U okviru obilježavanja dva značajna jubileja — 80 godina od pobjede nad fašizmom i 77 godina od osnivanja SOBNOR-a Crne Gore, predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i saradnici upriličili su prijem za predstavnike SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Herceg Novi. Tom prilikom, inicirano je postavljanje spomen biste Luki Tomanoviću i spomen obilježja logorašima sa Mamule.
Predsjednik Katić, potpredsjednik Opštine, Ivan Otović, sekretarka za lokalnu samoupravu, Vesna Samardžić i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica, razgovarali su danas sa predstavnicima Saveza organizacija boraca NOR-a Crne Gore – predsjednikom Radojicom Radojevićem, potpredsjednikom prof. Ljubenkom Borovićem, sekretarkom Radmilom Čagorović, zamjenikom predsjednika OBNOR-a 1941-1945 HN Milanom Vajagićem, članovima Upravnog Odbora OBNOR-a Herceg Novi Brankom Tomanovićem i Draganom Radovićem.
Pored brojnih tema koje su bile predmet razgovora, predsjednik Katić je izrazio zahvalnost i podršku organizaciji koja je svojim djelovanjem u promovisanju antifašizma, slobodarstva i ostalih tekovina NOR-a, zavrijedila poštovanje, ne samo u Crnoj Gori već i u regionu. Istakao je da će Opština Herceg Novi i dalje biti podrška njihovom radu te da će se zajednički truditi da očuvaju sjećanja na borce i žrtve Drugog svjetskog rata.
Prijem za predstavnike SOBNOR-a i OBNOR-a
Predsjednik SOBNOR CG, Radojević kazao je da je čast i ponos biti predsjednik opštine koja baštini slavnu tradiciju, grada koji je dao veliki doprinos u svim oslobodilačkim ratovima, a posebno u Drugom svetskom ratu.
Naredne godine planirano je više slobodarskih svečanosti u Herceg Novom, kazao je zamjenik predsjednika OBNOR Herceg Novi, Vajagić i dodao da u njihovoj realizaciji očekuju podršku lokalne samouprave.
Govoreći o narednim aktivnostima, predsjednik Radojević je predložio podizanje spomen biste istaknutog crnogorskog vajara Luke Tomanovića, koji je bio učesnik NOR-a od 1941. godine, borac Orjenskog partizanskog bataljona, a određeno vrijeme bio je i zatočen na Mamuli. Takođe, predstavnici boraca predložili su i podizanje spomen obilježja na ostrvu Lastavica u znak sjećanja na stradale u logoru Mamula.
Predstavnici lokalne samouprave istakli su da će nastojati da se realizuju zahtjevi ove slobodarske organizacije i postave spomen obilježja koja će sjećati na dio istorije našeg kraja, hrabre rodoljube i njihovu žrtvu za slobodu.
Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) i Opština Kotor, posredstvom Komunalne policije, zajedničkim snagama će djelovati u prevenciji i suzbijanju nezakonite upotrebe dronova na lokalnom nivou.
-Tako je predviđeno Sporazumom o saradnji u oblasti suzbijanja nezakonite upotrebe bespilotnih vazduhoplova, koji su krajem oktobra potpisali direktor ACV Ivan Šćekić i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić-navodi se u saopštenju.
Kako su pojasnili, cilj saradnje je odgovorna i sigurna upotreba dronova, u interesu očuvanja i unapređenja sigurnosti i bezbjednosti, zaštite građana i imovine.
-Nakon Tivta, u kojem je međunarodni aerodrom i kontrolisana zona letenja (CTR), ovakav vid saradnje uspostavljen je i sa Kotorom, jer dio CTR područja obuhvata i teritoriju te opštine.
Sporazumom je definisana razmjena informacija i koordinisano djelovanje na terenu radi sprečavanja nezakonitih aktivnosti-naglasili su.
ACV će, piše dalje u saopštenju, u okviru nadležnosti, detaljno informisati Opštinu i Komunalnu policiju o zonama u kojima je zabranjeno, ograničeno ili uslovno dozvoljeno korišćenje dronova, kao i dostavljati relevantne podatke o registrovanim operatorima i pilotima, u skladu sa zakonom.
-Komunalna policija Opštine Kotor preduzimaće mjere iz svoje nadležnosti u slučajevima sumnje na nezakonitu upotrebu dronova, uključujući utvrđivanje identiteta osoba, provjeru podataka o operatorima i pilotima dronova te će, po potrebi, pružati podršku Agenciji u nadzoru i kontroli-zaključili su.
Pirati su se u četvrtak ukrcali na tanker sa proizvodima pod malteškom zastavom kod obala Somalije, ali se posada sklonila u utvrđenu sigurnosnu prostoriju, te i dalje ima kontrolu nad brodom, piše Rojters.
Brod Hellas Aphrodite, koji je prevozio benzin, bio je na ruti od Indije ka Južnoj Africi kada je u četvrtak ujutro došlo do „bezbjednosnog incidenta“, saopštila je grčka kompanija Latsco Marine Management. Kompanija je dodala da je sva posada bezbjedna.
Pirati u čamcu otvorili su vatru na tanker, saopštila je pomorska bezbjednosna firma Ambrey. Prema navodima pomorskih bezbjednosnih izvora, pirati su na plovilo ispalili i raketu iz bacača granata.
Pomorske snage Evropske unije navele su da je jedan od njihovih brodova „u blizini incidenta i približava se, spreman da preduzme odgovarajuće mjere kako bi efikasno odgovorio na upozorenje o piratstvu“.
Posada bezbjedna
Članovi posade sklonili su se u „citadelu“ – utvrđenu sigurnu prostoriju na brodu – i nastavili da kontrolišu plovilo, saopštili su predstavnici pomorske bezbjednosne kompanije Diaplous i britanske grupe za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard.
Kapetan broda je Crnogorac, rekao je izvor upoznat sa operacijom. Pet članova posade, uključujući i glavnog inženjera, su državljani Grčke, dok su ostali Filipinci, dodao je izvor.
„Sva 24 člana posade su bezbjedna i na broju i ostajemo u bliskom kontaktu s njima“, navodi se u saopštenju kompanije Latsco Marine Management.
Kompanija je saopštila da je aktivirala svoj tim za hitne intervencije i da sarađuje sa nadležnim vlastima kako bi se obezbijedila dalja bezbjednost posade.
„Posada je prijavila da čuje buku unutar broda“, rekao je jedan od pomorskih bezbjednosnih izvora.
Japanski vazduhoplov izveo je nadzorni let iznad područja, ali nije uočio nikakvo kretanje niti znakove aktivnosti na brodu, dodao je izvor.
Posljednji sličan incident u regionu dogodio se u maju 2024. godine, kada su sumnjivi pirati ukrcali se na brod Basilisk pod liberijskom zastavom, oko 380 nautičkih milja istočno od Mogadiša. Pomorske snage EU kasnije su spasile 17 članova posade spustivši se na brod užadima.
U ponedjeljak, u prvom sumnjivom slučaju somalijskog piratstva te vrste od 2024. godine, naoružani napadači izveli su napad na komercijalni tanker u moru blizu Mogadiša, pucajući na brod nakon pokušaja ukrcavanja, saopštili su pomorski izvori.
Pomorski bezbjednosni izvori naveli su i da su pirati ove nedjelje preuzeli iranski ribarski brod kako bi ga koristili kao „matični brod“ za pokretanje napada, piše Rojters.
Posljednja otmica dogodila se u decembru 2023. godine, kada je brod Ruen, pod malteškom zastavom, otet i odvučen ka somalijskoj obali, prije nego što su indijske pomorske snage spasile posadu i uhapsile napadače.
Somalijske piratske grupe posljednjih godina su uglavnom neaktivne, nakon što su ranije predstavljale veliku prijetnju u Adenskom zalivu i Indijskom okeanu.
U posljednje vrijeme veću prijetnju pomorskom saobraćaju kroz Crveno more, koje vodi ka Adenskom zalivu, predstavljaju jemenska proiranska militantna grupa Huti, koja je započela napade na komercijalne brodove u novembru 2023. godine, navodno u znak solidarnosti sa Palestincima zbog izraelskog rata u Gazi.
Iako su Huti pristali na primirje u kojem neće ciljati brodove povezane sa SAD, brojne pomorske kompanije i dalje su oprezne u pogledu nastavka plovidbe tim vodama.
Tradicionalni „Primorski jesenji sajam“, iće održan u petak i subotu, 7. i 8. novembra, u Mega Mall-u u Budvi, od 10 do 21 sat. Manifestacija okuplja preduzetnike, poljoprivrednike, zanatlije i umjetnike iz primorskog regiona Crne Gore.
Sajam ima za cilj da promoviše lokalne preduzetničke inicijative, domaće proizvode, rukotvorine i zanatske radove, te da podstakne razvoj malih biznisa i prepoznavanje značaja lokalne proizvodnje.
Poseban akcenat ove godine stavljen je na podršku Opštine Kotor, koja je, kao i prethodnih godina, omogućila učešće lokalnih preduzetnica, zanatlija i poljoprivrednica, čime je još jednom potvrdila posvećenost jačanju ženskog preduzetništva i očuvanju tradicionalnih djelatnosti.
Njihovo učešće biće prilika da posjetioci upoznaju autentične proizvode i radove koji spajaju tradiciju, kvalitet i savremeni pristup.
Organizatori pozivaju građane, turiste i sve ljubitelje domaćih proizvoda da posjete sajam, podrže vrijedne preduzetnike i osjete duh zajedništva i stvaralaštva koji krasi crnogorsku obalu.
Belgijska zračna luka u Liegeu nastavila je s letovima nakon privremenog prekida zbog uočenog drona, priopćila je u petak nacionalna služba kontrole zračnog prometa, što je drugi takav incident ovog tjedna.
Služba kontrole zračnog prometa Skeyes priopćila je da je primila dojavu o dronu uočenom iznad zračne luke oko 7:30, zbog čega je zračna luka zatvorena na oko 30 minuta.
– Moramo svaku dojavu shvatiti ozbiljno, rekao je Kurt Verwilligen, glasnogovornik službe. Dodao je da su letovi nastavljeni.
Dronovi uočeni iznad zračnih luka u glavnom gradu Bruxellesu i u Liegeu na istoku zemlje, u utorak su doveli do preusmjeravanja mnogih dolaznih zrakoplova i kašnjenja u polasku nekih koji su trebali poletjeti.
Uočavanje dronova iznad zračnih luka i vojnih baza postala su stalni problem u Belgiji posljednjih dana i dovela do velikih poremećaja diljem Europe posljednjih mjeseci. U četvrtak su uzrokovala privremeno zatvaranje zračnih luka u nekoliko zemalja, među kojima i u Švedskoj.
Neki dužnosnici incidente su nazvali “hibridnim ratovanjem” Rusije. Moskva negira bilo kakvu povezanost s incidentima.
Belgijska vlada sazvala je u četvrtak hitan sastanak ključnih ministara i šefova sigurnosti kako bi se pozabavili tim koordiniranim napadom, kako ga je nazvao ministar obrane.
Broj smrtno stradalih u požaru koji je u utorak navečer buknuo u domu umirovljenika u Tuzli porastao je na 13 nakon što je u noćas preminula još jedna osoba koja je bila na liječenju, potvrdili su iz tuzlanskog kliničkog centra.
Pacijentica je bila u Klinici za anesteziologiju i reanimaciju, u teškom stanju i na respiratoru, te je, nažalost, podlegla ozljedama koje je zadobila u požaru, naveli su u priopćenju.
U požaru je odmah poginulo 11 štićenika doma, a dan poslije umrla je još jedna osoba. Kako su potvrdili iz tužiteljstva Tuzlanske županije riječ je o šest žena i šest muškaraca, a najstarija žrtva rođena je 1929.
Zbog zadobivenih ozljeda liječničku pomoć zatražilo je više od 30 osoba, uglavnom štićenika doma, ali i pripadnika ekipa koje su bile angažirane na gašenju vatre i spašavanju preživjelih.
U Kliničkom centru u Tuzli i dalje je 13 ozlijeđenih, jedna je osoba na respiratoru.
Obdukcijom koja je završena u četvrtak potvrđeno je da su se svi poginuli ugušili ugljikovim monoksidom.
Uzrok požara i dalje se utvrđuje nakon provedenog očevida. Direktor doma umirovljenika jedini je koji je do sada podnio ostavku.
Dom umirovljenika ponovno je u funkciji, a štićenici su smješteni u dijelove zgrade koji nisu oštećeni.
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić zauzima 19. mjesto na Svjetskoj rang listi, u klasi ilka 7, na kraju takmičarske 2025. godine, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije.
Dukić je početkom aprila osvojio 12. mjesto na prvom Grend slemu sezone – 54. regate Trofej princeze Sofije u Majorci, dok je na Grend slemu u francuskom Ieru bio 16.
Na Evropskom prvenstvu u Švedskoj osvojio je 12. mjesto, dok je bio 15. u generalnom plasmanu, za koji su računati i rezultati takmičara van Evrope.
Boljeg plasmana na Svjetskoj rang listu koštalo ga je 58. mjesto na Svjetskom prvenstvu u kineskom Kingdauu.
Taj šampionat obilježio je nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne.
“Zadovoljan sam rezultatima koje sam postigao u ovoj godini, a posebno odlukom da zajedrim još jedan olimpijski ciklus. Ovo je bila veoma uspješna takmičarska sezona. Drago mi je da sam na kraju odlično jedrenje potvrdio na Evropskom prvenstvu u Švedskoj, koje mi je poslužilo kao dobra smjernica za izazove koji me očekuju u narednom periodu”. rekao je Dukić.
On je početkom maja zauzimao peto mjesto na Svjetskoj rang listi, što je njegov najbolji plasman u karijeri.
On predstavlja i oživotvorenje u pristupu istraživanjima koja treba usmjeriti i na zavičajnu povijest, te je kao takvu približiti učenicima i studentima, poručuje Slavko Dabinović
Objavljen je i predstavljen drugi tom Zbornika radova dr Miloša Miloševića, objavljivanih od 1953. do 2006. godine u Godišnjaku Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru. Govoreći o značaju i sadržaju ovog izdanja urednici Slavko Dabinović i Danijela Nikčević su istakli da je ono doprinos Pomorskog muzeja Međunarodnom naučnom skupu „Dani Miloša Miloševića“, čiji su učesnici mahom prisustvovali promociji u sali Crkve sv. Duha.
Poštovaoci lika i djela uglednog istoričara, naučnog i kulturnog radnika imaju priliku da u ovoj svesci na jednom mjestu dobiju temeljne podatke iz radova na temu Bokeljske mornarice, političke istorije, ribarstva, pomorskog zdravstva, arhiva, muzeja i biblioteka, pomorstva i književnosti, istorije i umjetnosti, muzike, te da pročitaju nešto više o znamenitim ličnostima Boke Kotorske. Uz prethodno objavljenu prvu svesku koja se objedinila Miloševićeve radove na temu pomorske istorije Boke Kotorske, druga sveska upotpunjuje sliku o širini interesovanja i dubini istraživačkog tragalaštva dr Miloševića, dajući jednu „kompilaciju“ svih 34 naučna rada objavljivanih u Godišnjaku Pomorskog muzeja.
Publika u Crkvi sv. Duha
-Drugi tom Zbornika radova probudiće zanimanja za daljnja istraživanja predstavljenih tema, jer na jednom mjestu razrađuje, analizira i metodički postavlja tekstove, koji svojom tematikom na naučnoj osnovi rsasvetljuju nasjrazličitije vidove istorije ovoga kraja, valorizujući bogatu pomorsku i kultirnu baštinu. Radovi se temelje na dostupnoj arhivskoj građi, na relevantnim neobjavljenim i objavljenim izvorima. Obiluju iscrpnim bilješkama u kojima će zahtjevniji čitaoci pronaći dodatna objašnjenja i informacije o izvorima, pojmovima, događajima i osobama., kazao je Slavko Dabinović te poručio da je ovo štivo, pisano jednostavnim i razumljivim jezikom, pristupačno svim kategorijama čitalaca.
-Ovaj Zbornik predstavlja i oživotvorenje u pristupu istraživanjima koja treba usmjeriti i na zavičajnu povijest, te je kao takvu približiti učenicima i studentima, zaključuje Dabinović, dodajući da oba zbornika imaju cilj da se popularizuju naučna i stručna istraživanja i rasprave iz područja istorijskih nauka.
Program je vodila Dijana Đurašković, a oni koji su pratili promociju imali su priliku da dobiju ovu svesku besplatno. Štampana je u tiražu od 150 primjeraka, a dizajn korica i sadržaja publikacije osmislila je Aleksandra Drašković.
Malo je poznato da je prostor opštne Tivat i Herceg Novog dio je Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora (bafer zone) koje se nalazi na Listi svjetske baštine UNESCO-a, najprestižnoj međunarodnoj listi na kojoj su kulturna i prirodna dobra koja imaju izuzetnu univerzalnu vrijednost za čovječanstvo.
Jedan dio Vrmca koji se nalazi na teritoriji opštine Tivat, uz administrativnu granicu sa opštinom Kotor, je dio samog Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, dok se cijela teritorija opštine Tivat nalazi u okviru zaštićene okoline područja, bafer zone UNESCO-a kome pripada Kotor.
Godinama očekujemo donošenje odluke i proglašenja Vrmaca za Park prirode, ali to se do danas nije dogodilo.
Status Kotora i Bokotorskog zaliva na listi zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine, ponovo je u fokusu pažnje građana, vlasti i medija u Crnoj Gori. Nedavni bizarni predlog ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, o mogućem raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Boke izjasnili da li žele i dalje da uživaju zašitu UNESCO ili ne, izazvao je ogromnu pažnju javnosti.
Ova izjava ministra Radunovića izazavala je brojne negativne reakcije političara, mnogih nevladinih organizacija, aktivista i građana Kotora. Oni su iskazali duboko neodobravanje i odijum prema stavu vladinog funkcioneru koji na neprihvatljiv način govori o najznačajnijoj tekovini Kotora i gradova u zalivu Boke ostvarenoj prije 46 godina – upis na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine.
Boka Kotorska -panorama – foto Boka News
U najnovijem izvještaju UNESCO traži trenutnu obustavu svih građevinskih projekata unutar zaštićenog dobra i njegove zaštitne zone. Ove mjere predviđene su kao nužne kako bi se srpiječile negativne posljedice kumulativnih uticaja novih projekata na izuzetnu univerzalnu vrijednost Kotora. Traži se revizija PUP-a Kotor i Menadžment plana.
Status Kotora i Bokotorskog zaliva na listi zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine, ponovo je u fokusu pažnje građana, vlasti i medija u Crnoj Gori. Nedavni bizarni predlog ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, o mogućem raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Boke izjasnili da li žele i dalje da uživaju zašitu UNESCO ili ne, izazvao je ogromnu pažnju javnosti.
Ova izjava ministra Radunovića izazavala je brojne negativne reakcije političara, mnogih nevladinih organizacija, aktivista i građana Kotora. Oni su iskazali duboko neodobravanje i odijum prema stavu vladinog funkcioneru koji na neprihvatljiv način govori o najznačajnijoj tekovini Kotora i gradova u zalivu Boke ostvarenoj prije 46 godina – upis na listu područja od izuzetne univerzalne vrijednosti svjetske kulturne i prirodne baštine.
Ministar Radunović samo je otvorenije govorio o izgradnji i razvoju, ono što su njegovi prethodnici bez mnogo buke godinama sprovodili u praksi, zbog čijih su radnji preijdlozi i prijetnje o skidanju Kotora sa liste UNESCO redovno stizali iz ove svjetske organizacije. Pravo je čudo da je zaštićeno područje ostalo na listi svjetske baštine, nakon decenijske nebrige nekadašnjih vlasti i divljanja građevinske mafije po Boki, koju su nemilice betonirali.
Centra za svjetsku baštinu UNESCO/ICOMOS, usvojio je izvještaj za Kotor, po kojem Crna Gora ima rok da do 01. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja za prirodni i kulturno-istorijski region Kotora, radi razmatranja na 48. sesiji UNESCO Komiteta.
Odluka 47 COM 7B dio je šireg paketa koji se odnosi na mnoge UNESCO lokalitete gdje države članice imaju rok do 1. februara 2026. da dostave izvještaje o očuvanju svojih područja. Odluka za Kotor nosi broj 47 COM 7B.115 i predstavlja rezime nedostataka u implementaciji preporučenih mjera iz monitoringa i misija iz februara 2025., te planiranih i sprovedenih mjera za zaštitu izuzetne univerzalne vrijednosti područja (OUV).
U najnovijem izvještaju UNESCO traži trenutnu obustavu svih građevinskih projekata unutar zaštićenog dobra i njegove zaštitne zone. Ove mjere predviđene su kao nužne kako bi se srpiječile negativne posljedice kumulativnih uticaja novih projekata na izuzetnu univerzalnu vrijednost Kotora. Traži se revizija PUP-a Kotor i Menadžment plana, uvođenje strategije za smanjenje rizika i integrisanje OUV u planska dokumenta.
Pored Kotora moratorijum na izgradnju objekata odnosi se i na djelove opština Tivat, Herceg Novi i jedan mali dio opštine Cetinje, koje su u zahvatu zaštitne buffer zone.
Vrmac – foto S.L
Ako se preporuke iz poslednjeg izještaja ne sprovedu do 1. februara 2026. Kotor bi mogao doživjeti poraz koji bi imao ogroman međunarodni odjek, brisanje Kotora sa liste Svjetske baštine i upis na listu Svjetske baštine u opasnosti.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić podsjetio je da je područje Kotora upisano 1979. godine na UNESCO listu.
“Na tom području nalazi se 70 odsto kulturne baštine Crne Gore. I ja mislim da o zaštiti te baštine ne može da bude pregovora”, istakao je on.
Kaže da je menadžment plan, što je jedan od zahtjeva UNESCO-a u procesu izrade, i da će do 1. februara imati amandmane na aktuelni menadžment plan. Angažovana je i konsultantska kompanija iz Hrvatske, koja je menadžment planove radila za Zadar i Dubrovnik, i očekuje završetak novog menadžment plana u toku 2026. godine.
Pojasnio je da nikome ne bi odgovaralo da se na više godina stopira život.
Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi kaže da su opštine Heceg Novi i Tivat kolateral odluke iz 2012. godine kada je zaštićeno područje prošireno i na te opštine.
“Iznenađen sam bio odlukom o moratorijumu, odnosno povlačenju planova. To bi za nas bila potpuna katastrofa. Imali smo novi zakon koji je donesen 2018. godine, kojim su oduzete ingerencije lokalnim samoupravama i svi planski dokumenti centralizovani. Mi smo izgubili nekih sedam godina, u kojima je bio značajan obim razvoja grada, a sada smo dobili šansu da krenemo sa investicijama”, kazao je Katić.
Kaže da građani nijesu dovoljno upoznati sa problematikom, i da misle da se to odnosi na uži dio Kotora.
“Mora se naći neka mjera kompromisa, jer zamislite da vama stane cijela ekonomija grada”, istakao je Katić.
Katić kaže da je veliki broj infrastrukturnih projekata u fazi realizacije, i zabrana gradnje dovela bi u pitanje budući razvoj.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakao je da je međunarodni sporazum koji je država potpisala sa UNESCO-m iznad nacionalne legislative.
“Mi smo na posljednjoj sjednici Nacionalne komisije čuli da nama moratorijum ne uvodi UNESCO, već Vlada Crne Gore, koja je potpisala sporazum. Druga stvar je da je buffer zona isto što i core zona”, naveo je Komnenović.
Ocjenjuje da je situacija veoma specifična, ali da ne smijemo da zaustavimo razvoj gradova.
“To nam ne bi oprostili ni građani”, istakao je Komnenović.
Kaže da je preširoko područje u buffer zoni, i da je to nedopustivo.
“Moramo neke stavri definisati među sobom i ponuditi UNESCO-u rješenje”, istakao je Komenović.
