Europarlamentarci za alternativu naučnih istraživanjima na životinjama

0
Testiranje na životinjama / ilustacija

Inovativna rješenja postoje i promjene se moraju ubrzati jer živa bića ne smiju patiti, složili su se zastupnici u Evropskom parlamentu raspravljajući o alternativnim naučnim istraživanjima koja ne uključuju životinje.

Evropska unija se prije gotovo trideset godina obavezala na zamjenu i smanjenje broja životinja koje se koriste u naučne svrhe, no promjene se odvijaju vrlo sporo.

S obzirom na evropski zeleni plan, zdravstvene i okolišne izazove i sve veću zabrinutost javnosti zbog upotrebe životinja u pokusima, važno je da EU ubrza prijelaz sa zastarjelog modela na modernu nauku, smatraju eurozastupnici, piše Hina.

Oni su na plenarnoj sjednici raspravljali o planovima i mjerama za ubrzanje prelaza na inovacije bez upotrebe životinja u istraživanjima, regulatornim ispitivanjima i obrazovanju, o čemu će glasati u septembru.

„Milioni mačaka, pasa, čak i riba, životinje su koje jedu toksične tvari, kojima se mijenjaju geni, kojima se lome kosti“, rekla je Jytte Guteland.

“Neke životinje pokazuju iste simptome (kao ljudi), pa zašto onda ne bismo koristili njihove stanice i podvrgnuli ih testovima kojima podvrgavamo i ljudske stanice“, predložila je.

“Ali to nije samo etičko pitanje. Na ovaj način ne iskorištavamo potencijale inovativne metodologije koja se temelji na čovjeku, koja već pokazuje konkretan napredak u liječenju bolesti poput raka i Alzheimera gdje nisu uspjele tradicionalne metode“, dodala je.

Zagovaratelji prava životinja upozoravaju da životinje ne mogu opisati kako se osjećaju i da su brojni lijekovi odobreni za ljudsku uporabu na temelju ispitivanja na životinjama trebali davno biti povučeni s tržišta zbog nuspojava koje nisu otkrivene na životinjama.

EU je u martu 2009. zabranila stavljanje na tržište kozmetičkih proizvoda koji sadrže sastojke testirane na životinjama.

Četiri godine kasnije zabranila je i ostale kozmetičke tvari testirane na životinjama.

Završen novosadski Exit, prvi veliki evropski festival za vrijeme pandemije

0
Exit festival

Nakon četiri dana muzičkog programa, završeno je dvadeseto izdanje novosadskog Exita  na Petrovaradniskoj tvrđavi. Prvi veliki festival koji je održan od početka pndemije korona virusa, prema tvrdnjama organizatora zabilježio je više od sto hiljada pojedinačnih ulaza. Pristup festivalu imali su samo vakcinisani ili oni koji su bili negativni na prisustvo korona virusa.

Festival je održan nakon godinu dana pauze, a ove godine ugostio je približno trista izvođača na dvadeset bina. Pandemija korona virusa promjenila je pravila pa tako, prilikom preuzimanja karata, posjetioci su morali da dokažu da ne ugrožavaju prisutne.

Oni koji nisu imali dokaz o preležanoj infekciji ili o vakcinaciji morali su da prilože negativan test na korona virus. Organizatori festivala su na nekoliko punkotva u gradu obezbjedili mogućnost za testiranje.

Milica Dragomirović iz PR tima Exita kaže za RSE da na skoro 20 hiljada testiranih, zdravstveni radnici su otkrili svega desetak zaraženih koji su odmah zbrinuti.

“Zabilježili smo mali broj zaraženih, taj broj je prema poslednjim informacijama ispod deset. Oni su zbrinuti odmah. Festival je prošao u najboljem redu, čak bolje nego što smo mislili”, istakla je ona.

Posjetioci Egzita su ove godine stigli iz sedamdeset zemalja širom svijeta. Program je uključio veliki broj didžejeva i producenata, među kojima su Paul Kalkbrenner, David Guetta, DJ Snake, Charlotte de Witte, Solomon, Amelie Lens, Maceo Plex, Robin Schulz, Asaf Avidan, Honey Dijon, Hot Since 82, Medusa, Paul van Dyk, Artbat i drugi.

Exit je osnovan 2000. godine kao studentski pokret kao otpor prema režimu tadašnjeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića. Posle jugoslovenskih opštih izbora 2000. godine, Exit se 2001. preselio na Petrovaradinsku tvrđavu na obali Dunava.

Iako je inicijalno Egzit festival svoju dvadesetu godišnjicu trebalo da proslavi prošle godine, on je tada otkazan usled rastućeg broja zaraženih korona virusom u Srbiji i širom Evrope.

 

Počeo 35. festival Grad Teatar Budva

0
Krvava svadba foto V.Lajovic Vijesti

Jedan od najuglednijih festivala u regionu, međunarodni festival Grad teatar Budva, 35. po redu, otvoren je u subotu, 10.jula na sceni između crkava predstavom “Krvave svadbe” Federika Garsije Lorke, u režiji Igora Vuka Torbice, koprodukcijom JU Grad teatar i Sprskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.

Prije toga upriličena je svečana ceremonija otvaranja ovogodišnjeg festivala, koji se odvija pod motom “Povratak u život”.

Pozdravljajući publiku i goste, direktorica JU “Grad teatar” Milena Lubarda Marojević je kazala da “Grad teatar” za sobom ima jednu godinu u kojoj se činilo da se sve zavjerilo protiv njega. Od epidemijske pošasti, do monstruozne težnje da se zarad politike i zarad nečijih destruktivnih nagona festival po svaku cijenu zaustavi. “Na sreću, ti se planovi nisu ostvarili”, naglasila je Lubarda Marojević.

Osim toga, kako je dodala, napustio nas je reditelj Igor Vuk Torbica, koji je postao više od još jednog rediteljskog imena na festivalu “Grad teatar”. “On je postao naš saputnik u zajedničkoj misiji, ugledna podrška u svijetu umjetnosti, neko od koga smo svakdonevno učili”, naglasila je Lubarda Marojević. Zbog svega toga, otvaranje kao i prvi dani 35. festivala “Grad teatar” posvećeni su Igoru Vuku Torbici.

Festival “Grad teatar” je svojim istrajavanjem na visokim poetskim vrijednostima, svojim pažljivo biranim programima, zaslužio i od ove godine i zvanično postao član najuglednije evropske festivalske porodice (Evropske asocijacije festivala). On postoji u gradu koji želi da postane evropska prijestonica kulture. Zbog svega toga “Grad teatar” mora ostati mjesto najviših vrijednosti estetike i duha.

Ako se neko još uvijek pita ima li sve to zapravo toliki značaj i vrijedi li tolikog truda sva ta borba, Lubarda Marojević je odgovorila riječima Igora Vuka Torbice: “Moć pozorišta nije velika, ali je uvijek ključna. Dopire do onog dijela ljudi koji će naposlijetku držati gredu kako se ceo krov ne bi srušio na nas”.

Festival je svečano otvorio predsjednik Opštine Budva Marko Carević, koji je naglasio da su cilj i misija uprave festivala da “Grad teatar” ostane važna tačka na evropskoj mapi pozorišnih događaja i da u ovom gradu otvori prostor za tendencije savremenog teatra. “U tom poduhvatu imaće uvijek podršku osnivača – Opštine Budva”, kazao je Carević.

On je dodao da pozorišta nema bez publike. “Zato ste vi koji tri decenije s druge strane pozornice svjedočite o onome što se na sceni dogadja, najzaslužniji za trajanje ovog festivala. Ne zaboravimo, pozornica je svuda oko nas. Politička, društvena, najprostija svakodnevna ljudska, ali ova scena je posebna. Na njoj se preispituju polazišta, zacrtavaju ciljevi i put… Gdje smo stigli i kuda treba ići?”, istakao je Carević.

Kalendar ovogodišnjeg Grad teatra možete pogledati ovdje

Direktor TO Kotor: Turistička sezona za sada zadovoljava naša očekivanja i projekcije

0
Kotor 2021. – foto Boka News

Prema poslednjim podacima u Kotoru je zabilježeno preko 5.840 prijavljenih gostiju što je skoro 95% u odnosu na 2019. kada su na isti dan boravila 6.244 prijavljena gosta, dok brojke za 2020. kažu da ih je bilo manje od 500.

Direktor TO Kotor, Jovan Ristić, kaže da je u predszoni postavljena ljestvica po kojoj treba doseći bar 60 posto 2019. godine u čemu za sada uspjevaju.

„Prije početka turističke sezone ljestvicu posjećenosti smo u tom trenutku postavili veoma visoko, pretpostavili smo da bi posjeta turista mogla biti nekih 60% u odnosu na 2019. Sada vidimo da to nije nedostižno, već da je to moguće ostvariti da kao što imamo sad ovaj centralni dio veoma dobar da i postsezona može biti isto tako na nekom visokom nivou tako da bi mogli na kraju godine da se nadamo toj postavljenoj ljestvici možda čak i više“ – kazao nam je Ristić.

Direktor TO Kotor J. Ristić – foto Boka News

Što se tiče trenutnih gostiju koji borave i posjećuju Kotor su pretežno iz zemalja regiona.

„Tradicionalno većina naših gostiju je iz regiona. Od inostarnih gostiju prednjače gosti iz Ukrajine, Kazahstana… Iako se očekivalo dosta gostiju iz Rusije i Bjelorusije zbog trenutne situacije to nije moguće ali nadamo da će i oni obnoviti dolaske“  kaže Ristić i napominje kako nedostaju gosti sa tradiconalnih tržišta zemalja Zapadne Evrope koja su do sada uglavnom dolazili kao izletnici ili gosti sa kruzera.

Najava za uplovljavanje kruzera bilo je još početkom ljeta ali se još uvije nisu realizovali zbog sitaucije u kruzing industriji ali i činjenici da Crna Gora bila na crvenoj listi zemljama Evropske Unije.

Kotor 2021. – foto Boka News

„Smanjeni su kapaciteti putnika koje kruzeri mogu da prime i padnemija je uticala na paltežnu moć. Manje je ljudi i upita imaju za putovanja a kao treće imali smo i taj problem da smo bili na crvenoj listi, što znači da ako bi kruzer uplovio u Crnu Goru po izlasku, ako bi se vratio u Evropsku Uniju morao bi u karantin. Mi smo u poslednjih desetak dana uklonili i taj problem vezan za crvenu listu i sada ostaje taj problem njihove rentabilnosti ali očekujemo da ćemo tokom ovog mjeseca imati neka uplovljanvanja i u avgustu, septembru i oktobru s obzirom da  kruzing sezona malo duže traje“ – ističe Ristić.

S obzirom da je godina za na nama bila slabija interesovalo nas je da li su cijene smiještaja i usluga ove godine korigovane.

„Došlo je do neki korekcija cijena na dolje ali to nije nešto presudno kada se dolazi u grad poput Kotora koji privlači određenu kategoriju turista koji žele i vole da borave u sredinama gdje mogu da vide kulturno istorijske spomenike da učestvuju i gledaju specifičan i malo drugačiji kulturno umjetnički program. Dakle nije u Kotoru presudan faktor sama cijena boravka niti usluga međutim došlo je do određenih korekcija pogotovo kod hotela što nam se u ovim statističkim obradama pokazuje kao vjerovatno jedan od razloga da su hoteli bolje popunjeni u odnosu na 2018. i 2019.“ – kazao nam je Jovan Ristić, direktor TO Kotor.

/Milica Cvijović/

Milijarder Branson ostvario životni san i sigurno prizemljio

0
Richard-Branson

Britanski milijarder Richard Branson prizemljio je bez ikakvih teškoća u nedjelju u Novom Meksiku nakon provedenih nekoliko minuta na granici svemira u svojoj letjelici Virgin Galactic čime je ostvario životni san, ali i važan prvi korak za razvoj svemirskog turizma.

VSS Unity, brod koji je u svemir ponio dva pilota te tri putnika, spustio se na pistu u bazi Spaceport America, u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u 9:40 po mjesnom vremenu.

Richard Branson koji je u svemirskoj letjelici dok se spuštao prema Zemlji opisao “jedinstveno iskustvo u svom životu”, prvi je milijarder koji je poletio u svemir letjelicom koju je razvila njegova vlastita frima čime je pretekao prvog svjetskog bogataša, Jeffa Bezosa, koji taj put tek treba ostvariti 20. jula.

Milijarderi su već bili u svemiru 2000-ih godina, ali ne vlastitim nego ruskim letjelicama. Službeno je uloga Richarda Bransona tokom leta bila sljedeća: testirati i procijeniti iskustvo kakvo planira nuditi budućim klijentima.

Na nekih 15 kilometara visine, brod se odvojio od svog aviona nosača i počeo supersonični uspon, sve do 80 kilometara visine, što je visina koju su Sjedinjene Države utvrdile kao granicu svemira.

Putnici su tada mogli otkopčati zaštitni pojas te iskusiti nekoliko minuta bestežinskog stanja, diviti se zaobljenosti Zemlje promatrajući je kroz 12 prozora kabine. Pošto su dosegnuli 90 kilometara visine, brod je počeo spuštanje planiranjem.

Ekscentrični 70-godišnji milijarder, utemeljitelj grupe Virgin, odavna je sanjao o letu u svemiru. “Odmalena želim u svemir i omogućiti stotinama tisuća drugih ljudi da to ostvare u sljedećih 100 godina”, rekao je Sir Richard za BBC.”Kako to mojoj generaciji nije bilo moguće, zaštitio sam ime Virgin Glactic s idejom da osnujem poduzeće koje će to učiniti mogućim”, napisao je  nekoliko dana prije polijetanja.

Od sada Virgin Galactic predviđa dva nova probna leta, a nakon toga i komercijalne letove početkom 2022. Ambicije su s vremenom izvoditi 400 letova na godinu iz baze Spaceport America.

Nekih 600 putničkih karata za svemir već je prodato pojedincima iz 60 različitih zemalja — uključivo holivudskim zvijezdama – po cijenama od  200.000 do 250.000 dolara.

Iako Richard Branson redovno ponavlja da “svemir pripada svima nama”, za sada je ta pustolovina dostupna tek povlaštenima.

Pomalo je i gužva u natjecanju za ulazak u svemir. Najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos treba poletjeti 20. jula, vlastitom raketom, zvanom New Shepard, a razvila ga je njegova firma Blue Origin. Ta je kompanije ove nedelje čak objavila koje su njene prednosti u odnosu na Virgin Galacic no Bezos je ipak na Instagramu poželio Richardu Bransonu “uspješan let”.

„Dogodine na moru“ i „Bokeške duše“ na 17. Danima Knjižare So

0
Dani knjižare So

Tokom tradicionalne manifestacije Dani Knjižare So, ove će godine biti promovisane dvije knjige, „Dogodine na moru“ Nikole Malovića u izdanju beogradske kuće Katena mundi, i „Bokeške duše“ Milice Stojkić Đuranović, u izdanju hercegnovske Knjižare So.

Prve večeri, u ponedeljak 12. jula, na platou ispred Knjižare So, na glavnom trgu u Herceg Novom, od 21.00, poliglota Velibor Fulurija najaviće na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku tri velika poglavlja iz knjige „Dogodine na moru“: Nepoznato more, More Srbije i Crne Gore i More Boke Kotorske. O knjizi će govoriti autor, Nikola Malović.

Druge večeri, u utorak 13. jula, manifestacija će se dislocirati u đardin porodice Đuranović (centar Kamenara), gdje će od 20.00 časova o fotomonografiji „Bokeške duše“ govoriti Nikola Malović, urednik edicije „Bokeljologija“ i Milica Stojkić Đuranović.

Bez smrtih ishoda, 19 novih slučaja

0
coronavirus

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka Instituta za javno zdravlje registrovano 19 pozitivnih slučajeva na Kovid 19, dok nije prijavljen nijedan smrti slučaj povezan sa infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 10.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1 477 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 19 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Broj novopozitivnih
Podgorica 9
Budva 4
Šavnik 2
Nikšić 1
Kotor 1
Bijelo Polje 1
Žabljak 1
Ukupno 19

Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 10.07.2012. godine je iznosio 1,3 %.

Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 10.07.2021. godine je iznosila 45, 71.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod od SARS-CoV-2 infekcije.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je

1 620.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 23 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 321.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 478.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema op- adajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivnih slučajeva
Podgorica 121
Budva 43
Bar 20
Herceg Novi 20
Nikšić 19
Kotor 17
Pljevlja 17
Tivat 14
Cetinje 13
Bijelo Polje 12
Berane 6
Andrijevica 4
Šavnik 3
Tuzi 3
Žabljak 3
Petnjica 2
Danilovgrad 1
Kolašin 1
Plav 1
Rožaje 1
Gusinje 0
Mojkovac 0
Plužine 0
Ulcinj 0
Crna Gora 321

U Herceg Novom 18,22 hiljade gostiju

0
Plaža HN foto M. Dobrilovi’

U Herceg Novom boravi 18,22 hiljade turista, što je 69 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 17,4 hiljade, a domaćih 827.

U hotelima boravi 4,42 hiljade gostiju, a u domaćinstvima 13,77 hiljada.

U auto-kampovima se nalazi 37 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

Koncert Gradske muzike Kotor u utorak 13. jula

0

 

Koncert Gradske muzike Kotor

Koncert Gradske muzike Kotor biće održan u utorak 13. jula na pjaci Svetog Tripuna, sa početkom u 21  sat.

Gosti koncerta biće Gradski hor Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Organizator ovog događaja je Gradska muzika Kotor, suoorganizator Turistička organizacija (Kotor), a  pokrovitelj Opština Kotor.

Prekrasna, ali i tužna fotogalerija: zaron u podmorje otoka Visa pokazuje što smo učinili morskim životinjama

0

Većina nas svjesna je činjenice da je bacanje smeća u more grozna ideja, no neki među nama i dalje smatraju da je more jedan veliki kontejner u kojeg zgodno bace smeće, koje osim toga odmah nestane iz vida.

Samo što ne nestane, nego potone i u moru ostaje jako dugo. Još se nijedan komad plastike nije raspao sam od sebe, pa ne znamo ni koliko će dugo to naše smeće biti na dnu mora. Ima dolje i gume, stakla, metala… Svega.

No, jeste li se ikada pitali kako morske životinje žive s tim? Vidjeli smo one na kopnu, koje se zapletu u plastiku i umru. Znamo za kitove koji se nagutaju plastičnih vrećica misleći da je to plankton, pa umru. No, kako žive ribe, morski ježevi…

Foto – IVANA NOBILO/CROPIX

Mnoge od tih životinja se u našem otpadu zaglave i umru, drugi ga progutaju i umru, no neke se vrste nastoje prilagoditi novim uvjetima, pa te naše grozote nose na sebi uli u njima žive. Nekim vrstama to uspije, drugima ne.

Ove prekrasne, no istovremeno i beskrajno tužne fotografije koje pokazuju što smo učinili morskim životinjama, snimila je naša Ivana Nobilo u podmorju oko otoka Visa.

/Piše Zrinka Korljan/JL