Crnogorski vaterpolisti počinju pripreme za Svjetski kup

0
Crnogorski vaterpolisti počinju pripreme za Svjetski kup
Dejan Savić- selektor

Seniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore u ponedjeljak u Kotoru počeće pripreme za kvalifikacioni turnir A divizije Svjetskog kupa, koji će od 6. do 12. januara biti odigran u rumunskom Otopeniju, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.

Selektor Dejan Savić na prvu akciju pod njegovim vođstvom pozvao je 27 igrača.

Na spisku su Darko Đurović (Jadran m:tel), Petar Tešanović (Marsej), Lazar Andrić (Monpelje), Vladan Spaić (Marsej), Miroslav Perković (Novi Beograd), Dušan Banićević (Jadran Split),
Savo Ćetković (Primorac), Jovan Vujović (Jadran m:tel), Aljoša Mačić (Šabac), Vasilije Radović (Jadran m:tel), Bogdan Đurđić (Vašaš), Vlado Popadić (Strazbur), Uroš Vučurović (Jadran m:tel),
Martin Gardašević (Strazbur), Nikola Moskov (Onda Forte Roma).

Pozvani su i Filip Gardašević (Oradea), Danilo Radović (Jadran m:tel), Marko Mršić (Primorac), Dušan Matković (Primorac), Đuro Radović (Novi Beograd), Matija Sladović (Jadran m:tel), Andrija Korać (Šabac), Balša Vučković (Primorac), Srđan Janović (Primorac), Danilo Stupar (Jadran m:tel), Strahinja Gojković (Jadran m:tel) i Đorđije Stanojević (Primorac).

Crnogorski vaterpolisti na turniru u Rumuniji igraće u grupi B, sa Grčkom i Srbijom.

U grupi A su Francuska, Španija i Mađarska, grupu C čine Rumunija, Japan i Sjedinjene Američke Države, dok su u grupi D Hrvatska i Gruzija, nakon što je Italija suspendovana, a Australija odustala od takmičenja.

Pobjednici grupa idu direktno u četvrtfinale, dok će drugoplasirani i trećeplasirani timovi razigravati za plasman među osam najboljih.

Šest prvoplasiranih ekipa sa ovog turnira, uz dvije iz B divizije, izboriće plasman na Super finale Svjetskog kupa, koje je planirano za april 2025.

Najbolje tri selekcije na Super finalu izboriće plasman na Svjetsko prvenstvo, čiji je domaćin Singapur od 11. jula do 3. avgusta 2025. godine.

Debaterima SMŠ “Ivan Goran Kovačić” uručena priznanja Opštine Herceg Novi

0
Debaterima SMŠ “Ivan Goran Kovačić” uručena priznanja Opštine Herceg Novi
Priznanje za Debatni klub SMŠ Ivan Goran Kovačić

Gimnazijalcima Danilu Obradoviću, Luki Tomanoviću i Vasiliju Popoviću, članovima Debatnog kluba SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ i njihovom mentoru, profesoru Gojku Đurđeviću danas su uručena priznanja Opštine Herceg Novi za nedavno ostvaren uspjeh u debatovanju na temu evropskih integracija i važnosti Evropske unije.

Sa njima su razgovarali i uručili im priznanja predstavnici Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju – pomoćnik sekretara Mitar Kisjelica i Adrijana Kovačević.

Tim koji čine trojica mladih debatera osvojio je prvo mjesto u svojoj školi i time stekao pravo da se nađe među najboljim ekipama Crne Gore. Takmičenje je okupilo oko 300 debatera iz srednjih škola, a dio je kampanje Eubuzz koju su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz podršku Evropske unije.

Kako je istakao gimnazijalac, Danilo Obradović, cilj kampanje je bio da se mladima što bolje približi tema EU.

„Prva debata je bila „Ovaj dom smatra da ulazak Crne Gore u EU ima više koristi nego štete“ u kojoj smo bili propozicija. Druga je bila da je „EU potreban sopstveni Donald Tramp“, tu smo bili opozicija, a odnijeli pobjede u obje. Kao pobjednici, predstavljali smo svoju školu i grad u Podgorici gdje smo dobili nagrade i razgovarali sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa EU i Johanom Satlerom, ambasadorom EU u Crnoj Gori. Debatu smo, kao izborni predmet, imali i u drugom razredu gimnazije, kada smo naučili da debatujemo, a sada smo, kao maturanti znanje sproveli u djelo“, kazao je Obradović zahvaljujući Opštini na podršci i priznanju.

Debatni klub SMŠ Ivan Goran Kovačić

Opština Herceg Novi se trudi da u najvećoj mjeri fokus bude na mladima, kazao je pomoćnik sekretara Kisjelica.

„Tokom godine organizovali smo i razmjenu učenika, uspostavili saradnju sa srednjom školom u japanskom gradu Šinširo, a trudimo se da i na druge načine budemo podrška studentima, učenicima, posebno onima koji se u tome ističu. Debatni klub prof. Đuđevića je svakako jedan od najboljih primjera uspjeha u našem gradu. Nadamo se da će tako i nastaviti, a mi ćemo nastaviti da ih motivišemo i podržimo buduće projekte, odlazak na takmičenja i slično. Trudićemo se da u narednim godinama tu podršku sistematizujemo kako bi poboljšali uslove u kojima rade, možda proširimo da debatu mogu birati i drugi učenici, uz gimnaziju i na taj način utičemo na stvaranje mladih ljudi koji će sutra moći da se uhvate u koštac sa problemima grada i države“, kazao je Kisjelica.

Debatni klub SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ kojim rukovodi prof. Gojko Đurđević ostvario je niz istaknutih rezultata na svjetskom nivou i to kao školska ekipa za razliku od drugih učesnika koji su imali državne timove. Među najvećim priznanjima su treće mjesto na svjetskom turniru 2002. godine učenice Simonide Subotić, osvajanje turnira u Moskvi 2018. godine i nagrada za školu, četvrtfinale na svjetskom turniru u Bratislavi 2016. godine i brojne kvalifikacije na četvrtfinalne međunarodnih turnira.

Kao izborni predmet u gimnaziji, uživa veliku pažnju učenika, kazao je prof. Đurđević.

„Interesovanje za debatu je veliko i u svakoj generaciji je bar 60 učenika, obično se oforme po dvije grupe. To je izborni predmet samo za gimnaziju u kojoj nemamo više od 70,80 učenika po generaciji, što znači da je interesovanje veliko. Prošla generacija je stopostotno izabrala taj predmet na drugoj godini. Đaci znaju da ostvaruju velike uspjehe, često smo bili na međunarodnim turnirima koji su nažalost rijetki nakon pandemije korone“, istakao je prof. Đurđević.

Za 24 sata evidentirano 20 saobraćajnih nezgoda

0
Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata evidentirano 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba povrijeđeno teže, a sedam lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Nikšiću četiri, Danilovgradu i Budvi po tri.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu i Pljevljima.

Izdata su 383 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 63 prekršajne prijave.

Policija je oduzela 12 pari registarskih tablica.

Hercegnovska likovna scena okupila 79 umjetnika

0
Hercegnovska likovna scena okupila 79 umjetnika
Sa sinoćnjeg otvaranja u Galeriji “Josip Bepo Benković” (Foto: RTCG)

U Galeriji „Josip Bepo Benković“ sinoć je otvorena 26. Hercegnovska likovna scena, izložba koja tradicionalno predstavlja radove umjetnika iz Herceg Novog, kao i onih koji su poslom ili emotivno vezani za ovaj grad. Ove godine postavku čine radovi čak 79 umjetnika, među kojima su i akademski slikari i amateri, ali i značajan broj stranaca koji posljednjih godina žive u Herceg Novom.

“Umjetnost je vanvremenska, a Herceg Novi, grad koji baštini tradiciju hercegnovske umjetničke škole, nastavlja da okuplja i inspiriše umjetnike”, kazala je direktorica galerije Gordana Krunić.

Otvarajući izložbu podsjetila je da na velikane likovne umjetnosti čuvene umjetničke škole i na 15. decembar 1966. godine kada je Galerija “Josip Bepo Benković” osnovana.

“Hercegnovska likovna scena ima misiju ne samo čuvanja i njegovanja likovne umjetnosti već i podsticanja umjetnika na stvaranje. Tu su tempere, ulja na platnu, akvareli, crteži, skulpture u drvetu i kamenu, ikone. Tu su motivi koji oslikavaju život grada u kojem su radovi nastali”, kazala je Krunić.

Introspekcija i ljepota u grčkom smislu riječi, odrednice su ovogodišnje izložbe – istakla je kustoskinja izložbe Jasmina Žitnik.

“Umjetnici različite provinijencije, ali Novljani po rođenju ili opredjeljenju, uronili su u vodu umjetnosti da bi iznjedrili ljepotu, bilo da je riječ o pejzažima, vedutama, mrtvoj prirodi ili uvođenju introspekcije, lične psihe i emotivnih svjetova u te iste pejzaže ili mrtve prirode. Scena ove godine buja i raste više nego ikad, pa dijaloga ima na pretek”, kazala je Žitnik.

Jedan od učesnika, vajar Goran Vukčević, kazao je da redovno izlaže na Hercegnovskoj likovnoj sceni, a ovog puta predstavio se radom pod nazivom “Dvije šjore”.

“To su dvije figure rađene u papiru. Ovdje sam čuo da su postojale te žene pomoraca koje su čekale svoje ljubavi, one dvije stoje i pričaju, možda se žale jedna drugoj … jedan trenutak u njihovom životu…”, objašnjava Vukčević.

Za umjetnike Srećka Galla i Nina Radoša učešće na izložbi je, kako ističu velika čast, jer su Herceg Novi izabrali za rad i život.

Stvarati, biti likovni umjetnik nije lako, ali predstavlja stimulans i izazov, zapisala je u katalogu izložbe kustoskinja Jasmina Žitnik, pozivajući sve koji imaju talenta i želje da se hrabro upuste u stvaranje umjetničkih djela.

/Ljilja Vukotić/

ŠkArt – 2. Revija queer filma

0
ŠkArt – 2. Revija queer filma
ŠkArt

Nevladino udruženje ŠkArt s ponosom najavljuje drugu po redu Reviju queer filma, koja će se održati od 20. do 23. decembra u prostoru Kulturnog centra 201 – Vibe room. Ova četvorodnevna manifestacija, predstavlja i svojevrsan epilog programa umjetničkih rezidencija za queer aktivizam i film sproveden u julu 2024. godine u Tivtu. Tokom trajanja revije, posjetioci će imati priliku da uživaju u vrhunskim međunarodnim filmskim ostvarenjima kao i u diskusijama sa autorima o važnim temama iz oblasti filma i aktivizma, saopšteno je iz Nevladine organizacije ŠkArt.

Otvaranje revije, 20. decembra, rezervisano je za film „Uspomene tijela u plamenu“ kostarikanske rediteljke Antonele Sudasasi Furnis („Memories of a Burning Body“), dok će sljedeće večeri, 21. decembra, biti prikazan višestruko nagrađivani srpski film „Kristina” (2022) autorskog dvojca Nikole Savića i Milanke Gvoić.

Podrška mladim autorima i autorkama predstavlja poseban segment ove manifestacije, pa će se treće večeri revije, 22. decembra, prikazati diplomski film „Ubistvo na veganski način“ (2022), u režiji Julie Ernesti i produkciji Akademije umetnosti u Beogradu; „Kad se prijatelji rastaju” (2024), premijera diplomskog filma mladog crnogorskog autora Krsta Giljena, koji istražuje priču o ljubavi između dva mladića.

Završne večeri revije, 23. decembra, biće prikazana serija kratkih filmova nastala u okviru trećeg programa umjetničkih rezidencija škART REZIDENT i to pod mentorstvom univerzitetskih predavača Biljane Vušović i Dušana Vulekovića. Publika će imati priliku da pogleda: „Spektar”, zajednički rad Anđele Tončev, Milice Radojčić i Filipa Femića; „Srž” Isaka Tasića; „Jebem ti revoluciju” Hane Rastoder kao i „Džimi do you love me?” Krsta Giljena.

Pozivamo sve ljubitelje filma, umjetnosti i aktivizma da nam se pridruže i zajedno sa nama uživaju u pričama koje slave različitost, inkluzivnost i kreativnost.

Ulaz je besplatan za sve posjetioce, a projekcije počinju od 18 časova. Vidimo se u Vibe room-u 201 od 20. decembra!

Nafta iz tankera uništava Crno more: Ekološka katastrofa devastirala 35 km obale – Video

0
Nafta iz tankera uništava Crno more: Ekološka katastrofa devastirala 35 km obale – Video
Ekološka katastrofa Crno more

Velika ekološka katastrofa pogodila je sjeveroistočnu obalu Crnog mora nakon sudara dva ruska tankera tokom snažne zimske oluje. U incidentu je došlo do masivnog izlijevanja nafte, koja je prekrila 35 kilometara netaknute obale i bogate ekosustave močvara.

Oko devet tisuća tona naftnih derivata izliveno je u more kada se tanker Volgoneft 212, koji je prevozio naftu iz Azovskog mora, prepolovio i potonuo osam kilometara od obale. Istovremeno, Volgoneft 239 pretrpio je ozbiljna oštećenja i nasukao se, a još uvijek predstavlja prijetnju zbog mogućeg daljnjeg curenja nafte.

Šokantne snimke s terena prikazuju plaže prekrivene debelim slojem crne nafte, dok su mnoge ptice močvarice, poput pelikana, ostale zarobljene u zagađenju. Ptice ne mogu letjeti ni plivati, prisiljene su tražiti sklonište na obali gdje postaju laka meta grabežljivcima i nemaju pristup hrani. Stanovnici obližnjih sela izvijestili su o prizorima stotina pogođenih ptica, dok spasilačke službe pokušavaju sanirati posljedice katastrofe.

Ruske vlasti mobilizirale su timove za čišćenje obale. Guverner Krasnodarske regije podijelio je fotografije hitnih službi koje ručno uklanjaju katran s plaža pomoću lopata i vreća, no posao je izrazito zahtjevan zbog ogromne površine pogođenog područja.

 Stručnjaci upozoravaju kako bi posljedice izlijevanja nafte mogle biti dugotrajne, posebice za osjetljive ekosustave močvara i obalnog područja Crnog mora. Ugrožene su ne samo ptice nego i morski život te lokalne ribarske zajednice koje ovise o čistim vodama.

Podsjetimo, incident se dogodio tijekom nedjeljne oluje, kada su oba tankera pokušala proći iz Azovskog mora prema otvorenim vodama Crnog mora. Olujno more je Volgoneft 212 prepolovilo i potopilo, dok se Volgoneft 239 nasukao na obalu.

Sanacija štete mogla bi trajati mjesecima, a lokalne zajednice i ekolozi pozivaju na hitnu akciju kako bi se spriječila još veća ekološka katastrofa.

Aerodrom Tirana dostigla 10 miliona putnika i objavila ciljeve za narednih 5 godina

0
Aerodrom Tirana dostigla 10 miliona putnika i objavila ciljeve za narednih 5 godina
Aerodrom u Tirani, Foto: Shutterstock

Na Međunarodnom aerodromu Tirana protekle sedmice je održana konferencija za novinare povodom izuzetnog dostignuća od 10 miliona putnika za 2024. godinu.

Aerodrom glavnog grada Albanije je postigao mnogo, ali postoji želja da se postigne još više.

Ciljevi za narednih pet godina su:

-Kapacitet za 17 miliona putnika,

-Nadogradnja na kategoriju aerodroma 4E što znači da će moći da primi i veće vazduhoplove nego što je to sada slučaj,

-Aktivno učešće u ispunjavanju globalnih klimatskih ciljeva.

Podsjećamo vas da Albanija ima funkcionalan aerodrom Kukeš, aerodrom u Valoni se gradi a očekuje se i aerodrom u Sarandi, na jugu Albanije.

“Od Božića do Božića” od 20. decembra do 8. januara – stižu Peraška zima i Dobrotske zimske fešte

0
Od Božića do Božića

Manifestacije „Od Božića do Božića“ će trajati od 20. decembra 2024. do 8. januara 2025. godine. Kroz niz sadržaja, od koncerata, nastupa školskih horova, do posjeta Djeda Mraza i vilenjaka, ova manifestacija će obogatiti naše ulice i vaša srca, poručuju iz TO Kotor.

Za vas smo pripremili brojne događaje koji će obuhvatiti sve generacije. Od novogodišnjeg dječijeg bazara „Sretno dijete, sretan grad“, nastupa i koncerta, do tradicionalnih običaja poput pripreme priganica i papalade ala maka, sve do specijalnih posjeta našim najmlađim i najstarijim sugrađanima. A tu je i tradicionalna manifestacija podjele paketića i druženje sa Djeda Mrazom i njegovom ekipom.

Nova godina Kotor 2025.

Započnite praznično radovanje sa nama, po 11. put, uz muziku koja spaja, i ljubav koja nas okuplja. Svi događaji su otvoreni za sve, a manifestacija će se održavati na različitim lokacijama u Kotoru. Vidimo se na Gradskoj rivi i Pjaci od sata u zakazano vrijeme!
Obećavamo razna iznenadjenja.

Organizatori manifestacije su NVU Karampana, Turistička organizacija opštine Kotor i Opština Kotor uz brojne sponzore.

OD BOŽIĆA DO BOŽIĆA

20.12. NOVOGODIŠNJI DJEČIJI BAZAR “SRETNO DIJETE, SRETAN
GRAD” GRADSKA RIVA 11Η
23.12. TRADICIONALNI NOVOGODIŠNJI GRADSKI KONCERT GRADSKE MUZIKE – KC “NIKOLA ĐURKOVIĆ” 19H
24.12. PRIGANICE GRADSKA RIVA 10H
30.12. “BAJKA ZA NAZDRAVLJE” POSJETA DJEDA MRAZA I VILENJAKA
PORODILIŠTU I DJEČIJEM ODJELJENJU KBC KOTOR 09H
Dječija Nova godina

30.12 – CENTRALNA MANIFESTACIJA “ČEKAJUČI DJEDA MRAZA “
PJACA OD SATA 12h

3.1. “DOŽIVJETI STOTU” J.U. DOM STARIH ‘GRABOVAC’ RISAN 11H
4.1. TRADICIONALNA NOVOGODIŠNJA TOMBOLA GRADSKA KAFANA DOJMI 11 SATI
6.1. PRIGANICE GRADSKA RIVA 10H
8.1. PAPALADA ALA MAKA – GRADSKA RIVA 12H

Dobrotske zimske fešte – program

“Od Božića do Božića” od 20. decembra do 8. januara – stižu Peraška zima i Dobrotske zimske fešte
Od Božića do Božića

Stiže i Peraška zima – program

Peraška zima

 

Spašena talijanska speleologinja koja je bila danima zarobljena u špilji

0
Spašena talijanska speleologinja koja je bila danima zarobljena u špilji
Špilja
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Talijanska speleologinja spašena je u srijedu nakon što je danima bila pod zemljom nakon pada u špilji na sjeveru Italije.

Tridesetdvogodišnja speleologinja istraživala je dosad nepoznati dio velike špilje Abisso Bueno Fonteno u subotu kada je pala i zadobila višestruke prijelome.

Više od 100 spasilaca sudjelovalo je u spašavanju u planinama blizu grada Bergama na sjeveru Italije.

Izvukli su ženu na sigurno u srijedu rano ujutro. Helikopterom je prevezena u bolnicu.

Već je jednom bila zarobljena u istoj špilji

Već je jednom bila zarobljena u istoj špilji – u srpnju 2023. – i spašena je nakon dva dana.

Speleologinja je članica projekta u sklopu kojega se već nekoliko godina radi u golemoj špilji na sjevernoj obali jezera Iseo. Jedan od ciljeva projekta je izrada točnih karata.

Mjesto nesreće udaljeno je oko četiri sata hoda od ulaza u špilju.

Spasioci su koristili eksploziv kako bi proširili neke posebno uske prolaze i omogućili prolazak nosila.

Tivat – Udruženje folklornih ansambala Crne Gore proslavilo 15. godina postojanja

0
Folklorni ansambl CG

Kaluđerović: Folklor je živa veza između prošlih i budućih generacija



 Svečanom akademijom Udruženje folklornih ansambala Crne Gore obilježilo je 15. godina svog uspješnog djelovanja u Centru za kulturu Tivat. Ovo je ujedno bila i prilika da se brojni članovi Udruženja kao i mnogobrojni gosti podsjete samih početaka.

Udruženje folklornih ansambala Crne Gore je osnovano 31. januara 2009.godine na osnivačkoj Skupštini održanoj u Tivtu. Na osnivačkoj Skupštini Udurženja prisustvovali su predstavnici 12 folklornih ansambala koji su I osnivači Udruženja: KUD „Boka“Tivat, KUD „Duga“ Berane, AKUD„Mirko Srzentić“ Podgorica, KUD „Vrelo Ibra“ Rožaje, KUD „Ilija Kišić“ Zelenika, KUD „Njegoš“ Cetinje, JU „Zahumlje“ Nikšić, , KUD „Zana“Ulcinj i KUC „Stjepan Mitrov Ljubiša“ Budva. Za prvog predsjednika Skupštine UFACG izabran je Draško Savković iz Podgorice, a za prvog predsjednika Upravnog odbora izabran je Lazar Božović iz Tivta. Članovi prvog Upravnog odbora bili su: Savo Mrvaljević iz Cetinja, Ibiš Kujević iz Rožaja, Marjana Maja Dakić iz Berana, Branislav Jeknić iz Kolašina, Darinka Ljubiša iz Budve i Momir Mijović iz Nikšića.

Na početku, prisutnima se obratio i prvi predsjednik Upravnog odbora Folklornih ansambala Crne Gore, Lazar Božović. On je tom prilikom podsjetio na važan datum, 31. januar kada je održana i osnivačka Skupština Udruženja u Tivtu. Prema njegovim riječima, godinama unazad aktivno se radilo kako bi se Udruženje proširilo.

Folklorni ansambl CG

“Mladi kadrovi su doprinijeli da s vremenom postanemo jači i prepoznatljiviji u društvu. Volim što smo danas ponovo u Tivtu, sa domaćinom KUD “Boka” koji za dva mjeseca obilježava 48. godinu uspješnog rada i djelovanja i daje pun doprinos radu Udruženja folklornih ansambala Crne Gore. Do svih uspjeha ne bismo došli bez svih folkloraša Crne Gore, bez onih koji su prateći dio folklora, kao što su oni koji se bave izradom nošnji”, kazao je on.

Prema riječima predsjednika Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, Jovice Kaluđerovića jubilej od 15. godina rada u znaku je ogromne ljubavi, truda i predanosti prema tradiciji. Kako je istakao, jubilej nije samo svjedočanstvo prošlosti nego i inspiracija za budućnost, simbol zajedničkih snova ali i podsjetnik da kultura živi samo onoliko koliko se njeguje i, kako je kazao, prenosi na buduće generacije.

Folklorni ansambl CG

“Folklor je duša našeg entiteta, živa veza između prošlih i budućih generacija, most koji nas spaja sa korijenima ali nas istovremeno vodi naprijed. Kroz festival, seminare, edukativne programe i međusobnu saradnju, Udruženje folklornih ansambala Crne Gore neumorno radi na očuvanju i razvoju ove dragocjene baštine. Međutim, u vremenu brzih promjena i izazova savremenog društva suočavamo se sa potrebom da iznova dokazujemo značaj folklora i podižemo svijest o značaju istog u društvu”, rekao je on.

Kaluđerović je podsjetio na Nacionalnu Strategiju razvoja kulture do 2027.godine koja je prepoznala folklor kao važan segment kulturne baštine.

“Strategija nam pruža priliku da folklor više ne bude razonoda i slobodna aktivnost, već kao neodvojivi dio kulturne politike koja zaslužuje ozbiljan strateški princip”, zaključio je on.

Crna Gora može da se pohvali bogatim koloritom nošnji, a Svečana akademija bila je idealna prilika da se one i predstave. Kako je kazao član Izvršnog odbora Marko Savićević, Crna Gora posjeduje preko 30 muških i ženskih tradicionalnih nošnji.

Tivat – Udruženje folklornih ansambala Crne Gore proslavilo 15. godina postojanja
Folklorni ansambl CG

“Večeras smo vidjeli njih 17, od crnogorske svečane, suknene i nošnji sa primorja naše države. Obuhvatili smo i značajan dio sjevera Crne Gore, crnogorske nošnje koje su nošene krajem 19 vijeka, ali i bošnjačko – muslimanske nošnje kao i mnoge druge. Pokazali smo jedno bogatstvo naše kulture i tradicije kroz narodne nošnje. Srećni smo zbog činjenice da zaista imamo šta da pokažemo”, naveo je on.

Članovi Izvršnog odbora i organizatori Svečane akademije su: Marijana Maja Dakić, Monika Trajčevska, Sanja Savković, Aleksandar Magovčević, Nemanja Madžgalj, Mirsad Ademović, Marko Savićević, Danilo Žurić i Jovica Kaluđerović. Na Svečanoj akademiji učestvovali su KUD “Boka” Tivat,Gusle Maksim Vojvodić.Kaval Štjef Ujkić ,Diple Stevo Čavor ,Pjevačka grupa FA “Crna Gora” Podgorica,Pjevačka grupa AKUD “Mirko Srzentić Podgorica i Pjevačka grupa ANIP “Đurđevdansko kolo” Podgorica. U reviji nošnji predstavili su se FA “Crna Gora” Podgorica, FA “Vila” Podgorica ,Anip “Đurđevdansko kolo” Podgorica ,KUD “Ramadan Šarkić” Tuzi .KUD “Špiro Kaluđerović” Mataguži ,KUD “Bihor” Petnjica ,KUD “Duga” Berane ,AKUD “Mirko Srzentić” Podgorica ,KUD “Plavsko jezero” Plav .FA “Oro” Danilovgrad ,KUD “Crvena stijena” Podgorica,KUD “Duga Montenegro” Podgorica,FA KIC “Budo Tomović” Podgorica ,NVU “Treće doba” Podgorica ,KUD “Igalo” Igalo i KUD “Boka” Tivat.

Pored brojnih članova kulturnih ustanova, Udruženja folklornih ansambala i ljubitelja folklora, Svečanoj akademije prisustvovao je ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Zećir Ramčilović, predsjednik SO Tivat Miljan Marković, predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, predstavnik Bokeljske mornarice, predstavnica Direktorata za kulturnu baštinu ispred Ministarstva kulture, Jelena Petrović i brojni drugi.