Irske vlasti izvještavaju o rastućem broju tzv. shadow tankera koji prolaze uz zapadnu obalu zemlje kako bi izbjegli prolazak kroz Engleski kanal, gdje bi ih britanske vlasti mogle zatražiti dokaz o valjanom osiguranju. Prema pisanju Irish Timesa, brodovi odabiru dulju rutu sjeverno od Škotske i zapadno od Irske zbog slabije tehničke opremljenosti za praćenje i manjeg rizika od inspekcija, piše The Maritime Executive.
Najnoviji primjer je tanker “Blue”, koji je 8. kolovoza zaplovio južnim kursom uz zapadnu obalu Irske. Prema podacima platforme Starboard Intelligence, brod je isključio AIS signal prije ulaska u irsku isključivu gospodarsku zonu.
Ovaj brod tipičan je primjer shadow flote. Prema TankerTrackers.com, nalazi se pod sankcijama EU-a i UK-a, a Greenpeace ga navodi kao prijetnju morskom okolišu. U njihovoj bazi podataka nalazi se više od 1.200 službeno “crno označenih” tankera.
Izgrađen 2003. godine, “Blue” ima nosivost od 169.000 dwt, a trenutačno lažno pokazuje registraciju u Beninu. Od 2020. godine promijenio je četiri identiteta i plovio pod šest različitih zastava: Benin, Antigua i Barbuda, Liberija, Palau, Džibuti i Cipar. Od 2024. godine u menadžmentu je kompanije iz Turske.
Irske vlasti posebnu su pozornost posvetile ovom slučaju zbog očite lažne zastave. Iz Irske obalne straže poručuju da su uveli “posebne mjere” za praćenje povećanog broja shadow tankera u irskom EEZ-u. U te mjere uključeno je angažiranje Zračnog korpusa i Pomorske službe. Međutim, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva i baltičkih država, Irska zasad ne traži od brodova potvrdu identiteta i osiguravateljskih dokumenata.
Nakon što je ponovno uključio AIS, “Blue” je nastavio plovidbu brzinom od 10 čvorova prema Suezu. Prema izvještajima, vjerojatno plovi za Indiju, koja i dalje kupuje rusku naftu.
Most Hercegovina, jedan od najkompleksnijih infrastrukturnih projekata na Koridoru 5c (Samır Jordamovıć/Agencija Anadolija)
Prometna rješenja u izvedbi Cesta i Autocesta Federacije BiH trebala bi u narednim godinama značajno rasteretiti promet kroz Grad Mostar.
Ovaj grad uskoro bi trebao dobiti priključak na Koridor 5c, kao i dvije obilaznice koje će biti povezane s budućom brzom cestom Mostar-Široki Brijeg-Grude-Granica RH. Svi ovi projekti stvorit će oko Mostara pravi prometni prsten kakav priliči većim gradovima.
Zamislimo prometnu povezanost Mostara u skorijoj budućnosti. Uz postojeće magistralne ceste, na istoku će biti dionice autoceste s dva ulaza i izlaza u grad te pristupna cesta prema Zračnoj luci. Na sjeveru će postojati jedna obilaznica kao dio brze ceste prema zapadnoj Hercegovini, dok će na jugu biti druga obilaznica, obje povezane u čvorištu na zapadu grada.
Kružni tok u Pologu trenutno je sjecište magistralne ceste između Mostara i Širokog Brijega te dionice prema južnom dijelu Grada Mostara. Planirano je da ovo mjesto u budućnosti bude i prolaz za Brzu cestu Mostar-Široki Brijeg-Grude-Granica RH, a dio te dionice bit će i Sjeverna obilaznica Mostara.
S druge strane grada Mostar bit će kvalitetno povezan magistralnom cestom M.17 koja vodi prema Sarajevu i Čapljini, a s kojom će biti kvalitetno uvezana dionica Koridora 5c te spomenuta brza cesta, ističu iz Cesta Federacije.
Za sjevernu obilaznicu trenutačno se izrađuje idejni projekt i ona je u nadležnosti Autocesta Federacije BiH. Južna obilaznica, koja je u nadležnosti Cesta Federacije, sastoji se od tri dionice.
Radovi na prve dvije dionice od kružnog toka Varda do tunela Novi, uključujući sam tunel, već su u tijeku. Za treću dionicu, od tunela do Rodoča, procijenjene vrijednosti 27,8 milijuna maraka bez PDV-a, trenutno je u tijeku natječaj za izbor izvođača radova.
Rok završetka radova je 15. avgusta ove godine, no očekuje se da će izvođač zbog objektivnih razloga produžiti radove za mjesec ili dva, te će tunel Novi biti kompletno završen. Sve se treba asfaltirati i završiti do rujna ili listopada ove godine, navodi Ljubo Pravdić, direktor JP “Ceste” FBiH za RTV HB.
Što se tiče autoceste kroz Mostar, dionica Buna-Počitelj je završena, ali neće biti u funkciji dok se ne završi dionica Mostar jug – Buna, za koju je već potpisan ugovor s izvođačem radova. Uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.
Dugoročno je planirano povezivanje autoceste s brzom cestom preko sjeverne obilaznice. Južna obilaznica, koja je najviše uznapredovala, duga je preko 12 kilometara, a vrijednost ukupnih radova prelazi 70 milijuna maraka. Veći dio sredstava osiguran je kreditima IRBD-a i kapitalnim transakcijama Vlade Federacije.
U naredne dvije godine očekujemo kompletno završavanje Južne obilaznice Mostara i preusmjeravanje trenutnog prometa koji prolazi kroz grad upravo na tu obilaznicu i magistralnu cestu M.17. U budućnosti će se promet preusmjeravati i na Koridor 5c, što će znatno smanjiti gužve u gradu i ukloniti sav teški teretni promet s M.17 kroz Mostar, kaže Pravdić.
S druge strane, planira se i razvoj industrijskih zona na prilazima obilaznicama.
Na prilasku Južne obilaznice sa zapadne strane Mostara, u Miljkovićima, već postoje određene aktivnosti vezane uz industrijsku zonu. Također, sjeverna petlja s Koridora 5c koja se spaja na Sjevernu obilaznicu grada Mostara povezana je s planovima za industrijsku zonu Gajevi, gdje već djeluje značajan broj gospodarskih subjekata, dodaje Kordić.
Iako su svi ovi projekti vrlo kompleksni i financijski zahtjevni, u budućnosti bi mogli potpuno promijeniti sliku razvoja najvećeg grada u Hercegovini. Prometni prsten oko Mostara učvrstit će njegovu poziciju kao regionalnog prometnog čvorišta i spojnice između autoceste u BiH i hrvatske autoceste u Dalmaciji.
Na linku OVDJE možete pogledati aktuelnu INFOMAPU izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u BiH i regionu.
U toplinskom valu koji je u ponedjeljak zahvatio Europu dječak je umro od toplinskog udara u Italiji, šumski požari prijetili su UNESCO-ovu lokalitetu u Španjolskoj, a francuski gradovi zabilježili su rekordne temperature.
U mnogim gradovima u Francuskoj, Italiji i na jugoistoku Europe oglašeno je crveno upozorenje zbog vrućine.
Požari rasplamsani jakim vjetrovima prisilili su na evakuaciju tisuće ljudi diljem kontinenta i ugrozili popularna turistička mjesta u Turskoj i Španjolskoj.
Četverogodišnji rumunjski dječak umro je u Italiji nakon što je pronađen bez svijesti u automobilu na otoku Sardiniji.
Vijest je stigla s upozorenjem na opasnost od vrućina talijanskog ministarstva zdravstva za sedam većih gradova, uključujući Bolognu i Firencu.
U 11 talijanskih gradova na snazi je crveno upozorenje za utorak, a u 16 gradova za srijedu. Crvena upozorenja također su proglašena u južnoj Francuskoj te na jadranskoj i jonskoj obali.
– Toplinski val koji trenutačno pogađa Francusku, Španjolsku i balkanske zemlje nije iznenađujući. Pokreće ga ustrajna toplinska kupola nad Europom, rekao je za AFP Akshay Deoras, znanstvenik na meteorološkom odjelu britanskog Sveučilišta u Readingu.
– Toplinski valovi nisu poput oluja – tiho se prikradaju, ali mogu biti jednako smrtonosni.
Oštećen UNESCO-ov lokalitet
Požar koji je buknuo u nedjelju oštetio je rudnik iz rimskog doba u Les Medulasu na sjeverozapadu Španjolske, poznat po dojmljivom crvenom krajoliku i koji je na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, te izazvao evakuaciju stotina stanovnika.
Visoke temperature i vjetrovi do 40 kilometara na sat stvorili su mnoge teškoće vatrogascima koji se bore s požarom, rekao je Juan Carlos Suarez-Quinones, regionalni ministar zaštite okoliša Kastilje i Leóna.
– Nećemo dopustiti ljudima da se vrate dok im se ne zajamči sigurnost u njihovim zajednicama, izjavio je novinarima, procjenjujući da je oko 700 osoba napustilo domove.
Španjolska je prošli tjedan bila u raljama toplinskog vala, s temperaturama koje su se u mnogim područjima približavale 40 °C, što je izazvalo šumske požare.
U južnom turističkom gradu Tarifi evakuirano je više od 2000 ljudi, neki iz hotela i s plaža, nakon što se požar, koji je u petak ugašen, ponovno rasplamsao, a više od 100 vatrogasaca borilo se s plamenom.
U susjednom Portugalu vatrogasci su se borili s tri velika šumska požara u središnjem i sjevernom dijelu zemlje, a Maroko šalje dva zrakoplova kako bi pomogli u gašenju požara nakon što su se dva portugalska zrakoplova pokvarila.
U Italiji oko 190 vatrogasaca i vojska borili su se s požarom na Vezuvu koji je uzrokovao zatvaranje nacionalnog parka za turiste.
20 uhapšenih u Albaniji
Ljudi su evakuirani iz desetaka domova na jugoistoku Europe dok su se vatrogasci borili s požarima u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, gdje su proglašena crvena upozorenja.
U Albaniji su stotine vatrogasaca i vojnika ugasile većinu od gotovo 40 požara koji su buknuli u posljednja 24 sata, prema podacima ministarstva obrane, ali više od desetak ih je još aktivno.
Od početka srpnja gotovo 34.000 hektara spaljeno je diljem zemlje, prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS).
Policija tvrdi da su mnogi požari podmetnuti, a posljednjih tjedana uhićeno je više od 20 ljudi.
Neposredno izvan glavnoga grada susjedne Crne Gore, gdje su temperature porasle na 40 °C, vatrogasne ekipe uspjele su spasiti desetke domova kada je u ponedjeljak buknuo požar na nepristupačnom terenu.
U Hrvatskoj vatrogasci su branili domove od požara u blizini Splita.
U sjeverozapadnoj turskoj pokrajini Canakkale evakuirano je više od 2000 ljudi, a 77 ih je primilo bolničku pomoć zbog udisanja dima nakon što je buknulo nekoliko požara oko turističkog mjesta Guzelyali, priopćile su vlasti.
Nekoliko se kuća i automobila zapalilo, prema snimkama objavljenima u turskim medijima. Više od 760 vatrogasaca, 10 zrakoplova, devet helikoptera i više od 200 vozila raspoređeno je u borbi protiv požara
Francuski rekordi
Temperaturni rekordi oboreni su na najmanje četiri meteorološke postaje u južnoj Francuskoj, a vlada je pozvala na oprez.
U jugozapadnom gradu Bordeauxu zabilježena je rekordna temperatura od 41,6 °C, dok su rekordi svih vremena oboreni i na meteorološkim postajama u Bergeracu, Cognacu i Saint Gironsu, prema nacionalnoj meteorološkoj službi Meteo France.
Toplinski val, drugi ovog ljeta u zemlji, počeo je u petak i predviđa se da će trajati vjerojatno do 19. ili 20. kolovoza.
U ponedjeljak je 12 francuskih departmana pod crvenim upozorenjem, što je najviša razina upozorenja na vrućinu u zemlji, a u utorak se očekuju još četiri.
U okviru akcije „Ponta“, koja je pojačanim kapacitetom sprovedena tokom protekla dva dana, na području Dobrote, Mula, Prčanja i Stoliva, Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor, u saradnji sa DOO “Komunalno Kotor”, uklonila je ukupno 55 nelegalno postavljenih ležaljki sa 17 javnih ponti.
Ova aktivnost predstavlja nastavak kontinuiranih mjera usmjerenih ka očuvanju javnog prostora, nesmetanom pristupu obali i poštovanju važećih propisa.
Upućujemo apel svim sugrađanima i posjetiocima da ne uzurpiraju prostor postavljanjem plažnog mobilijara (ležaljki, suncobrana, stolova i drugih predmeta) bez odobrenja nadležnih organa.
Akcija Ponta
Podsjećamo da su ponte javno dobro i da služe na korišćenje svim građanima pod jednakim uslovima. Postavljanje privatnog mobilijara suprotno zakonu ograničava pristup i narušava javni red i mir.
Poštovanjem propisa doprinosimo očuvanju reda, sigurnosti i pravednoj upotrebi naših obalnih resursa.
Akcija Ponta
Služba za inspekcijske poslove Opštine Kotor će nastaviti sa redovnim i pojačanim kontrolama, u cilju zaštite javnog interesa i prirodnog dobra koje pripada svim građanima, navodi se u saopštenju.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, evidentirane 33 saobraćajne nezgode, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene, a 14 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, u Baru šest, a u Bijelom Polju četiri.
U Herceg Novom evidentirane su tri saobraćajne nezgode, u Kotoru, Beranama i Budvi po dvije, a u Ulcinju i Plavu po jedna.
Izdata su 564 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Jakov Milatović – foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
Značka sa motivom broda Jadran nepotreban je korak u trenutku kada je u toku aktivan dijalog crnogorske i hrvatske strane o pitanjima o kojima dvije države imaju različite stavove, smatra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je to rekao u intervjuu Anteni M, upitan da li je značku sa motivom broda Jadran doživio kao iskaz patriotizma ministra odbrane Dragana Krapovića ili kao ciljano provociranje Hrvatske.
„Značku sa motivom broda doživio sam kao nepotreban korak u ovom trenutku kada je u toku aktivan dijalog naše i hrvatske strane o pitanjima o kojima imamo različite stavove“, kazao je Milatović.
On smatra da interese Crne Gore najbolje mogu zaštititi odmjerenim, mudrim i pravovremenim političkim odlukama koje neće otvarati nove frontove.
„To ne znači da ćemo odustati od stavova koje jasno zastupamo u odnosu na sva pitanja, pa i na pitanje broda Jadran“, rekao je Milatović.
Kako je naveo, Crna Gora svoj evropski put neće graditi ni na provokacijama, ni na popuštanju, već na jasnim argumentima, poštovanju međunarodnog prava i partnerskih odnosa.
Jadrana – značka – Foto Ministarstvo odbrane
„Sve drugo je politički teatar koji možda puni naslovnice, ali loše utiče na naše pregovaračke pozicije“, istakao je Milatović.
Upitan zašto se dosad nije nijednom otvoreno i direktno suprotstavio agresivnom pokušaju rehabilitovanja četnika i pretvaranja Pavla Đurišića u patriotu i heroja, Milatović je odgovorio da Đurišić nije heroj i da nikada to neće biti, a da svako ko pokušava da ga predstavi drugačije, udara direktno na istinu i dostojanstvo žrtava.
„To nije stvar bilo čijeg mišljenja, to je istorijska činjenica. Za mene, svako ko misli da je četništvo vrijednost koja treba da se promoviše u Crnoj Gori, ne poštuje ni ovu zemlju, ni njen Ustav“, naglasio je Milatović.
On je dodao da neće ulaziti u političke igre u kojima se svaka tema koristi za podizanje tenzija.
Prema riječima Milatovića, ako neko iz bilo koje vjerske zajednice plasira političke ili istorijski neistinite poruke, onda o tome treba da govore građani, mediji i nadležne institucije.
„Sa druge strane, neću dozvoliti da zbog pojedinaca stigmatizujemo sve vjernike ili Crkvu kao vjersku zajednicu. To nije sekularizam, to je nova nepravda. Izgleda da Vi mislite da predsjednik Crne Gore treba da svakoga dana trči za svakim transparentom i svakom izjavom, da bi bio po Vašoj volji“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, neće praviti medijski performans oko „svake gluposti“ koja se izgovori, ali kada je potrebno da se stane na branik temeljnih vrijednosti naše državnosti, to je uvijek radio i uvijek će uraditi.
„U ovoj državi nema mjesta za ideologije koje su poražene u antifašističkoj borbi, iza kojih je ostala sramota u istoriji. Dokle god imam odgovornost da je predstavljam, to će biti Crna Gora koja zna ko su bili zločinci, a ko heroji“, poručio je Milatović.
Kako su kazali iz ZHMSCG i danas za cijelu teritoriju Crne Gore izdat je crveni meteoalarm, proglašen je visok nivo opasnosti od požara.
Danas pretežno sunčano i veoma toplo, lokalno uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, prvenstveno u kontinentalnim predjelima.
Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje umjeren do pojačan sjeveroistočni, prvenstveno na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima.
Jutarnja temperatura vazduha 12 do 29, a najviša dnevna od 27 do 41 stepen.
Na Jadranu se nastavlja vrućina i upozorenje najvišeg stepena na toplinski val koji može uticati na zdravlje. Ujutro slaba do umjerena bura, danju sjeverozapadni, uz obalu jugozapadni vjetar.
Na seniorskom Evropskom prvenstvu u jedrenju za klase ILCA 7 i ILCA 6, naš četvorostrtuki olimpijac Milivoj Dukić je u švedskom Marstrandu poslije prvog kvalifikacionog dana trenutnop deveti u generalnom plasmanu, a u žutoj grupi, u kojoj se takmičio, zauzeo je 10. i prvo mjesto.
Slijede još dva kvalifikaciona, a zatim još tri finalna dana I borbe se na regatnom polju nastavljaju već 12. avgusta.
Za razliku od Milivoja Dukića, Ilija Marković se nije najbolje snašao na regatnom polju. Bio je u istoj grupi sa Dukićem, zauzeo je 21. i 31. mjesto, trenutno je 76. u generalnom plasmanu, pa će u naredna dva dana morati da podigne nivo jedrenja u svakom smislu. U konkurenciji je 153 jedriličara.
Ugled Crne Gore na Evropskom porvenstvu ujedrenju brane još Nikola Golubović, Petar Klakor i Andrija Marković, koji se takmiče u klasi ILCA 6, koja je olimpijska za jedriličarske, a predolimpijska za jedriličare. Poslije dvije regate, Nikola Golubović se nalazi na 15. mestu (15, 13), Petar Klakor je na 23. mestu (34,15), Andrija Marković je na koti 32 (23, 36).
U TOP 10 su trenutno tri momka iz Hrvatske. Prvi je Josip Tafra, šesti Roko Tomšić, osmi Lovre Bakotić.
Sramotno je i skandalozno veličanje lika i djela četničkog koljača Pavla Đurišića na humanitarnom koncertu u organizaciji Fondacije navijača Crvene Zvezde iz Crne Gore uz podršku Mitropolije crnogorsko-primorske, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Pokušaji povampirenja četništva, kojima se često svjedoči u Herceg Novom, rezultat su politika, koje upravljaju gradom i državom, koje su nezakonito podigle spomenik najozloglašenijem četničkom komandantu i fašisti u beranskom selu Gornje Zaostro, koje su inspirisale nezapamćeni linč – fizičko i psihičko nasilje od strane četničkih nasilnika kojem su bili izloženi novinari koji su došli da obave svoj profesionalni zadatak.
Užasno je i nedopustivo što u Herceg Novom, gradu u čije biće je duboko utkan antifašizam, osokoljeni politikama dijela vlastodržaca, bestidno falsifikuju istoriju – dželate poistovjećuju sa žrtvama, a ratne zločince nazivaju herojima.
Na kraju, lokalni vlastodršci koji ne osude ovaj provokatoriski, šibicarski čin, kojim se žele izazvati tenzije u našem gradu, samo će potvrditi ono na šta Demokratska partija socijalista u kontinuitetu ukazuje – da je riječ o predstavnicima nazadnih, retrogradnih politika koje nastoje da ponište crnogorsko antifašističko nasljeđe i unište evropsku perspektivu Crne Gore.
Premijera kamerne opereGospa od Škrpjela(za tri ženska glasa, kamerni ansambl i elektroniku) kompozitorke Irene Popović, nastale po narudžbi Tivat Music Festivala, biće održana 12. avgusta u 22 sata pod otvorenim nebom u Gornjoj Lastvi, u formi koncertnog izvođenja. Libreto, u kome se smjenjuju prošlost i sadašnjost, san i java, prožet najljepšim stihovima ženske poezije, potpisuje Jelena Novak, muzikološkinja posvećena sa vremenoj operi i autorka značajnih stručnih publikacija, a asistent na projektu je Nikola Dragović.
U svetilištu Gospe od Škrpjela u Bokokotorskom zalivu čuva se Jacintin goblen, iza kojeg se krije potresna priča. Čekajući suprugov povratak s plovidbe, Jacinta Kunić iz Perasta je 25 godina vezla goblen. Pored damasta i bisera, utkala je i vlasi svoje kose, nadajući se da će ponovo zagrliti voljenog – što se, nažalost, nikada nije dogodilo. Svoj zavjet, simbol neprolazne ljubavi.,Jacinta je 1828. godine poklonila Gospi. Četvrt vijeka strijepnje, čekanja i samoće, jednu od najpotresnijih legendi Boke, ispričaće sopran Natalija Radić (Jacinta), glumica Dubravka Drakić (naracija) i Doris Franović, koja tumači Jacintu kao djevojčicu. Svi glasovi, zajedno sa ansamblom Boka, stapaju se u jedinstven vapaj bića koja vjerno čekaju.
Kompozitorki Ireni Popović ova opera je izuzetno važna.
„Na poziv kamernog ansambla Boka, prošle godine sam napisala uvertiru za operu Gospa od Škrpjela, koju su izveli na Festivalu. Imala sam viziju da to preraste u operu, a moja želja se ostvarila, jer je ubrzo uslijedio poziv i na ljeto očekujemo premijeru. Pokušaću da kroz ovu operu pokažem istrajnost žene, koja ima snagu da dostojno čeka i da bude odana svojoj ljubavi. Kosa kao simbol ženske snage je ovdje poslužila i za jedan rukopis, goblen koji je Jacinta ostavila nama u amanet, ne samo da se divimo, nego da kroz njega učitavamo i vaspitavamo nove generacije. Jako mi je uzbudljiva i priroda – okruženje, pa će u nekim interludijima biti izvorne pjesme, u koje će naša mala Jacinta, a onda i zrela žena, bježati i tražiti u njima utjehu. Meni je ova priča intimno jako važna, zato što sam od malena svako ljeto provodila u blizini, gledajući na Gospu, i razmišljam gotovo cijeli život o toj legendi, a sada sam, vjerujem, dovoljno zrela da ovako nešto napišem. Za Tivat me vezuju i pozorišne predstave koje radim. Cijelo to podneblje mi je veoma značajno i ova opera je način da mu se odužim. Zato mi je ovaj poziv izuzetno važan i nadam se da će naša opera biti uspješna!“ kazala je kompozitorka.
Libretistkinja Jelena Novak govori o slikama, koje su je vodile dok je pisala.
“Početkom devetnaestog vijeka Jacinta Kunić, vezilja i slikarka iz Perasta započinje da radi sliku nitima svile, zlata, srebra i sopstvene kose. Dok veze, ona šapuće, pjeva i čeka svog voljenog. Slika religiozne tematike koja je nastajala četvrt vijeka postaje scena želje, strpljenja, vjere, odanosti, snivanja i zagrljaja koji će se jednom, nekad, možda odigrati i u realnosti. Sa svakim pokretom igle, život sve više postaje predstava o življenju. Slika je pjesma koja želi da bude otpjevana.
Opera „Gospa od Škrpjela“ sučeljava žensko pismo, izvedeno ubodom igle, sa događajima iz spoljašnjeg svijeta, oivičenih zvucima mora, stijena, sunca, vjetrova, mirisa i struja Boke. Glasovi djevojčice, pjevačice i glumice čine horsko lice jedne žene, osjedile kose i nasmijanih očiju. Zvuci hridi Gospe od Škrpjela, kamenja u moru, sidra, plovidbe, konopa, zvuci odlazaka i vraćanja zapljuskuju ubode iglom i zauvijek vibrira otpevani šapat”, opisuje libretistkinja svoju inspiraciju.
Ansambl Boka, osnovan prošle godine na inicijativu TMF-a, na svom prvom koncertu premijerno je izveo uvertiru ove opere, koja je sada spremna da se pokaže u cjelini.
Pijanistkinja Marina Mikić, članica ansambla Boka, istakla je da je za nju nastavak saradnje s kompozitorkom Popović Dragović veliko zadovoljstvo i čast. „Publika je na našem premijernom koncertu prošle godine u Gornjoj Lastvi najtoplije reagovala baš na njenu uvertiru za operu Gospa od Škrpjela. Kada smo je izveli, rodila se ideja o nastavku saradnje.
Na koncertu će nastupiti sopranistkinja, glumica, djevojčica, a sa njima i članovi našeg ansambla: Nenad Jovanović, violina, Tamara Knežević, flauta, Željko Ivović, violončelo, Nikola Šašković. perkusije i ja za klavirom.“
Repriza je zakazana 13. avgusta u 21 sat, u crkvi Sv. Duha u Kotoru, na KotorArtu.
Partneri programa su Fondacija ME&US, Mr. George Lilly and Ms. Denise Lilly, Air Montenegro i KZU Napredak, Gprnja Lastva.
Drugi Tivat Music Festival održava se od 18. juna do 20 avgusta na više lokacija u Tivtu. Pored generalnog pokrovitelja – Centra za kulturu Tivat, TMF podržavaju i zlatni sponzor Coca-Cola HBC Crna Gora, sponzori Luštica Bay, Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Mastercardrs i drugi značajni sponzori, sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Više informacija o programu i izvođačima dostupno je na sajtu www.tivatmusicfestival.com, kao i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na profilu @tivatmusicfestival i uz oznaku #tivatmusicfestival.