Za bulevar od Jaza do Tivta 15 miliona eura

0
Jaz

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) opredijeliće 15 miliona eura za finansiranje rekonstrukcije puta od Tivta do plaže Jaz kod Budve.

Naime, kako je objavio šef EBRD-a za Crnu GoruJaap Spreyna Linkedinu, put će se iz sadašnje dvije razviti u četiri trake bulevarskog tipa i omogućiće lakšu i bržu vezu na najfrekventnijoj ruti u zemlji, povezujući dva ključna turistička grada na crnogorskoj obali, pišu Dnevne novine.

“Projekt će povećati otpornost putne mreže na klimatske promjene uvođenjem mjera otpornosti na klimu. To uključuje mjere za izbjegavanje erozije i klizišta, povećanje kapaciteta odvoda, jačanje nasipa, izmijenjeni dizajn mosta itd”, naveo je Sprey.

Rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju 16 kilometara saobraćajnice s četiri trake sa 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog drugog cjevovoda za potrebe preduzeća Regionalni vodovod, između Jaza i ulaza u Tivat.

Podsjetimo, na tender Uprave za saobraćaj za rekonstrukciju magistralnog puta u saobraćajnicu bulevarskog tipa, na potezu od aerodroma Tivat do Jaza, stiglo je ukupno pet ponuda domaćih i inostranih kompanija.

Najjeftiniju je ponudila kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga koja traži 35,2 miliona eura, odnosno 42,59 milona eura s PDV-om. Druga povoljna ponuda takođe je kineska državne građevinske kompanije China State Construction Engineering Corporation (CSCEC), koja ima i domaće partnere među građevinskim kompanijama u Crnoj Gori.

Oni za taj posao traže 43,67 miliona eura odnosno 52,84 miliona s uračunatim PDV-om.

Konzorcijum firmi Green Line General Trading and Contracting i Salillari Limite d iz Kuvajta ponudio je cijenu od 47,06 miliona, odnosno 56,94 miliona eura s PDV-om. Konzorcijum koji čine autrijski Strabag i kompanija Bemax iz Podgorice za ove radove traži 48,48 miliona eura, odnosno 58,66 miliona s PDV-om. Najskuplja je ponuda turskog konzorcijuma kojeg čine kompanije ANT i Yuksel Insaat iz Ankare, a koja iznosi 67,07, odnosno čak 81,15 miliona eura s PDV-om.

Modni i muzički spektakl u Portonovom

0
Nina Badrić

Privodeći ovu ljetnju sezonu izvanrednom kraju, Portonovi će biti domaćin nezaboravnog događaja na Jadranu u nedjelju, 22. avgusta. Primorsko naselje u Bokokotorskom zalivu dočekaće goste na jedinstvenoj modnoj reviji dizajnerke Biljane Tipsarević i nastupu nagrađivane balkanske pop pjevačice Nine Badrić.

Ove dvije dame, obje u vrhu profesija koje predstavljaju, približiće nam najbolje od mediteranskog života u srcu Portonovog, čija arhitektura oduzima dah.

Jedna od najpoznatijih i najtraženijih srpskih kreatorki, Biljana Tipsarević je u centru pažnje ljubitelja mode još od 2012. godine kada je na 32. Beogradskoj nedjelji mode predstavila svoju prvu reviju. Poznata po svojim elegantnim i zavodljivim večernjim haljinama, Biljana će najbolje komade svoje ready-to-wear kolekcije prikazati publici u intimnoj i nesvakidašnjoj atmosferi.

Nina Badrić, cijenjena pjevačica i kantautorka iz Hrvatske, započela je svoju karijeru početkom 1990-ih i smatra se jednom od najuspješnijih balkanskih pop muzičarki. Prepoznata zbog svog glatkog, mekog vokala, Ninin glas će i ovog puta upriličiti romantičnu i spokojnu atmosferu, noseći publiku na rajske plaže Mediterana.

Događaj će početi modnom revijom od 20:30 do 21:30, praćen dugo očekivanim nastupom Nine Badrić od 21:30 do 23:30. Rezervacije se moraju izvršiti prije događaja.

Napomena: Događaj se organizuje uz poštovanje i pridržavanje svih preventivnih mjera za COVID-19 i nacionalne legislative koja je važeća u trenutku organizovanja. Posjetioci se ljubazno mole da se pridržavaju svih mjera i preporuka.

U zemljotresu na Haitiju više od 2.100 stradalih, raste napetost zbog spore pomoći

0
haiti zemljotres

Broj poginulih u jakom zemljotresu na Haitiju porastao je na 2.189, povređeno je 12.268 ljudi, a desetine se i dalje vode kao nestali, saopštila je služba za civilnu zaštitu novi bilans potresa.

Zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihteru uništio je više od 7.000 kuća i oštetio više od 12.000, ostavljajući bez domova oko 30.000 porodica.
Napetost raste zbog sporog dopremanja pomoći, na malom aerodromu u Le Kajeu na jugozapadu zemlje gomila ljudi okupila se juče ispred ograde kada je stigao avion sa humanitarnom pomoći, dok je pripadnik lokalne policije ispalio dva hica upozorenja kako bi rasterao grupu mladića.

Veliki broj ljutih gradjana čije su kuće srušene tražio je cerade kako bi obezbjedili privremena skloništa nakon što je tropska oluja Grejs donijela jaku kišu.

Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo afirmišu savezništvo sa SAD prihvatom avganistanskih izbjeglica

0
Avganistanske izbjeglice

Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo afirmišu savezništvo sa SAD prihvatajući avganistanske izbeglice, piše danas briselski sajt Politiko (Politico).

Ovakva odluka Tirane, Skoplja i Prištine u vezi je sa nazadovoljstvom zbog zastoja u pridruživanju Evropskoj uniji, što čini da žele da dobiju naklonost Vašingtona.

Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija prvi su u Evropi saopštili da će pružiti privremeno utočište Avganistancima koji su se uputili ka SAD nakon što su talibani osvojili vlast u Avganistanu.

Studentski domovi su ispražnjeni za Avganistance koji stižu u Albaniju gdje bi prve izbjeglice trebalo da stignu danas, dok je Sjeverna Makedonija najavila da će odmarališta i hoteli biti dostupni. Kosovo je saopštilo da ima kapacitet da primi do 10.000 ljudi.

Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo nadaju se pridruživanju Evropskoj uniji, iako na tom putu i dalje postoje značajne prepreke. To je jedan od razloga zašto se u velikoj mjeri oslanjaju na svoj odnos sa SAD, navodi Politiko.

Tobi Vogel iz Savjeta za politiku demokratizacije smatra da su Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija “zemlje koje su najviše proamerički orijentisane u Evropi, možda i svijetu, kako u smislu raspoloženja naroda, tako i političke klase, bez obzira na administraciju koja je na vlasti u SAD”.

“Učiniće mnogo da ispune sve zahtjeve koje bi SAD mogle da imaju”, dodao je Vogel, prenosi Politiko.

Predstava “Petra” u subotu, 21. avgusta na sceni Atrijuma Buća

0
predstava Petra

Na scecni Atrijuma Buća u subotu, 21.avgusta, odigraće se pozorišna predstava “Petra” s početkom u 21:30h.

Ova predstava rađena je u produkciji Fakulteta savremenih umetnosti iz Beograda u adaptaciji i režiji Irfana Mensura.

Uloge tumače: Nina Ševaljević, Natalija Žugić, Jana Salamadić i Milica Jevremović.

Petra  je melodrama sa elementima komedije kroz koju četiri glumice prikazuju porodični život nakon povratka jedne od tri sestre, o čijem razlogu i smislu odlaska se nije ništa znalo punih 9 godina. Komad prolazi kroz doživljaje četiri potpuno drugačije žene, sa potpuno različitim viđenjem života, suprotstavljenim težnjama i stavovima. Da li je Petra manipulatorka ili se iskreno kaje i vraća u porodični dom zbog svojih sestara i majke? Da li je odlazak bio neminovan i zašto konačni povratak nakon toliko godina “ćutanja”? Ko nosi krivicu, a ko oproštaj? Pitanja su na koja će pokušati da odgovori ovaj komad, dok će publika sama proceniti čije je viđenje najbliže istini i da li je istina ovde zaista bitna.

Cijena ulaznice je 7€, a broj mjesta je ograničen usled epidemiloške situacije. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799

 

MVEP osuđuje odluku Kotora da bazen imenuje po čuvaru logora

13
MVP RH

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) osudilo je u srijedu odluku kotorske Skupštine o imenovanju javnog zimskog bazena u Kotoru “Zoran Džimi Gopčević”, čuvaru zloglasnog logora Morinj 1991. koji je ujedno bio jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena.

“Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekt naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose”, ističe MVEP u saopštenju.

Također izražava nadu da će nove vlasti Crne Gore “shvatiti kako ovakve odluke nisu pravi put za evropsku perspektivu Crne Gore, koja je do prije samo godinu dana izgledala neupitno”.

Zoran Gopčević bio je jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena. Osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, a ima i europsko srebro i svjetsku broncu. No, t0kom devedesetih bio je zapovjednik straže u logoru Morinj, sabirnom centru pretežno za civile i malobrojne hrvatske branitelje s područja dubrovačke regije.

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore usprotivilo se tome da bazen u Kotoru nosi ime Zorana Gopčevića.

“Zoran Gopčević sportaš, trener i sportski radnik, ima briljantan životopis i sigurni smo da nitko iz Boke ne može imati drugačiji stav po ovom pitanju. Razlog reagovanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore nije vezano za sportsku karijeru Zorana Gopčevića, već za njegov angažman kao zapovjednika straže u logoru Morinj 1991. godine”, saopštilo je Vijeće krajem jula.

Vijeće je istaknulo da je više logoraša u svojim ispovijedima apostrofiralo njegovo ime u negativnom kontekstu.

Također je poslalo prosvjedno pismo ministrici obrazovanja, znanosti, kulture i sporta te predsjedniku Općine Kotor, a obavijestili su i nevladine udruge te sve konstituente kotorske opštinske skupštine, “da još jednom provjere činjenice i ne kompromitiraju institucije koje predstavljaju pred domaćom i svjetskom javnošću koja bi donošenjem ovakve eventualne odluke svakako bila još jednom zgrožena kao i 1991.”.

Zatvoreni bazen do sada je nosio ime antifašiste Nikše Bućina, poginulog 1944. godine u borbi protiv četnika.

U Herceg Novom boravi oko 34 hiljade turista, turistički promet manji u odnosu na broj gostiju

2
Herceg Novi

U Herceg Novom trenutno boravi oko 34 hiljade registrovanih turista ali je ostvaren manji turistički promet u odnosu na ukupan broj gostiju, rekao je za agenciju Mediabiro predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Najviše gostiju je iz regiona, iz Poljske , Mađarske, djelimično iz Rusije, Ukrajine, Njemačke, Austrije.

Ipak, ljetnja turistička sezona prevazišla je sva ona očekivanja koja su projektovana u februaru i martu.

“Tada smo govorili da bismo bili zadovoljni kada bi sezona bila na nekih

50 odsto od 2019. a sada smo na nivou od oko 95 odsto. Po podacima koje dobijamo od Vodovoda i komunalnog preduzeća, potrošnja je veća nego 2019.”, rekao je Katić.

Kaže da očekuje i da će do kraja avgusta biti pozitivan trend iz 2019.

Prema podacima koje imaju od hotelijera, smještajne jedinice su izdate do oktobra.

“Nadam se da će se ljetnja turistička sezona produžiti jer su sve lokane samouprave na primorju teško funkcionisale u prethodnom periodu”, kazao je Katić.

Potrošnja je, kaže, manja u odnosu na 2019. godinu zbog strukture gostiju.

“Manje je gostiju iz Rusije i Skandinavskih zemalja, a bili su naši tradicionalni gosti. Smanjena je platežna moć turista tako da imamo 20 odsto manji turistički promet nego 2019. a u odnosu na broj gostiju”, pojašnjava Katić.

Oni se , kaže, već pripremaju za narednu turističku sezonu a radi se i dosta projekata za infrastrukturu.

Hotelijeri su prezadovoljni tokom ljetnje turističke sezone a neki od njih smatraju da će ovo biti rekordna godina.

Čedo Popović, direktor hotelske grupacije Carine Iberostar

Vlasnik hotelske grupacije Carine Iberostar Čedo Popović kazao je agenciji Mediabirp da je sve mnogo bolje nego što su očekivali.

“Nijesmo mislili da ćemo otvoriti sva tri hotela, ali na današnji dan svaki hotel je maksimalno popunjen. Popunjenost je veća nego 2019. I ovih dana imamo over booking”, kaže Popović.

Najviše je gostiju iz Ukrajine, Kazahstabna i okruženja.

“Najmanje 50 odsto gostiju je iz okruženja, što nikada nije bio slučaj.

krenuli smo sa dosta nižim cijenama. Što se tiče vanpansionske potrošnje ona je manja nego prethodnih godina jer je drugačija klijentela”, objašnjava Popović.

Direktorica hotela Lazure, Stanka Karažija, kaže da su u tom hoTelu imali manevarskog prostora i da malo podignu cijene zbog velike potražnje ali da su dodali neke nove ponude za goste.

Ona smatra da će, kako sada stvari stoje, ovo biti rekordna godina.

“Posjećenost horela je na oko 95 odsto u odnosu na 2019. Ako govorimo o konkretnim prihodima – oni su bolji u odnosu na 2019.”, rekla je Karažija.

I direktor hotela Play u Igalu Radovan Ralević kaže da je ovo jedna jako korektna sezona.

“Odziv je za 20 odsto manji u odnosu na 2019. ali ipak smo zadovoljni”, kaže Ralević i dodaje da je najviše gostiju iz regiona.

Hotel Play, zbog smanjene platežne moći gostiju usljed koronakrize, napravio je dosta promo paketa i akcija za boravaku ovom hotelu.

Ulcinj- Pokretanje nautičkog turizma jedan od najvažnijih projekata, pronaći najbolju lokaciju

0
Stari-grad-Ulcinj

Ulcinj je najveća razvojna šansa Crne Gore za 2030. godinu, želimo da ovaj grad postane veliki regionalni centar turizma, poručili su potrepdsjednik Vlade Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović tokom posjete ovom gradu.

Abazović je naveo da je ovogodišnja turistička sezona premašila sva očekivanja i da je očigledno da su hotelijeri, ugostitelji i zakupci kupališta u Ulcinju prezadovoljni postignutim.

– Ambicije Vlade za Ulcinj su velike, nastojimo da se gosti u ovom gradu nastave osjećati sigurno, komotno i bezbjedno – rekao je Abazović.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović istakao je da u julu mjesecu, po podacima Uprave policije, oko 740.000 stranaca ušlo u Crnu Goru, što je na nivou 2019. godine, dok je za prvih 15 dana avgusta u Crnu Goru ušlo 380.000 stranaca, a to je za 5% više od 2019.

– Kada smo u martu izašli sa procjenama kakva će biti ova godina, čini mi se da je malo ljudi vjerovalo da će naše prognoze koje su tada smatrane optimističnim, biti premašene. Sve ovo rezultat je ispravnih i pravovremenih odluka Vlade Crne Gore, što nam daje za pravo da sa velikim zadovoljstvom kažemo da se turizam u Crnoj Gori oporavio i da je oporavkom turizma došlo i do oporavka cjelokupne ekonomske aktivnosti – kazao je ministar.

On je dodao da ćemo, kada krajem septembra podvučemo crtu, dobiti jedan dobar temelj da za narednu godinu razmišljamo o kapitalnim i infrastrukturnim projektima, kako bi na taj način što adekvatnije i bolje ušlo i u narednu godinu, i u svaku sledeću kada je u pitanju turizam u Crnoj Gori.

Milatović je ocijenio da je ova godina pokazala određene strukturne probleme i sve nedostatke koji su moraju što hitnije i brže rješavati.

– Jedino zajedničkim radom i naporima, sa zajedničkom vizijom da živimo bolje, da ostajemo u našoj državi i ne odlazimo već da stvorimo društvo koje nagrađuje rad, trud i obrazovanje. Jedini ključ održivog ekonomskog razvoja je da napravimo dobar poslovni ambijent bez korupcije i reketiranja, gdje je država servis građana i privrede, i gdje će svi građani samosvjesno i samovoljno plaćati poreze, znajući da tim plaćanjem dobijaju puteve, škole, bolnice, infrastrukturu – naglasio je Milatović.

irektor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani naglasio je da se prije sezone dogovorio sa zakupcima plaža da budu uredni i plaćaju dažbine, a da će Inspekcija više preventivna nego represivna.

– Preventivnim djelovanjem, ali i represivnim na račun onih koji su nelegalno obavljali poslove sačuvali smo lojalnu konkurenciju. Doživljavam kao ličnu satisfakciju da smo u Ulcinju imali najmanje izrečenih kazni, a da je istovremeno uplaćeno najviše poreza i dažbina. Inspekcija i privredni djelatnici treba da budu partneri, a ne protivnici – rekao je.

Predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore Blažo Rađenović istakao je da su neargumentovani natpisi koji se u poslednje vrijeme pojavljuju u medijima, naročito kada se radi o Opštini Ulcinj i odgovornosti Javnog preduzeća.

– Naime Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredjelilo sredstva u iznosu od 1,3 mil EUR za niz projekata i sanacija na pomenutoj teritoriji, čime jasno pokazujemo spremnost i volju da unaprjedimo kvalitet na naljepšem dijelu naše obale. Važno je istaći da JP Morsko dobro ima zaključen ugovor sa JP Komunalne djelatnosti Opštine Ulcinj, u iznosu od 242.000 eura, što je udvostručen iznos u odnosu na prethodni period, što jasno govori da pojedine nesmotrene izjave pojedinaca su usmjerene na pogrešnoj adresi – poručio je.

Kako je istakao, jedan od budućih projekata za koji smatraju da je od izuzene važnosti za Ulcinj, a koji predstavlja respektabilan ekonomsko-turistički potencijal, jeste razvoj nautičkog turizma.

– Nadamo se da ćemo uz smjernice Državne studije lokacije i sardanjom sa lokalnom samoupravom, odrediti adekvatnu lokaciju za ovaj vid turizma, uzimajući u obzir prirodni potencijal ovog dijela naše obale. Novo rukovodstvo Javnog preduzeća za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore će težiti ka decentralizaciji, jer jedino u saradnji sa lokalnim stanovništvom možemo promjeniti loš imidž koji je godinama važio kada je JPMD u pitanju – zaključio je Rađenović.

SZO još uvijek ne preporučuje treću dozu vakcina

0
Vakcinacija

Trenutni podaci ne ukazuju da su potrebne dodatne vakcine protiv Kovida-19, rekla je u srijedu 18. avgusta glavna naučnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Sumija Svaminatan, prenosi Rojters.

“Na svijetu ima dovoljno vakcina, ali one neće ići na prava mjesta, pravim redosljedom,” rekao je savjetnik SZO Brus Ejlvord, govoreći o dodatnim vakcinama koje daju zemlje sa visokim prihodima.

Dvije doze treba dati najugroženijima širom svijeta prije nego što se krene sa davanjem treće doze onima koji su u potpunosti vakcinisani, rekao je Ejlvord, dodajući: “Još smo daleko od toga.”

Iz SZO su takođe rekli da se delta soj širi u djelovima gdje je stopa vakcinacije niska. “Mnoga mjesta u svijetu gdje je delta u porastu, čak i u zemljama koje na nacionalnom nivou imaju visoku pokrivenost vakcinacije, delta se širi u onim djelovima sa niskom stopom vakcinacije,” rekla je epidemiološkinja SZO Marija Van Kerkhove.

Svjetska zdravstvena organizacija ranije je pozvala na uvođenje moratorijuma na davanje treće doze vakcine bar do kraja septembra, kako bi se riješila ogromna nejednakost u raspodjeli doza između između bogatih i siromašnih nacija. Izrael je u julu počeo da nudi treću dozu stanovnicima preko 60 godina, dok je Njemačka najavila da će je početi nuditi od septembra.

Američki stručnjak za zarazne bolesti i medicinski savetnik predsjednika Džoa Bajdena, Entoni Fauči, rekao je da će u SAD biti preporučena treća doza vakcine protiv Kovida-19 za one sa slabijim imunim sistemom.

Budva: Peti književni festival Ćirilicom od 23. avgusta do 6. septembra

0
festival Ćirilicom

U organizaciji Narodne biblioteke Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore od 23. avgusta do 6. septembra održaće se peti književni festival Ćirilicom. Programi će biti realizovani na Trgu između crkava u Starom gradu Budve a svi počinju u 21 čas.

Tokom petnaest dana festivala Ćirilicom publika će imati priliku da prati sadržajan i bogat program. U ponedjeljak, 23. avusta Festival otvara „Slovo o Svetom Stefanu Štiljanoviću“, kako nosi naziv i nagrada festivala Ćirilicom. Sljedeće večeri na programu je koncert duhovne muzike, a nastupiće ansambl Melodi sa Divnom Ljubojević.

Izložba „Moja ćirilica“ autorke Olgice Stefanović i veče Selimira Radulovića biće održani u srijedu 25. avgusta, a nakon toga, u četvrtak, veče će imati Ivan Negrišorac. O „Duhu samoporicanja“ u petak, 27. avgusta govoriće profesor Milo Lompar, a u subotu će na okruglom stolu biti riječi o „Kulturološkim konfliktima“.

Predstava „Oleana“ biće izvedena na Trgu između crkava 29. avgusta, a 30. avgusta profesor Jovan Delić govoriće o „Pjesništvu Jovana Dučića“. Posljednjeg avgustovskog dana biće upriličeno veče Marine Rajević Savić, autorke kultne emisije „Dok anđeli spavaju“, dok ćemo priču o kotorskom leksionaru i pontifikalu „Lectionarium et Pontificale Catharense 1166“ slušati prvoseptembarske večeri.

Sjutradan, 2. septembra veče će imati ruski pisac Lav Danilkin, dok ćemo 3. septembra publici na Trgu između crkava predstaviti Paštrovski almanah IV. U subotu, 4. septembra predstavićemo publikaciju „Kulturno blago paštrovskih manastira“ autorke Lucije Đurašković koju je objavila Narodna biblioteka Budve, dok ćemo u nedjelju prisustvovati pozorišnoj predstavi „Bedemi ćirilice“, drugoj na ovogodišnjem festivalu Ćirilicom.

Festival ćemo završiti u ponedjeljak, 6. septembra koncertom Gradske muzike Budva.
Detaljan program sa svim učesnicima biće predstavljen na konferenciji za medije koja će biti održana u prostorijama Narodne biblioteke Budve u petak u 12 časova.