Jedrenjak udario u Brooklynski most, poginulo dvoje ljudi (Video)

0
Jedrenjak udario u Brooklynski most, poginulo dvoje ljudi (Video)
U trenutku sudara, brod je odlazio iz New Yorka i plovio prema Islandu (EPA-EFE/PORTER BINKS) (EPA)

Jedrenjak meksičke mornarice okićen svjetlima i divovskom meksičkom zastavom udario je u subotu navečer u znameniti Brooklynski most, pri čemu je poginulo dvoje, ozlijeđeno najmanje 19 ljudi, rekao je gradonačelnik New Yorka Eric Adams.

Videozapisi na internetu prikazuju brod za obuku Cuauhtemoc kako se približava kultnom mostu preko East Rivera, blizu manhattanske strane raspona koji povezuje tu newyoršku opštinu s Brooklynom. Njegovi jarboli od 45 metara bili su previsoki da bi prošli ispod mosta i slomili su se u trenutku sudara.

Brojni pomorski kadeti odjeveni u bijele uniforme mogli su se vidjeti kako se nalaze na palubi. Adams je rekao da je u tom trenutku na brodu bilo 277 ljudi.

“Nitko nije pao u vodu; svi su ozlijeđeni na brodu”, rekao je policijski dužnosnik.

Dužnosnik je rekao da su mehanički problemi vjerojatno uzrokovali nesreću, bez davanja drugih pojedinosti.

Na jednom od postolja visećeg mosta, smještenom u blizini njujorške luke South Street, online video prikazuje prolaznike kako u strahu trče dok veliki jedrenjak udara u most i skreće prema doku.

Most, popularna turistička atrakcija i glavni prometni kanal između Manhattana i Brooklyna, dovršen je 1883. godine. Tada je bio najveći viseći most na svijetu.

Most nije pretrpio veća oštećenja, rekao je prometni dužnosnik New Yorka. Promet je ponovno otvoren u oba smjera nakon preliminarnog pregleda.

Meksičko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je na društvenim mrežama da meksički veleposlanik u SAD-u i drugi dužnosnici pomažu pogođenim kadetima i da su u kontaktu s lokalnim vlastima.

Školski brod Cuauhtemoc izgrađen je u brodogradilištu Celaya u Bilbau u Španjolskoj 1981. Njegov posjet New Yorku trebao je završiti u subotu navečer.

U trenutku sudara, brod je odlazio iz New Yorka i plovio prema Islandu, rekao je dužnosnik njujorške policije.

Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore u Luštica Bay-u

0
Proslava Dana nezavisnosti Crne Gore u Luštica Bay-u
Luštica Bay – foto Boka News

Program povodom Dana nezavisnosti Crne Gore biće obilježen nizom muzičkog, kulturnog i istorijskog identiteta Crne Gore, u srijedu 21. maja. na promenadi Marina Village-a u Luštica Bay.

Izložba tradicionalnih crnogorskih instrumeneta gusala obilježiće ovaj dan, i biće postavljena od 16:00 do 20:30 časova ispred Amfiteatra. Gotovo svaka crnogorska kuća posjeduje gusle, više kao “trofej” ili obavezni predmet prošlih vremena i tradicije, a činjenica da je vještina/umijeće guslanja – sviranje i pjevanje uz gusle i izrada gusala “živa tradicija”. Najcjenjenija je njihova narativna uloga guslanja, duboko ukorijenjena u crnogorsku epiku, i sama namjera Luštica Bay tima je bila da oda počast jednom od identiteta Crne Gore na ovaj bitan datum.

Pijaca tradicionalnih crnogorskih domaćih proizvoda, kao i rukotvorina inspirisanih nasljeđem biće postavljena na istoj lokaciji. Muzički nastup hora “Luča” i guslara Steva Čavora, od 19:00 časova ispratiće zalazak sunca  21. maja u Luštica Bay.

Luštica Bay

Luštica Bay održivo naselje

Luštica Bay je održivo naselje na obali Crne Gore, u srcu Mediterana. To je destinacija osmišljena sa idejom da svojim stanovnicima ponudi autentično iskustvo i osjećaj pripadnosti zajednici stvorenoj u sred izuzetne prirodne ljepote. Smještena na poluostrvu Luštica, Luštica Bay prostire se na 690 hektara kopnenog područja, 7 kilometara obale i svega 10 odsto izgrađene površine na kopnu koja je, uz pomoć inovativnih tehnologija i najviših standarda u zaštiti životne sredine, pretvorena u integrisani grad istančanog arhitektonskog stila. Razvoj Luštica Bay podrazumijeva posvećenost očuvanju životne sredine, kulturnog nasljeđa i lokalne arhitekture. Naselje u svom sastavu ima i planira luksuzne hotele, vile i apartmane, objekte za odmor i opuštanje, prodajne objekte, marine, golf terene i prateću infrastrukturu, u skladu sa najvišim standardima zaštite prirodne sredine i održivog razvoja.

Luštica Bay je prva greenfield investicija u Crnoj Gori, procijenjena na više od milijardu eura, sa vrijednošću izgrađene infrastrukture od 575 miliona eura. Projekat Luštica Bay razvija kompanija Luštica Development AD, osnovana 2008. g. i u vlasništvu je švajcarskog Orascom Development Ltd. i Vlade Crne Gore. Orascom Development Holding je vodeća svjetska kompanija za izgradnju i razvoj potpuno integrisanih gradova, koja transformiše lokacije netaknute prirodne ljepote u moderna urbana naselja, uz pomoć najsavremenije tehnologije u projektovanju, izgradnji i očuvanju životne sredine. Orascom realizuje niz projekata na tri kontinenta, u sedam zemalja, uključujući Egipat, UAE, Oman, Maroko, Švajcarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Crnu Goru. Za više informacija o projektu Luštica Bay, posjetite veb sajt naše destinacije www.lusticabay.com, ili nas pratite na društvenim mrežama.

SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto

0
SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto
Dukic-i-Markovic

Crnogorski jedriličar Ilija Marković zauzeo je 34, dok je Milivoj Dukić nastup na Svjetskom prvenstvu u kineskom Ćingdau završio na 58. mjestu.

Najbolji plasman od jedriličara iz regiona ostvario je Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je zauzeo 11. mjesto.

Šampionat je obilježio nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne.

Organizatori su pretposlednjeg dana na ivici regularnosti, što se tiče jačine vetra i vidljivosti, uspjeli da realizuju dvije regate, od kojih je druga prekinuta u momentu kada su jedriličari prešli pola regatnog polja.

Posljednjeg dana odjedrene su tri regate – Marković je zauzeo dva šesta i jedno deseto, što je bilo dovoljno da na kraju zauzme 34. mjesto.

Dukić je bio 24, 26. i 11, pa je na kraju Svjetsko prvenstvo završio na 58. mjestu.

Do zlatne medalje je stigao Vilijem Virsema iz Holandije, srebrnu je osvojio Pavlos Kontides, Kipranin koji je član Jedričarskog kluba Mornar iz Splita, dok je treće i bronzanu medalju prigrabio Zek Litlvud iz Australije.

IDEA Igalo ponovo otvara vrata za sve kupce

IDEA Igalo ponovo otvara vrata za sve kupce
IDEA

Od ponedjeljka, 19. maja, renovirana IDEA prodavnica u Igalu ponovo je otvorena za sve kupce – na dobro poznatoj adresi u Ulici Sava Ilića br. 4, u blizini Omladinskog parka.

Uređen i moderno opremljen prostor, bogatija i raznovrsnija ponuda, te osnažen tim i ljubazna usluga, iskustvo kupovine u prodavnici IDEA Igalo čine još ljepšim i kvalitetnijim.

Uz kreiranje prijatnijeg ambijenta, poseban fokus stavljen je na unapređenje svježih odjeljenja. Svježe i pakovano meso, delikates, pekara, kao i mljekarica sada su još bogatiji, raznovrsniji, ali i pregledniji sektori.

Povodom otvaranja, u jutarnjim časovima kupce očekuje degustacija svježe pečenih peciva i delikates proizvoda, a tu su i posebna iznenađenja: prvih 500 kupaca koji u ponedjeljak posjete renoviranu IDEA prodavnicu u Igalu dobiće poklone, dok će u utorak, 20. maja, svaka 100. kupovina biti besplatna – kao znak zahvalnosti za ukazano povjerenje.

Posjetite IDEA Igalo i uživajte u modernom ambijentu, unaprijeđenoj ponudi i ljubaznoj usluzi.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda, sedam osoba teže povrijeđeno

0
Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda, sedam osoba teže povrijeđeno
policija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, sedam osoba povrijeđeno je teže, a šest lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, a u Danilovgradu, Ulcinju, Tivtu, Budvi, Bijelom Polju i Nikšiću po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Kotoru i Mojkovcu.

Izdat je 421 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Neradni dani za Dan nezavisnosti 21. i 22. maj

0
Neradni dani za Dan nezavisnosti 21. i 22. maj
Dan nezavisnosti Crne Gore

Neradni dani povodom Dana nezavisnosti su srijeda 21. maj i četvrtak 22. maj.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl. list RCG”, br. 27/07 i “Sl. list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23), 21. maj – Dan nezavisnosti se praznuje 21. i 22. maja.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, istorije, hrišćanske tematike i knjiga za djecu.

Roman Istarsko zlato Majkla Daunija vodi nas u London, 2019. godine. Nakon što je policajac Marko Mihailić izbačen iz Metropoliten policije zbog neuspjelog tajnog zadatka, potražio je utočište u porodičnom domu u Istri, gdje su njegovi preci pronalazili tartufe. U rimskoj Istri u 1. vijeku, mlada Lucija očajnički traži način da spase svoje pse obučavane da ubijaju razne opasne životinje u areni, jer njeni vjerni pratioci posjeduju veštinu pronalaženja tartufa. Istra, 1943. godine. Braća Pino i Nino Mihailić uzdižu se u sam vrh partizanskog odreda, ali pronalaze i nove strasti: zahvaljujući izvanrednom njuhu psa Vita, ući će u unosnu trgovinu tartufima iz šume nadomak sela. Izdavač je Laguna.

U srcu Beograda, u vreme kada je svet gubio razum, jedan krojač kroji više od odela – on kroji sudbine, saznajemo iz novog romana Krojač Jelene Bačić Alimpić. Jakob, mladi nasljednik čuvene krojačke loze, prisiljen je da promijeni ime i identitet kako bi preživio pakao Drugog svjetskog rata. Kada njegovog oca odvedu u logor, njemu i majci sklonište pruža stari porodični prijatelj, majstor Voja Jovanović. Kroz šapat igle i tajne ušivene u tkaninu, Jakob uči da preživi u svijetu u kojem se sve mijenja, ali jedno ostaje isto – odanost porodici. Izdavač je Laguna.

Boka i Bokelji Sima Matavulja knjiga je koja obuhvata najznačajnije pripovjetke, putopisne i memoarske tekstove Sima Matavulja posvećene Boki Kotorsoj. Matavulj je u Herceg Novom živio i predavao u srednjoj pomorskoj školi sedam godina (1874-1881), a čitavu Boku Kotorsku doživljavao je kao svoj istinski usvojeni zavičaj. U pripovijetkama Bodulica, Ljubav nije šala ni u RebesinjuNovi svijet u starom rozopekuDr PaoloDogađaji u seocu, prikazuje bokeljske ljude i događaje, narodne običaje i istoriju, u putopisima predstavlja bokeljski prostor, a u memoarskim sjećanjima opisuje brojna prijateljstva sa uglednim Bokeljima. Izdavači su Štampar Makarije i Obodsko slovo.

Aperkat autorke Maje Iskre snažan je i emotivan roman o odrastanju jedne djevojčice u Beogradu. Odnos sa ocem i surovom sredinom pravi od nje neku vrstu savremene Amazonke. Ali, ovo nije samo priča o njoj, već o svim mladim ljudima koji su odrastali tokom 90-ih, kada su udarci sudbine bili sastavni dio stasavanja. Izdavač je Lom.

Godina 1944. bila je prekretnica na Istočnom frontu, čitamo u knjizi Završnica 1944. Džonatana Dimblbija. Nakon teških borbi i povlačenja pred njemačkim napadom (Operacija Barbarosa, iz juna 1941), Crvena armija je, oslobodivši Lenjingrad u januaru 1944, krenula u snažnu kontraofanzivu. Ključni trenutak bio je u junu 1944. kada je pokrenuta Operacija Bagration, masovna ofanziva više od dva miliona vojnika Crvene armije usmjerena protiv srca njemačke odbrane. Napad je doveo do potpunog raspada njemačkog fronta u Bjelorusiji. Nijemci su pretrpjeli ogromne gubitke na frontu dugom 2000 kilometara. Ova bitka je označila prekretnicu na Istočnom frontu. Izdavač je Laguna.

Veliki inkvizitor – izabrani hrišćanski motivi naziv je knjige sastavljene od šestorice eminentnih ruskih književnih kritičara i mislilaca koji su uzeli da analiziraju lik Velikog inkvizitora što ga je stvorio Dostojevski. Došavši drugi put, Hrist je zasmetao katoličkoj crkvi, ili crkvenim velikodostojnicima uopšte, jer su se od dvijehiljadugodišnjem odsustvu odlično snašli, izgradili mrežu, dobro zaradili, ovladali ljudima, pa im je Hrist, o paradoska, suvišan. Izdavač je CID.

Enciklopedija svakodnevnih stvari Štepanke Sekaninove knjiga je većeg formata i tvrdog poveza koju je divno ilustrovala Eva Supikova. Na svakom koraku oko nas vidimo stvari koje koristimo svakodnevno, ali se rijetko ko zapita gdje, kako i kada su nastale. Iz ove knjige ćemo saznati ko je izumio i kako su se vremenom razvijale stvari kao što su cipele, kišobrani, četkice za zube, čarape, lutke, kreveti i još mnogo toga. Svaku od navedenih stvari prati i nesvakidašnja priča koju nikako ne bi trebalo zaobiće i koja će upotpuniti uživanje u čitanju ove zabavne i edukativne knjige. Izdavač je Laguna.

Jadran novi šampion Crne Gore

0

Vaterpolisti Jadran m:tela iz Herceg Novog novi su šampioni Crne Gore.

Jadran je večeras u Herceg Novom savladao Primorac 11:9 i sa 3:0 u seriji osvojio šampionski trofej

Hercegnovski tim oba prethodna duela dobio nakon boljeg izvođenja peteraca.

To je Jadranu 14. titula prvaka Crne Gore.

Trofej je osvajao i 2009, 2010, 2012, 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022. i 2023. godine.

Bio je prvak i bivše FNRJ (1958. i 1959) i Srbije i Crne Gore (2003, 2004. i 2006).

Kotorski tim povoljnijeg rezultata košatala je slabija realizacija igrača više i gotovo 11 minuta bez datog gola.

Jadran – foto PVK Jadran V. Ilić

Primorac je bolje počeo meč i početkom druge četvrtine imao prednost od 5:2.

Uslijedila je serija Jadrana od 6:0 za potpuni preokret i vođstvo od 8:5, koje je uspio da zadrži do kraja.

Dvostruki strijelci u pobjendičkom timu bili su Aleksandar Ivović, Vuk Milojević, Dmitri Holod, dok su se po jednom upisali Danilo Stupar, Matija Sladović, Danilo Radović, Đorđe Lazić i Uroš Vučurović.

Ivović je protiv Primorca odigrao posljednji meč u profesionalnoj karijeri.

U ekipi Primorca najbolji je bio Đorđije Stanojević sa četiri, Nika Šušiašvili je dodao dva, a po gol Petar Ćetković, Nemanja Vico i Dušan Matković.

Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Kotor preuzeli predsjedavanje mrežom “Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka“

0
Ministarstvo kulture i medija Crne Gore  i Opština Kotor preuzeli predsjedavanje mrežom “Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka“
Foto Opština Kotor

Ministarstvo kulture i medija Crne Gore  i Opština Kotor tokom dvodnevnog stručnog skupa održanog u Kotoru zvanično su preuzeli, u naredne dvije godine, predsjedavanje transnacionalnom mrežom  “Venecijanska utvrđenja 16. i 17. vijeka“, upisanom na UNESCO listu svjetske baštine  u Krakovu  2017. godine.

Predstavnici ministarstava kulture Republike Italije, Republike Hrvatske i Crne Gore, kao i gradova  na čijim teritorijama se nalaze utvrđenja,  Bergama, Palmanove, Peschiera del Garda, Zadra, Šibenika i Kotora,  imali su priliku razmijeniti iskustva, primjere pozitivnih praksi, podjednako kao i izazove sa kojima se susreću u procesu zaštite, očuvanja, stavljanja u funkciju održivog korišćenja, ali i valorizacije univerzalnih vrijednosti bogatog kulturnog nasljeđa tri države sa posebnim akcentom na zajedničko dobro – Venecijanske fortifikacije, upisane na UNESCO Listu svjetske baštine.

Da upravljanje ovako osjetljivim i složenim strukturama kao što su fortifikacije, zahtjeva kompleksan rad, multidisciplinarni pristup kao i saradnju svih i nivoa, vlasti, počev od nacionanog i lokalnog, te  uključivanje  stručne, i lokalne zajednice, zajednički je zaključak svih učesnika.

Skup je otvorio predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, dok je generalna direktorica Direktorata za kulturnu Dobrila Vlahović, u ime Ministartva kulture i medija pozdravila prisutrne, i upoznala sa  dosadašnjim aktivnostima, i  planovima  koje Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Opštinom Kotor, kada je  u pitanju rad na strateškom dokumentu, planu upravljanja Kotorskom tvrđavom,  kao i aktivnosti koje se realizuju kada je u pitanju ekstenzija tvrđave Forte Mare, ovom transacionalnom dobru svjetske baštine.

Moderatori su bili Dobrila Vlahović, generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija i Jelena Franović, sekretartka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora u Opštini Kotor

Alabar odustao od ulaganja u Ulcinj, razmatra druge lokacije u zemlji

0
Alabar odustao od ulaganja u Ulcinj, razmatra druge lokacije u zemlji
Velika plaža – Predlog plana za Veliku plažu koji je predstavljen na dosadašnjim razgovorimafoto: arhiva

Vlasnik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar kazao je da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

On je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju kazao da je pogriješio što se prijavio na tender za zakup plaža.

– Želio sam da dobijem jedno kupalište na Velikoj plaži da bih pokazao javnosti kako taj prostor može da se uredi – naveo je Alabar.

Kako je kazao, nakon oštrih reakcija javnosti, odlučio je da vrati sva kupališta koja je prethodno u martu dobio na tenderu.

– Nakon svega što se desilo ne želim da ulažem na jugu uopšte. Zašto? Recimo, zašto biste vi željeli da ulažete u Dubaiju ako vas mi ne želimo? Ne biste trebalo to da radite – kazao je Alabar, prenosi portal Newsmax Balkans.

On je rekao da je, na osnovu onoga što je vidio i pročitao, shvatio da ljudi ne žele investicije na tom prostoru.

– Mislim da imaju na to pravo jer dolaze iz te zajednice. To je za mene u redu. Pričao sam sa predsjednicima drugih opština i imao sjajne sastanke sa njima – kazao je Alabar.

On je pojasnio da je tokom boravka u Podgorici, gdje je bio glavni govornik na konferenciji o nekretninama u četvrtak, razgovarao sa predsjednicima drugih primorskih, ali i sjevernih crnogorskih opština.

– Crna Gora ima mnogo mogućnosti i ako nam neko kaže da žele nešto da radimo – u redu radićemo. Na primjer, ako mi neko kaže imate ovaj prostor u Budvi možete da gradite na primjer 20 stanova i dva hotela onda ću da se povučem i uradim kalkulacije nakon kojih ću znati kolika će biti ukupna investicija – kazao je Alabar.

On je dodao da se njegove investicije u više zemalja kreću od jedne do 15 milijardi EUR.

– Ako negdje uložite recimo jednu milijardu EUR uvijek to pomnožite sa tri puta, jer tolika investicija ima takav efekat na ukupnu ekonomiju – rekao je Alabar.

Upitan za koje lokacije u Crnoj Gori je sada zainterosovan da ulaže nakon što je odustao od Ulcinja, Alabar je naveo da ga zanima jedna lokacija na obali kao i jedna na sjeveru zemlje.

– Morate shvatiti da su nama, Arapima, planine zanimljive zbog svježeg vazduha jer je u našim zemljama tropska klima. Crna Gora je prelijepa, ima prelijepe planine kao i jezera – dodao je Alabar.

On nije želio da precizira koje lokacije su mu najinteresantnije, ali je naveo da razmatra dvije opcije.

– Interesantna mi je jedna lokacija otprilike na sredini obale, a imamo i dva predloga za sjever zemlje. To su za sada samo ideje – rekao je Alabar.