Istraživači delfina u Crnoj Gori priredili filmsko veče u Kotoru

Kada djelujemo zajedno, naši mali koraci postaju snažan glas za dobro naše planete, poručila je Ajlin Akaja, naučnica koja se bavi istraživanjem i zaštitom morskih sisara

Filmsko veče posvećeno zaštiti morskog biodiverziteta, uz notu osvješćivanja javnosti o potrebi za brigom i odgovornošću za opstanak živog svijeta na Planeti Zemlji, održano je u četvrtak u Kinu Boka, u organizaciji Nevladine organizacije Montenegro Dolphin Research, koja se bavi monitoringom delfina i kitova u Crnoj Gori.

Ljubitelji i poštovaoci morskih dubina, aktivisti iz mreže Wave Watch Montenegro,  učenici kotorske Gimnazije, građani Crne Gore, ribari, međunarodna (expat) zajednica u Crnoj Gori, članovi građanske mreže “Wave Watch Montenegro”, te studenti UCG, imali su priliku da pogledaju tri dokumentarna ostvarenja: “U potrazi za Risovim delfinima u Sredozemnom moru”, “Prvo otkriće grubozubih delfina u Turskoj” i “U potrazi za kitovima ulješurama u Turskoj. Produkciju je uradio dvojac “Be Brave to Act”, koji istražuje očuvanje morskog svijeta. Zbog tehničkih smetnji, filmovi nisu bili titlovani na crnogorskom jeziku, ali jezik delfina i ljubavi zaštitara divljih životinja svima je razumljiv.

Ajlin Akaja u razgovoru sa aktivistima ispred Kina Boka

Ispred organizatora prisutnima se obratila dr Aylin Akkaya (Ajlin Akaja), cetološkinja (cetologija, nauka o kitovima, uključujući i delfine) i konzervacionistkinja koja se već godinama bavi istraživanjem morskih sisara, njihovog ponašanja, akustične komunikacije i uticaja ljudskih aktivnosti na morski ekosistem. Ona posljednjih 10 godina istražuje morske sisare u Tanzaniji, Turskoj i u Crnoj Gori.  Filmovi su dokumentovani u okviru inicijative „Be Brave to Act“ za DMAD (https://dmad.org.tr/en/), za Ajlininu nevladinu organizaciju u Turskoj, čija je podružnica od 2016. godine i MDR u Crnoj Gori.

-Imamo samo jednu Planetu na kojoj možemo živjeti, koliko znamo. Njeno uništavanje znači da ni čovječanstvo nema budućnost. Zato je odgovornost na svakome od nas da je štitimo — a sve počinje malim korakom. Ti mali koraci, kada se saberu, prave razliku. Cilj NVO Montenegro Dolphin Research (MDR) je zaštita delfina i kitova kroz inkluzivan pristup u kojem svako od nas ima važnu ulogu. Tek kada djelujemo zajedno, naši mali koraci postaju snažan glas za dobro naše planete, poručila je Akaja, koja istražuje u okviru Svjetskog fonda za divlje životinje World Wide Fund for Nature (WWF).

U pripremi je i dokumentarni film o istraživanju delfina u Crnoj Gori, koji će biti prikazan tokom juna.

Delfine u Boki ugrožava morski saobraćaj

-Postoji jedna stabilna populacija delfina u Boki Kotorskoj i okolini, sa povećanjem tokom zime i smanjenjem broja tokom ljeta. U Bokokotorskom zalivu živi 110 jedinki, koje ulaze i izlaze iz ovog staništa, idu i vraćaju se. Zaliv obiluje hranom i predstavlja vrstu “zabavišta” za delfine, dolaze ovdje da odgajaju svoje mladunce. To je razlog zbog čega su oni ovdje. Raduje nas što iz godine u godinu primjećujemo nove majke sa novim mladuncima.

Delfini  – FOTO Dimo i Mare

Pad populacije u ljetnjem periodu ima veze sa pomorskim saobraćajem  i sa nedostatkom hrane. Delfini se kreću prilagođavajući se saobraćaju, biraju skrovita, tiha mjesta bez velikog prometa. Ako se ovakav pritisak morskog saobraćaja nastavi, oni će u potpunosti napustiti zaliv, upozorava Akaja.

Aktivnosti Montenegro Dolphin Research podržala je Ambasada Francuske u Crnoj Gori, a projekciju filmova – Kulturni centar „Nikola Đurković”. Od Agencije za zaštitu životne sredine u proteklom periodu od kad je Milan Gazdić postao direktor, Ajlin je dobila podršku, prije svega u smislu uvažavanja njenog rada, podrške u dobijanju dozvola i širenja kontakata.

Muzikom i filmom za dobrobit morskih sisara

Autori fotografija i filmova su Dimitrij Lisjenko – Dima i Mara, kreativni par iz Litvanije, čiji profil možete pogledati na YouTube: http://www.youtube.com/@BeBraveToAct. Dima i Mara imaju i svoj heavy metal bend i kad budu dolazili u Crnu Goru, predviđeno je više aktivnosti snimanja i jedan besplatan koncert.

Život posvećen nauci i zaštiti živog svijeta Planete

Cetološkinja Aylin Akkaya, koja je doktorirala je morsku biologiju na Univerzitetu u Istanbulu, sa disertacijom o odnosu između cetaceana i pomorskog saobraćaja u Bosforu, već 10 godina živi i radi u Crnoj Gor. Osnovala organizaciju Marine Mammals Research Association – DMAD i podružnicu Montenegro Dolphin Research – MDR, čija je naučna direktorica. Vodi istraživačke i konzervacijske inicijative, razvija međunarodne saradnje i povezuje nauku sa konkretnim mjerama zaštite na terenu.

Njeno profesionalno iskustvo obuhvata i uloge savjetnice, istraživačice i konsultantkinje u više međunarodnih programa i organizacija, uključujući WWF-Turkey, Archipelagos Institute of Marine Conservation i Tanzania Cetacean Program, kao i urednički rad u časopisu Frontiers in Marine Science na temama rizika, prijetnji i zaštite cetaceana u Mediteranu i Crnom moru.

Objavila je veliki broj naučnih radova o delfinima, kitovima i drugim morskim vrstama u Mediteranu, Jadranu, Crnom moru i šire, uključujući istraživanja o brojnosti, distribuciji, ponašanju, akustici i uticaju morskog saobraćaja i ribarstva na populacije cetaceana. Među njenim recentnim radovima su studije o brojnosti dobrih delfina u istočnom Mediteranu, prisustvu delfina u crnogorskim vodama, promjenama u ponašanju usljed turizma i plovidbe, kao i širim obrascima rasprostranjenosti cetaceana u Mediteranu.

Koristila je više grantova i podrški za projekte zaštite morskih vrsta i uključivanje lokalnih zajednica u očuvanje mora, uključujući i projekte u Bokokotorskom zalivu.

/M.D.P./

Lokalne vlasti Herceg Novog i Trebinja traže brži protok ljudi na granici

0
Lokalne vlasti Herceg Novog i Trebinja traže brži protok ljudi na granici
GP Zubci – CG-BiH – foto Boka News

Protok ljudi na integrisanom graničnom prelazu između Trebinja i Herceg Novog treba da bude mnogo brži, uz pridržavanje svih neophodnih aktivnosti nadležnih institucija, posebno tokom ljetne sezone kada su evidentirana čekanja i do nekoliko časova, zaključili su gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Ćurić je rekao da se o višečasovnom čekanju na Zupcima diskutovalo na sjednici Mješovite komisije BiH i Crne Gore, koja je održana 9. aprila u sjedištu Granične policije u Trebinju, nakon prijedloga prvih ljudi dva bratska grada.

On je dodao da su od nadležnih tražili da se pronađu rješenja koja će omogućiti brži protok ljudi, jer čekanja od po nekoliko časova za prelazak granice ne idu nikome u prilog, saopšteno je iz Gradske uprave Trebinje.

– To je problem koji traje. Integrisani prelaz nije riješio problem koji smo imali i ranije. Prijedlog kolege Katića i moj je da se tokom ljetnih mjeseci, odnosno dana kada se iz iskustva očekuje pojačan broj prelazaka državne granice, definiše novi način rada u tim situacijama, da ljudi, prvenstveno Trebinjci i Novljani, mogu da prelaze brže državnu granicu – poručio je Ćurić.

Šteta iz oblasti ekološkog kriminala samo u prva tri mjeseca ove godine premašila osam miliona eura

0
Šteta iz oblasti ekološkog kriminala samo u prva tri mjeseca ove godine premašila osam miliona eura
Foto: Delegacija EU

U okviru nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“, a u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, juče je na Graničnom prelazu Debeli Brijeg počeo ciklus čišćenja ključnih saobraćajnih pravaca i uklanjanje nelegalnog otpada širom Crne Gore, u kome su učestvovali ambasador Evropske unije Johan Satler, ministar ekologije, održivog i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović i zamjenik direktora Uprave za državnu imovinu Mitar Batrović.

Iz Evropske kuće napominju da je na Debelom Brijegu najavljeno uređenje prostora i unapređenje uslova za transport i logistiku, uz naglasak na značaj uređenih i funkcionalnih graničnih prelaza kao prvog utiska za posjetioce koji ulaze u Crnu Goru.

– Aktivnosti se nastavljaju duž glavnih putnih pravaca prema Primorju, sa fokusom na konkretne i vidljive probleme. U području Orjena uklanjaju se velike količine nelegalno odloženih otpadnih guma, što predstavlja jednu od najvećih evidentiranih lokacija ove vrste u zemlji. Ova akcija označava početak organizovanog pristupa rješavanju problema odlaganja i zbrinjavanja otpadnih guma. Na području Lipaca, u opštini Kotor, čiste se lokacije i dodatno uređenje prostora, uključujući postavljanje signalizacije, urbane opreme i sistema nadzora, kako bi se spriječilo ponovno formiranje nelegalnih deponija. U Tivtu i na području Luštice organizuju se akcije čišćenja uz učešće lokalnih službi, volontera i organizacija civilnog društva, dok je posebna pažnja usmjerena na lokaciju u neposrednoj blizini tivatskog aerodroma, gdje je identifikovano novo nelegalno odlagalište otpada na ulazu u jedan od najfrekventnijih transportnih čvorišta u zemlji – saopštili su iz Evropske kuće.

Poručili su da su slične aktivnosti planirane i u ostatku Crne Gore sa fokusom na prioritetne lokacije duž glavnih putnih pravaca, kako bi se obezbijedili viši standardi uređenosti i zaštite životne sredine u susret turističkoj sezoni.

Ambasador Satler je, u izjavi za medije, precizirao da je jučerašnjim čišćenjem otvoreno novo poglavlje kampanje „Čuvaj da te čuva“ koja će trajati narednih šest nedjelja.

– Smatramo da je Debeli Brijeg odlično mjesto za početak ovih aktivnosti, jer je ovo najčešće korišćen prelaz Crne Gore, koji se graniči sa EU, odnosno Hrvatskom. Na ovom mjestu ljudi stiču prvi utisak o Crnoj Gori, jer je to kao njena vizit karta. Smatramo i da je ovo dobar trenutak u susret svim važnim događajima koji nas čekaju, poput obilježavanja dvadesetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore i samita EU-Zapadni Balkan. Jako nam je drago što smo uspjeli da okupimo ovako veliku koaliciju voljnih. Sa nama je puno volontera, predstavnika brojnih nevladinih organizacija iz cijele zemlje i škola. Međutim, bez institucija ovakva aktivnost ne bi mogla biti realizovana. Kroz ovu kampanju Crnu Goru pokušavamo da učinimo dostojnom onoga što piše u njenom Ustavom, da je ekološka država. Za to nam je, prije svega, potrebno obrazovanje, ali i sprovođenje zakona – naglasio je Satler.

Ambasador je direktoru Šćepanoviću zahvalio što je u okviru UP konačno uspostavljena jedinica za borbu protiv ekološkog kriminala koja je, kako je zaključio, Crnoj Gori bila jako potrebna.

Ministar Ćulafić je ocijenio da kampanja „Čuvaj da te čuva“, čiji je ambasador Satler idejni tvorac, šalje poruku o ekološkoj zaštiti države.

– Čuvajući prirodu čuvamo naš budžet, stabilnost javnih finansija i slično – ocijenio je Ćulafić.

Uprava policije

Šćepanović je istakao da UP, preuzimanjem obaveza iz poglavlja 27, realizuje brojne aktivnosti na polju borbe protiv ekološkog kriminala, te zaštite životne sredine i biodiverziteta.

– Samo u prva tri mjeseca ove godine smo procesuirali više od 50 osoba iz javnog i privatnog sektora. Otkrivena su više od 54 krivična djela iz oblasti ekološkog kriminala u svim segmentima. Pričinjena šteta za samo prva tri mjeseca iznosi više od osam miliona eura – kazao je Šćepanović, uz poruku da prirodu svi zajedno moramo da čuvamo i štitimo.

Podržali snimanje za izložbu o transportu i EU podršci

0
Podržali snimanje za izložbu o transportu i EU podršci
Uprava pomorske sigurnosti

U susret Danu Evrope Uprava pomorske sigurnosti podržala snimanje za izložbu o transportu i EU podršci



Uprava pomorske sigurnosti pružila je podršku Evropskoj kući koja priprema izložbu o transportu i EU podršci, koja se organizuje povodom dana Evrope, i koja će biti prikazana tokom svečanog prijema.

Projektima koji su finansirani iz EU fondova,  Evropska Unija je omogućila razvoj infrastrukture i unapređenje standarda pomorske sigurnosti duž crnogorske obale Jadrana, kao i usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u poglavljima 14 ( Saobraćajna politika ) i 21 ( Trans-evropske mreže):

Obilazak lokacija i snimanje je obavljeno 6. i 7. aprila.  Uprava je organizovala  i vožnju službenim čamcima kako bi videograf snimio priobalje i pomorske rute, dok je ekipa obišla i  zabilježila ključne lokacije Dražin vrt, granični prelaz Kobila, VTMIS, Crni rt i Pomorsko operativni centar.

Prikupljeni foto i video materijal biće prikazan na izložbi koja se organizuje povodom Dana Evrope, na svečanom prijemu posvećenom evropskoj podršci razvoju crnogorske trensportne mreže.

Uprava pomorske sigurnosti nastavlja da podržava inicijative kojima se promoviše i jača integracija Crne Gore u evropski transportni prostor.

Institut Igalo izmirio obaveze i prema državi, očekuje se povratak Norvežana

0
Institut Igalo izmirio obaveze i prema državi, očekuje se povratak Norvežana
Institut Igalo – foto Boka News

Nakon višegodišnjih finansijskih izazova, Institut Dr Simo Milošević iz Igala biljezi značajan poslovni preokret. Nakon što su prošle godine ispilvali iz dugova prema privatnim povjeriocima, nakon drugog kruga dokapitalizacije izmirene su obaveze i prema državi, kazao je za RTCG direktor Instituta Zoran Kovačević.

Zbog stabilizacije finansija u Institutu se nadaju povatku norveških pacijenata, koji su se u Igalu liječili 50 godina.

– Zbog neizvjesnosti u kojima se Institut nalazi od 2023. godini, nisu mogli sebi da dozvole, da ne dobiju program u slučaju da Institut stane sa radom 2024. godine, i obezbjeđujući realizaciju tog programa su prešli su u Tursku – kaže Kovačević.

On se nada da će sadašnji kapaciteti, ali u stabilna finansijska situacija, bolje socijalne prilike u kojima se nalaze zaposleni biti dovoljni za povratak Norvežana za novi četvorogodišnji ciklus za koji je raspisan tender od 2027. do 2030. godine.

Dubrovniku uručeno najviše EK-ovo priznanje za pametni i zeleni turizam

0
Dubrovniku uručeno najviše EK-ovo priznanje za pametni i zeleni turizam
Foto Hina

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma “Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.”, uručeno je Gradu Dubrovniku



Dubrovnik je tom titulom nagrađen u studenom prošle godine u konkurenciji još sedam europskih destinacija: Geestlanda iz Njemačke, Ibize iz Španjolske, Laoisa iz Irske, Mariagerfjorda i Rebilda iz Danske, Marmarisa iz Turske te Tartua iz Estonije.

U kategoriji velike turističke destinacije iznad 100 tisuća stanovnika nagradu je dobio finski Tampere.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković prisjetio se 2017. godine i početka svoga mandata, kada su ga dočekale loše vijesti da je Dubrovnik prepoznat kao primjer masovnog  i prekomjernog turizma koji ubuduće treba izbjegavati.

“Prepoznali smo problem i zaključili da problem nisu brojke. One ništa ne znače. Ključ je o rasporedu tih brojki u satu, danu, tjednu, mjesecu i godini. U Dubrovnik su svi dobrodošli, prema uspostavljenim pravilima i regulaciji. Nema održivosti bez jasnih pravila. Samo s jasnim pravilima možemo očuvati naše gradove živima”, rekao je Franković.

Frankoviću je priznanje uručila predstavnica Europske komisije Andreea Staicu, koja je poručila da je iskustvo Dubrovnika velik doprinos zajedničkom radu EU-a na održivosti.

“Pokazali ste viziju, ambiciju i posvećenost s kojom ste osvojili naš žiri. Nema sumnje da će u 2026. godini Dubrovnik biti predvodnik prema pristupačnijem i održivom iskustvu za posjetitelje, ali na prvom mjestu imati svoje stanovnike. Titula se dodjeljuje destinacijama s izvrsnim rezultatom u održivom turizmu, a Dubrovnik je to i premašio”, izjavila je Staicu.

Nagrada za Europskog zelenog pionira pametnog turizma nasljednik je natjecanja Europske destinacije izvrsnosti (EDEN), kojeg je Europska komisija pokrenula 2007. godine. Prije Dubrovnika titulu su osvajali Grosseto u Italiji 2024., a španjolski grad Benidorm za 2025. godinu.

Priznanje Green Pioneer of Smart Tourism prepoznaje europske gradove koji se ističu izvrsnošću u održivosti, digitalnoj transformaciji, pametnoj mobilnosti, energetskoj učinkovitosti te očuvanju kulturne i prirodne baštine.

Opština Kotor dio ekološke kampanje “Čuvaj da te čuva”

0
Posjeta vidikovcu – Foto Opština Kotor

U okviru nacionalne kampanje “Čuvaj da te čuva”, u četvrtak je započet ciklus aktivnosti usmjeren na čišćenje ključnih saobraćajnih pravaca i uklanjanje nelegalnog otpada širom Crne Gore. Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić prisustvovali su početku ove akcije i na području Lipaca u opštini Kotor.

Na pomenutoj lokaciji realizuje se čišćenje i dodatno uređenje prostora, uključujući postavljanje signalizacije, urbane opreme i sistema nadzora, kako bi se spriječilo ponovno formiranje nelegalnih deponija.

Opština Kotor dio ekološke kampanje “Čuvaj da te čuva”
Vidikovac – Foto Opština Kotor

Aktivnost je podrazumijevala i inspekcijski nadzor, usljed kojeg je konstatovano da je potrebno izvršiti uređenje proširenja – vidikovaca pored puta, na djelovima katastarskih parcela koje se nalaze uz magistralni put Lipci – Dragalj – Vilusi. U tom cilju Služba za inspekcijske poslove je u saradnji sa Komunalnim DOO Kotor, a u skladu sa Rješenjem postupajućeg inspektora pristupila sprovođenju naloženih mjera i radnji, na čišćenju (uklanjanju) kabastog i drugog otpada, poravnavanju predmetnih površina, postavljanju zaštitnih ograda i postavljanju klupa i sadržaja za boravak u prirodi.

Načelnica Komunalne policije Vesna Balandžić uputila je zahtjev Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama za postavljanje sistema video-nadzora na pomenutim lokacijama, kako bi se uticalo na sprečavanje ponovnog formiranja nelegalnih deponija.

U fokusu ovih aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa. Kroz saradnju institucija i lokalnih zajednica doprinosi se stvaranju uređenije i odgovornije države.

Vidikovac – Foto Opština Kotor

Aktivnostima su, u ime Opštine, prisustvovali i predsjednik Skupštine opštine Kotor Vojin Batuta, potpredsjednik Opštine Stojan Milović, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Jelena Franović, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković, načelnica Komunalne policije Vesna Balandžić, načelnik Službe za inspekcijske poslove Miro Anđelić sa saradnicima, direktor DOO „Komunalno Kotor“ Slaviša Bubanja sa saradnicima. Prisustvovali su i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.

Humano djelo učenika Muzičke škole u Kotoru

0
Humano djelo učenika Muzičke škole u Kotoru
Srce za Vuka

Mentorke i đaci Osnovne muzičke škole nudili su svoje likovne radove, krempite, mramorni kuglof, mini princes krofne, slane pite i kiflice, ručno oslikane medenjake, a posjetioci su im davali dobrovoljne priloge



Na suncem okupanom trgu ispred Muzičke škole “Vida Matjan” je u četvrtak, 9. aprila održan drugi humanitarni bazar. Štandovi su bili ukrašeni lijepo aranžiranim dječijim likovnim radovima, rukotvorinama, te delicijama, koje su napravile Milka Matković, pedagoškinja i inicijatorka ove akcije, zatim Milica Radonjić i Nataša Pantelić, poslenice Muzičke škole i Milena Dragojlović, majka učenice Petre Jeftović.

Na štandu su se našle krempite, mramorni kuglof, mini princes krofne, slane pite i kiflice. Veliku pažnju privukli su i predivno ručno oslikani medenjaci koje je pripremila Nataša.

Djeca su bila radosna i sa zadovoljstvom su dočekivala posjetioce, koji su ostavljali dobrovoljne priloge, te su tako za četiri sata (od 12 do 16 sati) prikupila 425 eura i 8 dolara.

Djeca uče o humanosti ispred svoje škole

-Tokom dva uskršnja bazara održana u utorak i u četvrtak, učenici Muzičke škole “Vida Matjan” sakupili su ukupno 867,80 eura i 8 dolara i namijenili ih Vuku Popoviću iz Tivta, koji se liječi u Turskoj. Ideje oko bazara nastale su kao podsticaj djeci koja nemaju mnogo prilike da nastupaju javno, ne idu na takmičenje, a na ovaj način steknu retoričke vještine, savladaju strah od treme, ali i učine jedno malo  humano djelo, kazala je pedagoškinja Matković.

Ona je zahvalila kolegama koje su podržale akciju i učenicima koji su uložili veliki trud i ljubav u izradi rukotvorina i time doprinijeli uspješnom ostvarenju ove humanitarne aktivnosti.

Prije no što se dobrotvorni prilog uruči primaocu, iz Muzičke škole objavljuju i broj žiro računa na koji zainteresovani koji to žele, mogu uplatiti dobrovoljni prilog: 510-1905980254999-29, CKB, svrha – ZA VUKA.

/M.D.P./

Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak

0
Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki petak
Veliki petak – foto Boka News

Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.

Danas ne zvone zvona na hramovima. Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u crkvi znak radosti.

Pravoslavni hrišćani u nedjelju, 12.aprila, slave Uskrs. Danas se farbaju i uskršnja jaja, i to je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.

Učenici pomorskih škola praksu će odrađivati na brodovima Jadrolinije

0
Učenici pomorskih škola praksu će odrađivati na brodovima Jadrolinije
Foto: Jadrolinija

Potpisan je Sporazum o suradnji Jadrolinije i srednjih pomorskih škola iz Dubrovnika, Zadra, Splita, Šibenika, Bakra i Malog Lošinja kojim se učenicima nautičkog smjera omogućuje obavljanje praktičnog dijela nastave na brodovima Jadrolinije.

U ime Jadrolinije, Sporazum je potpisao Robert Blažinović, predsjednik Uprave, dok je u ime navedenih srednjih pomorskih škola potpisnik Jerko Strgar, voditelj međužupanijskog stručnog aktiva Nautika.

Od 2025. godine provodi se novi kurikulum za zanimanje pomorski nautičar, koji se od ove školske godine izvodi prema modulima. Osnova novog kurikuluma je učenje temeljeno na radu (work-based learning), što podrazumijeva da učenici, uz teorijski dio nastave, razvijaju kompetencije i stječu praktična znanja u stvarnom radnom okruženju.

„Ovakav oblik suradnje iznimno je vrijedan za buduće pomorce jer im pruža izravno iskustvo rada na brodu, upoznavanje s organizacijom posade, sigurnosnim postupcima, navigacijskim i operativnim procesima te doprinosi njihovoj boljoj pripremi za budući poziv.“ istaknuo je Strgar.

„Jadrolinija, kao nacionalni brodar, kontinuirano ulaže u znanje i razvoj mladih koji će u budućnosti nositi hrvatsko pomorstvo. Poseban naglasak stavljamo na učenike srednjih pomorskih škola, prepoznajući ih kao ključne buduće kadrove koji će osiguravati sigurnost, stabilnost i kvalitetu usluge za milijune putnika koje prevozimo tijekom cijele godine. Suradnju s obrazovnim institucijama vidimo kao strateško ulaganje u povezivanje obrazovanja i prakse te dugoročni razvoj pomorskog sektora.“ naglasio je Blažinović.

Potpisivanju Sporazuma iz Jadrolinije prisustvovali su i izvršna direktorica ljudskih resursa, Ana Klarić te Ognjen Koludrović, rukovoditelj Službe za upravljanje pomorskim potencijalima. Uz voditelja međužupanijskog nautičkog aktiva Nautika i glavnog koordinatora pomorskih škola prisustvovao je Martin Sentić, predstavnik ravnatelja pomorskih škola kao i Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).