Potresnu priču o preživljavanju svojim spasiocima ispričala su četiri člana posade indonezijskog broda, koji su četiri dana nakon havarije spašeni u moru Bali. Preživjeli su na improviziranoj splavi napravljenoj od prijenosnih hladnjaka od stiropora koji su isplivali s tonućeg broda.
Brod Zidan Express isplovilo je 26. maja zajedno s još jednim plovilom na noćni izlet koji je trebao stići u luku Sapekan u petak ujutro. Članovi posade s drugog broda izvijestili su da su u četvrtak preko noći izgubili iz vida Zidan Express. Drugi brod u luku je stigao u petak kako je i planirano, a kada Zidan Express nije stigao na odredište, zabrinuti su članovi obitelji u subotu ujutro obavijestili indonezijsku SAR agenciju o brodu koji je kasnio. SAR timovi predvođeni započeli su pretragu područja koje se prostiralo oko 345 Nm i zatražili pomoć drugih plovila u tom području, piše The Maritime Executive.
Zapovjednik agencije izjavio je za lokalne medije da su primili dojavu o pronalasku prijenosnog hladnjaka od stiropora sjeverno od otoka Tabuhan, što je ukazivalo na vjerojatnost da se brod nasukao u tom području.
U ponedjeljak, 30. majaa, ribarski brod pronašao je četiri nestala člana posade Zidan Expressa na poziciji od oko 60 Nm od obale. Iscrpljeni, ali srećom preživjeli članovi posade plutali su na improviziranoj splavi puna četiri dana.
Prema riječima preživjelih brodolomaca, njihov je brod ostao bez pogona na uzburkanom moru, a nakon što je voda preplavila strojarnicu, izgubili su i radio vezu. Shvativši da je brod u opasnosti od potonuća, pronašli su nekoliko prijenosnih hladnjaka od stiropora koje su užetom privezali kako bi napravili improviziranu splav. Sa sobom su uzeli vodu i sušenu hranu prije nego su bili prisiljeni napustiti brod i otisnuti se na more na svojoj improviziranoj splavi.
Kako je izgledalo spašavanje posade potonulog broda, pogledajte u videu:
Gitara i violina na otvorenom – spoj balkanske i muzike iz cijelog svijeta
Koncert
U okviru ovogodišnjeg Međunarodnog takmičenja gitarista, u Tivtu će 4. juna nastupiti poznati gitarista iz Srbije Miroslav Tadić u duetu sa Ivet Holcvart, američkom violinistkinjom i pjevačicom. Koncert počinje u 21h na Trgu magnolija. Ulaz će biti besplatan.
Nakon koncerata u Los Anđelesu i Beogradu, Miroslav i Ivet će se crnogorskoj publici predstaviti obradama i kompozicijama baziranim na bogatoj riznici balkanskog folklora sa posljednjeg albuma „Luka“ (Harbor). Osim što je baziran na balkanskom folkloru, album predstavlja i spoj elemenata klasike, džeza, bluza, flamenka, brazilske muzike i puno imrpovizacije.
„Publika može očekivati koncert intimnog karaktera koji je kao putovanje kroz prostor i vreme, pun ljubavi, komunikacije i pozitivne energije. Ja uvek sa radošću i nestrpljenjem nastupam pred crnogorkom publikom, dok će Ivet u Crnoj Gori biti prvi put. Iako će koncert biti na otvorenom želimo da napravimo atmosferu kao da su nam slušaoci došli u posjetu kući“ – kazao je Tadić uoči nastupa.
Tadić je već dobro poznat našoj publici i kao solista i po saradnjama sa Vlatkom Stefanovskim, Radetom Šerbedžijom, braćom Teofilović, Matijom Dedićem, Merimom Ključom, Božom Vrećom i drugim značajnim umjetnicima iz regiona. Među njegovim saradnicima je i Ivet, muzičarka sa internacionalnom karijerom koja vješto kombinuje uticaje klasike, džeza i američkog i balkanskog folklora.
„Sa Ivete sarađujem već 6 godina i ona je fascinantna muzičarka sa izuzetnom muzikalnošću i senzibilitetom. S obzirom na to da nije sa našeg podneblja njeno razumijevanje i osjećaj za balkansku muziku su neverovatni. Naš video nastup na Nikšićkom gitarskom festivalu 2020 pregledalo je skoro milion ljudi iz čitavog svijeta, što nam je dalo novu veru u muziku koju sviramo“ – dodao je Tadić.
Kako je tivatski festival najprije takmičarskog karaktera, i ove godine je, pored koncertnih aktivnosti, organizovano i takmičenje mladih gitarista koji će se nadmetati za vrijedne nagrade među kojima su gitare poznatih graditelja Andreasa Marvija i Slavka Mrdalja. Biće odabran i najbolji crnogorski gitarsita, pod pokroviteljstvom kompanije EURO-UNIT Montenegro koja će solo gitaristi/kinji iz Crne Gore sa najvećim brojem poena osvojenim na takmičenju (bez obzira na kategoriju i uzrast) pokloniti Yamaha gitaru. Takmičarski dio održava se takođe 4. juna, tokom cijelog dana, u Centru za kulturu Tivatu. Ulaz za publiku je otvoren.
Festival realizuje Anagastum guitar society uz podršku Centra za kulturu Tivat i pokroviteljstvom Euro Strings – European Guitar Festival Collaborative platforme.
Međunarodno takmičenje gitarista Tivat je jedna od najznačajnijih i najdugovječnijih gitarskih manifestacija u Crnoj Gori koja je do sada okupila nekoliko stotina takmičara iz preko 120 zemalja cijelog svijeta.
Izdavaoci privatnog smještaja u Herceg Novom od ove ljetnje sezone u obavezi su da imaju fiskalnu kasu, kako bi na taj način Uprava poreza i carina u realnom vremenu evidentirala ostvareni promet i obračunavala porez.
U skupštinskoj sali Opštine Herceg Novi održana je javna tribina izdavaocima privatnog smještaja, odnosno objašnjene su im procedure i procesi prilikom elektronske fiskalizacije. Interesovanje Novljana bilo je izuzetno veliko, pa je sala bila nedovoljno velika za sve koji su došli.
Uz obaveznu fiskalnu kasu uz koju dolazi i kvalifikovani elektronski sertifikat, novina je uvećanje poreske stope na ostvareni promet evidentiranja broja ostvarenih noćenja sa 9 na 15% prema državi. Porez na prirez lokalnoj upravi ostao je 13%.
Kako je pojasnio Robert Rajković iz Uprave prihoda i carina, evidentiranje poreza biće obavljano putem elektronskog naplatnog uređaja koji koristi fiskalni servis ili putem veb portala za fizička lica koja obavljaju promet kroz bezgotovinski način plaćanja. Sistem će, kako je kazao, olakšati poreskim obveznicima uplatu poreza.
– U svakom trenutku izdavaoc privatnog smještaja ima mogućnost lagodnog rada, bez dodatnih pritisaka vezanih za način rada, jer nije potrebno ići u prostorije poreskog organa. Plaćanje je omogućeno sa bilo kod mjesta, uz obezbjeđen internet i uređej koji će koristiti digitalni sertifikat za elektronski potpis – navodi on.
Trošak uvođenja u novi sistem fisaklizacije iznosi 30 eura, koliko košta uređaj, s tim što su izdavaoci u obavezi da imaju neki od smart uređaja (telefon ili tablet), računar i štampač.
– Sertifikat ima rok važenja od tri godine, nakon čega ga je potrebno obnoviti, ukoliko se uzima kod Pošte ili Crnogorskog Telekoma, kao ovlašćenih izdavaoca sertifikata za fizička lica. Ukoliko koristimo sertifikat na novoj ličnoj karti, njega ćemo morati u nekom trenutku obnoviti kod ministarstva unutrašnjih poslova – kazao je Rajković.
On je istakao da je sistem fiskalizacije na snagu stupio 1. januara 2021. sa rokom produženja do 1. juna iste godine.
Nezadovoljstvo izdavaoca smještaja je veliko zbog uvećanog poreza, dodatnih troškova, ali i zato što su ovakva obaveza i promjena došle pred sam početak glavne sezone.
– Ovo je kasno da sada radimo prijave, dobijamo obavještenja i slično. Trebalo je to raditi u decembru, da ljudi mogu da se spreme kako treba jer ima ljudi koji ne zanju da rade na kompjuteru ili da se registruju. Nezadovoljstvo je i zbog povećanja poreza sa 9% na 15%, ne znam kako će to ljudi prihvatiti. Imam samo nekoliko kreveta, ja sam mali izdavaoc ali svi smo zajedno pogođeni. Malo toga nam je jasno jer nam je rečeno da ćemo uplaćivati na banku, pa onda podizati sa računa, a banka će sigurno uzeti proviziju. Šta je sada tu za nas bolje, nije ništa. Državi je bolje ali nam ona ništa ne daje – kazala je jedna od učesnica seminara.
– Ovakva promjena mi znači samo prelazak sa pisanja ručno na elektronski. Zahvaljujući inspektorki Nevenki iz Podgorice dodatno nam je pojašnjeno i mislim da mi neće biti problem da pređem na ovaj način rada – objasnio je jedan od izdavaoca.
– Smatram da je nepotrebno ovo što sada uvode, bar za nas male izdavaoce smještaja. Ovo se nije smjelo uvesti sada, jer nije ovo period pred sezonu, sezona je uveliko počela. Iskomplikovaće nam dosta toga jer ima ljudi koji nemaju škole i znanja da rade na kompjuteru pa će morati da plate nekoga za taj dio posla, a i to su dodatni troškovi. Povećali su porez, a nama kažu da je sve isto. Mnogo će nas opteretiti, penzioner sam, imamo veliko domaćinstvo i izdavamo jer nam potreba a ne hir. Ovo je veliki namet za nas – kazala je vlasnica privatnog smještaja koja se tim poslom bavi već 15 godina, smještaj je registrovan i uredne su platiše poreza.
Uvođenjem fiskalizacije plaćanje putem paragon blokova više neće biti moguće. Kazne za izdavaoce koji ne uđu u sistem fiskalizacije biće 4.000 EUR.
Dok se u Evropi održava Green Week (zelena sedmica), kojem je glavna tema Zelena agenda, učesnici Međunarodne konferencije Parkova Dinarida koja je danas završena u Sarajevu saglasni su da Zelena agenda pruža velike mogućnosti, no naglašavaju da održivo finansiranje zaštićenih područja u našoj regiji ostaje izazov.
Konferencija, koju su organizovali Parkovi Dinarida i WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, izrodila je i zajedničku deklaraciju organizacija civilnog društva za bolje sprovođenje Zelene agende u regionu Zapadnog Balkana. Deklaracija je danas upućena Evropskoj komisiji, a u njoj se od EU i vlada traži da osiguraju uključivo, transparentno i smisleno učešće civilnog sektora u planovima i projektima Zelene agende.
„Apelujemo na Evropsku komisiju da ne izostavi ključne učesnike procesa koji mogu osigurati da zaštićena područja ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru“, istakla je izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Kako je istovremeno održana i Regionalna konferencija organizacija civilnog društva, svi su učesnici naglasili da je neophodna saradnja između njih i upravljača zaštićenih područja.
„Ova je konferencija potvrdila da je regionalna mreža Parkovi Dinarida dobra platforma za povezivanje svih parkova u regiji koji tako dijele dobre primjere te planiraju zajedničke projekte. Upravljači su istakli da žele biti aktivnije uključeni u procese zelene tranzicije Zapadnog Balkana koja će rezultirati održivim i funkcionalnijim zaštićenim područjima u našoj regiji“, istakao je Zoran Mrdak, predsjednik Parkova Dinarida.
Konferencija je završila panelom posvećenim ulozi žena u očuvanju prirode, na kojem su predstavnice civilnog sektora, upravljača i političarke govorile o izazovima i iskustvima u svom radu. Panel se može pogledati na facebook stranici WWF Adrije, a u njemu su učestvovale Sanela Klarić, zastupnica u parlamentu BiH, Ivana Vasić iz Vojvodinašuma, Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva te Ana Čolović Lesoska iz makedonske Ekosvesti, predstavnica WWF Adrije u Sjevernoj Makedoniji.
Konferencija je okupila 150 učesnika, među kojima su predstavnici iz 70 zaštićenih područja i oko 50 organizacija civilnog društva iz Albanije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i predstavnike resornih ministarstava i institucija.
Skup je održan u okviru projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, koji WWF Adria provodi u regiji Zapadnog Balkana od 2015. godine uz podršku Švedske razvojne agencije (Sida).
Program i analiza praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode za kupanje na crnogorskom primorju u sezoni 2022. počeo je 24. i 25. maja i obuhvata ukupno 110 lokacija na Crnogorskom primorju, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Morska voda će se analizirati svakih 15 dana do kraja septembra.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici Javnog preduzeća koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Za realizaciju ovogodišnjeg Programa Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom izdojilo je 70.000 eura.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat, u skladu sa Planom podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2022.godinu. objavio je javni poziv za podršku u ukupno 11 oblasti, u okviru kojih će se raspoređivati sredstva za poljoprivredu iz gradskog budžeta.
Objavljeni su javni pozivi za podršku za učešće u izradi projektne dokumentacije renoviranja postojećih ruiniranih kuća i ostataka seoskih kuća u svrhu pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnim područjima opštine Tivat; za podršku za opremanje ugostiteljskog, turističkog ili smještajnog objekta u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine; za podršku za uređenje terena, bašti, livada ili vidikovaca u sklopu domaćinstva koje je u funkciji pružanja turističkih i/ili ugostiteljskih usluga u ruralnom području; za podršku razvoju voćarske i vinogradarske proizvodnje; podršku razvoju maslinarstva; podršku razvoju povrtarske i cvjećarske proizvodnje; podršku razvoju pčelarstva, podršku razvoju stočarstva, podršku razvoju organske poljoprivrede, podršku razvoju ribarstva i marikulture, te za podršku održivom upravljanju zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje
Za te namjene za ovu godinu ozdvojena su budžetska sredstva u ukupnom iznosu od 45 hiljada eura, a javni pozivi otvoreni su do 15.septembra.
Pripadnici tivatske Službe zaštite i spašavanja pronašli su u srijedu popodne bračni par iz Holandije koji se izgubio u reonu iznad Gornjeg Stoliva. Služba je oko 16 sati dobila informaciju da se stariji bračni par izgubio u brdima između Gornjeg Stoliva i Većeg brda. Efikasnom akcijom Holanđani su pronadjeni živi i zdravi oko 18 sati.
Očigledno da se radi o klasičnom nepoštovanju dobro označenih ruta, odnosno obilježenog puta na kojima je jasno označena staza i ruta kretanja, te da su sami krenuli istraživati neke nove staze, što nije prvi slučaj.
Činjenica je da turisti ne poštuju uredno obilježene planinarske staze, ali bi se situacija sigurno promjenila kada bi se usluge traženja naplaćivale, kao što je to slučaj svugdje u svijetu. Tada bi turisti koji se odluče na pješačke ture kako bi uživali u ljepotama Boke Kotorske i prirodnim ljepotama širom Crne Gore znali šta ih čeka, ako skrenu sa staze i upuste se u avanturu.
Službe zaštite i spašavanja svake turističke sezone troše ljudske resurse ne iz potrebe već iz hira neodgovornih pojedinaca, uglavnom turista.
Ostaje da vjerujemo da će ova problematika biti regulisana i kod nas kao i svugdje u civilizovanom svijetu.
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) kritikovala je u srijedu dokument HAZU-a kojim se čelništvu Hrvatske u preporukama za zaštitu nacionalnih interesa sugeriraju uvjeti koje Zagreb treba postaviti Crnoj Gori i drugim zemljama regije tijekom njihovih pregovora o pridruživanju EU-u.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u svibnju je objavila dokument “Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju”.
U dijelu dokumenta HAZU-a koji se odnosi na Crnu Goru od te se zemlje među ostalim traži da plati štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku te zatraži oprost od Hrvatske za počinjena zla, kao i konačno određivanje kopnene granice, a osobito razgraničenje na moru prema Konvenciji UN-a.
Predsjedništvo CANU-a taj je dokument okarakteriziralo kao “ultimativan” i ocijenilo da “ne vodi ka dijalogu među našim državama i nacijama”.
“Važno je da se nacionalne akademije vode razumom i kulturom dijaloga u afirmiranju nacionalnih interesa, ali ne na štetu drugih”, navodi se u priopćenju CANU-a.
Dodaje se da nas “povijesno iskustvo uči da projekti nacionalnih akademija o zaštiti nacionalnih interesa s pretenzijama koje zadiru u teritorijalni integritet i kulturni identitet drugih država i nacija na ovom prostoru nisu donijeli ništa dobro”.
Po ocjeni CANU-a, dokument HAZU je “više preporuka za eventualni ultimatum” hrvatskim političkim elitama u odnosu na druge, “a manje savjet koji vodi kompromisu s drugima”.
CANU, kako je saopšteno, izražava nadu da će pregovori Crne Gore s EU-om nastaviti “bez blokiranja” i da će se “otvorena pitanja rješavati uz uvažavanje međusobnih interesa”.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Berlin (dpa) – Njemačka će Ukrajini da pošalje svoj najmoderniji sistem protivvazdušne odbrane za borbu protiv ruske vojske, obećao je u sredu kancelar Olaf Šolc (Scholz). Uz to, raketne bacače i radar koji može da detektuje artiljeriju, dodao je na sednici parlamenta.
Sistemom protivvazdušne odbrane Iris-T proizvođača Dil (Diehl) Ukrajina će “moći će zaštiti čitav jedan grad od ruskih vazdušnih napada,” objasnio je kancelar. Šolcov govor u Bundestagu ocenjuje se kao najborbeniji otkako je u decembru izabran za kancelara.
Takođe, iz zaliha Bundesvera u Ukrajinu treba da odu četiri višecevna raketna bacača i to do kraja juna. Isporuka je u tesnoj saradnji sa SAD koje treba da obuče ukrajinske vojnike da ih koriste, saznaje se iz vladinih krugova u Berlinu. Uslov za Ukrajinu je da rakete ne ispaljuje na ciljeve u Rusiji.
Njemačka vojska od 1990. koristi raketne bacače Mars II koji u zavisnosti od municije imaju domet do 40 kilometara.
Ukrajina već dugo traži sisteme protivvazdušne odbrane da se zaštiti od napada ruskih borbenih aviona, helikoptera, raketa ili dronova.
Neposredno po početku sukoba, Njemačka je odlučila da prvi put pošalje oružje u neko ratno područje. Do sada su isporučene i bazuke, protivvazdušne rakete i više miliona komada municije.
Šolcova vlada je u proteklih nekoliko nedelja potvrdila isporuku teškog naoružanja Ukrajini – 50 protivvazdušnih tenkova Gepard i sedam samohodnih haubica 2000 – teško artiljerijsko oružje dometa do 40 kilometara. Međutim, naoružanje još nije stiglo u Ukrajinu.
Predstavnici Vlade i Adriatic Marinasa razmotrili su mogućnosti za dalje unapređenje saradnje i konstatovali da se svjedoči najboljoj predsezoni u istoriji Porto Montenegra i Crne Gore.
Premijer Dritan Abazović i ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović sastali su se sa izvršnim direktorom Adriatic Marinasa, Dejvidom Margasonom i direktorom za upravljanje imovinom i odnose sa Vladom te kompanije, Predragom Lekovićem.
Predstavnici Adriatic Marinasa su informisali Abazovića i Đurovića o tekućim investicionim aktivnostima u rizortu Porto Montenegro, ambicijama za naredne faze razvoja, pozitivnim očekivanjima za predstojeću turističku sezonu, ali i sa nabavkom doka za remont superjahti na mjestu nekadašnjeg Brodogradilišta Bijela.
Na sastanku su, kako je saopšteno iz Kabineta premijera, razmotrene mogućnosti za dalje unapređenje saradnje između Vlade i Adriatic Marinas, kako bi zajedničkim djelovanjem ostvarili zacrtane ciljeve.
„Ohrabreni smo sastankom kako bi ubuduće, zajedno sa Vladom i investitorom, radili na stvaranju sinergije i ulagali napor za inicijative koje podrazumijevaju ambiciozni socio-ekonomski razvoj i saradnju na promociji Crne Gore putem svih naših zajedničkih projekata“, rekao je Margason.
Predstavnici Vlade i Adriatic Marinasa
Abazović je rekao da svjedočimo izvanrednoj predsezoni, navodeći da će ova turistička sezona, po svim parametrima, biti na radost svih građana, privrednika i gostiju.
„Otvaranjem doka u Bijeloj otvaramo nova vrata za Crnu Goru. Time ćemo dodatno brendirati Crnu Goru kao prepoznatljivu destinaciju na turističkoj mapi svijeta, ovog puta u dijelu remonta luksuznih mega i superjahti“, kazao je Abazović.
Đurović je naveo da će Vlada nastaviti da podržava razvojne projekte koji imaju za cilj ekonomsko jačanje i širenje turističke ponude Crne Gore.
Porto Montenegro
„Vlada je odlučna da promoviše kreativnost i preduzetništvo u svim sektorima privrede, uključujući i turizam“, dodao je Đurović.
