Hercegnovski strip festival danas je stacioniran u kafe restoranu Yachting na šetalištu.
Pored sjajne ponude stripova regionalnih izdavača, od 9 do 17 sati na programu je svima omiljeno crtanje za fanove i crtanje na majicama, a od 21 i koncert bendova „Fast Women & Slow Horses“ čiji je frontmen osnivač HSF-a Nikola Ćurčin i „Best Moon Rising“ sjajnog strip crtača Baneta Kerca koji jedini sa jugoslovenskog prostora crta Zagora.
Specijalni gosti festivala, koji traje do 8. septembra, su Đorđo Pontreli, Mario Milano, Valerio Pićoni i Marćelo Manđantini iz Italije; Aneke Murilenem i Fernando Dagnino iz Španije; Rus Artiom Trakhanov; Njemac Sedat Ozgen; Belgijanac Den Verlinden; Irac Kijan Tormi; Slovenac Izar Lunaček, te Miroljub Milutinović Brada iz Srbije.
Nakon jednomjesečne stanke zbog novog vala covida-19, Izrael 19. septembra otvara vrata skupinama stranih turista, priopćile su u nedjelju vlasti.
Zahvaljujući ubrzanoj kampanji cijepljenja tokom zime, židovska država je u proljeće otvorila glavninu svog gospodarstva, a u svibnju je dopustila ulazak skupinama stranih turista uz pridržavanje zdravstvenih protokola.
No vlasti su 11. avgustq obustavile taj program zbog novog porasta broja slučajeva povezanih s delta varijantom koronavirusa, napose među necijepljenima.
Prošli sedmice imali rekordan broj novozaraženih
Izrael nakon pandemije – foto EPA
Prošle sedmice, kada je počela nova školska godina, zemlja je prijavila rekordan broj, 11.000 zaraženih u danu. Taj je broj u subotu pao na 4.975, izvijestilo je ministarstvo zdravstva, istaknuvši da pada i broj teških slučajeva.
Ministarstvo turizma je tako priopćilo da će od 19. septembra u Izrael moći ući turističke skupine od pet do trideset ljudi, osim onih koji dolaze iz zemalja s takozvane crvene liste na kojoj su trenutačno Brazil, Turska, Bugarska i Meksiko.
Vlasti još nisu obznanile od kada će Izrael biti otvoren za pojedinačne turističke posjete.
“Nema ograničenja za broj stranih skupina koje mogu ući u Izrael”, dodaje ministarstvo turizma u priopćenju, rekavši da je od svibnja do kolovoza “u zemlju ušlo više od 2000 turista, uglavnom iz Sjedinjenih Država i Europe” te da “u tim skupinama nije otkriven nijedan slučaj covida”.
Turisti moraju u zadnjih šest mjeseci biti cijepljeni drugom dozom ili imati potvrdu o cijepljenju trećom dozom, napominju vlasti.
Izrael, koji je među prvim zemljama svijeta procijepio većinu svojih stanovnika, kojih je 9 milona, počeo je ovih sedmica kampanju za docjepljivanje trećom dozom kako bi ojačao imunosni odgovor onih koji su cijepljeni prije više od šest mjeseci.
Treću dozu je primilo više od 2,5 miliona ljudi, objavilo je ministarstvo zdravstva.
Premijer Naftali Bennett pozvao je u nedjelju građane da i dalje budu “oprezni” i poštuju epidemiološke mjere s dolaskom židovske Nove godine, Roš Hašane koja se slavi u ponedjeljak, nakon koje se u rujnu obilježavaju blagdani Jom Kipur i Sukot.
Situacija u Opštinskom odboru DPS-a u Tivtu sve je zategnutija između tzv. starog krila i dijela mlađih članova i funkcionera te partije, a prilike je dodatno otežalo objavljivanje izvoda iz spiska tzv. sigurnih glasača DPS-a u Tivtu pred posljednje lokalne i parlamentarne izbore, čemu je u javnoj polemici sa šeficom OO DPS Tivat i poslnicima te partije u Skupštni Crne Gore Jovankom Laličić, pribjegao aktuelni predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP).
Više nezvaničnih izvora iz tivatskog DPS-a, potvrdilo nam je da atmosfera unutar OO te partije nije najbolja i da se tivatski DPS koji je nakon poraza na lokalnim izborima u tom gradu 30.avgusta prošle godiune, dobio nove koordinatore ispred centrale partije, sada priprema za novu opštinksu izbornu konvenciju u kojoj će se, po svemu sudeći, smijeniti lokalno partrijsko rukovodstvo na čelu sa Laličićevom.
Gradonačelnik Komnenović je, odgovarajuči na javne prozivke Laličićeve na račun aktuelne tivatske vlasti građanskih listi NP, BF i GB, prije nekoliko dana objavio izvod iz internog stranačkog spiska tivatskog DPS-a sa procjenom rezultata glasanja na lokalnim i parlamentarnim izborima 20.avgusta prošle godine. Riječ je o kompletnoj evidenciji biračkog tijela Tivta u kojoj su jasno naznačeni svi glasači iz Tivta, a ne samo glasači DPS. Dokument pod nazivom „Četvrta procjena – konačno“ iz avgusta 2020. do detalja prati kako je ko glasao u Tivtu na izborima 2012. i 2016. kojoj partiji pripada, ime kontakta DPS aktiviste koji je za njega zadužen, pa sadrži čak i podatak da li je taj birač išao 2019. na litije MCP ili ne. Na spisku je i ime same Jovanke Laličič sa na znakama sa kojim od građana ona treba da pred glasanje, obavi razgovor i utiče na njihovo biračko opredjeljenje.
Nakon što je Komnenović objavio dio ovog insternog stranačkog diokumenta tivatskog DPS-a i najavio da će na svako dalje javno reagovanje šefice tivatskjog DPS-a nastaviti sa publikovanjem dokumenata o nepočinstvima bivše lokalne vlasti koju je predvodio DPS, Laličić je naglo obustavila dalju medijsku polemiku sa njime.
Ni iz OO Tivat, niti iz centrale DPS Crne Gore ni nakon pet dana, nije odgovoreno na traženje da prokomentarišu činjenicu da je njihov glavni politički openent na lokalnom nivou, došao u posjed povjerljivog internog stranačkog dokumenta koji sadrži i brojne podatke koji, u normalnim okolnostima, ne bi mogli biti poznati bilo kojoj partiji: od toga kako je poimenično ko od građana glasao na izborima 2012. i 2016. godine, do toga da li je išao na litije ili ne. Nisu odgovorili ni na pitanje iz kojih izvora je DPS došao do ovih podataka.
DPS Tivat
Prema nezvaničnim saznanjima iz vrha aktuelne tivatske vlasti, njima su izvori iz lokalnog DPS-a koji su nezadovoljni načinom rukovođenja opštinskimm odborom te partije od strane Laličićeve, u međuvremenu dostavili još dosta druge interne stranačke dokumnetacije i “papira čije bi objavljivanje moglo dodatno kompromitovati lično Laličićeevu i sam DPS Tivta”.
“Dio takvih partijskih dokumenata našli smo i sami na računarima u kancelarijama Opštine proteklih mjeseci, a koje su ranije koristili neki istaknuti DPS kadrovi bivše vlasti. Oni se, da li iz neopreznosti ili neke druge namjere, nisu ni potrudili da ih obrišu ili unište, tako da raspolažemo sa velikom količinom podataka o svemu što su Laličićeva i njene stranačke kolege – bivši predsjednik Opštine Siniša Kusovac i nekadašnji predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel, radili i kako su kršili zakone po više odsnova, ne samo u političko-izbornom smislu. Takvu dokumnetaciju stalno dobijamo i od samih nekih članova OO DPS Tivta koji su nezadovoljni prilikama u tom odboru.”- kazao nam izvor iz vrha aktuelne tivatske lokalne vlasi koji je insistirao na anonimnosti.
Iz OO i centrale DPS Crne Gore nije odgovoreno na pitanje imaju li saznanja o tome da su neki njihovi članovi u međuvremenu predstavnicima aktuelne lokalne vlasti u Tivtu, dostavili još interne stranačke dokumentacije ili druge eventualno za lokalne funkcionere DPS-a, kompromitujuće dokumentacije.
„Što po vama „curenje“ tih dokumenata u ruke vaših političkih oponenata ili medija u Titu, govori o stanju međusobnih odnosa i povjerenja članova OO DPS Tivat?“ – pitanje je na koje od DPS-a nism dobili komentar.
Nije odgoreno ni na naše pitanje zašto Laličićeva, nakon poraza DPS koji je 30.avgusta prošle godine nakon skoro četvrt vijeka kontinuirane vlasti, izgubio Tivat i to ne od klasične opozicione političke partije, već od oponenta u obliku građanskih listi, nije u skladu sa tada važećim Statutiom DPS-a, podnijela ostavku na mjesto predsjendice OO. Ona je to po Statutu, morala da uradi. Isto tako – ne poštujući odredbu Statuta da u slučaju lošijeg izbornog rezultata DPS u odnosu na prethodne izbore, ostavku mora podnijeti i predsjednik Opštine iz redova te partije, lani je postupio i tadašnji gradonačenik Siniša Kusovac.
Upravo u ponašanju Laličićeve, Kusovca i Novosela koji personifiukuju tzv. „staro krilo“ partije u Tivtu, te dijela njima bliskih lokalnih partijskih funkcionera koji su ujedno obavljali i istaknute dužnosti u bivšoj opštinskoj upravi Tivta, mlađi dio članstva DPS u Tivtu vidi razloge zašto je ta partija izgubila vlast u gradu koji je za DPS simbolički, iziuzuetno značajan kao mjesto najvećih stranih investicija u Crnoj Gori za koje DPS sebi pripisuje zasluge. Stoga u OO već duže vrijeme vlada napetost i latentni sukobi „stare garde“ i mlađih kadrova koji smatraju da je došlo vrijeme da se tivatski DPS temeljno kadrovski renovira, a Laličićeva, Kusovac, Novioesel i još nekoliko njima bliskih kadrova, „poašlju u političku penziju“. U tome mlađi kadrovi računaju na podršku novih koordninatora za Tivat ispred Predsjedništva i Izvršnog odbora DPS Crne Gore – bivšeg ministra sportrta Nikole Janovića i bivšeg predsjednika organizacije mladih DPS CG, Aleksandra Aca Pavićevića. Njih dvojica na pozicijama stranačkih kordinatora za Tivat, zamijenili su Predraga Neneziča i Gorana Jevrića koji su prije toga, godinama insistirali na starom i u javnosti prilično kompromitovanom kadru na rukovodećim mjestima OO DPS Tivta, zbog čega mlađi tivatski DPS-ovci sada očekuju od novih koordinatora da unesu kadrovske promjene i osvježe partiju na predstojećoj njenoj opštinskoj izbornoj konvenciji.
U sklopu trilateralnog programa projekta „Exchange“ naredne godine će turistima koji će posjetiti Kotor, zatim onima koji borave u Dubrovniku i Mostaru biti dostupna plava propusnica.
“Na ovaj način bi turisti mogli da posjete tri lokaliteta u sva tri grada po povoljnijoj cijeni, ali će popusti, ukoliko bude privrednika zainteresovanih za saradnju, važiti i za druge sadržaje poput ugostiteljskih i trgovačkih objekata koji bi na ovaj način posjetiocima koji kupe plavu propusnicu nudili snižene cijene“ – kazao je predstavljajući projekat v.d. direktora Turističke organizacije Jovan Ristić.
Lokaliteti su: Hutovo blato kao park prirode u Mostaru, Dubrovački akvarijum i Institut za biologiju mora odnosno Akvarijum Boka u našem gradu.
“Prodaja plave propusnice bila bi organizovana za početak na po jednom punktu u ova tri grada i predviđala bi dvadeset odsto popusta za ova tri lokaliteta, ali pruža i mnogo drugih mogućnosti jer u cijeli projekat mogu biti uključeni privrednici iz oblasti turizma, ugostiteljstva, trgovine i svi oni koji žele da ponude svoje usluge uz pomenuti popust od dvadest odsto“ – objašnjava Ristić.
Kotor – foto Boka News
Prema njegovim riječima, u planu su slični benefiti koji će važiti i samo na lokalnom nivou, ali i olakšice za turiste u vidu objedinjenih opštih informacija koje su svim posjetiocima potrebne.
“Sličnu vrstu propusnice planiramo da izradimo i za posjetu kulturno-istorijskim sadržajima u samom gradu u koje se ulaz naplaćuje, a takođe u saradnji sa Opštinom Kotor planiramo pokretanje aplikacije pomoću koje bi turisti mogli da na jednom mjestu vide turističku ponudu, kovid informacije, vremensku prognozu i sve one informacije koje bi im mogle biti korisne“ – zaključio je Ristić ranije za Radio Kotor.
Dan Nacionalnog parka Durmitor obilježava se 6. septembra uz niz promotivnih i edukativnih aktivnosti koje imaju za cilj da posjetioce upoznaju sa značajem i bogatsvom ovog zaštićenog područja.
Povodom Dana NP Durmitor biće organizovana promotivna vožnja električnim vozom od centra grada do Centra za posjetioce za djecu iz Osnovne škole Dušan Obradović i vrtića Eko-bajka sa Žabljaka, kao i edukativna radionica posvećena divokozi.
U terminu od 12 do 15 časova posjetioci će moći da uživaju u besplatnoj vožnji čamcima po Crnom jezeru.
Za ljubitelje aktivnog odmora biće organizovana pješačka tura Barno – Zminje – Crno jezero sa početkom u 10 časova (okupljanje kod rampe nacionalnog parka).
Durmitor – Zminje jezero . foto Boka News
U Upravnoj zgradi NP Durmitor od 10 do 12 časova svi zainteresovani će imati priliku da posjete izložbu leptira i insekata i saznaju više o njihovoj raznovrsnosti i značaju, kao i ulozi koju nacionalni park ima u njihovoj zaštiti.
Durmitor je proglašen nacionalnim parkom 1952. godine, a od 1980. nalazi se na UNESKO Listi Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa. Park obuhvata masiv planine Durmitor, kanjone rijeka Tare, Drage, Sušice i najviši dio kanjonske doline Komarnice, sa kojih se uzdižu brojni planinski vrhovi, od kojih je njih 48 sa preko 2.000 metara nadmorske visine. Durmitor krase 18 ledničkih jezera nazvanih “gorske oči”. Kanjon rijeke Tare, čija je visina 1.600m iznad nivoa rijeke proglašen je za Svjetski ekološki rezervat.
Avganistanske studentkinje moraće da nose crnu abaju sa nikabom koja pokriva lice i pohađaće časove u grupama u kojima su samo djevojke, navodi se u dekretu koji je novi talibanski režim izdao uoči otvaranja privatnih univerziteta u Avganistanu.
Žene u ovim ustanovama moraće da napuste nastavu pet minuta prije studenata i da budu u čekaonicama dok muškarci ne napuste prostorije fakulteta, navodi se u dokumentu koji je objavilo ministarstvo obrazovanja.
Univerziteti će morati da angažuju žene predavače za studentkinje ili “starije učitelje” provjerenog morala.
U vrijeme kada je talibanski islamistički pokret prvi bio na vlasti, od 1996. do 2001, zbog pravila o nemiješanju studentkinja i studenata skoro sve Avganistanke nisu bile u mogućnosti da studiraju.
Talibanski borci zauzeli su većinu Avganistana prošlog mjeseca i proslavili odlazak posljednjih američkih vojnika posle 20 godina rata. Ta pobunjenička grupa sada mora da vlada ratom razorenom zemljom koja je uveliko zavisna od međunarodne pomoći.
Epidemiološka situacija u zemljama Zapadnog Balkana pogoršava se iz dana u dan. Uz kontinuirani rast broja novozaraženih, raste i broj osoba preminulih od posljedica COVID-19.
Samo u posljednja 24 sata na Kosovu su od posljedica zaraze korona virusom preminule 24 osobe, u Srbiji 21, Bosni i Hercegovini 12, Hrvatskoj 8, a Crnoj Gori četiri osobe.
U Srbiji 2.800 novozaraženih
U Srbiji je u protekla 24 sata od posljedica bolesti COVID-19 umrla 21 osoba, a registrovano je 2.800 novih slučajeva zaraze od 11.363 testirane osobe, saopćilo je Ministarstvo zdravlja na stranici covid-19.rs, prenosi FoNet.
Na bolničkom liječenju je 1.479 osoba, od kojih 108 na respiratoru.
Od početka epidemije 779.723 osobe su oboljele od korona virusa, a umrlo je 7.379 pacijenata, saopćilo je Ministarstvo.
Urađeno je 5.101.239 testova, a procenat smrtnosti je 0.95 posto.
BiH: 333 novozaraženih, 12 preminulih
U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata registrovana su 333 nova slučaja zaraze korona virusom, a prijavljeno je 12 smrtnih slučajeva od posljedica COVID-19, prenosi Anadolija.
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.287 uzoraka, od čega su 234 pozitivna na korona virus. U istom vremenskom periodu u ovom bh. entitetu prijavljena su tri smrtna ishoda.
U laboratorijama na području bh. entiteta Republika Srpska izvršеnо је tеstirаnjе 283 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi kоrоnаv irus pоtvrđеn је kоd 92 оsоbе. Prijavljeno je dеvеt smrtnih slučајеvа.
U Brčko distriktu preminulih nije bilo, a prijavljeno je sedam novih slučajeva zaraze.
U Hrvatskoj još 539 novozaraženih
U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 539 novih slučajeva zaraze korona virusom, a preminulo je osam osoba, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je 4431, među njima je 485 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 52 pacijenta, prenosi Hina.
Od početka pandemije u Hrvatskoj je zabilježeno 377.838 osoba s korona virusom, od kojih je 8370 umrlo. Ukupno se oporavilo 365.037 osoba, od toga 552 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 8926 osoba.
Do danas su ukupno testirane 2.593.182 osobe, od toga 9174 u posljednja 24 sata.
Crna Gora: 472 nova slučaja zaraze
Od posljedicazaraze korona virusom, u Crnoj Gori su u posljednja 24 sata preminule četiri osobe.
Kako je saopćteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) u Podgorici, registrovana su još 472 nova slučaja COVID-19, prenosi Tanjug.
IX “Big game fishing 2021” u Herceg Novom završio je u subotu proglašenjem pobjednika i uručenjem nagrada i pehara. Najuspješnija je bila ekipa “Palmon strike” sa 440 bodova, drugo mjesto zauzela je ekipa “Montefish” koja je osvojila 380 bodova, a treće mjesto pripalo je timu “Palikuća company” sa 348 bodova.
Pehar za najveći ulovljeni primjerak pripao je timu “Montefish” za tunu tešku 54 kg i 280 grama.
Ocjenu sudija i vaganje ulova izvršio je Mladen Rostović, sudija i predsjednik Udruženja za sportski ribolov na Crnogorskom moru.
Foto Big Game 2021. HN
Nebojša Šaponjić, jedan od osnivača takmičenja, rekao je na svečanosti zatvaranja turnira da “ne završavaju deveto već počinju deseto izdanje takmičenja u Herceg Novom”.
Čestitao je dobitnicima, zahvalio se gostima, učesnicima i domaćinu Racu Gardaševiću koji ih godinama okuplja u Brodogradilištu.
Big Game HN 2021.
Ekipa “Palmon strike”, kapiten Denis Mandić, po treći je put prvak “Big game fishinga”, a najljepše dojmove ostavljaju sa druženja i takmičenja, rekao je član tima Gligo Mitrović.
-Uslužilo nas je lijepo vrijeme, a poslužena je i riba, prezadovoljni smo takmičenjem. Ovo takmičenje donosi znanje i kvalitet, ali i druženje na prvom mjestu. Upoznajemo stare prijatelje iz Srbije, Rusije, ovog puta iz Francuske. Zalažemo se da naredno takmičenje bude na principu hvatanja i ispuštanja, rekao je Mitrović.
Big Game HN 2021.
Raco Gardašević, kapiten ekipe “Big Game”, nije krio zadovoljstvo uspješnom organizacijom takmičenja.
-Svi se dobro osjećamo, svi smo zadovoljni, družimo se. Riba prvog dana nije radila, drugog možemo reći osrednje, a posljednjeg dana takmičenja bilo je dobro, rekao je Gardašević i najavio da za sljedeću, jubilarnu desetu “Veliku igru” neće proširiti takmičenju, ali će za učesnike napraviti opsežniji program.
Big Game HN 2021.
Kao i prethodnih godina, Resto bar Jadran i Gradska kafana dodijelili su nagrade za najsretniji tim za koji je izabran tim dr. Milana Čolića.
Na ovogodišnjem takmičenju učestvovao je 21 tim iz Srbije, Rusije, Francuske, Njemačke i Crne Gore, a ulov je bio najbolji tokom trećeg dana takmičenja.
Foto Big Game 2021. HN
“Big game Herceg Novi” i Udruženje za sportski ribolov na moru Crne Gore organizatori su ovog takmičenja uz pomoć sponzora – kompanije Konstantin iz Ivanjice, NTC, pivare Mamut, Moet Chandon, Ancora Nautic shop iz Baošića i caffe bar Citadel.
Od posljedica infekcije virusom kovid-19 u Crnoj Gori su preminule četiri osobe, a u posljednja 24 sata registrovana su još 472 novopozitivna slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Naveli su da je obrađeno 3.480 uzoraka na novi koronavirus.
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
145
Nikšić
54
Bar
47
Ulcinj
39
Pljevlja
31
Bijelo Polje
26
Budva
23
Rožaje
22
Berane
14
Tivat
14
Herceg Novi
12
Cetinje
10
Kolašin
8
Danilovgrad
7
Kotor
5
Plav
5
Tuzi
5
Petnjica
2
Plužine
1
Gusinje
1
Šavnik
1
Ukupno
472
Preminuli pacijenti, kako je saopšteno, bili su iz Rožaja (2), Podgorice (1) i Nikšića (1). Najmlađi je imao 65, a najstariji 91 godinu.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.757.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 621 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.090. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 118.104”, saopšteno je iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Prema predanju, tehnika izrade čipke u Dobrotu je stigla pomorskim putem, da li je donio neki pomorac, trgovac ili sveštenik nije sigurno, ali se u Dobroti pominje još od 12 vijeka a država Crna Gora ju je 2013. godine prepoznala zaštitila je kao nematerijalnu kulturnu baštinu.
Naša sagovornica, profesorka u penziji, Nada Radović, važi za najpoznatiju vezilju a svoje umjeće sticala je od 1964. godine kada ju je izradi dobrotske čipke učila Anđica Đurović.
„Ja sam od Anđice učila prije skoro 60 godina a prije pola godine, na moju veliku radost, pozvala me njena unuka, da me pita da li je mogu naučit izradi dobortoske čipke. Dovela je i drugaricu, Prčanjke dvije, meni puna duša, prave Bokeljke a jedna od njih direktan potomak moje učiteljice veza“
Dobrotska čipka, Nada Radović
Izrada dobrotske čipke, kako kaže, nije jednostavana „Ako se radi pun vez za jedan santimetar neophodno je pet do šest sati veza dok je vazdušasti nešto kraći, za centimetar njegove izrade potrebno dva, dva i po sata rada“.
Svoje radove profesorka Nada radi otprilike po tri mjeseca a inspiraciju nalazi svuda oko sebe. Jedan od novijih motiva koje je izvezla jeste motiv školjke palasture.
„Na radiju sam čula da je školjka palastura u izumiranju, a ja ih pamtim kada su se iz našeg mora izranjale i po nekoliko metara duge. Bila sam baš tužna kada sam to čula i onda sam odlučila da uradim plasturu sa svim sadržajima morskog blaga našeg prostora.“, kaže nam ova Dobroćanka i objašnjava svoj rad „Tu je riba, tu je koral, biser, trava, tu je meduza, tu je zvijezda. Bogata unutra urađena a kostur je palastura“
Svoje mnogobroje radove, ova vrijedna vezilja podijelila je u tri bajke „Prvu bajku sam posvetila ženama koje nikad nisu ime svoje ostavile kao znak da su postojale. Druga bajka je posvećena kotorskim pjacama. To je Karampana, Sat, Pompa… to nije zatvorena priča, na njoj i dalje radim. Onda sam išla na simbole svijeta koji su isto vrijeme i naši simboli… Ni to nije zatvorena priča jer sam uz to uradila i palasturu koja je dio ovog kraja. Tu je zatvoren priča, bajka Lovćenu u kojoj se nalaze radovi poput Jezerskog vrha, kapele i Mauzoleja“
Dobrotska čipka, radovi
Alat kojim stvara ova remek dijela su naprstak, šivaća igla, male nožice, mekana podloga preko koje ide paus papir na kome je naslikana slika po kojoj se radi vez.
„Ta slika se prvo odradi mostićima da bi oni čuvali konac da ne leti jer onda se ne može raditi. Prethodno se nacrta pa se sa slike prenese na paus papir i tu se radi“, objašnjava Nada.
„Ako je ovo djelo tradicije našeg kraja onda moramo, bez obzira gdje da idemo da učimo da znamo da nove elemente ne smijemo unositi u tradicionalno dijelo. Ne smijemo jer ćemo ga izgubiti“ napominje ona, i kaže da uvijek podstiče mlađe da uče i čuvaju tradiciju „Ako neko neće da ti neko kaže nešto, slušaj ga i kradi od njega. Kradi zanje ako neće da ti ga da. A ja sam, kao prosvetar, naučena sam da moram sve što znam da ponudim djeci“
Sačuvani radovi dobrotske čipke su neprocenljive vrijednost „Ovo što ja radim može da ima cijenu ali je ja ne prodajem. Ja svoje čuvam da poklonim Kotoru, Tivtu, Budvi…našim krajevima Crne Gore“
Dobrotska čipka, proces rada
Iako već vijekovima veze, vrijedna profesorka ne odustaje od svog umjetničkog rada „Ja sam ovo vrijeme iskoristila za čipku, odradila nekoliko zaista posebnih dijela jer to više nije ručni rad, to je umjetnički rad. Nisam još stala, i dalje tražm, i dalje otkrivam novo“.
Osim kao profesorku i vezilju, Nadu Radović, širom Boke prepoznaju i po izradi stare delicije, dobrotske torte u čiju čast je napisala knjigu koja će ubrzo biti objavljena.
