Muzički bioskop, inovativna multimedijalna forma za najmlađe, biće izvedena u sklopu programa Tivat Music Festivala, u utorak 15. jula, na Piazza Centrale-u, od 20:30h.
Po prvi put u Crnoj Gori, najmlađa publika će imati priliku da gleda savremene animirane filmove stranih autora uz pratnju kamernog ansambla koji će uživo izvoditi muziku i zvučne efekte, sinhronizovane sa projekcijama na platnu. Ovaj projekat TMF realizuje u saradnji sa Music Art AssociationTEKIART – udruženjem iz Kragujevca, i donosi na kreativan način interpretaciju klasične muzike djeci, stvarajući nezaboravno iskustvo koje spaja film, muziku i igru.
Predstavu upotpunjuje interaktivna prezentacija kompozitora, muzike i instrumenata, a namenjena je prvenstveno deci, s ciljem njihovog upoznavanja sa svetom muzike i razvijanja muzičke pismenosti.
Luštica Bay – foto Boka News
Mališani će na ovim događajima biti u prilici da uživaju u spoju prirode, umjetnosti i filma na neuobičan i uzbudljiv način.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, od sredine dana slab do umjeren razavoj oblačnosti, prvenstveno u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 25 do 36 stepeni.
Temperatura mora u 8 sati (°C): Bar 22, Herceg Novi 25, Ulcinj 23
Utorak, 15.07.2025.
Promjenljivo oblačno, u južnim predjelima duži sunčani periodi. Sredinom dana ili poslijepodne u kontinentalnim oblastima mjestimično kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, u drugom dijelu dana mjestimčno umjeren do pojačan sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 24, najviša dnevna od 22 do 36 stepeni.
Svečanim otvaranjem pod nazivom “Mostovi muzike”, Međunarodni festival KotorArt zaplovio je u svoje 24. izdanje. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore.
Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić.
Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora.
Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg.
Kotor art otvaranje 2025.
Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora.
Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala.
Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.
Kotor art otvaranje 2025.
Centralni trenutak večeri bio je govor direktora festivala, pijaniste i univerzitetskog profesora, Ratimira Martinovića, koji je pozornicu za govore pretvorio u snažnu platformu za javnu odgovornost i borbu za očuvanje UNESCO statusa grada Kotora.
“Govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću”, poručio je Martinović, podsjetivši da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. “Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji – ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost, kazao je Martinović, ističući da su svjetla pozornice, tradicija, podrška – ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor.
Napisao sam cijeli govor koji vam neću pročitati. Iz prvobitnog govora, Martinović je posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage večerašnje goste, porodicu Karadaglić, i naravno – na crnogorskog viteza Miloša, koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Wigmore hall-u u Londonu, bio ovdje večeras, sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu, i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju, i da ga čuju, ali i da ga zagrle, čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju” – kazao je Martinović.
Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama: Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad.
Kotor art otvaranje 2025.
Martinović je posebno zahvalio predsjedniku Opštine Kotor, Vladimiru Jokiću, i svim gradskim službama, na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju naših programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo.
Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay. U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope: Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras.
Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.
Zaključio je apelom: Na nama , Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog Grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dodju tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ-kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli.
Na svečanosti su govorili i gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, i ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Kotor art otvaranje 2025.
Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, je poručio:
Ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode… i dodao da, uprkos izazovima, Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima.
Kotor art otvaranje 2025.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je: Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama.
Snažnu poruku poslao je i ambasador EU, Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta.
Kotor art otvaranje 2025.
KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom.
Izuzetna muzička noć obilježila je Dan državnosti u Budvi, gdje je hiljade posjetilaca uživalo u energiji legendarnog benda Prljavo kazalište na glavnom gradskom trgu.
„Ovom prilikom želim da se zahvalim svim turističkim poslenicima, kao i našim partnerima na projektima, koji su svojim trudom, znanjem i predanošću doprinijeli razvoju turizma i promociji Budve kao prepoznatljive destinacije na mapi regiona i šire. Budvu svakim danom činimo ljepšom, atraktivnijom i zanimljivijom destinacijom“, poručila je Ana Vujošević, direktorica Turističke organizacije opštine Budva, čestitajući Dan državnosti Crne Gore svim građankama i građanima, kao i 21. rođendan same organizacije.
Dan državnosti Budva
Upravo ta poruka bila je najbolji uvod u veče ispunjenu zvucima bezvremenskog roka, gdje je Prljavo kazalište održalo nezaboravan koncert, koji je ispunio trg pjesmom, emocijama i snažnom povezanošću publike sa izvođačima. Povodom Dana državnosti Crne Gore i Dana Turističke organizacije, Budva je sinoć potvrdila svoj status jedne od vodećih muzičko-kulturnih destinacija regiona.
Program je otvoren posebnom dječijom modnom revijom „Catwalk School Budva“, dok je muzički segment započeo nastupom Gradske muzike Budva, koja je i ove godine pokazala kako tradicija i umjetnost mogu ići ruku pod ruku.
Više hiljada ljudi svih generacija uživalo je u koncertu Prljavog kazališta, uz hitove poput „Mi plešemo“, „Zaustavite zemlju“ i mnoge druge, koji su izazvali ovacije i zajedničko pjevanje cijelog trga.
Dan državnosti Budva
Prema riječima Ljubice Pribilović iz Turističke organizacije Budve, ova institucija je samo u posljednje tri godine realizovala više od 500 događaja. Kako je istakla, upravo ovakvi otvoreni koncerti doprinose međunarodnom pozicioniranju Budve kao kulturne prijestonice regiona. Pribilović je najavila i nastavak proslave:
„Drugog dana manifestacije uslijediće koncert crnogorskog izvođača Isaka Šabanovića u 21 čas, a potom i nastup zvijezde večeri – Adija Šoše. Prije njih, publiku će zagrijati mladi talenti iz Budve, učesnici takmičenja ‘Budva u ritmu Evrope’ kazala je ona.
Gradska muzika Budve još jednom je podsjetila na važnost očuvanja kulturnog nasljeđa kroz muziku.
„Ovaj koncert je podsjetnik na to koliko tradicija i muzika zajedno mogu oplemeniti svakodnevicu. Posebna nam je čast što smo večeras bili na ovoj bini zajedno sa Prljavim kazalištem, na čijim smo pjesmama odrasli“, izjavio je Željko Vasović iz Gradske muzike.
Dan državnosti Budva
U modnom dijelu večeri, mnogobrojni mališani oduševili su publiku revijom modne škole „Catwalk School Budva“. Mlada članica škole, Milica Ranković, zahvalila se na prilici da pokažu svoj rad i učestvuju u ovako velikom događaju.
Na kraju večeri, frontmen i gitarista Prljavog kazališta, Jasenko Houra, podijelio je svoj utisak:
„Već dugi niz godina često dolazimo u Crnu Goru i svaki put nam je zadovoljstvo nastupati ovdje. Ne treba nam dodatna motivacija – kada izađemo pred ovakvu publiku, sve dolazi prirodno. Budva večeras – emocija, pjesma, more… sve je bilo na svom mjestu.“
Ova veče još jednom je potvrdila ono što Budva s pravom ističe – da je mjesto gdje tradicija, umjetnost i energija savremenog doba žive zajedno.
Dan državnosti Crne Gore, 13. jul, obilježen je juče tradicionalnim polaganjem vijenaca na spomenik Bezmetković i evociranjem sjećanja na dva ključna istorijska događaja – međunarodno priznanje Crne Gore 1878. godine i antifašistički ustanak 1941. godine.
Vijence su položili predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Miloš Konjević, glavni administrator Nenad Đorđević, ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, te predstavnici OBNOR-a 1941-1945 Herceg Novi i OBNOR-a Kula, Bokeljska mornarica 809 Herceg Novi, Udruženje vojnih penzionera i Opštinski odbor Demokrata.
Katić je istakao da se danas prisjećamo dvije istorijske prekretnice koje su oblikovale naš identitet i da 13. jul u sebi nosi poruku o snazi naroda da se, uprkos okolnostima, digne u odbranu slobode i osnovnih ljudskih vrijednosti.
Dan državnosti i antifašističkog ustanka
“Oni koje danas pominjemo, čija imena su uklesana na ovom spomeniku, jesu i žrtva i zavjet. Njihova hrabrost nas obavezuje, jer kultura pamćenja nije samo čin poštovanja prema prošlosti – ona je temelj odgovorne sadašnjosti i jedina čvrsta osnova budućnosti. Narod koji ne pamti lako izgubi put, zajednica koja ne njeguje svoje korijene postaje ranjiva na zaborav i ravnodušnost”, kazao je Katić i naglasio da je Herceg Novi grad koji ne zaboravlja svoje hrabre pretke i koji iz njihove borbe crpi snagu da bude bolji – za mlade koji odrastaju u njemu, za porodice koje u njemu stvaraju dom, za svakog čovjeka koji u ovom gradu traži poštovanje i dostojanstven život.
“Iskreno vjerujem da jedini istinski način da se odužimo precima jeste da stvorimo društvo koje će služiti na ponos i čast mladim naraštajima – društvo u kojem će imati priliku da rastu slobodno, žive ispunjeno i sa ponosom Herceg Novi nazivaju svojim domom”, poručio je predsjednik hercegnovske Opštine.
Milan Vajagić iz hercegnovskog OBNOR-a dao je detaljan prikaz složenosti događaja iz četrdesetih godina prošlog vijeka, naglašavajući da i danas, više od osamdeset godina kasnije, moramo njegovati kulturu sjećanja i jasno osuditi svaki pokušaj narušavanja antifašističkih vrijednosti.
Dan državnosti i antifašističkog ustanka
“Uzmimo za primjer naših pet Danica, koje su imale samo između 18 i 22 godine kada su poginule. Većina mladih izabrala je najteži, ali i najčasniji put borbe na kome ih je smrt pratila kao sopstvena sjenka. Ali oni su najmanje o smrti mislili. Najviše su mislili o ciljevima za koje se bore i koji moraju biti ostvareni, bez obzira na teškoće, stradanja i žrtve. Borili su se za pravi, puni ljudski život, za život u slobodi i socijalizmu. Sve njihove žrtve nam moraju nam biti putokaz i inspiracija. Za ovakve borce zaborav bi bio najnepravednija vrsta smrti. A on može, zbog obilja novih i aktuelnih činjenica, briga i teškoća, da izbriše iz sjećanja čak značajne događaje i divne i drage ljude i vrijednosti koje ne bi smjeli biti zaboravljeni. Mi to ne smijemo dopustiti i na ovakvim i sličnim okupljanjima. Moramo stalno njegovati kulturu sjećanja na te ljude i njihove nesebične žrtve za našu slobodu i dostojan život”, kazao je Vajagić.
Prisutnima se obratio i Milorad Nešić ispred Bokeljske mornarice 809, koji je istakao da je trinaestojulski ustanak bio događaj koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje samo njegova brojnost, niti površina teritorije na kojoj živi, te kao takav dao nadu za sve porobljene narode Evrope i bio uvod u herojsku norodnooslobodačku borbu jugoslovenskih naroda.
“Od nas se sada očekuje da budemo dostojni nasljednici heroja naše prošlosti, da budemo mudri, da čuvamo i unaprijeđujemo građansku Crnu Goru. Samo takva Crna Gora može ostati vjerna svojoj slobodarskoj antifašističkoj tradiciji i time ostati sigurna kuća za sve buduće generacije”, naglasio je Nešić.
U okviru obilježavanja Dana državnosti, večeras će biti održan defile Gradske muzike i mažoretki Herceg Novi rekonstruisanom Njegoševom ulicom, od Trga Nikole Đurkovića do parka Boke, s početkom u 20.30. Program će dodatno obogatiti nastup dječijeg hora „Cvrkutići“.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za igrače do 16 godina u Istanbulu.
Crnogorski vaterpolisti savladali su u meču za treće mjesto selekciju Hrvatske 12:7 (4:2, 3:2, 2:1i 3:2).
Pitanje pobjednika nije se postavljalo nijednog momenta, jer je naša reprezentacija od prvog napada pokazala da je bolja.
Sjajni golman Jakša Milanović začarao je mrežu, njegove odbrane motivisale saigrače, pa je Crna Gora povela 4:1 u finišu prve četvrtine i sigurnu prednost nije ispuštala do kraja.
Po tri gola upisali su Danilo Roganović i Andrej Durutović, dva Luka Cerović, po jedan Luka Popović, Matija Franeta, Petar Nikolić i Luka Dragović.
Uspješan nastup kompleiralo je priznanje Jakši Milanoviću za najboljeg golmana turnira.
Bronza iz Istanbula je 13. odličje mlađih selekcija na velikim takmičenjima od 2006. godine.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, 13. jul, danas je na gradskoj rivi Pine priredilo Matine koncert.
Brojni posjetioci koji su se zatekli na gradskoj rivi u jutarnjim satima uživali su u koncertu, GPD Tivat pod dirigentskom palicom Nevile Klakor.
Tivćani i njihovi gosti uz poznate, neponovljive, valcere, marševe, evergrine, izvođače su nagradili brojnim aplauzima.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
1 od 4
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
Matine koncerti održavaju se subotom ujutro na gradskoj rivi Pine sa ciljem promocije grada Tivta i gradskog limenog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života u njemu.
Stanovnici Prizrenske ulice u Herceg Novom – Igalo, izrazili su nezadovoljstvo zbog izvođenja građevinski radovi na stambeno-poslovnom objektu uprkos zabrani radova tokom ljetnje turističke sezone.
“Naime, prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata Crne Gore, član 168 jasno propisuje da se svi radovi na gradilištima moraju obustaviti tokom ljetnje turističke sezone, tačnije u periodu od 15. juna do 15. septembra, posebno u urbanim zonama koje su podložne povećanom prometu i boravku turista. Međutim, investitor ovog objekta se očigledno oglušuje o zakon, jer se radovi nastavljaju nesmetano i danas – 13. jula, usred glavne sezone”, poručuju oni.
„Uprkos svakodnevnim pozivima komunalnoj inspekciji, i dolasku policije koja navodno piše prekršajne prijave, radovi se nastavljaju bez prestanka, uz konstantnu buku, prašinu i narušavanje javnog reda i mira. Građani su ogorčeni, turisti zatečeni, a sve podsjeća na potpunu pravnu anarhiju.
Dodatno zabrinjava što firma koja izvodi radove nema nikakvu vidljivu dozvolu za rad, postavljenu tablu sa informacijama o radovima koju su dužni postaviti po zakonu, niti je iko od stanara imao uvid u bilo kakvu zvaničnu dokumentaciju. Prvo su tvrdili da imaju “usmeni dogovor” – što je apsurdno i potpuno neozbiljno – da bi sjutradan rekli da ipak posjeduju neki “papir” koji je, zamislite, izgubljen u kancelariji. I tako svaki put – papir ne postoji, a radovi se nastavljaju.
Ovo nije samo pravno već i društveno pitanje – ako zakon važi za sve, neka važi i za ovu firmu. Ako postoje pravila i rokovi za obustavu radova, neka se i oni poštuju. Objekat koji se gradi nije nikakvog javnog značaja – riječ je o privatnim stanovima i poslovnim prostorima.
Ko dozvoljava nelegalne radove, zbog koga zakon ne važi, i ko je potpisao “usmeni dogovor”? Ili još bolje – ko režira ovu građevinsku dramu?
Nadamo se da će nadležni organi i inspekcije ovaj slučaj konačno riješiti, i da se zakon počne primjenjivati jednako na sve“ – poručuju stanovnici Prizrenske ulice, Herceg Novi, Igalo.
Tradicionalno na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, na trgu ispred Katedrale sv. Tripuna, biće upriličeno svečano otvaranje KotorArta – Don Brankovih dana muzike u 21.30 sati.
Po prvi put u okviru svečanog otvaranja nastupiće Festivalski orkestar Crne Gore, kojem će se na sceni pridružiti Gradska muzika Kotor, tradicionalna ženska vokalna grupa Đude, klapa Štiglići, kao i guslar Nikola Krivokapić. Ansambl će predvoditi novi ko-umjetnički direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike i šef dirigent orkestra, maestro Mladen Tarbuk.
Svečanim otvaranjem pod nazivom “Mostovi muzike” obilježava se 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, legendarnog kralja valcera. Ovaj događaj ujedno promoviše crnogorsko i regionalno muzičko nasljeđe tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora.
Na koncertu će biti izvedeni neki od poznatih Štrausovih valcera, zajedno sa kompozicijama manje poznatih autora iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana, koji su stvarali muziku pod uticajem stila ovog kompozitora. Treći segment programa donosi premijerno izvođenje novih kompozicija crnogorskih autora Nine Perović i Milivoja Pićurića.
Kroz preplitanje tradicije i savremene kreacije, program predstavlja viševjekovnu muzičku nit i simbolično ističe uticaj muzičara iz tadašnjeg Austrougarskog carstva na muzički život Crne Gore i regiona, kao i dijalog evropskog, crnogorskog i regionalnog nasljeđa, afirmišući stvaralački potencijal današnje Crne Gore.
Hor MonteVox iz Podgorice, koji postoji svega pola godine, predstavio je svoju prvu pjesmu i spot – obradu pjesme “Crna Goro, zemljo mila”, autora Božidara Ivaniševića.
Pjesma je objavljena danas premijerno, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.
Aranžman potpisuje Aleksandar Saša Gajić, a spot je sniman na Cetinju.
“Članovi hora ovom pjesmom žele da doprinesu očuvanju muzičke baštine Crne Gore, prilagođene savremenom izvođačkom izrazu. Naša priča je počela iz ljubavi prema muzici i zajedničkom stvaranju. MonteVox je mladi hor koji njeguje savremen horski izraz kroz pop, rok i moderne hitove, u višeglasju, a cappella ili uz matricu. Vjerujemo u muziku koja spaja, pokreće i ostavlja trag”, saopšteno je iz MonteVox-a.
Pjesma ‘Crna Goro, zemljo mila’ odabrana je kao simbolični početak rada hora i poklon svojoj zemlji.
“Nismo birali pjesmu po popularnosti, već po značenju koje nosi. Željeli smo da na naš način oživimo melodiju koja pripada svima nama”, rekla je menadžerka i dirigent hora Ivana Vlajnić.
Ovom objavom hor najavljuje nastavak rada na projektima koji kombinuju tradiciju, savremeni zvuk i snažan izvođački identitet.
Hor MonteVox će 19. jula, na Trećem susretu horova na Cetinju, pjesmu “Crna Goro, zemljo mila” izvesti uživo, prvi put.
