Tivat panorama - foto Anton Gula Marković Boka News
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković / Boka News

Opština Tivat ne naplaćuje ni centa na ime komunalnih taksi za korišćenje javnih površina u velikim turističkim rizortima u tom gradu jer joj to ne dozvoljavaju Vlada Crne Gore i aktuelna zakonska riješenja usmjerena na oduzimanje ingerencija primorskim opštinama da se na bilo koji način pitaju sa sopstvenom morskom obalom i imaju koristi od nje.

Rezime je to odgovora koje su „Viijesti“ dobile od Sektreratijata za finansije i budžet Optine Tivat na pitanja u vezi zaduženja obveznika komunalnih taksi za korišćenje slobodnih i javnih površina za ugostiteljske terase, postavljanje reklamnih panoa i korišćenje javne površine za parkiranje vozila u turističkim kompleksima Porto Montenegro, Luštica Bay i Plavi horizont u Tivtu. Ove taksa inače, plaćaju svi drugi tivatski ugostiotelji i privrednici, čak i samo opštinsko preduzeće Parking serrvis koje u ime Opštine, gazduje javnim parkiralištima u gradu.

U skladu sa Zakonom o lokalnim komunalnim taksama (“Službeni list Crne Gore”, br. 018/19 od 22.03.2019) i Odlukom o lokalnim komunalnim taksama (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 018/20 od 05.06.2020) koja je donijeta u skladu sa navedenim Zakonom, kao i mišljenjem Ministarstva finansija br. 03-9929/1 od 02.07.2019. godine, za zaduženje obveznika komunalnih taksi za A) korišćenje slobodnih i javnih površina (terase), B) postavljanje reklamnih panoa i C) korišćenje javne površine za parkiranje vozila za obveznike ovih taksi unutar lokacije unutar turističkog kompleksa Porto Montenegro, turističkog kompleksa Luštica Bay i kompleksa Pržna- Plavi Horizont, nije vršeno zaduživanje za 2021. godinu. Ovo sve iz razloga što je pomenutim zakonskim rješenjem, lokalnim samoupravama data mogućnost naplate lokalne komunalne takse isključivo na javnim površinama, što isključuje naplatu navedenih taksi u gore pomenutim kompleksima, jer isti ne predstavljaju javne površine u svojini Opštine Tivat.“- rečeno je „Vijestima“ u Sekretarijatu na čijem je čelu Jovan Brinić (NP).

Porto Montenegro razvija se na skoro 300.000 kvadrata zemljišta u zoni morskog dobra u Tivtu, a koje je komaniji Adriatic Marinas 2006. dato u tri sukcesivna zakupa na period od po 30 godina. Isti je slučaj i sa Lušticom Bay koja je 2009. u zakup na 90 godina uzela skoro  sedam miliona kvadrata državnog zemljišta na Luštici od kojih je samo manji dio u zoni morskog dobra. Kompleks Plavi horiziont je unekoliko u drugačijem položaju jer radi o zemljištu u privatnoj svojini katarskog državnog investicionog fonda Qatari Diar koji ga je kupio od privatne firme HTP „Primorje“, a i tu se samo manji dio kompleksa analazi u zoni morskog dobra. Bez obzira što su, da bi gradili ove rizorte, investitori Porto Montenegra i Luštice Bay zakupili, a ne kupili državno zemljište i što je najveći dio tih kompleksa otvoren za javnost, Vlada Crne Gore koju je predvodio DPS, kada je u pitanju nadležnost lokalne uprave da naplati takse na dio privredne djeatnosti i prihoda koje investori ostvaruju u tim kompleksima, zauzela je stanovište da oni „nisu javne površine u svojini Opštine Tivat“ (?!).

„Mišljenjem Ministarstava finansija od 2.jula 2019. proizilazi da, kada je u pitanju naplata komunalnih taksi na privatnom zemljištu, navedeno ne može biti predmet lokalne komunalne takse, budući da se lokalna komunalna taksa može primjeniti samo na „javnim“ površinama, a to znači zemljištu i objektima koje je na jednak način dostupno svima pod jednakim okolnostima, a korišćenje privatnog zemljišta ne ispunjava ovaj zakonski uslov. Korišćenje zemljišta i/ili objekata koji predstavljaju morsko dobro, a koje je u privatnoj svojini, ne može biti predmet lokalne komunalne takse jer se zemljište u privatnoj svojini ne može smatrati javnom površinom u smislu člana 4 stav 1 Zakona o lokalnim komunalnim taksama, što se primjenjuje na kompleks Pržna- Plavi Horizont koji se nalazi u privatnoj svojini “QD HOTEL AND PROPERTY INVESTMENT MONTENEGRO”DOO Tivat.“- precizoraju iz opštinskog Sekteratijata za finansije zašto im je Vlada „vezala ruke“ da fiskalna opterećenja kmoja plačaju svei ostali privrednici u Tivtu, uvedu i za velike strane investitore koji razvijaju rizorte u tom gradu.

Podsjećaju i da je, po odredbama važećeg Zakona o finansiranju lokalne samouprave,  od ustupanja naknade za korišćenje dobara od opšteg interesa, izuzeto morsko dobro. Stoga lokalne uoprave na primorju nemaju pravo na naplatu – ustupanje dijela naknade za korišćenje javnih površina u zoni morskog dobra.

Luštica bay – foto Boka News

„Ovakav stav proizilazi i iz činjenice da Zakon o lokalnim komunalnim taksama, kao lex specialis, ne definiše pitanje primjene zakona na zemljištu i objektima u zoni morskog dobra i pravo na naplatu lokalne komunalne takse na ovom zemljištu, a da za Zakon o finansiranju lokalne samouprave, kao opšti zakon, isključuje ustupanje dijela naknade po osnovu korišćenja morskog dobra opštini.“- objašnjavaju iz Opštine Tivat.

Ova kontroverzna zakonska riješenja bivše DPS-om poredvođene vlasti kojima je država centralizovala upravljanje i „ispred nosa“ primorskim opštinama, za sebe pokupila sve prihode sa najvrijednijeg dijela njihove terotorije – morske obale, do sada nije promijenjena od strane nove vladajuće večine koja zemljom upravlja već skoro godinu dana. To u praksi znači da Porto Montenegro i Luštica Bay mogu neograničeno svojim zakupcima poslovnih prostora naplaćivati i zakup otorenih terasa koje se naleze ispred tih lokala na javnim šetalištima u tim kompleksima, postavljanje reklamnih panoa ili svima koji dođu u te rizorte naplaćivati parking za automobil po cijeni od 2 eura na sat, a  da za to ne plate bi centa komunalne takse opštini na čijoj se teritoriji ta privredna djelatnost obavlja.

Iz Opštine Tivat objašnjavaju da aktuelna legislativa kao jedini izuzetak u kojem primorske opštine nešto malo mogu da „čupnu“ od onih koji djelatnost obavljaju na obali, jeste u slučajevima „ako morsko dobro nije dato na posebno korišćenje od strane države u skladu sa članom 7 stav 1 Zakona o morskom dobru za obavljanje određene privredne ili druge djelatnosti“.

„Tada je opština ovlašćena da naplaćuje lokalnu komunalnu taksu na objektima koji su u svojini opštine ili kojima opština raspolaže u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, i u zoni morskog dobra. Ovo posebno kada se lokalna komunalna taksa naplaćuje za korišćenje javnih površina u zoni morskog dobra koje se ne smatra privrednom ili drugom djelatnošću u smislu člana 7 stav1 Zakona o morskom dobru. S obzirom da su kompleksi Porto Montenegro i Luštica Bay, dati u zakup za obavljanje privredne ili druge djelatnosti, te da se nalaze u zoni morskog dobra, Opština Tivat nema ovlašćenja za naplatom lokalnih komunalnih taksi.“- ističu u lokalnoj upravi Tivta.

Air Montenegro i nakon sezone nastavlja s letovima između Tivta i Istanbula

6
Aerodrom Tivat

Air Montenegro planira da nastaviti s letovima između Tivta i Istanbula do zimske sezone 2021./2022. koja počinje 31. oktobra. Crnogorski nacionalni prevoznik zadržat će dva leta sedmično između dva grada, a letovi bi trebalo da traju sve do kraja godine.

Linija je startovala kao sezonska, i trebalo je da funkcioniše do 28. oktobra. ExYu Aviation piše da se očekuje da će letovi na ovoj ruti biti nastavljeni i u 2022. godini.

Nova ruta, pokrenuta sredinom jula, pokazala se uspješnom za Air Montenegro, a prodaja karata do sada je bila značajna.

Aerodrom Tivat – foto S.L.

Air Montenegro održava letove između ova dva grada avionima sa 116 sjedišta, tipa Embraer E190.

Portal podsjeća da se Air Montenegro ne suočava s direktnom konkurencijom na ovoj ruti, jer Turkish Airlines s Istanbulom povezuje Podgoricu.

Neiskorišteni potencijal hercegovačkog kamena

0
Kamenolom

Hercegovina na kamenu, zalihe su vrijedne nekoliko milijardi eura, ali neiskorištene. Zapanjujući su podaci da, usprkos svom bogatstvu, oko 85 posto utrošenog kamena BiH uvozi iz Kine i drugih zemalja. Domaći kamen dajemo drugim zemljama. A dajemo im i kamenoklesare. Dok oni odlaze u zemlje Europske unije, u Bosni i Hercegovini ovo zanimanje je deficitarno, piše Bljesak.info.

Po informaciju više o hercegovačkom kamenu novinari su otišli u Posušje do Frane Oreča, predsjednika Udruge Zvuk kamena u Posušju. On se već 50 godina bavi izučavanjem kamena i nema namjeru odustati.

– Imali smo ovdje tri vrste, ali smo ispitali 10 vrsta kamena u Posušju. Sada ovo što govorim treba da vrijedi za cijelu Hercegovinu. Nećemo ga kupovati, ali ga nećemo ni prodavati. “Radi svoj kamen” je bio naš princip dok smo radili, isključivo posuški kamen – priča Frano.

Danas su druga vremena, pa se kamen uvozi i to, navodno, kineski.

– Oni imaju takav program da sve moguće vrste kamena koje se nalaze na tržištu kupuju, prerađuju i preprodaju. Mi ne znamo je li to kineski ili nije, samo kažemo jeste kineski kamen – kaže Frano.

Tako Hercegovina leži na milijardama eura vrijednim zalihama granita, koji ne znamo iskoristiti. Ali se barem dio kamena koristi u zemljama regije. Granit Jablanica trenutačno radi obnovu kamena na području centra Beograda.

– Imamo izuzetno jak klaster kamena u Hercegovini u Jablanici, granit poznat u Europi. Rezerve granita u općini Jablanici su procijenjene na desetak milijardi maraka, plus ostale rezerve drugih vrsta kamena procijenjenih na još desetak milijardi maraka. Od svog bogatstva, potencijala oko 20 milijardi maraka nismo u stanju da iskoristimo niti za svoje potrebe, a ne da ga proizvedemo za izvoz – ističe Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao Link Mostar.

Nestašica kamenorezaca

A nestašica je i kamenorezaca. U Posušju su, naprimjer, iz klesarske škole izašle četiri generacije redovnih učenika. Ali je nakon toga interes smanjen.

– Prošli su od obrade kamena: špicanje, štokanje, rezanje, mnogo tih stvari koje su potrebne da bi mogli na kvalitetan način raditi i čak izvoziti vani – napominje Mario Knezović, ravnatelj Srednje strukovne škole u Posušju.

Izvan BiH još ne izvozi Tomislav Begić, koji je obiteljsku tradiciju nastavio i nije se pokajao.

– Radimo s domaćim kamenom, pretežito restauracije, montaže, pa kad se sve spoji u cjelinu mislim da je to dosta dobar posao. Težak je, ali u zadnje vrijeme se isplati raditi – ističe on.

Bez ulaganja i pomoći s viših nivoa vlasti teško da će biti unaprijeđena industrija kamena zemlji. Bh. kamenoklesari sada mahom rade u Dubrovniku i drugim europskim gradovima. A mi bilježimo gubitke, i ljudi i novca, piše Bljesak.info.

Lukšić: U 23 akcije na moru spašeno 110 osoba

Uprava pomorske sigurnosti

Nautička sezona u Boki Kotorskoj i dalje traje, a iz Uprave pomorske sigurnosti su istakli da su u ovogodišnju sezonu ušli sa servisiranih svih šest plovila od kojih su dva stacionirana u Boki Kotorskoj. To su čamac Ekol koji se nalazi na vojnom pristanu i SAV2 koji je dat na korišćenje Inspekciji pomorske sigurnosti i pomorske plovidbe Lučke kapetanije Kotor, dok su ostala plovila u Baru, rekao je pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe na moru Žarko Lukšić, pišu Dnevne novine.

On je istakao da su kontrole na moru bile svakodnevne, a podršku daju i graničnoj policiji, Mornarici Vojske Crne Gore, kapetanijama, inspekcijama.

DNEVN015-20 POZIVA NA BROJ 129

Žarko Lukšić – foto RTCG

Pored prijava s plaža, na broj 129 stižu i pozivi za traganja i spašavanja, kao i prijave za brzo kretanje skutera i plovila. Tako da su primali 15-20 poziva dnevno.

Akcije spašavanja su imali u Boki Kotorskoj i na otvorenom mom na poluostrvu Luštica, ali i nekoliko ozbiljnih teglenja plovila pri jakom vjetru gdje je bilo riskantno i za posadu Uprave pomorske sigurnosti. Lukšić je naveo da su imali 23 akcije tokom turističke sezone, a spašeno je oko 110 ljudi.

Kad je riječ o području Bokokotorskog zaliva, problem je ispuštanja fekalnih voda sa jahti i manjih plovnih objekata.

„Brodovi ne ispuštaju štetne materije s mora. Oni se prate preko evropskog sistema za nadzor, odnosno takozvani cleansea net, koji nam je evropska agencija za evropsku sigurnost pružila. Zato da je bilo zagađenja od naftne platforme mi to ne bismo mogli sakriti jer bi nas Evropska unija sa snimkom podsjetila na to zagađenje”, obrazložio je Lukšić i podsjetio da su tokom ovog ljeta imali dva zagađenja, jedno u marini Budva, a spriječili su i izlivanje zagađenja sa remorkera Dubovica u vojnom potkopu u Kumboru.

INSPEKTORI DNEVNO PRIME DO 150 POZIVA

Uprava pomorske sigurnosti

Jedini način da se zagađenja spriječe, ističe Lukšić, stalno je prisustvo na terenu. Međutim, inspekcija sigurnosti plovidbe Lučka kapetanija Kotor ima dva inspektora za cijeli Bokokotorski zaliv što je jako malo. Inspektori su preopterećeni i dnevno primaju po 100 do 150 poziva, telefonski ili putem mejla, a i Uprava ih obavještava preko pomorsko-operativnog centra.

U tjesnacu Verige u Bokokotorskom zalivu u julu su real izovane zajedničke kontrole sa upotrebom drona, radarskog sistema sa Obosnika i uz prisustvo plovila Uprave pomorske sigurnosti SAR5.

U cilju suzbijanja velike brzine kretanja plovila i zagađenja, ali i brzine manjih plovila, skutera i jahti, tokom šest sati rada izdato je 37 prekršajnih naloga, a naplaćeno je skoro sedam hiljada eura kazni. Cijeli Bokokotorski zaliv je ograničen kretanjem od 10 čvorova, međutim, kad se govori o tjesnacima Verige i Kumbor tu je ograničenje šest čvorova, a plovni objekti do 24 metra mogu ići 10 čvorova zalivom.

Uprava pomorske sigurnosti ima dva mala drona, jedan manji za obuku, a drugi sa termovizijskom kamerom i autonomiju na tridesetak minuta. Namjera im je, ističe Lukšić, nabavka još jednog profesionalnog drona koji ima tri optička senzora, a i autonomija mu je mnogo veća, može da leti tri sata.

Uprava pomorske sigurnosti na moru je poznata po praćenju trendova i upravo je aktuelan projekat Kompas 2020. To su bespilotne letilice sa velikim dometima, do 150 nautičkih milja koje mogu da lete po pet šest sati.

„Pokušaćemo da sa Evropskom agencijom za pomorsku sigurnost u narednom periodu uspostavimo saradnju i dobijemo podršku za dovođenje jednog takvog drona. To su ozbiljne letilice, kao vazduhoplovi koji treba da budu vezani za Agenciju za civilno vazduhoplovstvo, kontrolu leta. Njihova upotreba je u slučajevima traganja i spašavanja, nadzora državne granice i to je najbolji način kontrole”, objasnio je pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe na moru Žarko Lukšić.

Evropska agencija proučava podatke o trećoj dozi Pfizerova cjepiva

0
Vakcina

Evropska regulatorna agencija za lijekove (EMA) u ponedjeljak je rekla da procjenjuje informacije o trećoj dozi cjepiva Pfizer/BioNTecha, koja bi se davala osobama starijima od 16 godina šest mjeseci nakon druge doze.

Pfizer/BioNTech podnio je zahtjev EMA-i koja je rekla da će provesti brzu procjenu podataka, s time da se ishod očekuje “za nekoliko semica.”

U petak je Moderna, sa sjedištem u SAD-u, rekla da je tražila od EMA-e uvjetno odobrenje ‘booster’ doze svoga cjepiva. I Modernino i Pfizerovo cjepivo u dvije doze temelje se na tehnologiji mRNA.

EMA je u ponedjeljak rekla da se bavi i procjenom podataka o korištenju dodatne doze cjepiva mRNA kod ljudi sa slabim imunitetom. Ishod te procjene bit će pravodobno objavljen, rečeno je.

Prošle sedmice Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti rekao je da nema hitne potrebe za ‘booster’ dozama cjepiva protiv COVID-a za potpuno cijepljene osobe.

SAD se, međutim, priprema na cijepljenje dodatnim dozama, nakon što je glavni američki stručnjak za zarazne bolesti Anthony Fauci u nedjelju rekao da će dužnosnici najvjerojatnije dobiti zeleno svjetlo za treću dozu Pfizerova cjepiva.