Mještani područja Jaza i Mrčevog polja, uz podršku nevladinih organizacija koje okupljaju vlasnike zemljišta i objekata u ovom dijelu budvanske opštine, najavili su blokadu prilaza plaži Jaz ukoliko se ne riješe dugogodišnji komunalni problemi i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
U pismu upućenom Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na ruke ministra gospodina Slavena Radunovića, kao i Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, mještani su iznijeli niz problema sa kojima se, kako navode, suočavaju godinama unazad.
Među ključnim tačkama ističu nepostojanje javnih toaleta, lošu higijensku infrastrukturu, kao i odsustvo adekvatnih kanalizacionih rješenja u zaleđu plaže Jaz.
„S obzirom na činjenicu da svi infrastrukturni vodovi – struja, voda i kanalizacija – prolaze preko privatnih katastarskih parcela, moramo ukazati da se plaže ne mogu izdavati u zakup bez naše saglasnosti“, navodi se u saopštenju predstavnika nevladinih organizacija.
Pored toga, mještani su ukazali i na problem nepristupačnosti plaži usljed nepostojanja javnih puteva, te smatraju da je neophodno pokrenuti razgovore sa vlasnicima zemljišta kako bi se pronašlo kompromisno rješenje koje neće narušiti njihova svojinska prava, a omogućilo bi nesmetan prilaz javnom dobru – plaži Jaz.
„Smatramo da je prvi korak ka rješavanju problema održavanje inicijalnog sastanka sa svim relevantnim institucijama i licima, čije bi učešće bilo ključno za poboljšanje situacije na Jazu“, ističe se u pismu.
U pismu koje potpisuju predsjednici nevladinih organizacija, Ilija Bućin i Branka Marović, a koje je upućeno ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Raduloviću, najavljeno je da će danas u 16 časova, automobilima blokirati ulaz na plažu Jaz.
Ovim potezom žele da pošalju jasan signal nadležnima i izraze očekivanje da će konačno biti pozvani na sastanak kako bi se otvorio dijalog o rješavanju nagomilanih problema.
PEKING – Američki uvoznici obaviješteni su o povećanju otkazanih isplovljavanja teretnih brodova iz Kine dok prekooceanski prijevoznici pokušavaju uravnotežiti povlačenje narudžbi koje je rezultat carina predsjednika Trumpa i eskalacije napetosti u trgovinskom ratu.
Tvrtka HLS Group zabilježila je ukupno 80 praznih ili otkazanih isplovljavanja iz Kine. U nedavnoj bilješci klijentima piše da su s trgovinskim ratom između Kine i SAD-a koji je doveo do pada potražnje, prijevoznici počeli obustavljati ili prilagođavati transpacifičke usluge.
Velika prekooceanska udruga za prijevoz tereta ONE “suspendirala je do daljnjega” rutu koju je prethodno planirala vratiti u svibnju, a koja bi uključivala luke Qingdao, Ningbo, Šangaj, Pusan, Vancouver i Tacoma. U međuvremenu, postojeća ruta planira otkazati pristajanje u luci Wilmington, Sjeverna Karolina.
Utjecaj smanjenog teretnog kontejnerskog prometa u Sjevernu Ameriku bit će značajan za mnoge karike u gospodarstvu i opskrbnom lancu, uključujući luke i logističke tvrtke koje prevoze teret. Ako bi svaka plovidba nosila 8 000 do 10 000 TEU-a (jedinica ekvivalentnih dvadeset stopa), to bi bilo jednako padu teretnog prometa od između 640 000-800 000 kontejnera i dovelo do smanjenog rada dizalica u lukama, nižih pristojbi koje bi se mogle naplatiti i smanjenja preuzimanja kontejnera i prijevoza kamionima, željeznicom i skladišta za skladištenje.
Svjetska trgovinska organizacija upozorila je u srijedu da su se izgledi za globalnu trgovinu “naglo pogoršali” nakon Trumpova plana carina. Dionice JB Hunta pale su na najnižu razinu od studenog 2020. nakon komentara tijekom razgovora o prihodima autoprijevozničke tvrtke o neizvjesnosti zbog tarifa.
“Nemamo načina da znamo koliko će ovaj pad narudžbi biti značajan u rasporedu plovila”, rekao je Alan Murphy, izvršni direktor tvrtke Sea-Intelligence. “Nema modela za ekstrapolaciju ovoga. Ono što vam mogu reći jest da je većina kontejnera na brodovima koji opslužuju trgovačke rute Azije i SAD-a Kina. Nećemo ići na nultu količinu kontejnera, ali vidjet ćemo smanjenje kontejnera i kao rezultat toga, u budućnosti ćemo vidjeti najavljenu ogromnu seriju praznih isplovljavanja.”
Kina čini približno 30% ukupnog kontejnerskog uvoza SAD-a (pad sa 37% u 2018.), ali čini približno 54% ukupnog kontejnerskog uvoza SAD-a iz Azije (pad sa 67% 2018.).
Bruce Chan, direktor globalne logistike i buduće mobilnosti za Stifel, rekao je da je tarifna politika stvorila značajnu neizvjesnost u pogledu potražnje potrošača, a trgovci na malo konzervativno pozicioniraju svoje poslovanje sa zalihama, posebno s obzirom na “ožiljak” od nedavnih prevelikih zaliha nakon stiskanja opskrbnog lanca nakon Covida od 2021. do 2022. “Ta se nesigurnost počinje očitovati u praznim plovidbama kontejnerskih brodova na glavnim istočnim transpacifičkim stazama, po našem mišljenju, otvarajući potencijal za dvoznamenkasti pad dolaznog kontejnerskog uvoza već sljedećeg mjeseca”, rekao je.
Obujam rezervacija od posljednjeg tjedna ožujka do prvog tjedna travnja u globalnim i američkim trgovačkim putevima naglo je pao. Zabilježen je nagli pad rezervacija u nekoliko kategorija, uključujući odjeću i modne dodatke; i vuna, tkanine i tekstil, oboje u padu od preko 50%. Glavne kategorije proizvoda iz Kine koji se premještaju u kontejnerima uključuju odjeću, igračke, namještaj i sportsku opremu, a svi oni podliježu visokim carinama.
Turistička organizacija opštine Tivat poziva zainteresovane organizatore manifestacija da se prijave za sredstva za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija, koje će se organizovati na području opštine Tivat.
Sredstva planirana budžetom TO Tivat dodjeljuju se bespovratno na osnovu Zahtjeva za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija i druge prateće dokumentacije, a mogu se dodijeliti isključivo za manifestacije koje se održavaju u 2025. godini.
Dodijeljena sredstva se mogu koristiti za organizovanje manifestacija od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju, sa ciljem promocije Tivta kao turističke destinacije, podizanja marketinške vrijednosti destinacije i razvoja sadržaja koji utiču na produženje turističke sezone te povećanja turističkog prometa, posebno u periodu predsezone i postsezone.
Korisnici podrške mogu biti svi organizatori manifestacija. Broj manifestacija i događanja koja će se finansirati, kao i iznosi odobrene podrške, zavise od raspoloživog budžeta kao i od broja pristiglih prijava. Odluku o iznosu podrške za svaku pojedinačnu manifestaciju donosi Izvršni odbor TO Tivat.
Bespovratna sredstva će se odobravati za organizaciju i realizaciju zabavnih, sportskih, kulturnih, eno-gastronomskih, tradicionalnih, umjetničkih manifestacija i sl. Program ne uključuje podršku za organizaciju stručno tematskih skupova, kao i skupova koji imaju vjerski i politički karakter.
Javni poziv otvoren je do 30.04.2025. godine. Zahtjev sa pratećom dokumentacijom se dostavlja na adresu: Turistička organizacija Opštine Tivat, ul. Palih boraca 19, 85320 Tivat, na arhivi sa oznakom: „Zahtjev za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacije“.
Detaljnije informacije o Programu, uslovima, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijave nalaze se na linku:
Opredjeljeni iznos za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija iznosi 35.000 €, a krajnji rok za podnošenje prijava/zahtjeva je 30.04.2025. godine.
Kontakt osoba: Milorad Karadžić, broj telefona: +382 67 344 429.
U okviru redovnih aktivnosti Sektora za hidrografiju ZHMS-a, krajem 2024. i početkom 2025, realizovana su hidrografska snimanja u akvatorijumu budvanskog zaliva.
Ova istraživanja sprovedena su s ciljem ažuriranja nautičkih karata i evidentiranja podvodnih objekata od značaja, kako za bezbjednost plovidbe, tako i za očuvanje kulturno-istorijskog naslijeđa.
Tokom istraživanja snimljene su tri poznate olupine: teretni brod Oreste, kao i dvije olupine minolovaca iz perioda bivše SFRJ, koji se nalaze na različitim lokacijama u priobalju Budve.
Tehnička realizacija
Sva snimanja izvršena su korišćenjem savremenog multibeam echosounder (MBES) sistema NORBIT iWBMS, montiranog na istraživačkom plovilu ZHMS, brodu Sejong.
Sistem omogućava visokorezolucijsko trodimenzionalno prikazivanje morskog dna, sa velikom preciznošću u detekciji objekata i reljefnih karakteristika. Paralelno su prikupljani i podaci o dubini, nagibu terena i eventualnim anomalijama, a posebna pažnja posvećena je snimanju poznatih lokacija potopljenih brodova.
Olupina broda “Oreste”
Brod “Oreste”, izgrađen 1896. godine pod imenom “Moorby”, bio je teretnjak britanske gradnje, kasnije preimenovan i preprodat italijanskom vlasniku.
U II svjetskom ratu, 27. marta 1942. godine, brod je potonuo nakon što je naletio na podvodnu minu u blizini plaže Jaz. Potonuo je u roku od dva sata.
Olupina se danas nalazi na dubini od oko 32 metra, podijeljena u dva segmenta udaljena oko 20 metara.
Snimci dobijeni tokom istraživanja prikazuju da je olupina prilično oštećena, a konture trupa, palubne strukture i dijelovi nadgrađa broda se donekle naziru.
Ovaj lokalitet, osim što ima istorijsku vrijednost, izuzetno je atraktivan za ronioce i predstavlja važan segment podvodne kulturne baštine Crne Gore.
Minolovci iz perioda SFRJ
Pored “Orestea”, snimljene su i dvije olupine minolovaca klase M-140, koji su bili dio mornarice bivše SFRJ.
Ovi brodovi korišćeni su za detekciju i uklanjanje podvodnih mina, a karakterisali su ih drveni trupovi i jednostavna konstrukcija prilagođena obalnim operacijama.
Minolovci su potopljeni namjenski početkom 21. vijeka kako bi služili kao vještački grebeni i ronilačke destinacije. Nalaze se na dubinama od 27 i 35 metara, jugoistočno od Svetog Stefana.
Iako djelimično oštećeni uslijed vremena i uticaja mora, strukture brodova su i dalje prepoznatljive, što je potvrđeno trodimenzionalnim modelima dobijenim tokom ovog snimanja.
Značaj istraživanja
Ova istraživanja potvrđuju ogroman potencijal crnogorskog podmorja, kada je riječ o kulturno-istorijskom i turističkom značaju.
Prikupljeni podaci ne služe samo unaprjeđenju nautičkih karata i bezbjednosti plovidbe, već i očuvanju i promociji podvodne kulturne baštine.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju će nastaviti slične aktivnosti na crnogorskom primorju, u cilju što detaljnijeg mapiranja podvodnih lokaliteta od značaja.
Planirano je i objavljivanje 3D prikaza ovih olupina, koji će biti dostupni javnosti putem digitalnih platformi, čime se doprinosi kako naučnoj zajednici, tako i promociji ronilačkog turizma Crne Gore.
Imali smo priliku da posmatramo ulazak kruzera u zaliv, sjedeli smo na gumnu u selu Kljavići i do sada nikad više blavora i zmija nismo videli na nekoj turi, kaže Tanja Samardžić
Koliko god puta išli na turu Orahovac- Vranovo brdo (tvrđava Sv. Andrija)- Perast, nikad nije isto i uvijek je lijepo. Ta staza duga oko 11 kilometara sa visinskom razlikom od 750 m gore-dolje, čak i kada se njome ide više puta, ponovo i ponovo priušti poseban doživljaj svakome ko na nju kroči, bez obzira što su pozicije sa pogledima i vidikovcima na Boku Kotorsku iste. Ovog vikenda, u nedjelju 13. aprila u organizaciji PK “Vjeverica”, u njenim čarima su uživali 20 učesnika/ca, od kojih je polovina njih bilo članova i članica kluba, jedna članica PK “Subra”, a ostalo su sve bili ljubitelji planinarenja sa svih strana.
Za vodičkinju Aleksandru Dragutinović, porijeklom iz Orahovca, ovo je bilo “vatreno krštenje”, s obzirom da je kao članica Kluba prvi put povela grupu i to dragim stazama svojih predaka. Kaže da je ozbiljno shvatila ovo zaduženje, da je imala tremu kao pred nastup (inače je sopran u Horu SPD “Jedinstvo” Kotor), ali je zahvaljujući podršci klupskih drugara Željka i Marka, sve je proteklo u najboljem redu i u divnoj atmosferi.
Vranovo brdo – foto Ž. Obradović
-Za sedam ipo sati hoda sa pauzama uživali smo u nevjerovatnom krajoliku i divili se ljepotama prirode. Društvo je bilo zanimljivo, šalili smo se stalno. Svi smo zadovoljni, sklopili smo nova prijateljstva i nadam se da sam svojim angažmanom doprinijela dobrom glasu “Vjeverice”, kaže Aleksandra za Boka News.
Vranovo brdo – foto T. Samardžić
Planinarka Tanja Samardžić iz Risna je već drugi put na turi, ali su i za nju, kao i za one koji su prvi put na ovoj stazi, pogledi uvijek tako prelijepi.
– Atmosfera je bila opuštena, bez trke, išli smo sinhronizovano, tako da se nije vidjela razlika ko je najbrži i najsporiji, grupa je bila uvijek na okupu. Sa položaja Ježevića kasarne na prevoju vidjeli smo Gornji Oravac i renoviranu crkvicu Sv. Nikole. Imali smo priliku da posmatramo ulazak kruzera u zaliv. Sjedeli smo na gumnu u selu Kljavići i dočarali sebi kako su se nekada ovdje okupljali seljani donoseći važne odluke, a sada tu nema nikoga i kuće propadaju. Moram da pomenem da do sada nikad više blavora i zmija nismo videli na nekoj turi, opisala nam je svoj doživljaj Tanja.
Aleksandra Dragutinović primjećuje da staza nije u najboljem stanju, te da su markacije zrele za popravku.
Vranovo brdo foto – A. Dragutinović
-Na samom početku nema obilježja staze, a trebalo bi da bude markirana od starta pa sve do tvrđave Ježevića, koja “gleda” na Velje selo i na crkvu Sv. Đorđa. Takođe, serpentine bi trebalo malo bolje da budu označene. Ima markacija, ali su dosta izblijedele, trebalo bi ih staviti i na stijene. Na par mjesta na serpentinama se obrušilo kamenje, morali smo da budemo oprezni, takođe je bilo i drača tu i tamo, te bi trebalo da se pokose, kaže vodičkinja.
Na Vranovom brdu su napravili pauzu od sat vremena, okrijepili se i uživali u fantastičnom pogledu. Trvđava gleda na cijelu Boku, u doba Austrougarske vladavine građena je od 1882. do 1886. godine. Sa visinske tačke od 743mnv krenuli da se spuštaju prema Perastu oko 13. 30 sati, a na magistralnom putu su bili oko 15.45h. Spustili su se serpentinama koje su, kaže Dragutinović, dobro održavane, markacija je odlična do crkve Sv. Ivana Krstitelja, a nadalje do Perasta je bilo više suvog šipražja.
Za subotu 19. aprila, najavljena je tura na Lovćenu – lagani đir oko katuna Donji i Gornji Vršanj, šetnja starim crnogorskim putem, pa malo po kršu i šumi, kraj starih kućišta i preduskršnji ručak na po puta. Za posljednji vikend aprila planiraju popularnu turu Kanjonom rijeke Mrtvice.
Radovi na rekonstrukciji i adaptaciji prostorija u objektu ,,Šoping centra” na Seljanovu koji je namijenjen za potrebe JPU ,,Bambi” su u završnoj fazi.
Tim povodom su objekat obišli prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat, Dragana Babović, državna sekretarka Ministarstva, Jelena Perunović-Samardžić, direktorica vrtića, Miljan Marković, predsjednik SO Tivat, Jovan Brinić, potpredsjednik opštine, Ivona Petrović, menadžerka opštine i Vlado Brguljan, direktor Direkcije za investiciije Opštine Tivat.
Radovi ukupne vrijednosti oko 450.000 eura su realizovani na osnovu Memoranduma o saradnji između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Opštine Tivat od čega je Ministarstvo obezbjedilo 350, a Opština 100 hiljada eura. Izvođač radova na ovom objektu je preduzeće “AG Infoplan”. Dodatno, Opština Tivat je uložila 92 hiljade eura za zamjenu krova.
Prizemlje objekta površine 306 kvadratnih metara u potpunosti je rekonstruisano i preuređeno je i opremljeno za potrebe vrtića.
Na spratu objekta, adaptiran je i renoviran prostor od 160 kvadratnih metara, a za ove radove Opština Tivat je izdvojila oko 60 hiljada eura. Četiri prostorije na ovoj etaži biće stavljene na raspolaganje učenicima iz područne jedinice OŠ “Drago Milović” u Donjoj Lastvi za koju se očekuje raspisivanje tendera za izvođenje radova na izgradnji novog školskog objekta.
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je veoma zadovoljna što su radovi na rekonstrukciji vrtića pri kraju.
,,Saradnja sa Opštinom Tivat je u prethodnom periodu zaista bila izvanredna, pa smo sve projekte koji se odnose na unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture realizovali udruženim snagama, tako da sam sigurna da ćemo u narednom periodu obradovati i naše najmlađe, ali i sve stanovnike Tivta novim projektima u ovoj oblasti.”, naglasila je ministarka.
„Ministarstvo je prepoznalo potrebe grada i zajednički smo krenuli u jedan veliki investicioni krug koji za cilj ima bolje uslove rada i školovanja za našu djecu. Veliko hvala ministarki Jakšić-Stojanović na svemu što je do sada uradila. Seljanovo je umjesto zapuštenog, dotrajalog objekta dobilo nov prostor za potrebe škole i vrtića. Pred nama je izgradnja škole u Donjoj Lastvi i drugi veliki projekti kojima smo posvećeni”, rekao je Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat.
Jelena Perunović-Samardžić, direktorica vrtića, zadovoljna je činjenicom da će najmlađi Tivćani uskoro uživati u novom objektu jer su uslovi za njihov boravak podignuti na viši nivo, kakav naši mališani i zaslužuju.
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca za mart i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centrima osvojio je Igor Konatar sa tunom od 35 kg.
Tuna je ulovljena u popodnevnim časovima, na dubini od oko 55m, štapom iz barke.
Igor kaže da je ulovljena na veoma laganu opremu, dok je bio u potrazi za zubacima.
Borba trajala oko 2h.
Od opreme je koristio: štap Tailwalk slow bump ssd 634fl, multiplikator Ocea jigger 2001pg, konac 0,20 Major Craft, predvez 0,47 Daiwa Saltiga (30lb)
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centrima osvojio je Nebojša Cvetanović sa lignjom od 1,4 kg.
Mart – Drugo mjesto_Neboša Cvetanovic lignja 1.4kg
Lignja je ulovljena na obali Đuraševića, štapom sa obale, u večernjim satima.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centrima osvojio je Ilija Marković sa ulovljenim pagrom od 7.4kg
Mart trece mjesto Ilija Markovic_pagar 7.4kg
Pagar je ulovljen na 44 m dubine. Od opreme je korišten štap Black Hole i multiplikator Accurate 300, predvez xzoga 0,62 .
Opština Herceg-Novi učestvovala je protekle sedmice na URBACT City Festivalu u poljskom Vroclavu, jednom od najznačajnijih evropskih događaja posvećenih urbanom razvoju i saradnji među gradovima.
Festival je okupio više od 600 predstavnika lokalnih samouprava iz cijele Evrope, pružajući platformu za razmjenu 116 dobrih praksi u oblastima održivog urbanog razvoja, uključujući teme poput upravljanja otpadom, zelene infrastrukture i participativnog planiranja. Herceg-Novi su predstavljale Marina Vukalović Bosnić i Aleksandra Pejović iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Opština Herceg-Novi je poziv da učestvuje na festivalu dobila kao dobitnik „URBACT Urban Accelerator“ projekta, kroz koji je obezbijeđeno 35.000 eura za implementaciju pilot projekta na temu unapređenja sistema upravljanja otpadom.
Foto OHN
URBACT City Festival omogućio je predstavnicama Opštine Herceg-Novi da se upoznaju sa inovativnim pristupima drugih evropskih gradova, uspostave kontakte sa potencijalnim partnerima za buduće projekte i istraže mogućnosti za uključivanje u URBACT Transfer mreže.
Učešće na događaju koji je održan u Dvorani stoljetnice (Hala Stulecia), UNESCO zaštićenom objektu, na liniji je nastojanja Opštine Herceg Novi da prati evropske trendove u urbanom razvoju i teži ka implementaciji najboljih praksi u cilju unapređenja kvaliteta života građana.
Inicijativu protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore potpisalo je 114 nevladinih organizacija (NVO) i devet građanskih aktivista, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Iz te NVO su kazali da je skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport danas upućen dopunjeni spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem.
Kako se navodi, 114 NVO i devet građanskih aktivista/kinja stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori.
Iz HRA su podsjetili da se organizacije civilnog društva, koje su stale iza inicijative, oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove.
“Smatrajući takav predlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih”, dodaje se u saopštenju.
Potpisnici inicijative pručuju da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
“Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države”, podsjeća se u saopštenju.
Navodi se da u crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima.
Time se, kako su naveli potpisnici inicijative, podstiče interkulturalizam i zajedništvo.
“Dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene”, ukazuje se u saopštenju.
Potpisnici inicijative smatraju da posebno zabrinjava činjenica da je Skupština peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja.
Oni su ocijenili da to predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje, ili nikada nijesu ušle u skupštinsku proceduru.
NVO i građanski aktivisti pozvalli su Skupštinu da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih.
“Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele – obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu”, zaključuje se u saopštenju.
Inicijativu protiv uvođenja vjeronauke, osim HRA, potpisali su i NVO Centar za građansko obrazovanje, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Prosvjetna zajednica Crne Gore, Agora Femina, Asocijacija SPEKTRA, Centar za istraživačko novinarstvo, Crnogorski PEN centar i Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro.
Među potpisnicima su i Fakultet za crnogorski jezik i književnost, KOD, Žuta kornjača – Normalizuj.me, Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Prima, Juventas, Agencija za lokalnu demokratiju, Ipso Facto i Centar za demokratiju i ljudska prava.
Protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem su i Društvo crnogorskih izdavača, Ekološki pokret Ecopatriotizam, Centar za monitoring i istraživanje, Centar za afirmaciju RE populacije, Crnogorski ženski lobi, Centar za demokratsku tranziciju, Centar za građanske slobode i Udruženje pravnika Crne Gore.
Potpisnici su i Centar za razvoj nevladinih organizacija, Sociološki centar Crne Gore, LINK – Crnogorska mreža za smanjenje štete, Centar za kulturu Bihor, Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“, Gradionica, Expeditio, Prazan proctor, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i Centar za ženska prava.
Među potpisnicima su i Korifej teatar, Kalem, Monte Lingva, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje profesora istorije Crne Gore, Sigurna ženska kuća, Institut za medije Crne Gore, Pravozastupnik, Antifašisti Cetinja, Institut za rodnu ravnopravnost “Dulcinea”, Ulcinj Info, Novi Horizont, Husein Paša, Centar za multimedijalnu produkciju.
Protiv uvođenja vjeronauke su i Udruženje psihologa Crne Gore, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija, Aktivna zona, Dr Martin Schneider-Jacoby Association –MSJA, Eduko Plus, Balkanski sektor, Bona Fide Pljevlja, Savez za djecu i mlade – Kuća, Forum MNE, Forum Bošnjaka Crne Gore.
Među potpisnicima su i Centar za ekonomske i evropske studije, ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, SOS Rožaje, Centar za obuku i obrazovanje, Centar za romske inicijative, Monitoring Group Ulcinj – MogUL, ALFA Centar, Udruženje LBTQ žena „Stana“ i udruženje Djeca Crne Gore.
Protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem su i Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka – MAPSS, Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Fondacija za promovisanje nauke – Prona, Crnogorski kulturni krug, Naša akcija.
Inicijativu su potpisali i NOVA Centar za feminističku kulturu, Most Kulture, SOS telefon za žene i djecu Nikšić, Moja šansa je i tvoja šansa, Srce, MULTIMEDIAL Montenegro, Socijalna pravda – Social justice, Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”, 35 milimetara.
Među potpisnicima su i Potreba – Need, Građanska inicijativa “21. maj“, Plan B, Internacionalna policijska organizacija Crne Gore, Sistem, ŠkArt, Kompas – Centar za informisanje i savjetovanje mladih Kotor, Radio Bruškin, Futura, Sport Agon, Pedagoški centar Crne Gore LGBT Forum Progress i Fondacija Volonteri Crne Gore.
Potpisnici inicijative su i NVO IKRE – Rožaje, SPES, Srećne mame, Udruženje Roditelji, TNT, Od bašte do trpeze, Punctum, Građanska alijansa, Nijesi sama, Centar za razvoj socijalne ekonomije, Izvor života Nikšić, Inicijativa mladih za ljudska prava, Društvo mladih ekologa Nikšić, Zero Waste Montenegro, Naša akcija i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Podgorica.
Uvođenju vjeronauke u obrazovni sistema protive se i građanski aktivinisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović, Goran Đurović, Tamara Milaš, Dušan Pajović, Aleksandar Dragićević i Velibor Ivanović.
Među potpisnicima su i novinari i građanski aktivisti Dragoljub Vuković i Tanja Pavićević.
Mještani vlasnici zemlje u Mrčevom polju i Jazu, okupljeni oko dvije nevladine organizacije NVO “Jaz – Mrčevo polje” i NVO “Jaz Plaža”, blokiraće sjutra ulaz na Jaz, u znak protesta što nadležni i dalje su nijemi za probleme sa kojima se suočavaju Grbljani.
U pismu, koje potpisuju predsjednici ovih NVO Ilija Bućin i Branka Marović, upućenom ministru prostornog planiranja, urbanizma i dravne imovine Slavenu Raduloviću najavili da će automobilima sutra, četvrtak 17. april u 16 časova blokirati ulaz očekujući da će biti pozvani na sastanak.
“Obraćamo Vam se kao mještani Jaza i kao nevladine organizacije koje okupljaju vlasnike zemljišta na području Mrčevog polja i Jaza, i kao vlasnici nepokretnosti i objekata uz plažu Jaz, kako bi Vas informisali o problemima koje godinama unazad pogađaju prije svega nas kao korisnike plaža, a onda i zakupce plaže, a dalje i sve posjetioce plaže Jaz. O ovim problemima smo Vas već obaviještavali u decembru 2023. godine međutim još uvijek nije došlo do njihovog rješavanja”, navodi se u dopisu.
Ističu da je neophodno da se razgovora o načinu komunalnog uređenja zaleđa plaže Jaz.
“Potrebno je razgovarati o opremanju javnih toaleta i lokaciji istih, boljem održavanju higijene u smislu pražnjenja kontejnera, naročito u udarnim sezonskim danima, kao i kanalizacionoj infrastrukturi.
S obzirom na činjenicu da ne postoje javni putevi na Jazu smatramo da je neophodno razgovarati sa vlasnicima zemijišta i kuća kako bi se pronašla najbolja rješenja u smislu prilazaplaži, koja ne ugrožavaju njih i njihova svojinska prava, a služe, odnosno koriste opštem dobru. Sva infrastruktura (struja, voda i kanalizacija) prolazi preko privatnih katastarskih parcela i zbog toga Vam moramo ukazati na činjenicu da se plaže ne mogu izdavati u zakup bez naše saglasnosti. Kako bi Vam to pokazali u četvrtak 17. aprila ćemo zagraditi ulaz na Jaz svojim automobilima, odnosno parkiraćemo iste na svojem zemijištu. Ukoliko bude potrebno, svoje zemljiste na Jazu možemo i ograditi. Prvi korak ka rješavanju problema održavanje inicijalnog sastanka sa svim predloženim licima i institucijama čije učešće je neophodno za poboljšanje situcije na Jazu”, zaključuje se u dopisu.
