„Vjekovi kotorskog pazara“, naziv je izložbe autorki Radojke Abramović i Danijele Nikčević, u organizaciji JU Pomorskog muzeja Crne Gore koja će biti otvorena u srijedu 18.08. 2021. godine u 20 sati. Izložbom je obrađen istorijat kotorske pijace, od srednjeg vijeka do danas.
Kotorska tržnica, u narodu popularna kao „pjaca“ ili još popularnije „Markat“ tj. kod starijeg stanovništva koristi se i naziv „Pod Markat“ predstavlja po svojoj građevinskoj i arhitektonskoj koncepciji jedinstven prostor u gradu Kotoru.
Kotorski markat u kontinuitetu danas bilježi trajanje od preko jednog vijeka, a mi smo se potrudili da izložbom „Vjekovi kotorskog pazara“ damo na značaju prostoru koji se otvara u ranim jutarnjim časovima, na radost kotorana i ostalih iz okruženja koji rado posjećuju kotorsku tržnicu, pa je pored kupovine ona mjesto susreta i okupljanja, što joj daje i tradicionalnu vrijednost.
Izložbu od 74 fotografije prati katalog, edukativno – zabavna radionica „Kotorski pazar okom djeteta“ u saradnji sa JU OŠ „Njegoš“, učenicima I1 područnog odjeljenja Benovo, i dokumentarni film „Crnogorski pazar u Kotoru“ sniman za potrebe emisije „Tradicija Crne Gore: Stari pazari“.
Izložba je realizovana zahvaljujući Sporazumu o realizaciji manifestacija u organizaciji Pomorskog muzeja i Opštine Kotor, u okviru Programa kulturnih manifestacija za 2021. godinu.
Izložbu će otvoriti naš sugrađanin Branko Janjalija, inženjer u penziji, a u muzičkom dijelu programa nastupiće klapa „Bisernice Boke“.
Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati u muzejskoj galeriji do 06. septembra 2021. godine.
Splitsko-dalmatinska županija predstavila je web servis PomorskoDobro.Dalmacija.hr na kojem se može provjeriti status neke plaže, odnosno je li riječ o “privatnoj plaži” ili slobodnom pomorskom dobru, ali i prijaviti devastaciju ili neovlašteno okupiranja pomorskog dobra, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Za stanovnike Splita, Trogira, Solina, Omiša, Makarske, otoka Brača, Hvara i Visa te ostatka Splitskodalmatinske županije više ne bi trebalo biti dvojbe nalaze li se na privatnoj plaži ili slobodnom pomorskom dobru. Županija u kojoj se nalazi drugi najveći grad u Hrvatskoj i najveći na hrvatskoj obali predstavila je web servis PomorskoDobro.Dalmacija.hr na kojem se takve informacije mogu brzo provjeriti.
Splitsko-dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj povezala sve registre koji prate stanje u priobalju i tako stvorila jedinstven elektronički sustav praćenja pomorskog dobra. Na web stranici Pomorsko dobro može se pogledati gdje su katastarski dokraja riješene granice pomorskog dobra, gdje postoje koncesije na pomorskom dobru koje uključuju i marine i brodogradilišta, zatim gdje su lučka područja, kao i specijalne mikrolokacije.
Sustav ima i mogućnost službene prijave devastacije ili neovlaštenog okupiranja pomorskog dobra, piše Jutarnji list.
„Legende svjetla“ u Kotoru – prof dr Mithad Kozličić – foto Boka News
U 68. godini života, preminuo je prof. dr. sc. Mithad Kozličić, istaknuti hrvatski povjesničar pomorstva, dugogodišnji sveučilišni profesor i pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
Rijetki su ljudi koji zaslužuju toliko poštovanje većine, kao što je to dr. Mithad Kozličić. Bio je meritum hrvatskog pomorstva koji je udario temelje povijesti ove grane u našoj pomorskoj zemlji, a njegove velike zasluge bile su i u obrani Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata, za koje nije htio preuzeti zasluge, novac, ni uniformu. U svojoj veličini bio je skroman, a iza sebe je ostavio narodno blago i generacije profesora koji će zahvaljujući njegovim temeljima graditi čvrste zidove maritimne povijesti; piše Morski.hr
Rođen 14. aprila 1954. u Zenici (BiH). Odrastao i dobio osnovnoškolsko obrazovanje u Bihaću (BiH). Srednju školu polazio u Puli, a dovršio u Divuljama pored Trogira (1969.-1973.). U Splitu studirao na Mornaričkoj vojnoj akademiji, nautički smjer (1974.-1978.), a usporedo izvanredno na Filozofskom fakultetu u Zadru radi proširenja vlastitih humanističkih znanja i spoznaja. Nakon diplomiranja plovio na različitim površinskim brodovima i podmornicama, a od 1986. do početka 1991. kustos i zamjenik načelnika Vojnopomorskog muzeja u Splitu. Zbog perspektivnoga nastavnog rada u Mornaričkoj vojnoj akademiji – Split, u svojstvu profesora vojnopomorske povijesti, u akademskoj 1990./1991. završio jednogodišnje dopunsko andragoško-pedagoško obrazovanje pri toj visokoškolskoj ustanovi. Od 6. aprila do 25. jula 1991. profesor vojnopomorske povijesti na Mornaričkoj vojnoj akademiji (Split).
Budući da povijest pomorstva istočnog Jadrana ranije nije istraživana sustavno, kao svoj znanstveni i životni cilj postavio je pisanje integralne povijesti pomorstva toga akvatorija. Znanstveno je obradio najznačajnije autohtono brodovlje, uključujući fundus kojem su domaći žitelji (starovjekovni i Hrvati) dali vlastiti prinos. Drugi segment su historijska geografija, uključujući povijest kartografije i povijesnu demografiju te pravila plovidbe iz kojeg je područja ponajviše objavio. Istraživao je geostrategijske relacije koje su bitno utjecale na funkcioniranje istočnojadranskih luka kao trgovinskih mostova između Sredozemlja i vlastita zaobalja.
Bio je inicijator i voditelj poslijediplomskog magistarskog i doktorskog studija “Povijest hrvatskog pomorstva” na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu te uz prof. dr. sc. Damira Magaša suinicijator te prvi voditelj poslijediplomskog doktorskog studija “Jadran – poveznica među kontinentima” na Sveučilišta u Zadru.
Iskrena sućut obitelji i svim prijateljima u ime redakcije portala Pomorac.hr.
Posljednji ispraćaj prof. dr. sc Mithada Kozličića bit će u maloj dvorani krematorija na zagrebačkom Mirogoju u petak, 20. avgusta, u 9 sati.
Trenutno najskuplji i najznačajniji projekat koji realizuje lokalna uprava Tivta – izgradnja pristupne saobraćajnice MR2 za turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima, odvija se planiranom dinamikom uz manja kašnjenje u isporuci posebnih gabiona koji se koriste za stabilizaciju kosina.
Saobraćajnica duga 605 metara, koja predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR 1 i njen produžetak ka kompleksu projekta Luštica Bay u Radovićima, gradi se na potezu od postojećeg puta Radovići- Pržna, zapadno prema kompleksu nekadašnje kasarne “Milan Spasić” u Radovićima, a počeli su 21.juna. Novom MR2 saobraćajnicom, obuhvaćena je i izgradnja jednog kružnog toka koji će je povezati sa postojećim MR 1 i starom saobraćajnicom za uvalu Pržna, obostranih trotoara i biciklističkih staza, kao i jednog podzemnog pješačkog prelaza, a predviđeno je i postavljenje nove atmosferske kanalizacije, te vodovodnih i instalacija slabe i jake struje.
Radove vrijedne 1.149.525 eura izvodi kompanija “Civil engineer” doo iz Podgorice, a ugovorom sa Opštinom Tivat kao investotorom, je predviđeno da radovi traju 300 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Budući da je ovo infrastrukturni projekat od posebnog značaja za Opštinu Tivat i Crnu Goru, radovi na izgradnji MR2 se izvode i tokom ljetnjih mjeseci kada je u Tivtu inače, na snazi ljetnja zabrana građenja zbog nesmatanog odvijanja turističke sezone.
Izgradnjom prije dvije godine završene MR1 saobraćajnice duge oko 5 kilometara i aktuelnog MR2 puta, u potpunosti će biti rasterećen regionalni put Tivat – Radovići preko obale Đuraševića i Bogišića, te omogućen brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bay.
Predstava “Glava lava” prema romanu Ivana Salečića, u režiji Aide Bukvić, te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla druga je premijera na 72. Dubrovačkim ljetnim igrama, a bit će izvedena na igralištu pod Minčetom od 20. do 24. avgusta.
Predstava prema istoimenom romanu, u adaptaciji Marijane Fumić, tematizira dubrovačku tradiciju s više strana i različitih kuteva, najavila je na predstavljanju premijere intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski.
– U romanu se isprepleću dva narativa – dubrovačke sadašnjosti u kojoj glavni lik preuređuje nekretninu u povijesnoj jezgri, te dubrovačkih prilika uoči i poslije Velike trešnje. Salečić se bavi bremenitošću obitelji Gundulić, ali i lik Ivana Gundulića čini bliskim svima, rekla je Ruždjak Podolski.
Autor romana Ivan Salečić izjavio je kako ga je pri pisanju zanimalo kako dubrovačka sadašnjost i prošlost mogu funkcionirati kao jedno, što često nedostaju u čitanju današnjeg Dubrovnika.
– Htio sam uključiti povijest, jer mi se učinilo da ju je nemoguće zaobići. A nisam htio ni da priča bude dvodimenzionalna. Zanimalo me kako oživjeti te ljude i kako bi oni danas izgledali, objasnio je Salečić.
Redateljica Aida Bukvić naglasila je kako je roman Ivana Salečića složen za prijenos u kazalište i dramatizaciju.
– Odlučili smo se za dva rukavca, barok i sadašnjost. Isprepletenost i suživot raznih vremena bila mi je najzanimljivija u čitanju romana i promišljanju predstave, a to je beskrajno scenski potentno. Taj DNK i usud prošlosti, zapisan i zaključan u gradske zidine, neminovno isijava i postaje dio sadašnjosti, a nosi svo znanje i umjetnost koje je grad pružio svijetu, istaknula je Bukvić.
Uz rediteljku Aidu Bukvić i dramaturginju Marijanu Fumić, autorski tim čine i scenograf Ivo Knezović, za scenski pokret zadužena Blaženka Kovač-Carić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, oblikovatelj svjetla Martin Šatović, autor glazbe Maro Market, savjetnik za govor Maro Martinović, asistentica redateljice Antonela Tošić, asistent scenografa Pietro Boban koji potpisuje slikarske radove, dok je autor kiparskih radova Timo Škrlec.
Najmanje pet osoba ubijeno je na aerodromu u Kabulu dok su stotine ljudi pokušavale da nasilno uđu u avione i napuste glavni grad Avganistana, rekli su očevici za Rojters.
Jedan svjedok je rekao da je vidio tijela petoro ljudi dok su ih odvozili, a drugi da nije jasno da li su žrtve ubijene iz vatrenog oružja ili u gužvi.
Američki vojnici, koji su zaduženi za aerodrom, ranije su pucali u vazduh kako bi rastjerale gomilu ljudi koji pokušavaju da uđu u avione i napuste Kabul, rekao je američki zvaničnik.
Agencija RIA Novosti takođe je javila da na aerodromu u Kabulu ima žrtava.
Avganistan u rukama Talibana
Avganistan je u rukama Talibana i hiljade ljudi danas očajnički pokušavaju u potpunom haosu da pobjegnu iz zemlje preko aerodroma u Kabulu, javila je ranije danas agencija Frans pres.
Pobunjenici su pobjedu nad avganistanskim snagama slavili sinoć upadom u predsjedničku palatu u Kabulu, što je izazvalo paniku među stanovništvom.
Ljudi pokušaju da pobjegnu od novog režima koji radikalni islamistički pokret, ponovo na vlasti nakon 20 godina rata, obećava da će uspostaviti.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju scene haosa, hiljade ljudi koji čekaju čak na pisti pokušavajući da uđu u neki avion.
Aerodromske vlasti su jutros saopštile da su svi letovi otkazani, a očevici su rekli da su pripadnici američkih snaga pucali u vazduh da bi pokušali da rastjeraju gomilu.
S druge strane, ulice glavnog grada su prilično mirne.
U Kabulu patroliraju naoružani Talibani, posebno u “zelenoj zoni” u kojoj su smještene ambasade i međunarodne organizacije. Talibani su svojim borcima naredili da “nikome nije dozvoljeno da ulazi u tuđe domove bez dozvole”.
Predsjednik Avganistana Ašraf Gani je napustio zemlju i juče je priznao da su talibani pobijedili.
Savjet bezbjednosti UN održaće danas vanrednu sjednicu o Avganistanu.
Američke snage kontrolišu aerodrom
Britanski BBC je danas izvijestio da američke vojne snage kontrolišu aerodrom u glavnom gradu Avganistana, Kabulu, dok očajni građani pokušavaju da npuste grad nakon što su Talibani juče preuzeli vlast u zemlji.
Američka vojska je obezbijedila mjesto i preuzela kontrolu vazdušnog saobraćaja sa ciljem evakuacije Amerikanaca i savezničkog osoblja.
Ali komercijalni letovi su suspendovani, što je loše za stotine Avganiostanaca i stranih državljana.
Izložba mozaika “Divljanje divljenja” autorice Bisenije Tereščenko, u organizaciji Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, otvorena je danas u Galeriji solidarnosti.
Bisenija Tereščenko, govoreći o svojim djelima, istakla je kako je Galerija solidarnosti najljepši prostor u kome je izlagala.
“Tehnika kamena idealno ide uz ambijent Starog grada, tako da sam ostvarila dugogodišnji san, da imam izložbu u Kotoru. Radovi koji su predstavljeni na ovoj izložbi su više puta izlagani i većinom su u privatnom vlasništvu, rađeni po narudžbi, dok su neki radovi iz ciklusa posvećenog vinu i grožđu. Pojedini radovi su u kombinaciji sa ogledalima i oni za cilj imaju igru gdje možete da pogledate svoj lik u ogledalu veličine lica, a izložene su i dvije ikone. Uglavnom radim mozaike za crkve i velike površine, što mi oduzima vrijeme da se bavim radovima koje bi kasnije mogla predstaviti publici”, kazala Tereščenko.
Na mozaicima Bisenije Tereščenko preovladavaju ikone svetaca, kao i čitav niz realističnih prikaza, uključujući cvijetne aranžmane.
“Ponekad je, za početak, dovoljno samo opustiti se i diviti se kad nam se za to ukaže prava prilika… Dio takve ljepote možete vidjeti i u Bisenijinim mozaicima, ikonama Svetitelja, ali i nesvakidašnju vještinu u raznim realističkim prikazima gdje pokušavate, tek na trenutak, da shvatite kako se sa par “grubih” kamenčića dobija glazurni odsjaj u oku, treptaji atmosfere i tanani izrazi lica kakve je i kičicom zahtjevno uraditi”, o djelu Bisenije Tereščenko zapisao je Mile Kulačić.
Bisenija Tereščenko rođena je 1974. godine u Beogradu. Diplomirala je na beogradskom Fakultetu likovnih umjetnosti u klasi profesora Slavoljuba Čvorovića 2000. godine. Magistrirala je na odsjeku Zidnog slikarstva, ciklus mozaika i to temom “Monumentalno u bajkama i mozaiku”. Od decembra 2021. godine radi kao docentkinja na predmetu Mozaik na Visokoj školi za umjetnost i konzervaciju pri Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Radila je brojne mozaike i murale u javnim i sakralnim objektima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Italiji. Imala je veliki broj samostalnih izložbi, a dobitnica je Nagrade za mozaik Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu te Prve nagrade na Bijenalu mozaika u SKC-u Novi Beograd.
Ispred OJU “Muzeji” Kotor autorku i goste pozdravila je Mileva Mršić.
U svim vidovima registrovanog smještaja u Tivtu trenutno boravi 9.722 gostiju što je 5% više u odnosu na 2019. uz značajnu promjenu strukture gostiju – govore podaci Turističke organizacije Tivat.
Najviše turista trenutno dolazi iz Srbije, Rusije, Bosne i Hercegovine i Ukrajine. Na na sastanku opštinskog Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone, kojim su predsjedavali potpredsjednici opštine Tivat Goran Božović i Vladimir Arsić, zaključeno je da je aktuelna sezona iznad svih očekivanja.
Uporedo sa tim, covid ambulanta Doma zdravlja u Tivtu bilježi sve veći broj pregleda, pa će se narednih dana pristupiti prilagođavanju prostorija DTV “Partizan”, kako bi se na ovoj lokaciji u što skorijem roku otvorila veća i uslovnija ambulanta za preglede mogućih covid pacijenata. U Domu zdravlja Tivat raspolažu određenim brojem Sinofarm, Astra Zeneka i Fajzer vakcina. Redovno se obavljaju besplatna PCR testiranja za turiste. U julu je testirano 771 osoba, dok je u avgustu, za sada, testirana 441 osoba. Po podacima Uprave za inspekcijske poslove od petka 13. avgusta, u izolaciji se nalazi 156 lica, od čega su 14 stranci, i redovno se vrši kontrola izrečenih mjera samoizolacije.
Po riječima predstavnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat, javni red i mir su na zadovoljavajućem nivou. Svi službenici su angažovani prekovremeno. Izuzev redovnih aktivnosti, kontrole saobraćaja i izrečenih mjera samoizolacije, pripadnici OB Tivat sprovode akcije na moru kontrolišući turističke brodove i skutere, a nedavno je zaplijenjena i veća količina eksploziva namjenjena nelegalnom izlovu ribe.
“Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat vrši kontrolu zauzimanja javnih površina i ova akcija biće sprovođena na svim gradskim javnim površinama, bez izuzetka. U ugostiteljskim objektima u Lepetanima izvršena je ugradnja limitatora, osim u jednom objektu kojem će biti uručeno rješenje o zabrani upotrebe akustičkih i elektro-akustičkih uređaja. U prethodnom periodu izrečene su dvije kazne zbog nepoštovanja zabrane izvođenja građevinskih radova.”- saopteno je iz Opštine.
U julu i avgustu promet na tivatskom Aerodromu iznosi 70% od prometa ostvarenog u istom periodu 2019. Direktor Aerodroma Tivat Vladimir Praščević prisustvovao je sastanku Koordinacionog tima i naveo da su uslovi na Terminalu 1 višegodišnji problem, koji se ne može riješiti za kratko vrijeme, ali i da je izvršen remont klima uređaja.
Sva parkirališta povjerena preduzeću “Parking servis” Tivat neometano rade, a petkom, subotom i nedjeljom povećan je broj radnika angažovanih na parking prostoru kod Aerodroma Tivat. Odvoz smeća na nivou je 2019. godine. Iz Komunalnog preduzeća ukazuju na čest problem parkiranja automobila tako da se onemogući pristup kontejnerskim mjestima, a kao poseban problem evidentirano je da maloljetna lica u Velikom gradskom parku pale borove iglice, što predstavlja stalnu opasnost od izazivanja požara. Ovom preduzeću je naloženo da sanira rupe na šetalištu u Donjoj Lastvi, ali i da se povede računa o održavanju saobraćajnice MR1. Grad se, kako se čulo, uredno snabdijeva vodom.
Program tivatskog Centra za kulturu i Muzeja i galerije odvija se neomateno uz veliko interesovanje publike. Radio Tivat emituje ljetnju radijsku šemu. Nedavno je ovaj lokalni javni emiter otvorio nove kanale komuniciranja – profile na društvenim mrežama, kako bi informacije iz Tivta postale još dostupnije.
Iz Opštine Tivat su posebno naglasili da sastancima Koordinacionog tima, uprkos pozivu, ne prisustvuju predstavnici JP za upravljanje morskim dobrom i Uprave pomorske sigurnosti.
Više stotina vjernika, ali i veliki broj turista i posjetilaca iz cijelog svijeta, okupio se u nedjelju poslijepodne u najvećem marijanskom svetilištu u Boki Kotorskoj – na ostvru Gospe od Škrplela pred Peastom, kako bi obilježili jedan od najvećih hrišćanskih parznika – blagdan Uznesenja Blažene Djeviuce Marije (u narodu poznatiji kao Velika Gospa) po gregorijanskom kalendaru.
Ovogodišnja proslava Velike Gospe imala je i dodatnu svečanu i za mnoge Peraštane i Bokelje vrlo značajnu emotivnu dimenziuju, jer je ovo bila i prilika za obilježavanje jedinstvenog jubileja – pola vijeka svešteničke službe peraškog župnika don Srećka Majića i 35 godina njegovog djelovanja na čelu peraške župe.
Don Srećko Majić trenutno je najstariji aktivni sveštenik Kotorske biskupije i jedan je od njenih najuglednijih duhovnika, a posebno je značajan za Perast gdje rukovodi svetilištem Gospe od Škrpjela koje je, uz manastir Ostrog, najposjećenije mjesto hodočašća na prostoru Crne Gore. Osim izuzetnogzalaganja za zaštitu, obnovu i prezentaciju Gospe od Škrojala ali i brojnih drugih djelova prebogate peraške sakralne i kulturne baštine, don Srećko Majić je minulih decenija svog rada u Boki u koju je došao iz rodne Hercegovine, utkao sebe u živote mnogih Poeraštana i Bokelja obiju vjeroispovjesti. To je potvrila i prekjučerašnja proslav njegovog tzv. zlatnog svešteničkog jubileja, a kojoj su pored katolika, prisustvovali i brojni ovdašnji pravoslavci i drugi ljudi dobre volje. Don Srećko Majić je zbog svog neumornog rada na sakupljanju i zaštiti ovdašnje kulturno-istorijske baštine čega su potvrda i brojne knjige i druge publikacije koje je minulih godina, izdala izdavačka kuća „Gospa od Škrpjela“ što ju je on osnovao i kojoj je na čelu, izuzetno cijenjen i kod kulturnih poslenika Boke koji su takođe u velikom broju došli proslaviti vrijedan jubilej njegovog svešteničkog djelovanja – 50 godina misništva.
Svečanu svetu misu kojoj je na Gospi od Škrpjela prioslaljen blagdan Velike Gospe, a kojoj je prisustvovao i apostolski nuncij za C rnu Goru, nadbiskup žLuiđi Pecuto predvodio je kotorski biskup, monsinjor Ivan Štioronja. On se u svojoj propovjedi posebno osvrnuo na jubilej svešteničkog djelovanja don Srećka Majića izražavajući mu veliku zahvalnost za sve što je onjdecenijama uradio za Perast i Boku. Biskup Štironja je posebno naglasiom da se jubileju don Majića jednako kao i katolici, raduju i mnogi ovdašnji pravoslavci, ali i pripadnici islama jer je svima njima don Srećko uvijek bio od pomoći i kod njega su svi ljudi uvijek nalazili samo na razumijevanje i podršku.
sa proslave na Gospi od Škrpjela
O kakvom profilu čovjeka se radi, možda najbolje svjedoči jedna od don Srećkovih ranijih izjava novinarima koji često dolaze da snimaju Gospu od Škrpjela kao jedan od najljepših i najprepoznatljivijih simbola Boke i motiva na turističkim prospektima Crne Gore:
„Često me pitaju čija je ovo Crkva, ja kažem Božja, nastave sa pitanjima pa čija je Crkva, ja kažem Bogorodičina, peraška, onda na kraju kada već insistiraju, kažem katolička. Nastojim uvijek povezivati sve ljude na svijetu, a pogotovo katolike i pravoslavne. To su, kako reče jedan papa, dva plućna krila – lijevo i desno, da možemo ljepše i ugodnije disati i boriti se sa svim onim sa čime se čovjek susreće u svom kršćanskom životu.”
Još dvije osobe preminule su od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 297 novopozitivnih slučajeva, i to 240 među građanima i 57 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz IJZCG. Analizirano je 2.951 uzoraka na novi koronavirus.
Novi slučajevi infekcije registrovani su u sljedećim opštinama:
