Jubilarnih 120 godina od dolaska prvog voza u Boku i svečano otvaranje Vagona

2
Vagon – Zelenika – foto DAN

Snack bar “Vagon” svečano će biti otvoren u subotu 16. jula 2021. godine u 19 časova u Zelenici. Željeznički saobraćaj nja tlu današnje Crne Gore uspostavljen je 16. jula 1901. godine dolaskom prvog voza u Zeleniku.Na svečanom otvaranju će učestvovati Gradska muzika i mažuretke koji u 2021. godini slave 135, odnosno 50. jubilej.

Vagon nastavlja svoj put Željeznički vagon koji je skoro dvije decenije stajao i propadao ispred Instituta Simo Milošević u Igalu, pored spomenične dobio je i jednu novu namjenu. Projekat rehabilitacije vagona, dug skoro pet godina, konačno doživljava svoju potpunu realizaciju. NVO Sinergija koju zastupa novljanski arhitekta Vuk Čvoro, kao i vlasnik vagona i član udruženja ljubitelja željeznice iz Pančeva, Josip Veber, dvije godine intenzivno su radili na renoviranju vagona u Igalu i infrastrukturnoj pripremi njegove nove lokacije i finalne destinacije u Zelenici.

Da bi vagon oživjeli, članovi NVO Sinergija morali su osmisliti novu namjenu za njega koja nije samo spomeničnog tipa već je i ekonomski održiva, namjenu koja će nakon same sanacije vagona moći da isplati uložena sredstva i pomogne da on ne bude ponovo izložen destruktivnosti vandala.

O lokaciji Kroz saradnju sa upravništvom Opštine Herceg Novog, koja je podržala ideju i projekat NVO Sinergija, izabrana je lokacija u Zelenici koja je mogla da zadovolji sve potrebe ovakvog projekta. Zelenika je bila početna stanica pruge koja je spajala Herceg Novi sa Sarajevom ali i s Titogradom drugom linijom, pa stoga ima i istorijsku dimenziju. Nova lokacija na kojoj je sada “Vagon” nalazi se uz nekadašnju prugu – katastarska parcela 33 KO Sasovići na ostrvu između Jadranske magistrale i ulice Braće Pedišića.

Projekat NVO Sinergija se time nadovezuje na već realizovani projekat sanacije nekadašnjeg željezničkog tunela između Meljina i Zelenike i asfaltiranja pješačko biciklističke staze na trasi nekadašnje pruge kroz tunel i u njegovoj neposrednoj blizini koji je realizovala Opština Herceg Novi i Agencija za izgradnju i razvoj grada Herceg Novog.

“Vagon” će u Zelenici biti, ne samo spomenik kulture i dokaz željezničke istorije Boke Kotorske već i ugostiteljsko izložbeni prostor – novo mjesto za okupljanje Bokelja i turista. Najbolja kafa, lokalni proizvodi hrane i pića, izložbe, koncerti i drugi kulturno-umjetnički događaji za djecu, mlade, odrasle i starije osobe biće ponuda koja će biti dostupna tokom čitave godine, a sve u cilju da se gosti prisjete istorije i svojim mislima malo otputuju u ambijentu koji će podsjećati na lijepa putovanja i minula vremena. “Vagon” će prije svega imati glavnu ulogu u valorizovanju uspomene na veoma značajnu ulogu željeznice u razvoju i preporodu Boke i cijele regije.

Riječ osnivača “Vagona” “Vagon” će pored osvježenja pićem i ukusnim zalogajčićima posjetiocima pružati mogućnost da se informišu o rutama koje žele da obiđu, da kupe knjige i suvenire o željeznici i Boki i dožive kroz enterijer nekadašnji izgled željeznice u Boki.

A i da Novljani imaju mjesto koje je lako dostupno, omogućuje predah u šetnji pored mora, zgodnu pauzu tokom radnog dana ili prijatan večernji izlazak jer posjeduje prostran parking. Planiramo da organizujemo izložbe mladih umjetnika, organske hrane, lokalnih proizvoda, prezentacije projekata u domenu očuvanja kulturne baštine”, rekao je Vuk Čvoro, inicijator i izvođač ovog projekta.

 “Drago nam je da je opština Herceg Novi prepoznala u ovom projektu mogućnost da razvija svoju kulturnu politiku ali i ekonomiju. Biće tu dešavanja koja će privlačiti domaće i strane turiste i koji su takođe i potrošači i koji će doprineti ekonomskom razvoju opštine. Dopada mi se kako je u Herceg Novom napravljen spoj turizma i kulture i s obzirom da se prepoznajemo u tome, zato tu i razvijamo ovaj projekat,“ kaže Miloš Krivokapić, suosnivač “Vagona”.

O enterijeru Zamišljen kao reinterpretacija tradicionalnih enterijera starih vagona, “Vagon” zadržava strukturalne elemente putničkih kola kao što su klupe i viseći prtljažnici koji podsećaju na autentični željeznički mobilijar. Omaž željeznici odaje se i kroz stakleni pod koji omogućuje posjetiocima da vide pokretni mehanizam, osovinu i točkove ovih bivših putničkih kola. Oskudnost površine primorala je Vuka Čvora, arhitektu i suosnivača kafea “Vagon”, da kreira originalni mobilijar poput stolova koji se mogu spuštati i dizati, u odnosu na doba dana ili događaj koji se organizuje kao i inovativne rasklopne sisteme u kuhinji. Ploča šanka izrađena je od crnog kvarca dok se na potpornim zidovima šanka mogu videti autentične fotografije vezane za istoriju željeznice u Boki Kotorskoj i naročito Zelenici. Prednost je data prirodnim materijalima kao što su drvo, metal i kamen.

“Specifičnost samog vagona kao bivšeg pokretnog putničkog objekta, i njegova adaptacija i prilagođavanje u novu ugostiteljsko-izložbenu funkciju u suženom, a dugačkom, zaobljenom i svedenom prostoru, primorali su nas da sve osmislimo posebno za “Vagon”. Nismo mogli samo ušetati u prodavnicu namještaja i kupiti mobilijar. Ipak, ova prepreka učinila je da “Vagon” izgleda nesvakidašnje”, rekao je Vuk Čvoro o enterijeru. “Posebno se treba zahvaliti svim zanatlijama i saradnicima koji su prepoznali našu viziju i pristali da nam iziđu u susret, stavljajući nam na raspolaganje sopstveno vrijeme, iskustvo i dovitljivost.” Interesantan detalj, koji ce oduševiti pre svega najmlađe posetioce Vagona, jeste i maketa koju je izradio Josip Veber. “Dovoljno je pritisnuti dugme da vozić počne da se kreće u toj slobodnoj interpretaciji Zelenike iz perioda dok je tamo još postojala pruga”, dodaje Čvoro.

Terasa je zamišljena kao produžetak samog “Vagona”, nadovezuje se na njega kako bi se stekao utisak svojevrsnog perona. Na terasi kao i u unutrašnjosti Vagona, sav mobilijar rađen je po mjeri, u lokalnim radionicama. Insercija “Vagona” u okoliš postignuta je strogim poštovanjem zelenila, veoma prisutnog u parku Hotela Plaža i na pješačkim ostrvima oko nedavno rehabilitovanog tunela na Lalovini i šetalistu.

U Kotoru planirana gradnja još jednog luksuznog kompleksa – Turističko naselje Glavatičići

4
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Studio Synthesis architecture & design)
Foto: Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma/Idejno rješenje/Studio Synthesis architecture & design)
U Kotoru bi u narednom periodu mogao da nikne novi turistički kompleks, i to u obuhvatu LSL Glavatičići. Naime, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, odnosno služba glavnog državnog arhitekte dala je saglasnost na idejno rješenje objekta turističkog naselja Glavatičići, iza kojeg, kako se vidi, stoji grupa investitora.
U projektu koji je obradio studeio Synthesis, navodi se da je površina cijele parcele na kojoj je planirana gradnja kompleksa 35.308 m2, dok površina obrađena idejnim rješenjem iznosi 29.864 m2.
Investicija podrazumijeva izgradnju turističkog naselja koje će se sastojati od centralnog objekta, paviljona, vila, te zelenih i saobraćajnih površina.
Centralni sadržaji osnovnog objekta projektovani su u skladu sa kategorijom četiri zvjezdice, te zadovoljavaju potrebne kapacitete centralnih sadržaja za čitavu urbanističku parcelu.
Projektantni objašnjavaju da je predviđeno da dio centralnog objekta, a koji predstavlja drugu fazu izgradnje centralnog objekta, odnosno smještajne jedinice – hotelske sobe i apartmane, budu izgrađene na dijelu parcele koji ne obuhvata ovo idejno rješenje.
– Budući da je urbanističko-tehničkim uslovima predviđena fazna izgradnja centralnog objekta na način da se u prvoj fazi realizacije predvidi hol, recepcija, restoran sa kuhinjom i toaleti za goste, investitori su predvidjeli kompletne kapacitete centralnih funkcija osnovnog objekta na svom pripadajućem dijelu urbanističke parcele u okviru prve faze centralnog objekta – navodi se u dokumentu.
U okviru prve faze radova predviđena je izgradnja objekta površine 1.102 m2 koji pokriva sve centralne funkcije. Uz ovaj objekat predviđen je parking kapaciteta 16 mjesta koji zadovoljava potrebe za parkiranjem na dijelu urbanističke parcele koja je obrađena ovim idejnim rješenjem, te većim dijelom i potrebe za parkiranjem sljedeće faze izgradnje koja nije obrađena ovim idejnim rješenjem, a u skladu sa dozvoljenim kapacitetima.
Žukovica - foto Boka News
Žukovica – foto Boka News
S obzirom na ukupnu površinu objekata obrađenih ovim idejnim rješenjem od 7.760 m2, u okviru kapaciteta predviđena je i rezerva za ukopane ekonomske “Back of House” prostore.
Turističko naselje obrađeno idejnim rješenjem je u skladu sa planom i službenom kategorizacijom projektovano kao ugostiteljski objekat za pružanje usluga smještaja, pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, koji obuhvata više odvojenih funkcionalnih građevinskih cjelina, sa kapacitetom od 40 smještajnih jedinica, recepcijom sa holom, restoranom sa kuhinjom, SPA sa unutrašnjim bazenom, konferencijsom salom, a sve u skladu sa specifičnim uslovima mjesta u kojem se turističko naselje nalazi.
U okviru dijela urbanističke parcele obrađenog ovim idejnim rješenjem planirana je izgradnja centralnog objekta sa svim neophodnim sadržajima za funkcionisanje kompleksa i 40 vila, odnosno 37 vila i 3 paviljona. Objekti su orijentisani uz pad terena, pretežno ka jugu i jugozapadu, kako bi se omogućio maksimalni protok vizura ka moru Prema projektnom zadatku svi sadržaji su kategorije 4*.

EU pokreće dvogodišnju analizu o uvođenju digitalnog eura – Drugačije od kriptovaluta

0
euro

Evropska centralna banka (ECB) je saopštila da pokreće dvogodišnju analizu o tome da li treba uvesti digitalnu verziju eura koja bi dopunjavala gotovinu, što je njen oprezan korak ka uvođenju digitalnih valuta i analiza potencijalnog uticaja na politiku i finansijski sistem.

ECB je u izjavi navela da digitalni euro mora biti takav da zadovolji potrebe potrošača, istovremeno pomažući sprečavanje ilegalnih aktivnosti poput pranja novca i ne smije imati negativan uticaj na finansijsku stabilnost i monetarnu politiku.

Digitalizacija “doseže sva područja našeg života”, napisao je u blogu član Izvršnog odbora ECB Fabio Paneta:

– Pandemija korona virusa (COVID-19) pokazala je koliko brzo se takva promjena može dogoditi. I to utiče na način na koji plaćamo. Sve više kupujemo digitalno i putem interneta.

Rekao je da na mnoga pitanja treba odgovoriti i da će se “tek kasnije doći do odluka da li izdavati digitalni euro ili ne”. Ako ta ideja bude odobrena kroz dvije godine, bile bi potrebne još tri da zaista nastane digitalni euro.

ECB – centralna banka 19 zemalja koje koriste euro, pokreće detaljnu studiju pošto je već prikupila stavove građana i finansijskih stručnjaka.

Jednostavno rečeno, digitalna valuta centralne banke bila bi digitalna novčanica. Pojedinci bi je koristili za plaćanje u prodavnicama ili međusobno.

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) – međunarodno udruženje centralnih banaka, kaže da bi digitalne valute koje izdaju centralne banke mogle da donesu raznolikost opcija plaćanja, brže i jeftinije prekogranično plaćanje, da povećaju “finansijsku uključenost” ljudi koji nemaju račune u bankama i vjerovatno da olakšaju fiskalne podsticaje u vrijeme ekonomske krize, kakvu je izazvala pandemija.

Jedno istraživanje BIS-a pokazalo je da 86% centralnih banaka istražuje potencijal digitalne valute, 60% eksperimentiše s tehnologijom za to, a 14% sprovodi pilot-projekte.

Digitalna valuta bi se razlikovali od kriptovaluta kao što je bitkoin, jer bi digitalne valute centralne banke bile zakonsko sredstvo plaćanja i na taj način upotrebljive za bilo koju transakciju, a njihova vrijednost bi bila stabilna. Paneta je rekao da bi digitalna valuta bila i “ekološki prihvatljivija”, jer bi trošila manje električne energije od “rudarstva” za stvaranja “Bitkoina”.

Za ulazak u Sloveniju od danas obavezan covid sertifikat

0
Slovenija

Za ulazak u Sloveniju od danas važe znatno strožija pravila, što znači da će putnici morati pokazati COVID-19 certifikat bez obzira na to odakle dolaze.

Sertifikat podrazumijeva negativan PCR test ne stariji od 72 sata, negativan brzi antigenski test ne stariji od 48 sati, potvrdu o vakcinaciji ili dokaz o prebolovanoj bolesti.

Zeleni digitalni sertifikat Evropske unije i ekvivalentni certifikati trećih zemalja su prihvatljivi, prenosi Tanjug, pozivajući se na STA.

Slovenija prihvata vakcine Pfizer/BioNTech, Moderna, AstraZeneca, Johnson&Johnson, kao i ruski Sputnjik V i kineske vakcine Sinovac i Sinopharm.

Izuzeci od ovih pravila odnose se na putnike u tranzitu i vozače kamiona, vlasnike zemljišta na obje strane granice i osobe koje su u pratnji lica mlađih od 15 godina.

Osobe koje ne posjeduju COVID certifikat morat će provesti 10 dana u karantinu, a stranci bez potvrde i bez prebivališta u Sloveniji moći će ući u zemlju i budu u karantinu jedino ako dokažu da imaju mjesto gde će provesti desetodnevni karantin.

Portonovi podržao dječiji hor „Cvrkutići“, lokalne mlade talente

0
dječiji hor Cvrkutići

Tradicionalno prepoznati kao dio zajednice, prijatelj i veliki pobornik lokalne kulture i
nasljeđa, Portonovi i njegovi zaposleni odlučili su da podrže snimanje muzičkog spota
dječijeg hora ‘’Cvrkutići’’ za pjesmu „Gorsko oko“. Pjesma, koja je inače pobjednička
pjesma sa dječijeg muzičkog festivala „Naša radost 2020.“ u Podgorici, koju su
“Cvrkutići” premijerno izveli u horskom aranžmanu, tokom Portonovi bazara, kada je
hor nastupao dva dana.

„Za nas je posbna vrsta povezanosti to što možemo podržati trud ove divne djece i
njihovih mentora. „Cvrkutići“ su bili važan dio mnogih proslava koje smo imali u našem
rizortu i osjećali smo se i obavezanim i privilegovanim da pružimo priliku što većem
broju ljudi da uživaju u njihovoj muzici, barem gledajući i slušajući ih na video
platformama i društvenim mrežama. Spot je premijerno biti prikazan na Dan državnosti,
a imajući u vidu da je hor nastupio u Portonovom tokom programa Dana nezavisnosti,
ovo putovanje dobija najlepšu moguću simboliku. Biti očevidac kako ova djeca
napreduju i kako im nastupi pomažu da jačaju samopouzdanje u svakom životnom
poduhvatu, bio je samo još jedan razlog da budemo pokrovitelj ovog divnog projekta “,
rekao je gospodin Rashad Alijev, izvršni direktor kompanije Azmont Investments.

Lidija Ivanović, mentorka i dirigentkinja dječijeg hora, iskazala je zahvalnost za svu
promociju i finansijsku podršku koju su dobili od tima Portonovi. „Muzika i muzički
spotovi koje objavljujemo povezani su direktno sa našom misijom – da promovišemo
najviše društvene vrijednosti i naučimo djecu da njihov mali glas može poslati i najjače
poruke. Još jednom bih željela da se zahvalim Portonovom na njihovoj stalnoj podršci i
razumijevanju koliko je važno podržati lokalne projekte i njegovati lokalne talente “.
Ova podrška je samo mali dio aktivnosti, podrške i investicija koje Portonovi pruža
lokalnoj zajednici. Kako samo simbioza lokalne zajednice i poslovanja mogu donijeti
održivi napredak, Portonovi će nastaviti da podržava i ulaže u lokalnu zajednicu u
godinama koje dolaze.

Muzički spot premijerno je prikazan 13. jula putem YouTube kanala hora:

Uz podršku EU grade se dva vidikovca na trasi „Salty and Sweet“

0
Vidikovac postojeće stanje

U cilju diverzifikacije i poboljšanja turističke ponude Herceg Novog te podizanja atraktivnosti  kulturne i prirodne baštine zaleđa kroz unapređenje outdoor sadržaja u rurarnim dijelovima grada, Turistička organizacija Herceg Novi (TOHN) je zahvaljujući podršci Evropske unije u okviru prekograničnog projekta “Cycling Rural” ugovorila izgradnju 2 vidikovca na dijelu makadamske trase „Salty and Sweet“,  u srcu Orjena. Takođe, ugovorena je zamjena stare i postavljanje nove mtb signalizacije na tri jedinstvene montbike rute (Salty and Sweet, Boka Bay View, Rocks and Trees), kao i postavljanje 6 novih info tabli sa mtb kartom zaleđa i opisom atrakcija na stazama.

Izgradnja 2 vidikovca  planirana je na 1400-1500 mnv. u skladu sa visokim ekološkim standardima i primjerima dobre prakse za ovakvu vrstu objekata primjenjenim u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Sa odabranih lokacija  pruža se pogled na obronke Orjenskog masiva, serpentine austrijskog puta i Boku. Formiranjem vidikovaca obezbjeđuje se prostor za odmor na mtb trasi „Salty and Sweet“, namijenjen  izletnicima, biciklistima, planinarima i ljubiteljima prirode. Za opremanje odmorišta i formiranje staza i platoa koristiće se isključivo prirodni materijali – drvo i kamen sa lica mjesta.

Vidikovac planirano stanje

Kroz zamjenu stare i postavljanje nove mtb signalizacije izvršiće se uklanjanje dotrajalih metalnih stubova duž trasa i postavljanje novih drvenih, sa odgovarajućim smjerokazima i piktogramima. Drvene info table sa mtb kartom zaleđa i opisom atrakcija biće postavljene na 6 odabranih lokacija duž tri promovisane biciklističke rute. Rok za završetak radova je 31.08.2021.

Projekat “Biciklističke rute za unaprijeđenje prirodne i kulturne baštine Hercegovine i Crne Gore – Cycling Rural” realizuje se u okviru drugog poziva Programa prekogranične saradnje BiH – Crna Gora. Implementacija je počela 1. oktobra 2019. i trajaće 24 mjeseca. Ukupna vrijednost je 495.000 eura, od čega je Evropska unija obezbijedila 400.000 eura bespovratnih sredstava, a sve s ciljem jačanja i poboljšanja kvaliteta turističke ponude, te razvoja i promocije biciklističke i ostalih ponuda na otvorenom u ruralnim područjima prekograničnih regija Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će projekat rezultirati stvaranjem novog brenda „Cycling Rural”, koji će postati dio turističke ponude obje zemlje i Jadranskog zaleđa. Partneri na projektu su Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije kao nosilac projekta, gradovi Široki brijeg i Ljubuški, općine Posušje i Grude, te Turistička organizacija Herceg Novi.

Raste obim saobraćaja na aerodromu Tivat – privatnih poslovnih aviona više nego i rekordne 2019.

5
Aerodrom Tivat – foto S.L.

Tokom prošlog vikenda na pistu aerodroma Tivat zabilježeno je ukupno 78 aviona od čega su 53 bila veliki komercijalni putnički vazduhoplovi u redovnom i čarter saobraćaju.

Ukupno je u komercijalnom saobraćaju kroz terminalnu zgradu tivatske vazdušne luke u subotu i nedjelju prošlo 14.048 putnika, od čega ih je u Crnu Goru doputovalo 7.479, a iz nje preko Tivta otputovalo 6.569 putnika. Računajući i putnike koji su prospjeli ili otputovali avionima tzv. generalne acvijacije (mali poslovni ili privatni vazduhopolovi) ukupan promet na aerodromu Tivat proteklog vikenda iznosio je 14.209 putnika.

Putnici, odnosno turisti redovnim i čarter linijama ovdje trenutno dolaze iz Srbije, Ukrajine, Moldavije, Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Poljske, Litvanije, Švajcarske, Francuske, Njemačke, Luksemburga, Bosne i Hercegovine, Slovenije…

Da se špic sezone u tivatskoj vazdušnoj luci zahuktao, pokazuje i podatak da sve veći broj aviokompanija uvodi letove za taj grad, a odnedavnmo na tom spisku je i nekoliko značajnijih prevoznika sa područja zapadne Evrope: njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa, britanski loukoster Easy Jet, francuski niskobudžetni prevoznik Transavia France, njemački loukoster Eurowings i nacionalna aviokompanija triju skandinavskih država SAS, luksemburški nacionalni avioprevoznik Luxair, kao i poljska nacionalna aviokompanija LOT.

Za Tivat redovno leti i hibridni aviorevoznik FlyDubai iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, litvanski AvionExpress, kao i moldavski luokoster FlyOne.

Osnovu redovnog saobraća na tivatskom aerodromu međutim, predstavljaju letovi srpske, odnosno crnogorske nacionalne aviokompanije Air Serrbia i Air Montenegro koje svakodnevno zajedno imaju i po desetak letova za Beograd, dok Air Serbia uz to iz Tivta redovno leti i za Niš. Air Montenegro tivatski aerpodrom redovno povezuje dva puta nedjeljno i sa Banjalukom, odnosno Ljubljanom, a uskoro će ta kompanija početi da redovno iz Tivta leti i za Istanbul.

Među kompanijama koje su minulog vikenda obavile črter letove za Tivat su izraelski Israir, te ukrajinske SkyUp, Jonika, Bees Airlines, Ukraine International Airlines i Windrose. Upravo su Ukrajinci najveće i najprijatnije iznenađenje sezone 2021. kada je u pitanju promet na tivatskom aerodromu jer čak pet njihovih kompanija svakodnevno obavlja letove sa ovog aerpodroma za više gradova u toj istočnoevropskoj državi: Kijev, Harkov, Odesu, Ljvov, Zaporožje i Dnjipro.  Posebno brojni su letovi komnpanije SkyUp koja je ove sezone, uz Air Serbiu i Air Montenegro, najveći poslovbni partner tivatskog aerodroma. Ukrajinci su djelimično nadoknadili gubitak za tivatski aerodrom do sada najvžažnijeg- ruskog tržišta čije je iz političkih razloga ove godine zatvoreno za direktne letove sa Crnom Gorom. Osim ruskih prevoznika, Aerodrom Tivat je ove godine takođe zbog politike i sankcija EU prema režimu u Minsku,  izgubio i veliki broj planiranih letova bjeloruske nacionalne aviokompanije Belavia.

Aerodrom Tivat – foto S.L

Sve to, uz manji obim saobraćaja nego ranije i sa zapadnih tržišta, rezultira činjenicom da je aerodrom u Tivtu ove godine, uprkos solidnom obumu saobraćaja, ipak još dosta daleko od rezultata koje je ostvarivao u ovom dijelu sezone rekordne 2019.godine. Tako je ukupan promet tokom prošlog vikenda, bio za oko trećinu manji nego u uporednmom vikendu sezone 2019. jer je prije dvije godine tokom tog vikenda opsluženo ukupno 21.449, a ove godine 14.209 putnika. Pri tome je broj dolazećih putnika sada na nivou od 75% u odnosu na broj doputovalih putnika uporedivog vikenda 2019.godine.

Odgovarajućeg vikenda u sezoni 2019. na pistu tivatskog aerpodroma sletječlo je ukupno 98, a sada 78 aviona.

Iz menadžmenta kompanije Aerpodromi Crne Gore su „Vijestima“ kazali da su ove sezone, kada je tivatski aerpdrom u pitanju, najprometnije tržišta Srbija i Ukrajina.

„Za ovu  ljetnju sezonu, počevši od 31.marta,  najprometnije detinacije su Beograd iz kojeg u Tivtu zaključno sa 11.julom imamo 45.626 dolazećih putnika i Kijev iz koga smo na aerodromu Tivat do sada imali 26.000 dolazećih putnika“- kazala nam je portparolka ACG Marina Miketić Nikolić.

Ono što posebno karakteriše dosadašnji tok špica sezone na tivatskom aerodromu je značajan porast prometa u segmentu tzv.generalne avijacije. Name, od početka ljetnje IATA sezone 31.marta do zaključno sa 11. julom ove godine, u tivatskoj vazdušnoj luci prihvatili su i opslužili ukupno 712 vazduhoplova iz tog segmenta u koji spadaju poslovni i privatni mali avioni, kao i helikopteri. To je za čak 37,7% više nego u uporednom periodu rekordne, 2019.godine, a za skoro pola u odnosu na sezonu 2019. porastao je i broj putnika koji stužu ili odlaze iz Tivta generalnom avijacijom, Njih je od kraja marta do 1.jula ove godine bilo ukupno 3.688, dok je generalna avijacija na aerodromu Tivat u uporednom periodu 2019. imala skor od ukupno 2.416 putnika.

„Ove godine je u segmentu generalne avijacije na aerodromu Tivat, primjetan i osjetan porast broja vazduhoplova veće tonaže, od kojih se neki gabaritima i težinom približavaju  ili čak prevazilate i neke od najmanjih komercijalnih putničkih aviona na redovnim ili čarter linijama“- kazali su nam iz ACG.

Tivat – požar na Seljanovu, vatrogasci spriječili veću štetu

1
Požar – Seljanovo

U požaru koji je danas nešto poslije 12 sati izbio u Tivtu na Gornjem Seljanovu iza nekadašnjih tzv. švedskih baraka, izgorelo je nekoliko stotina kvadratnih metara niskog rastinja i žbun ja, ali na sreću vatra nijezahvatila nekoliko kuća kojima se opasno približila.

Prema riječima komandira Službe zaštite Opštine Tivat Milorada Giljače, oko 12.15 sati prijavljeno im je izbijanje požara na Seljanovu i na intervenciju je odmah izašloo 11 vatrogasaca sa sedam protivpožarnih vozila, a u gašenju vatre pomagalo je i članstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Tivat“.

Požar – Seljanovo

„Srećna okolnost je što je vatra izbila na mjestu koje nije puno udaljeno od sjedišta SZ Tivat pa smo vrlo vrzo bili na licu mjesta i uspječli smo obuzdali plamen kioji se izuzetno brzo širio u suvoj vegeteciji. Plameni jezici već su bukvalno „lizali fasade“ nekih od kuća u ovom dijelu grada, ali smio uspjeli da ih zaštitimo i na vrijeme ugasinmo vatru-„- kazao je Giljača dodajući da je spriječena veća materijalna šteta i teže posljedice po građane ovog dijela Tivta.

Požar – Seljanovo

Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da je uzrok izbijanja požara ljudski faktor, odnosno neodgovorni pojeidinci koji su uprkos zvaničnoj zabrani loženja vatre i upotrebe otvorenog plamena koja je na snazi tokom ljetnjih mjeseci, palili smeće na jednoj od ovdašnjih livada. Čak su i žitleji jedne d stambenih zgrada u ovom dijelu Seljanova snimili dvije osobe kako pale vatru, a prema nezvanićnim informacijama, izazovače požare je odmah po njegovom uspješnom gašenju, identifikovala i privela tivatska policija.

IJZ: Bez preminulih, 24 nova slučaja

0
COVID-19

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka Instituta za javno zdravlje registrovano je 24 pozitivna slučajeva na Kovid 19, dok je nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1569 uzoraka na novi koronavirus.

Novozaraženi su iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 7
Budva 6
Nikšić 5
Herceg Novi 3
Bar 2
Žabljak 1
Ukupno 24

Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 13.jun je iznosio 1,53 %.

Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 13.07.2021. godine je iznosila 46,84.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1621.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 23 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 323.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 543.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 120
Budva 54
Herceg Novi 26
Nikšić 24
Bar 20
Kotor 16
Pljevlja 13
Tivat 12
Bijelo Polje 10
Cetinje 10
Andrijevica 3
Berane 3
Šavnik 3
Žabljak 3
Tuzi 2
Danilovgrad 1
Petnjica 1
Plav 1
Ulcinj 1
Gusinje 0
Kolašin 0
Mojkovac 0
Plužine 0
Rožaje 0
Crna Gora 323

“Školjke Boke” – autentičan dodir s morem i gastronomski užitak

Na putu od Kotora prema Perastu, u mjestu Orahovac, gdje se rijeka Ljuta uliva u more, nalazi se prvo uzgajalište ostriga (ostea edulis) i mušulja (mytilus galoprovincialis) u Crnoj Gori koje je ekipa Boka News-a nedavno posjetila. U ovoj oazi mira, na splavu iznad mora, okruženi vršama, primjercima različitih vrsta školjki, amfora, morskih zvijezda, osjetićete potpunu povezanost s prirodom i imati prilike da probate plodove koji rastu u moru, tog trenutka izvađene.

Blagodeti ovakvog užitka odlično poznaju i veoma cijene inostrani turisti koji su se smjenjivali na splavu, zadovoljni što mogu da vide kako se uzgajaju školjke i koliko je potrebno vremena da se proba njihov ukus. Idejni tvorac ovog projekta, koji funkcioniše po svim ekološkim standardima, uz primjenu “Dobre higijenske prakse” i HACCP, njegov vlasnik i domaćin, je Nevres Đerić, dipl. ing.

Od 2002. godine, on istražuje koji su uslovi optimalni za uzgoj školjki i zasluženo dobija oznaku kvaliteta i poslovne izvrsnosti Excellent MNE i Solvent Rating.

Školjke Boke – foto Boka News

Njegovo iskustvo je da se upravo miješanjem slatke i slane vode stvara idealan salinitet za uzgoj ovih vrsta školjki. Kamenice se uzgajaju na dubini 7 – 28 m i mogu se jesti tek nakon dvije ipo do tri godine.

Za sve to vrijeme traže dosta brige i rada da bi dostigle veličinu od oko 6 cm. Tu su i popularne mušlje (dagnje) koje rado spremaju bokeljske domaćice, ali gastronomski užitak koji posjetioce očekuje na ovom mjestu, drugačiji je od svega poznatog.

Školjke Boke – foto Boka News

Kada se sve to zalije dobrim domaćim vinom čije boce hlade brojni izvori u moru, onda dobijate iskustvo o kojem morate i drugima ispričati. To potvrđuju i brojni zapisi iz knjige utisaka, posjetilaca iz 128 zemalja koji su oduševljeni kada vide suvo ozidane bazene, vjetrogenerator i solarne panele. I oni koji su posjetili najpoznatija uzgajališta kamenica u Japanu, Francuskoj, Tajlandu, Norveškoj, kažu da ovako nešto nijesu vidjeli i doživjeli i da su kamenice iz Boke nešto najbolje što su probali.

Školjke možete i kupiti i sami ih pripremiti!

Boka je puna tajni. Pored sofisticiranog, pitomog krajolika, valovitih linija i boja koje će vas osvojiti, nemojte propustiti da okusite plodove koji su dugo i polako sazrijevali, osoljeni čistim morem. U ovakvoj ljepoti, može se samo uživati!