Državni projekat elektroenergetskog snabdijevanja budućeg Ski centra Hajla – Štedim je završen i počeo je da radi, saopšteno je iz Ministarstva javnih radova.
– Izgrađen je podzemni dalekovod dužine 21 kilometar, uz dodatnih šest trafostanica, čime je obezbijeđeno stabilno napajanje kako buduće žičare, tako i turističkog kompleksa koji se planira na Hajli – navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da je završena putna infrastruktura od 7,2 kilometra, urađena studija hidrotehničke infrastrukture, a u toku je izgradnja šestosjedne žičare i uređenja ski-staza.
– Svi ugovoreni radovi biće završeni u tekućoj godini, dok će započeti podprojekti biti realizovani u planiranim rokovima – poručili su iz ministarstva.
LPG tanker pod portugalskom zastavom, CGas Saturn, napadnut je u vodama zapadno od Ekvatorijalne Gvineje, a najmanje devet članova posade je oteto. Incident se dogodio oko 50 nautičkih milja zapadno od Mbinija, dok je brod plovio prema Malabu.
Prema sigurnosnoj tvrtki Vanguard, plinaš iz 2003., u vlasništvu danskog Christiania Gasa, presreli su pirati u ranim jutarnjim satima. Četiri člana posade ostavljena su na brodu, a jedan od njih je ozlijeđen, vjerojatno od zalutalog metka tijekom napada, navodi Splash247.
Gvinejski zaljev već godinama ostaje jedno od najopasnijih svjetskih žarišta za napade na trgovčke brodove. U posljednjih deset godina zabilježene su brojne otmice posade na tankerima i general cargo brodovima, uključujući slučajeve Nave Constellation, Davide B, Monjasa Reformer, Hana I i Bitu River.
Iako su međunarodne pomorske snage i regionalna suradnja donekle smanjile ukupan broj napada, incidenti i dalje traju. Od siječnja do rujna 2025. zabilježeno je 15 sigurnosnih incidenata, više nego u istom razdoblju lani (12). Od toga se 10 dogodilo u teritorijalnim vodama i klasificirano je kao oružana pljačka, dok je pet slučajeva kategorizirano kao piratstvo na otvorenom moru.
U istom razdoblju ove godine oteto je ukupno 14 pomoraca, što potvrđuje da je rizik za posade i dalje visok, posebno za brodove s manjim nadvođem i ograničenim mogućnostima obrane od brzih piratskih čamaca.
Crnogorski turizam naći će se pred još jednim izazovom naredne godine kada naša zemlja bude uvela vize za nekoliko država, a naročito Rusiji, jer su ruski državljani prošle godine ostvarili 18,3 odsto noćenja, dok je 2023. godine bilo još više turista iz te države.
Za ovu godinu podaci još nijesu objavljeni, ali je izvjesno da će uvođenje viza naredne godine znatno smanjiti broj ruskih turista.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kaže da Crna Gora nema onaj imidž o kom se godinama govori.
– Mi smo stvorili opasan narativ da je Crna Gora jedna popularna turistička destinacija i da svi sanjaju kada će doći u Crnu Goru. Ja bih volio da je tako, ali je to daleko od tačnog. Crna Gora je posljednjih godina prilično urušila ugled koji je imala. Oni koji znaju za Crnu Goru i koji su dolazili u Crnu Goru smatraju da su se neke stvari poremetile – od infrastrukture pa do cijena. Mi smo jedna destinacija koja je pod znakom pitanja. Donedavno smo imali širinu kad su stranci u pitanju i ljudi su se osjećali bezbjedno ovdje. Potrebno je da se to nastavi i dalje – rekao je Radulović za “Dan”.
On je istakao da je ključ privlačenja gostiju godinama bio upravo bezvizni režim.
– I to je bio okidač da turisti dođe u Crnu Goru. Ako ne dobiju vizu za Španiju, Francusku ili Italiju, dođu u Crnu Goru, gdje viza nije potrebna – dodao je Radulović.
On je uvjeren da će Crna Gora izgubiti značajan broj gostiju.
– Mislim da mi gubimo jedan značajan dio tržišta i značajan broj gostiju koji će redukovano da dolaze ovdje. Nemamo razvijen konzularni sistem, nemamo elektronske vize da se aplicira elektronski. Sve to će da odbije mnogo ljudi da uopšte razmišljaju da dođu u Crnu Goru. Ići će prvo u Tursku, koja je totalno liberalna sa vizama, i na neke druge slične destinacije, ili će se baš pomučiti da odu u Grčku, Italiju ili Francusku. Ako su im uslovi jednaki, turisti će radije izabrati neku od pomenutih država nego Crnu Goru– predviđa Radulović.
On je dodao da razumije potrebu da se usklađujemo sa EU.
Boka Kotorska – foto Boka News
– Ali, da li je to moralno baš sad da bude, ili možda pred sami prijem u EU? Hrvatska je do samog ulaska u EU držala bezvizni režim sa Rusijom. Da su ruski turisti oni koji emigriraju prema Evropi i tamo ostaju, shvatio bi potrebu za vizama, ali nije tako – kazao je Radulović.On smatra da je Crna Gora morala mnogo jače i kompetentnije da brani sopstvene interese.
– Vrlo je prosto: ako budemo imali više novca od turizma, Evropa treba manje da nam da kako bismo se uskladili. Zbog ukidanja određenih tržišta, mi imamo puno pravo da tražimo od Evropa da nam to kompenzira, jer to nije mali broj turista. Ovo je dodatan udarac za turizam, ali bar su nam relativno na vrijeme rekli, jer do septembra imamo dovoljno vremena da se pripremimo i potražimo neka nova tržišta, ali nam se sužava izbor – istakao je Radulović.
Kako je dodao, turisti, među kojima su i Rusi, za svoj novac biraju destinacije za koje vjeruju da će im pružiti kvalitetan odmor i gdje imaju više atraktivnih sadržaja.
– U situaciji da Rusima pod istim uslovima ukinemo vize mi i Hrvati, tri puta više turista opredijelilo bi se za Hrvatsku. Toliko o ljubavi, to su epske priče da se volimo, oni preferiraju Hrvatsku više nego Crnu Goru – naveo je Radulović.
Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže za naš list da je najavu uvođenja viza ruskim turistima dočekao s negodovanjem jer se Crna Gora odriče jednog od dva najvažnija emitivna tržišta.
– Rusija i Srbija su dva bazna tržišta za Crnu Goru. Samim prekidanjem letova iz Moskve mi smo znatno smanjili broj ruskih turista, a uvođenjem viza kao da želimo da to tržište, koje nam je izuzetno značajno, odsiječemo od našeg mora – rekao je Dokić.
Prema njegovim riječima, stupanje na snagu viznog režima u septembru moglo bi da se poklopi sa mogućim završetkom rata u Ukrajini, pa vjeruje da bi se u toj situaciji uvođenje viza moglo odložiti ili u potpunosti ukinuti. Dokić ističe da Crna Gora nema alternativu ruskom tržištu.
– Crna Gora je za četiri godine izgubila preko dvije milijarde prihoda u turizmu jer nijesmo našli – a teško je i naći – takve potrošače kao što su Rusi – ukazao je Dokić.
On smatra da se crnogorska vlada nije dovoljno borila za sopstvene interese.
– Umjesto da je Zdravko Krivokapić, koji je tada bio premijer, pošao u EU i direktno objasnio da mi ostajemo bez 500 miliona eura koje ne možemo da nadoknadimo na drugi način, on je uveo zabranu. Mogli smo da probamo da se izborimo za sebe, ali nijesmo ni pokazali inicijativu da se borimo protiv tog predloga koji nas je znatno materijalno unazadio – rekao je Dokić.
Putovanje, – Aerodrom
Poznati turistički radnik iz Petrovca Ilija Armenko smatra da Crnoj Gori apsolutno ne odgovara uvođenje viza Rusima.
– Mi moramo da budemo što otvoreniji da bi ljudi dolazili u Crnu Goru, jer je turizam jedina privredna grana koja nam kako-tako funkcioniše. Sve ostalo nam je jako skromno, pa ako uništimo i turizam, ne piše nam se dobro – ističe Armenko.
On ukazuje da nam je rusko tržište” uz srpsko, najznačajnije.
– Ako izgubimo rusko tržište, to će dodatno smanjiti prihoda od turizma, tako da ćemo imati negativne finansijske efekte po čitavu crnogorsku privredu – kazao je Armenko za “Dan”.
On smatra da se moraju uložiti napori da se odluka o vizama odloži.
– Ako već ne mogu u potpunosti da se ukine, odluku treba prolongirati. Premijer Spajić trebalo bi da preduzme sve da ne dođe do uvođenja viza ruskim turistima, jer alternativu tom tržištu nemamo – naglasio je sagovornik “Dana”.
Ističe da Crna Gora mora imati dugoročnu strategiju, posebno jer je okružena snažnim konkurentima.
– Nije se lako izboriti, ničije povjerenje ne dobija se tako lako. Okruženi smo turističkim velesilama kao što su Italiju i Hrvatska, pa i Albanija. Država mora strateški da se opredijeli kako da izađe iz ovog problema – ocijenio je Armenko.
On posebno upozorava da Crna Gora, pored tržišta, gubi i radnu snagu.
– U deficitu smo sa radnom snagom, goste nema ko da usluži. Država ne preduzima ništa da se taj problem sistemski riješi, a morala bi time da se pozabavi malo ozbiljnije ako nećemo da nam deficit raste munjevitom brzinom, a prihodi padaju – zaključio je Armenko.
Radulović: Tržište nepredvidivo
– Poslednjih godina tržište je nepredvidivo; kada mislimo da će sezona biti dobra, ne bude tako, i obratno. Crna Gora je ove godine bila skoro prazna do 3. avgusta, a onda se situacija popravila do 22. avgusta, pa je opet sve stalo. U oktobru je bilo više gostiju nego u istom periodu prethodne godine. Pravila sve manje ima – kaže Radulović.
Dokić: Orban očitao lekciju
– Mađarski premijer Viktor Orban je tokom posjete Americi uspio da obezbijedi izuzimanje iz sankcija za uvoz ruskog gasa i nafte, uprkos protivljenju Evropske unije. Nije mu bilo teško da moli Donalda Trampa i uspio je, a što su Mađarima gas i nafta, nama je to turizam, ali mi nismo pokazali nikakvu inicijativu – kaže Dokić.
Armenko: Treba zaštititi vlastiti interes
– Mi apliciramo za članstvo u EU i moramo da poštujemo pravila te organizacije. Međutim, uvijek možete da zaštitite svoj nacionalni interes i da kažete: poštovaćemo, sve ćemo uraditi, ali to nas ruši finansijski. Ako to uradimo, mi jednostavno to ne možemo finansijski da izdržimo. I kad date jedno argumentovano obrazloženje, onda postoji mogućnost kompromisa, dogovora. A ako ništa drugo, čak i da ne uspijete, bar ste pokušali, a najgore od svega je da ne pokušate – ističe Armenko.
Zamislite da završite osnovnu školu, pa nakon toga srednju, upišete, studirate i završite Pravni fakultet, položite pravosudni ispit, radite u struci preko 15 godina, izaberu vas na mandat u trajanju od dvanaest godina, a vi sjedite i čekate nekoga iz neke političke partije da vam kaže koji je vaš stav po određenom pravnom pitanju, saopštio je generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza MilošČelanović.
Kako navodi, u Kotoru su rezultati izbora bili takvi da je 10-20 glasova odlučivalo o tačnom broju mandata, a Ustavni sud donosi odluku sa obrazloženjem da ponavljanje izbora na dva biračka mjesta na kojima pravo glasa ima oko 500 birača ne može bitno uticati na rezultat izbora.
“Ako je za utjehu bolje je i ovako jer će na veliku žalost Demokrata i njihovih priljepaka u Kotoru biti okončan izborni proces”, poručuje Čelanović.
Dodaje da pored brojnih opstrukcija, političkih pritisaka i trgovine konačno će klupe lokalnog parlamenta popuniti oni koji zu zavrijedili povjerenje građana Kotora.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin sinoć zaprijetio Europi ratom, u Bruxellesu je održan sastanak ministara vanjskih poslova država članica NATO-a. Glavni tajnik Saveza poručio je da je NATO spreman učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitio svoje građane.
Putin je dan ranije poručio: “Ne želimo rat s Europom, ali spremni smo na njega.” NATO na to odgovara jačim ulaganjima u obranu i Saveza i Ukrajine.
Za Ukrajinu najmanje 15 mlrd dolara
Glavni tajnik saveza Mark Rutte upozorio je kako Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći, a Rusija nastavlja napadati Ukrajinu. Poručuje da je dobro što pregovori traju, ali da NATO mora osigurati što jaču poziciju Ukrajine. Smatra da saveznici u idućoj godini za oružje Ukrajini trebaju izdvojiti najmanje 15 milijardi dolara.
– Moramo nastaviti odgovarati snagom, jedinstvom i odlučnošću. Ključni fokus je ulaganje u obranu. Ali moramo učiniti više i svi se saveznici moraju potruditi da budemo spremni i da je odgovornost pravedno raspodijeljena. Moramo nastaviti pomagati Ukrajini da se može danas braniti a sutra odvraćati, rekao je Rutte.
Dodao je kako svi žele kraj krvoprolića u Ukrajini te je pozdravio napore američkog predsjednika Donalda Trumpa u postizanju “pravednog i trajnog mira”.
– Samo je jedna osoba na cijelom svijetu uspjela prekinuti zastoj kada je u pitanju rat u Ukrajini. To je američki predsjednik Donald Trump. Učinio je to. Uključio se u mirovni proces u veljači i to se nastavlja i danas. Počeo se angažirati u veljači i angažiran je do danas. I njegov tim je angažiran, rekao je.
Mreža za evropske politike MASTER, u partnerstvu sa NVU Nacionalni osmijeh Crne Gore, uspješno je realizovala jednogodišnji projekat „Put ka samostalnosti: osnaživanje i integracija djece i mladih“, uz podršku Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Projekat je obuhvatio 15 mladih iz Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj, kao i mlade iz socijalno ugroženih porodica širom Crne Gore, usmjeravajući se na sticanje praktičnih životnih vještina, emocionalne pismenosti i pripremu za samostalan život.
Aktivnosti projekta obuhvatile su nekoliko značajnih cjelina. Prva od njih bila je učešće mladih na humanitarnoj manifestaciji „Njihov osmijeh vrijedi više“, tokom koje su, uz mentorsku i koordinatorsku podršku projektnog tima, dobili priliku da se uključe u događaj koji afirmiše solidarnost, empatiju i zajedničku brigu o zajednici. Ovaj događaj predstavljao je uvod u dalje aktivnosti projekta.
Nakon manifestacije, realizovan je humanitarni film „Njihov osmijeh vrijedi više“, koji kroz lične priče i prikaz stvarnih iskustava pokazuje važnost podrške mladima bez roditeljskog staranja. Film možete pronaći na sljedećem linku:
Naredna aktivnost bio je podcast serijal od pet epizoda, u kojem su učestvovali stručnjaci iz oblasti socijalne zaštite, obrazovanja i omladinskog rada. Kroz otvoren razgovor, gosti su govorili o iskustvima, izazovima i sistemskim rješenjima, dajući doprinos boljem razumijevanju položaja mladih. Podcast je dostupan na YouTube kanalu organizacije MASTER: https://www.youtube.com/@master.evropskepolitike
Tokom oktobra i novembra 2025. godine održane su radionice svakog vikenda, tokom kojih su mladi učili o preduzetništvu, finansijskoj i emocionalnoj pismenosti, karijernom osamostaljivanju i komunikacionim vještinama. Radionice su bile osmišljene tako da podstaknu razvoj samopouzdanja, sposobnosti izražavanja, rješavanja konflikata i izgradnje zdravih odnosa, kao i praktičnih kompetencija koje su ključne za zapošljavanje i samostalno funkcionisanje.
Dječiji dom Bijela
Završna aktivnost projekta bio je trodnevni kamp organizovan od 21. do 23. novembra u Etno Selu Montenegro u Plužinama. Ovaj kamp je simulirao uslove samostalnog života, omogućivši mladima da donose odluke, planiraju obaveze, razvijaju organizacione vještine i grade samopouzdanje u sigurnom i podržavajućem okruženju.
Jedan od najznačajnijih momenata projekta bila je situacija koju je prenijela omladinska radnica i politikološkinja Andrijana Radović, edukatorka na radionicama i kampu. Tokom razgovora, jedna od učesnica ju je pitala: „Da li mislite da sam dovoljno vrijedna da studiram?“ Na to joj je odgovorila: „Ne da mislim — ja znam i vjerujem da jeste. I da zaslužuje i može mnogo više od studija.“ Ove riječi postale su simbol misije projekta: ohrabriti mlade da vjeruju u sebe, svoje vrijednosti i svoje mogućnosti.
Organizacija MASTER upućuje zahvalnost institucijama sistema, partnerima, poslodavcima i građanima koji su prepoznali važnost podrške mladima bez roditeljskog staranja i na različite načine doprinijeli stvaranju inkluzivnijeg i toplijeg društva.
Iako se projekat „Put ka samostalnosti“ završava, MASTER nastavlja svoju misiju. Već tokom 2026. godine počinje realizacija novog projekta „Osnaženi za sjutra – pravo na podršku“, finansiranog kroz javni konkurs Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, koji predstavlja nastavak ove inicijative i dodatno proširuje fokus na jačanje sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori.
Kroz kontinuiranu posvećenost, profesionalnu podršku i partnerski rad sa institucijama, zajednica dobija generacije mladih koji imaju hrabrost da vjeruju u sebe i snagu da izgrade sopstveni put.
Predstavnici CSR, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Doma starih “Grabovac” i Dnevnog boravka za odrasla i stara lica podržavaju aktivizam osoba sa invaliditetom sa ciljem ostvarenja njihovih potencijala, prava, potreba
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čija bi primjena trebalo da počne od 1. jula naredne godine, nakon osnivanja Centra za jedinstveno vještačenje u Podgorici, bio je u centru pažnje okupljenih u Dnevnom boravku za odrasla i stara lica u Rakitama, gdje je obilježen Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar.
Kroz neformalno druženje i diskusiju redovnih korisnika Dnevnog boravka, predstavnika Udruženja paraplegičara, Inicijative mladih sa invaliditetom Boke, Centra za socijalni rad i Opštine, okupljeni su došli do zaključka da OSI u Kotoru nedostaje inicijativa za artikulaciju njihovih potreba i kreativnih potencijala sa ciljem da se oni ostvare kroz različite aktivnosti i projekte. Miloš Todorović, predsjednik Udruženja paraplegičara Kotor, potvrdio je da postoji letargija u redovima OSI, te pozvao prisutne da počnu da pišu projekte, sa kojima bi konkurisali za narednu godinu. Predstavnice lokalne uprave, CSR i Dnevnog boravka izrazile su spremnost da ih u tome maksimalno podrže.
Novom procedurom vještačenja u mnogome će biti pojednostavljen proces dobijanja rješenja o invaliditetu, a to je obradovalo sve korisnike socijalnih usluga u ovoj oblasti.
-Značajno unapređenje je što OSI neće morati da izlaze pred više komisija, kao što je bilo ranije. Sa tim jednim rješenjem moći će da, u skladu sa stepenom podrške koji im je potreban, ostvare svoja prava kod drugih instiutucija. Mislimo da će to značajno olakšati proceduru. Oni koji su već stekli neka prava i nemaju potrebe za izmjenom i za ostvarivanjem nekih drugih prava, neće morati da ponovo prolaze proceduru vještačenja, nastavljaju da koriste stečena prava, objasnila nam je Mirela Kovačević, direktorka Centra za socijalni za opštine Kotor, Tivat i Budva.
Obilježili svoj Dan, u Dnevnom boravku Rakite
Zahtjevi će se, precizirala je, podnositi Centru za jedinstveno vještačenje nakon dobijanja rješenja o stepenu potrebne podrške. Onda će se korisnici obraćati drugim institucijama pred kojima ostvaruju svoja prava iz domena različitih nadležnosti: za prava iz socijalne i dječije zaštite – centrima za socijalni rad, za radna prava- Zavodu za zapošljavanje, za prava iz penziono-invalidskog osiguranja- Fondu PIO. Jedan od predviđenih rezultata biće formiranje jedinstvenog registra OSI.
-Još uvijek ne postoji jedinstven registar osoba sa invaliditetom iz razloga višestrukih vještačenja, tako da će primjenom ovog Zakona doći do formiranja statističke evidencije koja je jako važna, kako bi se analizirale potrebe i obezbijedile nove usluge, u skladu sa evropskim standardima. Primjenom novog Zakona će korisnicima koji zbog prirode svog invaliditeta ne mogu da izlaze iz kuće, biti omogućeno da članovi komisije dođu u njihove domove i tu urade vještačenje – terenske posjete, istakla je Kovačević. Osvrnuvši se na lijepu praksu Dnevnog boravka u Kotoru, ona je predložila da i druge opštine obezbijede prostore i usluge ove vrste, kao što je to urađeno u Kotoru.
Za poslenike Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor značajni su inputi CSR kao ustanove primarne socijalne i dječije zaštite, kako bi sredstvima koja su im na raspolaganju obezbijedili usluge koje su potrebne građanima, posebno onima koji su u potrebi za malo većom pažnjom zajednice i donosilaca odluka, ističe Milica Tomović. Ona je ispred pomenutog Sekretarijata prisutnima prikazala dva promotivna spota u produkciji UNDP-a, u vezi novog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta. Osvrnula se i na aktuelne projekte DI-MARC i SEI Montenegro vezane za prava OSI, koje sprovodi Opština. Ovaj Sekretarijat je organiozovao i ovo druženje u saradnji sa JU Dom starih “Grabovac”.
Korisna i poučna diskusija
Javna tribina za OSI
Pozivajući prisutne da 10. decembra u 12 sati dođu u Hotel “Vardar” na javnu tribinu u kojoj će u centru pažnje biti položaj osoba s invaliditetom u Kotoru, Mihaela Moškov je ispred Inicijative mladih sa invaliditetom (I MI Boke) istakla potrebu ove NVO za kancelarijskim prostorom, gdje bi se održavale edukativne radionice, a iz Udruženja paraplegičara stigao je poziv da koriste prostor u Starom gradu koji je njima obezbijedila Opština.
Sa izvršnim direktorkom Miroslavom Ivanović,I MI Boke je jedna od najaktivnijih organizacija ovog profila. Za projekat “DonOSImo samostalan život” koji se tiče personalne asistencije i pomoći u kući, opština Kotor će za narednu godinu obezbijediti sva sredstva, a projekat “Podrškom i kreativnošću do inkluzivnosti djece i mladih” koji je trenutno na snazi, odnosi se na individualne defektološke tretmane, grupne art terapije i radionice, koje se održavaju u Resursnom centru. Moškov je prisutnima ponudila pomoć NVO I MI Boke u domenu instrukcija u pisanju projekata.
Važnost sporta
Govoreći o važnosti fizičke aktivnosti za ljudsko zdravlje, Josip Žubrinić, predsjednik UO ovog Udruženja, ukazao je na potrebu organizovanja sportskih manifestacija za OSI: “Treba ljude motivisati da se bave sportom, da vide koliko trening znači za njihovu fizičku rehabilitaciju, a zajednica treba da ih u tome i finansijski podrži”, kaže Žubrinić.
Radovima u Mokrinama započeta je realizacija projekta asfaltiranje 28 putnih pravaca, u okviru objedinjenog tendera procjenjene vrijednosti oko 1,13 miliona eura, na kom je za izvođača izabran podgorička kompanija Bemaks.
Izvođač je realizaciju projekta počeo asfaltiranjem parkinga kod crkve Svete Varvare u MZ Mokrine. Prema riječima Nikole Samardžića iz Agencije za izgradnju i razvoj, projekat obuhvata asfaltiranje ulica od Kamenara do Sutorine i u zaleđu Herceg Novog.
– U Mokrinama počinjemo sa asfaltiranjem, nastavljamo u zaseoku Gojkovići na Kamenom i onda se spuštamo u bijelu, gdje imamo par dionica. Tender je bio nekih 1,2 miliona eura, a obuhvaćene su ulice u cijeloj opštini Herceg Novi, tako da će izvođač Bemaks iz Podgorice, koji je i dobio vaj tender, biti na terenu. Odradićemo sve ulice i obavještavati javnost redovno iz mjesta umjesto, kako se budemo pomjerali – navodi on.
Tenderom je obuhvaćeno oko 30 ulica na području cijele opštine, a u pojedinim je prije asfaltiranja sanirana vodovodna i kanalizaciona mreža. Samardžić očekuje da u narednih dva-tri mjeseca sav posao bude okončan.
– U većini ulica gdje je bilo potrebno uraditi kanalizacioni krak, vodovodne cijevi ili bilo šta od infrastrukture, smo uradili i u naredno periodu ćemo to raditi pred samo asfaltiranje, kako bismo izbjegli naknadno kidanje asfalta. Kako bi to spriječili, svakodnevno smo na terenu i gledamo da uradimo što više. Molimo građane, koji imaju potrebu za provlačenjem bilo kakvih instalacija, da to rade u ovim ulicama koje će tek biti asfaltirane, a vidjeće nas na terenu kada budemo, da to odradimo i zajednički, ako treba, kako ne bismo dirali asfalt, koji će biti urađen – kazao je Samardžić.
Izvođač radova ima rok od 85 kalendarskih dana da završi posao, a vrijednsot ugovora je 1,13 miliona eura.
U okviru evropskog URBACT IV projekta Cities After Dark, Opština Budva predstavlja dva ključna rezultata višegodišnjeg rada na unapređenju noćne ekonomije: aplikaciju „Budva After Dark“ i publikaciju „Cities After Dark in 10 Steps – A Handbook to Unlock the Power of the Night in Your City“, prvi priručnik na evropskom nivou posvećen strateškom razvoju noćne ekonomije u gradovima.
Aplikacija Budva After Dark, koja je u završnoj fazi izrade, predstavlja praktičan alat razvijen kroz projekat, a namijenjena je građanima i turistima. Ona objedinjuje informacije o kulturnim, turističkim i zabavnim sadržajima Budve u periodu od 18:00 do 06:00, sa ciljem da unaprijedi informisanost, podstakne odgovorno korišćenje prostora i doprinese bezbjednijem i kvalitetnijem noćnom životu grada.
Paralelno sa razvojem konkretnih lokalnih rješenja, URBACT mreža Cities After Dark, predvođena gradom Braga i uz učešće Budve i još devet evropskih gradova – Đenove, Malage, Nikozije, Pariza, Pireja, Talina, Varne i Zadra – objavila je evropski priručnik za noćnu ekonomiju. Publikacija predstavlja rezultat 31 mjeseca transnacionalne saradnje i nudi deset praktičnih koraka za lokalne samouprave koje žele da razvijaju integrisane, održive i inkluzivne politike noćnog života.
Priručnik se bavi upravljanjem gradovima u često zanemarenom vremenskom okviru između 18:00 i 06:00, ističući socijalnu, kulturnu i ekonomsku vrijednost noći, kao i potrebu da se noćna ekonomija tretira kao strateška dimenzija urbanog razvoja. Budva je kroz rad u mreži dala značajan doprinos sadržaju publikacije, posebno u segmentima koji se odnose na uključivanje lokalne zajednice, balansiranje kulturnih i zabavnih sadržaja, kao i razvoj digitalnih alata.
Predstavnik Opštine Budva u projektu, Luka Mihailović iz Kancelarije za evropske integracije, istakao je da završetak projekta ne predstavlja kraj procesa, već početak konkretne primjene razvijenih rješenja: integraciju preporuka iz priručnika i implementaciju aplikacije Budva After Dark, koji predstavljaju važan korak ka sistemskom, odgovornom i savremenom pristupu razvoju noćne ekonomije u Budvi.
Podsjećamo, u okviru projekta Gradovi kad padne mrak, ukupni budžet Opštine Budva iznosi 71.664,94 eura, uključujući 5% učešća iz IPA fondova. Sredstva su namijenjena aktivaciji zapostavljenih prostora, kreiranju novih prilika za mlade i podršci kulturnom životu, uz očuvanje autentičnosti i identiteta Budve.
