Na saopštenje „DPS Herceg Novi: Velaš manipuliše i obmanjuje, dozvolu za nasipanje i betoniranje obale je izdala Opština“ objavljenom u petak, 20.3.2026. godine, reagovanje je uputio v.d. sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju OHN, Vladislav Velaš.
– Prvi krug, nema prijavljenih govornika….
Drugi krug, opet nema prijavljenih govornika….
Gospodo,
sve što ste željeli da pitate i sa čim se ne slažete, mogli ste u oči da mi kažete i da o svemu diskutujemo u Skupštini. Istina je zaboljela. Gospodin Konjević je prozivao prvi krug, drugi krug ali se niste javljali.
Po dobrom starom običaju, dan nakon sjednice ste dobili ,,svoje mišljenje“ iz Podgorice i po portalima bijete bitke.
Lijepo od vas što ste obezbijedili kvorum na sjednici 2018. godine, ali niste odgovorili na ključno pitanje – zašto ste tada podržali gradnju hotela od preko 55.000m² u Baošićima, a danas ste najveći protivnici istog?
Detaljno i precizno sam vam objasnio kako danas izgleda procedura kada država raspiše konkurs za izgradnju kupališta i mandraća od 12.000m², a kako je to izgledalo kada ste vi u Kumborskom tjesnacu zidali 24.000m² betonskih površina u moru.
Za ljubav je, gospodo iz DPS-a, potrebno dvoje, pa vašu ljubav, sa vašim koalicionim partnerom ne želim da kvarim. Velašima nikada DPS nije bio opcija!
Samo vas molim da ne pretjerate u ljubavi jer sve što se zlo rodi, vrijeme ne popravi, rekao je Velaš.
Tokom prethodne sedmice, članovi NVO „Naša akcija“ učestvovali su u prvoj studijskoj posjeti u okviru međunarodnog projekta „Youth Re:Build Zajedno dizajniramo uključivu budućnost: Kombiniranje Bauhaus vrijednosti dizajna i održivosti s izgradnjom zajednice koju pokreću mladi”, koja je održana u Varšava, glavnom gradu Poljska, u organizaciji i uz domaćinstvo nevladine organizacije Autokreacja.
Ova posjeta okupila je partnere iz osam evropskih zemalja i predstavljala važan korak u razvoju saradnje i razmjeni znanja u oblasti uključivog i održivog urbanog razvoja. Tokom programa, partneri su imali priliku da predstave svoje organizacije, dosadašnje aktivnosti i planove u okviru projekta, čime su postavljeni temelji za buduće zajedničke inicijative.
Studijska posjeta obuhvatila je i obilazak Muzej moderne umjetnosti u Varšavi, gdje su učesnici analizirali odnos savremene arhitekture i tradicionalne gradske gradnje Varšave. Poseban fokus bio je na kontrastu između modernih dizajnerskih rješenja i istorijskog urbanog nasljeđa, kao i na načinima njihovog uspješnog povezivanja u funkcionalan i inkluzivan javni prostor.
Foto Naša akcija
Učesnici su takođe obišli primjere tzv. „živih prostora“ – dinamičnih urbanih zona koje aktivno uključuju zajednicu – kao i jedan kulturni centar u predgrađu, koji je evoluirao iz inicijative nevladine organizacije u vibrantnu i funkcionalnu instituciju od značaja za lokalnu zajednicu. Ovi primjeri pružili su inspiraciju za razvoj sličnih modela u drugim sredinama, uključujući i Kotor.
Učešće u ovoj posjeti omogućilo je članovima NVO „Naša akcija“ da steknu nova znanja i ideje koje će primijeniti u radu sa mladima i lokalnom zajednicom, s ciljem zajedničkog kreiranja zelenijih, pravednijih i kvalitetnijih javnih prostora.
Projekat Youth Re:Build finansira Evropska komisija kroz program „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ (CERV), a njegova realizacija trajaće do oktobra 2027. godine.
Stupio na snagu Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja
Na snagu je stupio izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora što znači da u gradu pod zaštitom UNESCO-a važe rigorozna pravila gradnje i uređenja prostora.
Iz Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora saopšteno je da četiri ključne mjere odmah stupaju na snagu.
– Prekidaju se svi započeti postupci legalizacije bespravnih objekata na čitavoj teritoriji opštine Kotor, bez izuzetka. Zabranjena je nova gradnja – neće se izdavati urbanističko-tehnički uslovi (UTU) niti građevinske dozvole za nove objekte u okviru zaštićenog područja. Takođe, svi započeti zahtjevi za UTU i dozvole u zaštićenoj zoni se stopiraju do daljnjeg. Zabranjeno je davanje novih i produžavanje postojećih koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina u granicama zaštićenog područja, kao i proširenje prostora za obavljanje koncesione djelatnosti – saopšteno je iz Sekretarijata.
MIŠLJENJE UNESKA
Sve zabrane trajaće do donošenja dva ključna dokumenta -Menadžment plana i Studije zaštite. Postavljen je rok u kojem se to mora uraditi – 12 mjeseci. Studiju zaštite izrađuje Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Ona će sadržati analizu kumulativnog uticaja gradnje i sanacione mjere za bespravne objekte. Bez tog dokumenta, legalizacija u Kotoru neće biti moguća. Menadžment planje dokument kojim Vlada, uz saglasnost Uneska, definiše dugoročno upravljanje i integralnu zaštitu cijelog područja. Oba dokumenta donose se isključivo uz prethodno pribavljeno mišljenje i saglasnost Uneska.
HITNA PROCEDURA
Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora usvojen je u februaru po hitnoj proceduri ,,da bi se zaštitile izuzetne univerzalne vrijednosti Kotora koje su decenijama pod pritiskom urbanizacije“ i spriječio scenario u kojem bi Kotor bio ponovo upisan na Listu ugrožene svjetske baštine.
– Unesko Komitet je u julu 2025. godine izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog nekontrolisane gradnje i lošeg upravljanja, zahtijevajući od Crne Gore konkretne akcije – navedeno je u obrazloženju.
Autori navode da iako ne postoje direktni EU propisi za zaštitu Kotora, zakon je u potpunosti usklađen sa Unesko Konvencijom o zaštiti svjetske baštine i preporukama iz misije obavljene u februaru 2025. godine.
Dobrota – foto Boka News
Izuzeci
Predviđeni su izuzeci od zabrane. Tako se radovi mogu nastaviti ako je u pitanju izgradnja objekata od opšteg interesa i infrastrukturnih objekata, rekonstrukcija objekata u postojećim gabaritima, zatim adaptacija, sanacija i konzervatorsko-restauratorski radovi na kulturnim dobrima i radovi za koje je već predata prijava građenja ili izdata dozvola prije stupanja zakona na snagu.
Koliko dobro poznajete prostor u kojem živite? NVO Expeditio poziva lokalno stanovništvo da nam se pridruži u subotu, 28. marta 2026. godine u 11:30 sati na besplatnoj edukativnoj šetnji kroz Prčanj, uz mladu licenciranu turističku vodičkinju Zorku Ivović.
Ova aktivnost predstavlja drugu od četiri planirane besplatne ture koje vode mladi turistički vodiči. Preostale ture biće organizovane posljednjih subota u mjesecu tokom proljeća.
Tura se organizuje u okviru programa „Baština područja Kotora – očima mladih“, čiji je cilj da se kulturna baština približi građanima kroz perspektivu i interpretaciju mladih.
Tura je prvenstveno namijenjena lokalnom stanovništvu, ali su dobrodošli i svi zainteresovani posjetioci koji razumiju lokalni jezik. Posebno pozivamo mlade sa područja Boke. njihove porodice, te sve koji žele da bolje upoznaju kulturnu baštinu ovog mjesta.
Informacije o turi
Datum: Subota, 28. mart 2026.
Vrijeme: 11:30h
Jezik: crnogorski
Učešće: besplatno
Prčanj – foto Zoran Nikolić
Tokom šetnje upoznaćemo bogato kulturno nasljeđe Prčanja, malog pomorskog mjesta koje je kroz istoriju imalo značajnu ulogu u razvoju pomorstva i kulture u Boki Kotorskoj.
Turu započinjemo obilaskom samostanskog kompleksa Crkve Svetog Nikole. Ovaj kompleks je nekada bio važan centar obrazovanja i kulture u Prčanju. Tokom obilaska imaćemo priliku da zavirimo i u samostansku biblioteku i čujemo više o njegovoj istoriji. Zahvaljujući podršci uprave samostanskog kompleksa Crkve Svetog Nikole, učesnicima ove ture je obazbijeđen besplatan ulaz.
Nakon posjete samostanu slijedi kratka šetnja kroz mjesto Prčanj, tokom koje ćemo govoriti o arhitekturi i urbanom razvoju mjesta, kulturnoj i pomorskoj tradiciji, usponu Prčanja u XVIII vijeku i o značajnim ličnostima koje su obilježile taj period.
Na kraju ture, za sve koji budu željeli, organizovan je kratak uspon do nekadašnje župne crkve na Vrmcu. Trajanje uspona je oko 30 minuta.
Dolazak autobusom
Za posjetioce koji dolaze javnim prevozom, što je ekološki prihvatljivije i eliminiše problem parkiranja, dostupne su sljedeće linije Blueline:
Iz Dobrote, preko Kotora – polazak u 10:55 (sa Kampa), dolazak u Prčanj oko 11:15
Iz Tivta – polazak u 12:55, a dolazak u Prčanj oko 13:30 (nastavak vožnje ka Kotoru)
Napomena: U Prčnju ne postoji zvanična autobuska stanica, pa se možete dogovoriti sa vozačem gdje da stane. 📞 Dodatne informacije u vezi vožnje kod dispečera Blue Line: 068 898 107.
Prijava je obavezna
Broj mjesta je ograničen, a prijava nam je potrebna i kako bismo vas mogli kontaktirati u slučaju eventualnog odlaganja (npr. zbog vremenskih prilika).
Ovaj projekat sprovodi Expeditio u okviru nacionalnog programa BOOST: Balkan za optimizaciju mogućnosti, održivost i transformaciju civilnog društva, koji sprovodi ALDA uz podršku Francuske agencije za razvoj (AFD), kao i u okviru projekta podržanog od straneOpštine Kotor.
Od 29. maja do 5. juna na otoku Visu u Komiži održat će se Mares UWPM World Masters, jedno od najprestižnijih međunarodnih natjecanja u podvodnoj fotografiji i videu koje okuplja vrhunske podvodne vizualne umjetnike iz cijelog svijeta, najavljuje Scubalife.
Natjecanje organizira Ronilački klub Roniti se mora, a u Komižu dovodi 15 najboljih svjetskih podvodnih fotografa koji će tijekom višednevnog programa u nizu zarona stvarati jedinstvene fotografije inspirirane ljepotom i bioraznolikošću hrvatskog podmorja.
Podvodna fotografija i video predstavljaju specifičnu sportsku disciplinu koja objedinjuje vrhunsku ronilačku spremnost, tehničko znanje i umjetnički izričaj. Natjecatelji će svoje radove stvarati na odabranim ronilačkim lokacijama oko otoka Visa s ciljem prikazivanja bogatstva i očuvanosti Jadranskog mora te jedinstvenog prirodnog ambijenta ovog dijela Hrvatske. Program natjecanja uključuje registraciju sudionika, trening dane, službeni natjecateljski dio (više zarona), ocjenjivanje radova (međunarodni stručni žiri) te završnu svečanost na kojoj će biti proglašeni pobjednici i prikazane najbolje fotografije i video radovi nastali tijekom natjecanja.
Poseban dio programa bit će i edukativne radionice te stručna predavanja o sigurnosti u ronjenju, suvremenim tehnikama podvodne fotografije i videa te etičkom i odgovornom ponašanju u podmorju. Završnog dana manifestacije održat će se projekcija pobjedničkih radova i svečana dodjela nagrada, a publika će imati priliku vidjeti i izložbu najboljih fotografija nastalih tijekom natjecanja.
Fotografije i video materijali snimljeni tijekom događanja bit će predstavljeni u međunarodnim medijima, specijaliziranim časopisima i digitalnim platformama čime se dodatno promoviraju prirodne ljepote Jadranskog mora te Hrvatska kao vrhunska ronilačka i turistička destinacija.
Prema planu i programu organizatora, ovogodišnja sezona podvodne fotografije u Hrvatskoj nastavit će se održavanjem jubilarnog, desetog natjecanja Mares UWPM Cup koje će se održati od 11. do 13. rujna 2026. na Rabu.
Organizatori ističu kako se kroz ova dva događanja – Mares UWPM World Masters na otoku Visu i Mares UWPM Cup na otoku Rab dodatno jača međunarodna promocija hrvatskog podmorja te potvrđuje potencijal Hrvatske kao jedne od vodećih destinacija za podvodnu fotografiju i ronilački turizam na Mediteranu.
Turistička predsezona u Hercegovini polako počinje, a turistički sektor već prati prve trendove putovanja. Na globalna turistička kretanja trenutno najviše utječu geopolitičke napetosti, posebno sukobi na Bliskom istoku, čije se posljedice osjećaju širom svijeta. Ipak, turistički radnici u Hercegovini s opreznim optimizmom očekuju sezonu 2026.
Očekivanja od sezone
Kada je riječ o turističkoj sezoni u Hercegovini očekivanja su i dalje optimistična. Predstavnici Turističke zajednice u prethodnom razdoblju sudjelovali su na brojnim sajmovima kako europskim, tako i svjetskim. U Turističkoj zajednici kažu kako je interes za regiju Hercegovine bio iznimno veliki, što je ulijevalo nadu da bi ova sezona mogla biti rekordna. Ipak, novonastala situacija unijela je dozu neizvjesnosti.
– Ono što mi imamo sreću jeste da, prema svim statistikama, naše glavno tržište i najveći broj gostiju dolazi iz zemalja Evropske unije i zemalja regiona. Naši turisti i posjetioci uglavnom zaobilaze Bliski istok. Naš primarni fokus i glavno tržište su upravo zemlje Evropske unije i zemlje regiona – kazao je pomoćnik direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Emir Tipura.
Otkazivanja putovanja
Aktualna situacija prati se i u turističkim agencijama. Ove godine je prodan veliki broj aranžmana za destinacije poput Dubaija, Egipta, Turske, Cipra i Maldiva, no zbog ratnih zbivanja bilježe brojna otkazivanja. Većina letova prema tim destinacijama ide preko Dubaija, pa putnici iz straha otkazuju i ranije rezervirana putovanja.
– Možda je sebično govoriti o dobrim sezonama s obzirom na to šta se ljudima dešava u svijetu. Ipak, mislim da bi sve ovo moglo pozitivno utjecati na turizam u Bosni i Hercegovini u sezoni 2026. Naša država se sve više otkriva kao turistička destinacija, posebno Mostar, i vjerujem da će se ljudi ovog ljeta više okretati sigurnijim evropskim destinacijama – izjavila je vlasnica turističke agencije Nikica Demirović.
Demirović pojašnjava kako se novac može vratiti tek kada kompanija otkaže let, dok za buduće termine zasad nema jasnih informacija o refundacijama, što predstavlja dodatni problem. Od početka ratnih događanja novih upita za ove destinacije gotovo da i nema.
Pripreme u Mostaru
U Mostaru se, unatoč svemu, pripreme za sezonu nastavljaju. Zanatlije u staroj gradskoj jezgri vrijedno rade, prisjećajući se godina kada je sezona bila među najuspješnijima.
– Najbolja je bila sezona prije pandemije koronavirusa. Hoće li zbog ovog rata biti promjena, ne znam. Na nama je da radimo i da se pripremamo kao da će biti dobro – kazao je jedan od mostarskih zanatlija.
Stari most i dalje privlači turiste iz cijelog svijeta, koji Mostar vide kao sigurnu destinaciju.
– Nadamo se da smo izvan rata, jer se bojimo za budućnost i za trenutnu situaciju. Samo se nadamo da će sve biti u redu – rekla je turistkinja iz Turske.
– Mi smo iz Francuske. Ostat ćemo nekoliko dana u Bosni i Hercegovini, a zatim idemo u Albaniju i Grčku. Iskreno, ne brinem zbog situacije – to je daleko odavde – kazao je turist iz Francuske.
Očekivanja u Neumu
Globalna kretanja prate se i u Neumu, jedinom bh. gradu na moru.
– Vjerovatno će biti određenog utjecaja, ali nadamo se da ćemo ostati barem na prošlogodišnjem nivou, možda čak imati i blagi rast – rekao je načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
Oprezni turisti
U turističkim agencijama tek će se zbrajati gubici zbog otkazanih putovanja, a putnici su sve oprezniji pri planiranju odmora. Zabilježen je pad interesa za popularne destinacije poput Turske i Egipta otkako su započela ratna događanja.
Ipak, u Neumu se nadaju produžetku turističke sezone i do šezdesetak dana dulje nego prethodnih godina, što bi bilo značajno za lokalno gospodarstvo i razvoj turizma u ovom dijelu Hercegovine.
Prvi Budva Wine Fest prvog dana je zabilježio odličnu posjećenost. Mnogobrojni posjetioci su uživali u degustaciji vina i žestokih pića iz raznovrsne ponude 40 vinarija i deset destilerija. Zadovoljstvo načinom na koji je protekao prvi dan manifestacije izrazio je jedan od organizatora Budva Wine Fest-a, Nikola Merdović.
„Ovo je ostvarenje sna. Već oko sedam godina smo planirali da organizujemo jedan ovakav događaj i Budva Wine Fest se sada konačno dešava. Veoma sam zadovoljan odazivom i izlagača i gostiju. Poenta čitavog događaja je umreženost vinarija i predstavnika ugostiteljskih objekata koji u ovom periodu kreiraju vinske karte za sezonu. Drago nam je da imamo izlagače koji su predstavili najbolje od najboljeg,“ istakao je Merdović.
Merdović je ukazao na važnost njegovanja duge vinske tradicije koju Crna Gora ima, ali i praćenja svjetskih trendova na polju enologije.
„Prije 20 godina smo znali za bijelo i crno vino, a danas u Crnoj Gori imamo široku paletu internacionalnih sorti. Ljudi su prihvatili svjetske trendove i svake godine u našoj zemlji ima sve više vinarija i etiketa. Na našem događaju su se vinarije predstavile i sa novitetima, što je nama izuzetno drago,“ dodao je Merdović.
Budva Wine Fest 2026.
Kompanija „13. jul – Plantaže“ odazvala se pozivu za učešće na Budva Wine Fest-u, te je uz tradicionalno bogatu ponudu vina predstavila i dvije nove rakije i novo vino od crnogorske autohtone sorte žižak.
„Svi koji se bave proizvodnjom i prodajom vina treba da učestvuju na ovakvim događajima, jer to je najbolja prilika da se probaju dobra vina, a da se kasnije ta vina dalje plasiraju na tržištu. Crna Gora je država koja ima najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, te mislim da treba da promovišemo našu zemlju kao vinsku, turističku destinaciju,“ ispričao je tehnolog iz kompanije „13. jul – Plantaže“, Radovan Rajković.
MAX Corporation se na Budva Wine Fest-u predstavlja sa više vinarija iz svog portfolija – Kamnik iz Makedonije, San Martino iz Veneta, Serena takođe iz Veneta, Masca del Tacco iz Pulje, Catena Zapata iz Argentine.
„Koncept Wine Fest-a je jako lijep i mislim da može da zaživi. Došlo je mnogo ljudi koji se bave ugostiteljstvom na primorju. Nama je osnovni cilj da upoznamo nove potencijalne kupce i ugostitelje, ali i da našim tradicionalnim kupcima predstavimo nešto novo što do sada nisu imali prilike da probaju,“ ispričao je Miško Ćetković iz MAX Corporation.
Svoja vina je na Budvanskom Wine Fest-u između ostalih predstavila i vinarija Milović iz Ulcinja.
„Drago nam je da se neko sjetio da nakon dugo godina u Budvi organizuje salon vina kako bi se oživjela naša vinska kultura i vinska scena. Predstavljamo se sa jednom etiketom roze vina Merito, jednom etiketom bijelog vina Paradigma i pet etiketa vranca. Mi smo poznati po vrhunskom vrancu sa Briske gore, jednog od najboljih podneblja za sortu vranac,“ naveo je Brano Milović, vlasnik Vinarije Milović.
Budva Wine Fest 2026.
Uz bogatu ponudu vina, veliku pažnju na Budva Wine Fest-u privlače i žestoka pića, a posebno rakije. Između ostalih, na događaju se predstavlja Urban Distillery iz Beograda.
„Ova manifestacija je rezultat dugogodišnjeg rada ljudi iz Crne Gore koji su se borili i zalagali da u Budvi okupe sve ove vinarije i destilerije. Vjerujem da će svako ovdje uspjeti da pronađe nekog novog kupca kome će da pokaže kakav kvalitet nudi domaće tržište,“ naveo je Zoran Budimirović iz Urban Distillery.
Osim vina i žestokih pića, posjetioci su imali priliku da uživaju i u degustaciji domaćih sireva koje proizvode Argella farma i Highland Canyon.
Značajan dio Budva Wine Fest-a je i edukacija. Predavačica Mariola je tokom svog masterlass-a prisutne upoznala sa tradicijom uzgoja maslina u Crnoj Gori i osnovama degustacije maslinovog ulja.
„Crnogorsko maslinovo ulje je izuzetna stvar koja može da se prezentuje i u svijetu. Ulje iz Crne Gore treba da postane brend. Jako malo ljudi zna da odabere kvalitetna maslinova ulja i ima malo informacija o trendovima na tom polju. Mislim da je pravi izbor da se kupi crnogorsko ulje koje ima sve potrebne etikete. Ako vidimo kod komšije da zaista bere masline i pravi ulje, te da je ono od ove godine, mislim da se bolji kvalitet od toga ne može naći. Što više naučimo o maslinovim uljima, to ćemo više uživati u njima,“ kazala je Mariola.
Radionicu „Tok rakija – od nasljeđa do savremenog identiteta“ vodio je Ivan Urošević iz destilerije Tok koji je predstavio tradiciju proizvodnje rakije i njen razvoj u savremeni, kvalitetni destilat.
„Uz ovakav vid degustacije potrošači imaju priliku da dožive rakiju na jedan sasvim drugačiji, hedonistički način gdje se akcenat stavlja na obraćanje pažnje na temperaturu čaše i način na koji se rakija konzumira. Ovakav tip prezentacije je zadužen da otvori nove vidike potrošačima. Treba edukovati tržište šta sve rakija kao proizvod sa Balkana može da ponudi u smislu potencijala i kvaliteta,“ saopštio je Urošević.
Budva Wine Fest biće nastavljen danas, 21. marta, sa početkom u 15 časova u budvanskom hotelu Avala. U sklopu edukativnog segmenta događaja danas će u 16 časova biti upriličena promocija Leksikona vinogradarstva i vinarstva Crne Gore – jednog od najznačajnijih izdanja posvećenih vinskoj kulturi Crne Gore. Leksikon će predstaviti prof. dr Vesna Maraš, glavna urednica, zajedno sa prof. dr Majom Đurić, urednicom fotografije.
Specijalni master class „Godinje – postojbina Vranca i vinska priča Crne Gore“ koji vodi agronom, vinar i osnivač Vinarije Garnet, Miško Leković biće upriličen u 17 časova.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi prihvatio je predlog Odluke Komisije za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost u 2026. godini, po kojem će sufinansirati šest projekata.
Za ovu namjenu opredijeljeno je 8.453,74 eura iz budžeta Opštine Herceg Novi.
Riječ je o knjizi „Put u Hilandar” Nikole Malovića za koju komisija ističe da njeguje neposrednu vezu sa očuvanjem duhovnog identiteta pravoslavnog življa Herceg Novog i Boke.
Komisija je bila jednoglasna i u odluci da podrži novu knjigu Predraga Kuzmanovskog „Kapetan Petar Zambelić – Tajne Magelanovog prolaza i Rta Horna ” jer savremenoj publici široko osvjetljava još jednu značajnu ličnost bokeške istorije.
Podrška je pružena i Lidiji Kojašević, autorki knjige „Susreti – kulturni portreti i razgovori“ jer je riječ o projektu širokog kulturnog raspona, u okviru kojeg se nalaze i Herceg Novi i Boka, a koji afirmiše ideju kulture kao prostora susreta, razmjene i kontinuiteta.
Prva zbirka poezije pjesnikinje iz Herceg Novog, Dragane Šekularac „Sveto pero” takođe će biti podržana jer je riječ o lirici koja afirmiše kulturno i duhovno nasljeđe i identitetski kontinuitet Boke i Herceg Novog.
Knjiga „Književnost kao mjesto sjećanja – kultura pamćenja ratova XX vijeka u savremenoj južnoslovenskoj književnosti“, Lidije Vojinović, zavrijedila je dio sredstava za izdavačku djelatnost Opštine Herceg Novi jer je riječ o naučnoj studiji koja nosi kulturološku težinu.
Komisija je jednoglasno podržala sufinansiranje knjige „Vuk“ Saše Stanišića jer je riječ o publikaciji od interesa za unaprijeđenje izdavaštva u domenu dječije književnosti na teritoriji Crne Gore, budući da je u pitanju prevod romana za djecu savremenog nagrađivanog njemačkog pisca.
U skladu sa Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za izdavačku djelatnost, projekat je moguće sufinansirati najviše do 50 % iznosa ukupnih sredstava za njegovu realizaciju, odnosno u iznosu većem od 50 % ako je, po odluci nadležnog sekretarijata, riječ o projektu od izuzetnog značaja za grad. Sa najviše 25% od ukupnih sredstava, moguće je podržati projekte čiji su autori amateri, a kojima se posebno doprinosi očuvanju lokalnih tradicija, afirmiše poseban karakter i kulturno stvaralaštvo na lokalnom nivou ili kojima se doprinosi razvoju i afirmaciji turističko-kulturne ponude lokalne zajednice. ODLUKA PREDLOG ZA SUFINANSIRANjE PROJEKATA
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Sjedinjene Države “vrlo blizu” ostvarenju ključnih ciljeva u vojnoj operaciji protiv Irana te da se razmatra postupno smanjenje angažmana na Bliskom istoku.
– U vrlo smo blizu ostvarenja naših ciljeva dok razmatramo smanjenje naših vojnih napora na Bliskom istoku u odnosu na teroristički režim Irana, poručio je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Naveo je kako ciljevi uključuju potpuno slabljenje iranskih raketnih kapaciteta i uništenje obrambene industrije, kao i eliminaciju mornarice i zračnih snaga.
Tramp
Dodao je i da je prioritet spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje te zaštititi američke saveznike u regiji, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Trump se osvrnuo i na sigurnost Hormuškog tjesnaca.
– Hormuški tjesnac trebale bi osiguravati i nadzirati druge zemlje koje ga koriste — Sjedinjene Države ne, poručio je, dodavši da bi SAD pomogao ako bude zatraženo, ali da to „ne bi trebalo biti potrebno“ nakon uklanjanja iranske prijetnje.
Promocija publikacije „Fešta oʼ cukra“, biće održana u utorak, 24. marta, sa početkom u 12 sati u Pomorskom muzeju Kotor.
Publikacija „Fešta oʼ cukra“ predstavlja malo, ali vrijedno izdanje posvećeno tradiciji pripreme slatkih delicija na prostoru Boke Kotorske. Kroz spoj kulturne baštine i gastronomije, donosimo priču o običajima, receptima i načinu života koji su se generacijama prenosili.
Autori publikacije su: mr Maja Uskoković i Danijela Nikčević, dok su koautori Slavko Dabinović i Ilija Mlinarević.
Promocija će biti prilika da se posjetioci upoznaju sa sadržajem publikacije, kao i da kroz degustaciju osjete duh tradicionalnih slatkih specijaliteta.
Zahvaljujemo se svima koji su podijelili sa nama svoje recepte i time utkali dio porodične i zavičajne tradicije u ovu publikaciju, poručuju iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
