Nakon sunčane i iznadprosječno tople nedjelje slijede oblačniji i hladniji dani.
U Crnoj Gori u ponedjeljak 31. januara u prijepodnevnim satima biće dosta sunčanih intervala, a sredinom dana očekuje se naoblačenje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći na primorju i u nižim predjelima na jugu umjerena do jaka kiša, moguće i grmljavina, a u ostalim predjelima uglavnom će padati snijeg.
Vetar u sjevernim predjelima i na primorju povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od -10 do 3, najviša dnevna od 1 do 12 stepeni.
Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od najpoznatijih je svakako kotorska pašta.
I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.
„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji“, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.
Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.
„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“
Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.
Kotorska pašta, kore
Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.
Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne, „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.
Kotorska pašta, krema
Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.
Sagrađena za mornaricu Austro-Ugarske krajem XIX vijeka, bila je vodeći brod klase Zenta u kojoj su izgrađena jos dva broda Aspern i Szigetvar. Klasa Zenta bila je namijenjena za izviđačke operacije i zaštitu borbenih brodova od napada torpedima. Duga 96 metara na vodenoj liniji, imala je širinu od 11,73 metara. Posada je brojala 308 oficira i mornara. Pogon su joj davala dva parna motora koje je pokretalo osam bojlera. Brod je bio opremljen i jedrima na dva jarbola, što je značajno povećavalo opseg plovidbe.
Nakon porinuća SMS Zenta je korišćena za interkontinentalnu plovidbu. Prva velika misija odvela ju je u istočnu Aziju 1899. godine gdje je predstavljala Austro-Ugarsku i učestvovala u Bokserskoj pobuni u Kini. Potom je uslijedila plovidba ka različitim lukama u Africi i Južnoj Americi. Vrativši se na Jadran od 1904. godine, učestvovala je u trenažnim manevrima. Kao dio međunarodne flote u Prvom balkanskom ratu blokirala je obalu Crne Gore. Zadatak da napada ciljeve u regiji južnog Jadrana je dobila i na početku Prvog svjetskog rata. Krstarila je duž crnogorske obale učestvujući u novoj blokadi.
SMS Zentu i razarač Ulan presrela je francuska flota tokom patrole 16. avgusta 1914. godine, što je dovelo do tragične pomorske bitke kod Bara. Francuska flota je na kursu ka sjeveru oko 08:30 časova izjutra uočila crn dim na horizontu. Uočivši francuske brodove, posada SMS Zente i Ulana je napravila manevar kamuflažne plovidbe uz obalu ka sjeveru. Pola sata kasnije bili su u dometu oružja francuskih brodova. Komandant flote naredio je signalnu paljbu koja je izazvala zabunu i prouzrokovala početak borbe. Ulan je punom brzinom nastavio ka sjeveru, dok se SMS Zenta sama direktno suprostavila. Oružje Zente je bilo nemoćno protiv teško oklopljenih francuskih brodova. Spora krstarica je pokušala manevrom da izbjegne napad, ali su joj pogođeni motori otkazali i požar je zahvatio palubu. U 09:30 časova paljba je utihnula i francuski mornari su posmatrali veliku SMS Zentu kako u požaru ponire krmom ka dubini. Dok se pramac dizao ka nebu, Zenta je brzo nestala ispod površine mora. Francuzi nisu uložili nikakav napor da spasu unesrećene računajući na Zentine čamce za spasavanje i mogućnost da otplivaju do obale. Više od polovine posade je stradalo, 173 člana posade su ubijeni ili nestali u dubinama, dok je 139 uspjelo da se domogne obale i spase. Preživjeli brodolomnici su od strane vojske Crne Gore bili zatvoreni u Podgorici kao ratni zarobljenici sve do okupacije od strane Austro-Ugarske 1916. godine.
Zenta
Olupina SMS Zente koja leži na dubini od 73 metra u blizini Petrovca, je prvi put posjećena 2001. godine od strane ronilaca iz kluba Triton iz Beograda. Inicijativa za pravnu zaštitu najvrjednijeg lokaliteta crnogorske podvodne kulturne baštine podnijeta je Upravi za kulturna dobra.
Aktivnosti u okviru projekta WRECKS4ALL skreću pažnju na brz tehološki razvoj opreme za tehničko ronjenje i neophodnost uspostavljanja funkcionalnog sistem zaštite lokaliteta koji su još uvijek očuvani zahvaljujući velikim dobinama na kojima se nalaze.
/Fotografije i tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/
Sjever i istok Evrope zahvatilo je olujno nevrijeme u kojemu je više ljudi poginulo.
U Velikoj Britaniji poginule su najmanje dvije osobe, u Njemačkoj, Poljskoj i Danskoj po jedna. Snažni udari vjetra prouzročili su prometni kaos u više zemalja te prekide u opskrbi električnom energijom. Njemačka, Poljska i Češka javljaju o velikoj materijalnoj šteti. Mnogi obalni gradovi na sjeveru Njemačke su poplavljeni.
– Vraćali smo se iz intervencije, uklanjali smo stablo koje je palo na cestu kad smo upućeni na mjesto nesreće. Ozlijeđenu osobu djelatnici hitne pomoći jedan sat su pokušavali reanimirati, nažalost, neuspješno, rekao je Matthias Jahn, voditelj vatrogasne službe Beelitza.
Najmanje jedna osoba poginula je, ulice su poplavljene, a tisuće kućanstava ostale su bez struje prilikom prolaska oluje Malik Švedskom i Danskom, objavile su u nedjelju vlasti.
U središtu Danske 78-godišnja žena je umrla pošto ju je oborio nalet vjetra kada je otvorila vrata, objavila je danska policija.
– Ženu je vjetar izbacio napolje, pala je i zadobila ozljede kojima je podlegla, navodi policija.
Švedska i danska meteorološka služba upozorile su na dizanje razine mora i procijenile da je vjetar tijekom noći imao jačinu uragana.
Most Oresund, dug 7,8 kilometara, koji povezuje Dansku i Švedsku, bio je zatvoren za promet od subote navečer do nedjelje ujutro.
Švedske vlasti zadužene za promet savjetovale su da se ne kreće na put tijekom vikenda zbog srušenih stabala i materijala koji nosi vjetar.
U Malmou, na jugu Švedske, spasilačke službe savjetovale su građanima da izbjegavaju neboder Turning Torso jer je oštećen olujom i dijelovi konstrukcije mogli bi se srušiti.
Na jugu i u središnjoj Švedskoj deseci tisuća ljudi ostali su bez struje, objavili su opskrbljivači E.ON, Ellevio et Vattenfall.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su tri osobe – iz Berana, Podgorice i Nikšića, od kojih je najmlađa imala 68, a najstarija 80 godina. Registrovano je 666 novozaraženih, a prijavljen je oporavak kod 995 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 6405.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 29.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2165 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 666 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, naveli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
187
Nikšić
99
Ulcinj
77
Bar
71
Herceg Novi
41
Budva
33
Bijelo Polje
30
Tivat
28
Pljevlja
20
Kotor
18
Berane
15
Cetinje
14
Mojkovac
8
Danilovgrad
7
Plav
5
Kolašin
4
Tuzi
3
Petnjica
2
Rožaje
2
Andrijevica
1
Plužine
1
Ukupno
666
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 29.01.2022. godine je iznosio 30,7 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2555.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 219303.
Opština Tivat u subotu je priredila drugu po redu akciju pošumljavanja na lokalitetu nekadašnjeg odlagališta komunalnog otpada Grabovac u Krtolima, na poluostrvu Luštica.
Akcija je realizovana u saradnji sa Službom zaštite Opštine Tivat, Komunalnim preduzećem, dobrovoljnim vatrogasnim društvima “Krtoli”, “Boka” i “Tivat” i Omladinskim timom Opštine Tivat, kao i sa više NVO, a učestvovali su i građani-volonteri.
U sklopu slične akcije organizovane u novembru 2021. godine, na Grabovcu je već posađeno 150 od nabavljenih ukupno 300 sadnica divljeg šipka (Punica granatum L.) i košćele (Celtis australis L.). Tokom akcije u subotu, na istom lokalitetu je posađeno i preostalih 150 sadnica ove dvije vrste.
Kotor– Podno vjekovne Kule od sata u Starom gradu postavljen karusel u kojem će, kako je saopšteno iz Opštine, građani moći da “uživaju”. Karusel je kako kažu, “baroknog stila”, te da je postavljen u cilju unapređenja turističke ponude Kotora.
– Po ugledu na gradove poput Venecije, Rima, Minhena, karusel je i u Kotoru postavljen u starom dijelu grada – saopšteno je iz Opštine.
Karusel je izazvao pažnju građana, kao i lavinu komentara na društvenim mrežama.
Mišljenja o ovom ringišpilu su podeljena – dok jedni smatraju da izgleda kao da je na glavni gradski trg stigao cirkus, da mu nije mjesto unutar zidina drevnog Kotora, drugi ističu da se ovakve vrteške mogu videti i na trgovima drugih evropskih gradova.
Karusel u Kotoru – foto Boka News
Karusel će na glavnom gradskom trgu biti do 28. februara.
BiH: Obilježena 80. godišnjica Igmanskog marša – foto AA
Na planini Igman u subotu je obilježena 80. godišnjica “Igmanskog marša”, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči, javlja Anadolu Agency (AA).
Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija tokom narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.
Obilježavanje godišnjice organizovao je Savez udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata KS za ograničeni broj učesnika u skladu s epidemiološkim mjerama zaštite.
“Igmanski marš” izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.
Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
Dok traju diplomatski napori da se smire napetosti između Rusije i Zapada zbog Ukrajine, dvije strane ne prestaju s pripremama kao da će sukob početi svakog trenutka. Rusija i dalje gomila snage na granici, a u Ukrajinu neprestano stiže vojna pomoć zapadnih saveznika. Istodobno, američki predsjednik Joe Biden najavio je da će manji broj američkih vojnika poslati u istočnu Europu…
Najviši američki vojni dužnosnici jučer u Pentagonu pozivaju na diplomatsko rješenje, upozoravaju da bi ruska invazija na Ukrajinu za obje strane bila strašna, da bi žrtava bilo mnogo.
– Gomilanje snaga intenzivnije je i opsežnije od ičega što smo vidjeli u posljednje vrijeme. Mislim da biste se trebali vratiti veoma daleko u doba hladnog rata kako biste vidjeli nešto ovakvih razmjera, rekao je general Mark Milley, načelnik Združenog stožera američke vojske.
– Iako ne vjerujemo da je predsjednik Putin donio konačnu odluku o upotrebi snaga protiv Ukrajine, on to sada očito može. Na raspolaganju mu je nekoliko opcija, uključujući zauzimanje gradova i važnih područja, ali i prisilna ili provokativna politička djelovanja poput priznavanja odcijepljenih teritorija, rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin.
Oko 8500 američkih vojnika u pripravnosti čeka moguće raspoređivanje u Europu.
– Uskoro ću premjestiti američke snage u istočnu Europu i zemlje NATO-a, poručio je predsjednik SAD-a Joe Biden.
Rusi poriču da planiraju invaziju, američku potporu Ukrajini smatraju prijetnjom, kažu da su i dalje spremni razgovarati.
– Vladimir Putin jasno je dao do znanja da će ruska strana pozorno proučiti pisane odgovore na nacrte sporazuma o sigurnosnim jamstvima koje je zaprimila od Sjedinjenih Država i NATO-a 26. siječnja, zatim će odlučiti o daljnjem postupanju, stoji u priopćenju iz Kremlja.
– Mislim da će ruska invazija na Ukrajinu početi sredinom veljače ili do kraja mjeseca. To je moja procjena s obzirom na pripreme koje su potrebne za ofenzivu ovih razmjera. Tu su i Zimske olimpijske igre u Kini. Vjerojatno će pričekati kako ne bi uznemirili Kineze jer žele biti sigurni da su ih spremni poduprijeti kad Rusiji budu nametnute sankcije, rekao je Alexander Vindman, bivši direktor za europske poslove Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a.
– Ako izvrši invaziju na Ukrajinu, očekivao bih da Sjeverni tok 2 bude dio važnih ekonomskih posljedica koje bi se sručile na Rusiju, rekao je John J. Sullivan, američki veleposlanik u Ruskoj Federaciji.
Britansko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je da će u ponedjeljak objaviti nove sankcije Moskvi, na udaru bi se mogli naći ruski strateški i financijski interesi. No, američke vlasti smatraju to samo praznim prijetnjama zbog, kako tvrde, golemih iznosa koje ruski oligarsi godinama peru kroz londonski City, a britanske vlasti nikad se nisu uhvatile u koštac s tim problemom. Jer London ne nazivaju bez razloga – Moskvom na Temzi ili Londongradom.
Kult svetog Vida nekada je bio rasprostranjen na jadranskom primorju. Njegovo je poštovanje u Crkvi veoma staro, a raširilo se po cijeloj Evropi. Svim crkvama, od kojih su neke porušene, a neke djelimično ili potpuno obnovljene zajedničko je što su podignute na vrhovima brda.
Jedna od takvih je i crkva Svetog Vida – smještena je na istoimenom brdu, iznad mjesta Gornja Lastva. Sa platoa na kome se nalazi crkva pruža se jedinstveni pogled na dio Boke Kotorske, Tivatski zaliv, Lušticu, Prevlaku, Verige, djelimično Kotorski i Risanski zaliv, Vrmac, Orjen, Lovćen.
Najstariji pomen crkve Svetog Vida na brdu iznad Gornje Lastve nalazi se u notarskim knjigama kotorskog arhiva koji datira iz 1327. godine, međutim, vrijeme same gradnje crkve nije poznato. Stručnjaci smatraju da način izgradnje navodi na zaključak, da je crkva možda podignuta i ranije, čak u doba Vizantije.
Sveti Vid – foto Anton Gula Marković
Crkva Svetog Vida je u više navrata u prošlosti stradala od elementarnih nepogoda i od Turaka.
30. jula 1662. biskup Sborovazzi je zapisao „…pristupi…crkvi Sv. Vida , koja se nalazi na vrhu brda, sva je od kamena, porušena i opljačkana od Turaka radi rata, koji prijeti, u kojoj se pokopavaju mrtvi iz sela Lastva…“
Do crkve Svetog Vida dolazi se od Gornje Lastve preko zaseoka Orašje uskom krivudavom stazom koja je prilagođena strmom i kamenom terenu.
