Evropski parlament je zemljama jugoistočne Evrope na putu prema članstvu u Evropskoj uniji u srijedu odobrio pretpristupnu pomoć u iznosu od 14,2 milijarde eura, no koja će u idućem sedmogodišnjem razdoblju biti snažnije uvjetovana poštivanjem evropskih vrijednosti.

U pregovorima s Vijećem EU-a o instrumentu IPA III, kojim se uređuje EU-ovo financiranje zemalja na putu prema članstvu, parlament su zastupali hrvatski europarlamentarci Željana Zovko i Tonino Picula koji ističu i da će, osim što će se korištenje tih sredstava uvjetovati napretkom u reformama, Europski parlament imati snažniju ulogu u nadzoru korištenja tih sredstava.

U trećoj generaciji ovog instrumenta za razdoblje 2021- 2027. predviđa se obustava pomoći u slučajevima nazadovanja u području demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u sedam zemalja korisnica tog fonda, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Pomoć Turskoj izazvala je najviše sporova te je usvajanje instrumenta odgođeno zbog glasanja o amandmanima zastupnika desne grupacije Identitet i Demokracija koji su tražili da se obustave pregovori o pristupanju te zemlje EU-u kao i “sva financiranja, posebice putem IPA-e”.

Turska ne dijeli europske vrijednosti, a masovnu imigraciju koristi kao oružje protiv Grčke i članica Unije, obrazložili su svoje protivljenje.

Amandman su zastupnici velikom većinom odbacili na glasovanju u srijedu, iako su se kritikama turskih vlasti, pa i stanja u drugom zemljama korisnicima te pomoći,, u raspravi održanoj u utorak navečer pridružili i zastupnici drugih klubova.

U dvoipolgodišnjim pregovorima o fondu IPA III, ističe Picula, osigurali smo da “parlament u većem opsegu sudjeluje u programiranju pomoći putem delegiranih aktova, kao i prisutnost u geopolitičkom dijalogu s Vijećem i Komisijom”.

Željana Zovko je uoči rasprave istaknula da se “više ništa neće moći uraditi, a da se ne uzima u obzir stav parlamenta”. “Do sada smo samo na kraju dobijali račun i verificirali. Sada imamo uvid u programiranje”, pojasnila je Zovko i ocijenila da je to “povijesno postignuće”.

Picula i Zovko su u obraćanju zastupnicima na plenarnoj sjednici u Strasbourgu istaknuli kako, međutim, ova financijska potpora nije zamjena za politiku proširenja, nego njena nadopuna.

“Usvajanje i potpis nove uredbe o Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) jasna je potvrda podrške EU-a europskim integracijama naših partnera u jugoistočnoj Europi”, navela je Zovko, suizvjestiteljica za IPA III.

Picula je upozorio da se “trenutno Rusija, Turska, zaljevske zemlje, kao i Kina, međusobno i s EU natječu za gospodarski i politički utjecaj na Zapadnom Balkanu, prečesto s potpuno različitim interesima od naših” te napomenuo da proširenje i politika proširenja “jamči vodeću ulogu EU u regiji”.

“Naša financijska ulaganja moraju odgovarati našim ambicijama da budemo geopolitički relevantni na Zapadnom Balkanu i u Turskoj”, obrazložio je iznos od 14 milijardi eura pomoći.

Članstvo u EU kao zajednički cilj može biti kohezivni faktor u inače polariziranim društvima, rekao je Picula.

“Npr. nedavna događanja u Crnoj Gori najbolji su pokazatelj kako usporavanje reformi i npr. politiziranje religioznih događaja uz podršku izvana može imati negativan efekt na podijeljenost društva i stanje sigurnosti u zemlji”, naveo je.

“Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju neopravdano dugo na početak pregovora, premda su učinile više nego neke od zemalja članica. Kosovo je također odavno ispunilo sve kriterije za ukidanje viza. Vrijeme je da njihove napore konačno verificiramo konkretnim odlukama”, zaključio je Picula.

Zovko se također osvrnula na posljednje događaje u Crnoj Gori i incidente povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinju te spomenula potrebu donošenja Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.

Čelnici u partnerskim državama trebaju shvatiti da napredak u njihovom reformskom planu počinje stabilizacijom unutarnjeg stanja u njihovoj zemlji i pronalaženjem rješenja za neriješene probleme, istaknula je zastupnica.

“Prioritet je spriječiti turbulencije koje bi bi prelijevanjem mogle utjecati na građane EU-a ili na naš mir i sigurnost”, zaključila je Zovko.

Austrijski zastupnik Thomas Waitz je ispred kluba Zelenih u raspravi koja je uslijedila pohvalio što je 27 posto sredstava iz fonda IPA III, u skladu s EU-ovim Zelenim planom, namijenjeno zelenim politikama i investicijama u regiji.

Jérôme Rivière je u ime desnog kluba Identitet i demokracija poručio kako je “dosta proširenja”, a ulaganje tolikih sredstava u te zemlje nazvao glupošću Europske unije jer je “svima jasno da Turska nikada neće pristupiti Europskoj uniji”.

Bugarin Angel Džambazki, koji je u govorio u ime grupe Europskih konzervativaca i reformista, je pak optužio Sjevernu Makedoniju da “brutalno krši ljudska prava” jer ne dopušta ljudima da se izjašnjavaju kao Bugari.

Zastupnica Zelenih Tineke Strik je upozorila da politički čelnici u zemljama jugoistočne Europe zlorabe fond za svoj interes, spomenuvši pri tome da, primjerice u Bosni i Hercegovini “sami čelnici opstruiraju proces” pridruživanja EU-u.

Više zastupnika je kritiziralo davanje pomoći Turskoj, poput Talijana Angele Ciocce iz kluba Identitet i demokracija koji je ustvrdio da je “Turska ekstremno islamistička zemlja koja nema nikakve veze s Europom”.