U više slovenskih gradova postavit će se uskoro inovativno dizajnirani pješački prelaze koji stvaraju iluziju trodimenzionalnosti i vozačima izgledaju kao fizičke prepreke pa pred njima automatski koče, a cilj akcije je povećati sigurnost pješaka u prometu.
Prva dva takva “lebdeća” pješačka prijelaza, odnosno “3D zebre” dobit će ovih dana Velenje u gradskog četvrti gdje se nalazi više škola, idući tjedan postavljaju se u Ptuju, a u tjednu mobilnosti koji se obilježava od 16. do 22, septembra i u Ljubljani, objavili su slovenski mediji.
“Ponosni smo što smo prva općina koja je prihvatila ovo rješenje i siguran da će zbog ovakvih pješačkih prijelaza djeca biti sigurnija”, kazao je za Slovensku televiziju gradonačelnik Velenja Peter Dermol.
Inicijativu za uvođenje ovakvih prijelaza pokrenulo je u suradnji s lokalnim zajednicama i udrugama za sigurnost u prometu jedno osiguravajuće društvo.
Ideja o trodimenzionalnim zebrama u Europi potekla je s Islanda gdje su se prvi takvi pješački prijelazi pojavili 2017. godine, ali nije svuda prihvaćena. U više je njemačkih gradova takvo rješenje odbijeno jer nije u skladu s propisima u cestovnom prometu.
Nekoliko “lebdećih zebri” bilo je bilo je prije dvije godine postavljeno u Sarajevu, ali su gradske vlasti od njih uskoro i odustale, vrativši se klasičnom rješenjeu prijelaza.
Iznošenje notornih neistina od strane predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića u komentaru na saopštenje Opštinskog odbora DPS Tivat povodom godine dana nove vlasti u Tivtu, gotovo da ne bi zavrijedilo niti reakciju niti komentar. Ali zarad istine i pravilnog obavještavanja crnogorske javnosti dozvolite ipak da kratko prokomentarišem nekoliko stvari.
U saopštenju Opštinskog odbora iznesene su gole činjenice i argumenti za razliku od Vašeg u kojem ste se odlučili za lični obračun sa mnom i mojom užom familijom bez osnova, otvarajući nepostojeće afere, podmećući i iznoseći gole neistine, presuđujući prije suda. Prvo o mojim argumentima, saopštila je Jovanka Laličić, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Kako drugačije kvalifikovati Vaše postupanje kada je u pitanju obračun sa zaposlenima nego da ste ih nezakonito poslali kućama. Zar za to ne postoje rješenja Komisije za žalbe koje nijeste ispoštovali i za čije izigravanje ste angažovali advokatski tim. Na taj način prouzrokovali ste nepotrebne sudske sporove za koje ćete morati u Budžetu obezbijediti dodatna i ne mala sredstva, nažalost sve na teret građana naše opštine. Za prestanak radnog odnosa osnov vam je bilo ukidanje radnih mjesta pa Vas s pravom pitamo kako sada za ista raspisujete javne oglase. Kako ćete uspjeti zadovoljiti narasle apetite Vaših koalicionih partnera ili „ljudi iz sjenke“ koji su Vam na usluzi u plasiranju neistina. Naravno da i ovi prvi i ovi drugi traže dio kolača. Imate ozbiljne probleme, pa čak dolazi i do fizičkih obračuna u zgradi Opštine što nije do sada zabilježeno. Ipak, to je Vaš problem. Što se tiče projekata, dokazi su na svakom mjestu.
Jedini Vaš uspjeh je hvatanje divljih goveda kojom akcijom ste lično rukovodili.
No, ono što nije samo Vaš problem jeste to što ste spremni da iznosite neistine u vezi sa konkretnim slučajem zaposlenja moga zeta željeći time da urušite moj dignitet i ugled. To ćete uspjeti zasigurno kod Vaših istomišljenika kojih je svakim danom sve manje, i u grupi fejsbuk jurišnika koji su vam desna ruka u iznošenju pogrdnih kvalifikacija na moj račun i notornih laži. Nećete moći to kod većine građana Tivta, a do kojih mi je itekako stalo.
Jovanka Laličić
Kada je u pitanju zaposlenje moga zeta, istina je da je u konkretnom slučaju raspisan javni konkurs na koji se uredno i kao jedini kandidat prijavio moj zet. Zbog toga ne osjećam grižu savjest što, zamislite nakon 40 godina rada u Opštini Tivat, nijesam spriječila svog zeta da konkuriše na objavljeni konkurs. Na bazi sprovedenog javnog konkursa uručen mu je Ugovor o radu koji je uredno potpisan i pečatiran od strane direktorice Centra. Na bazi tog ugovora čiju validnost i zakonitost osporavate, uredno je prijavljen kod Uprave prihoda i donijeto je rješenje o zaradi. Ako je nezakonito zapošljen a ne nezakonito otpušten, hoćete li objasniti široj javnosti zbog čega ne možete da ga uredno odjavite kod Uprave prihoda nego plaćate poreze i doprinose a on odavno nije zaposlenik Centra. Čujemo da Vas i još neke bliske saradnike upravo to posebno nervira i brine.
Gospodine Komnenoviću, u toku je sudski spor pred Osnovnim sudom u Kotoru po tužbi moga zeta zbog načina na koji ste mu kao i većini dali otkaz, a njemu za razliku od drugih, bez ikakvih prava po prestanku radnog odnosa (bez naknade ili otpremnine). Istina je da u dokumentaciji koju smo poslali Osnovnom sudu postoji uredno potpisani i pečatirani Ugovor o radu u šta će se uvjeriti i Vaš advokatski tim.
Sa nestrpljenjem očekujemo epilog sudskog postupka i sa zadovoljstvom ćemo upoznati širu javnost o tome. A Vama preporučujemo da do tada „vaše istine” ostavite u fioci. A što se tiče Vašeg poštenja i principijelnosti zar nijeste imali namjeru da za direktora Radio Tivta izaberete sestrinog supruga?! A nijeste ni godinu dana u fotelji koja Vam je nekim čudom neviđenim pripala. Za kratko zasigurno, kaže se u saopštenju Jovanke Laličić, predsjednica Opštinskog odbora DPS Tivat.
Singapur je u potpunosti cijepio 80 posto od svojih 5,7 miliona stanovnika protiv covida-19, izjavio je u nedjelju ministar zdravstva, i time postao najprocjepljenija zemlja na svijetu što će mu omogućiti daljnje ublažavanje mjera.
– Prešli smo još jednu prekretnicu kada je 80 posto našeg stanovništva u potpunosti cijepljeno s dvije doze, objavio je ministar zdravstva Ong Ye Kungna Facebooku.
To daje tom otočnom gradu-državi najveći postotak potpuno cijepljenih na svijetu, navodi Reuters.
Vlasti su ranije rekle da će dodatno ublažiti ograničenja uvedena u svrhu suzbijanja širenja covida-19 nakon što se u potpunosti cijepi 80 posto stanovništva.
Sinoćne jako nevrijeme koje je oko 21 sat pogodilo Tivat, pričinilo je ogromnu materijalnu štetu u auto kampu “Bova” na Župi, a tri osobe lakše su povrijeđene.
Orkanski vjetar, kiša i grad koji su iznenada zasuli Tivat, iščupali su više velikih stabala i slomila grane na drugom drveću. Od pada stabala uništene su tri kamp prikolice u “Bovi”, a oštećen jedan kamper i dva automobila.
Iščupano drveće oštetilo je i vodovodne i elektro instalacije pa je kamp ostao bez struje i vode.
Oštećene su i kamene međe kao i druga infrastruktura.
Nevrijeme – avgust 2021.
Vlasnik kampa Nenad Vuković i sam je povrijedio ruku dok je u haosu nevremena, pokušavao pomoći svojim gostima.
Na sreću, svi su na vrijeme evakuisani na sigurno u obližnju kuću porodice Vuković, pa je samo dvoje čeških turista zadobilo lakše povrede.
Nevrijeme – avgust 2021
Na terenu su jutros ekipe Službe zaštite Opštine Tivat i drugih komunalnih službi koje raščišćavaju posljedice nevremena i pokušavaju da poprave oštećenja na vodovodnoj i elektroinfrastrukturi u razorenom autokampu.
Potpredsjednik Arsić obišao auto kamp “Bova”, obećao pomoć
Nevrijeme - avgust 2021.
1 od 4
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Nevrijeme - avgust 2021.
Potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić obišao je autokamp “Bova” i razgovarao sa njegovim vlasnikom, najavljujući pomoć Opštine u prevazilaženju posljedica nevremena.
Vlasnik kampa Nenad Vuković zahvalio se na brzoj reakciji i pomoći Službi zaštite, Komunalnoj policiji, Komunalnoj inpekciji, Odjeljenju bezbjednosti Tivat i ekipama Komunalnog i preduzeća Vodovod i kanalizacija koje su kaže, brzo i spremno reagovali i pomogli u raščišćavanju kampa i sanaciji posljedica oluje.
U Crnoj Gori ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Prijavljena su četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz Berana, Kotora, Ulcinja i Bara.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 28.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3. 973 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 556 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 i to 527 među građanima Crne Gore i 29 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
142
2
144
Budva
57
10
67
Bar
56
5
61
Ulcinj
42
7
49
Rožaje
43
43
Nikšić
40
40
Berane
22
3
25
Bijelo Polje
24
24
Pljevlja
22
22
Herceg Novi
16
1
17
Cetinje
11
11
Tuzi
11
11
Kotor
10
10
Tivat
9
9
Andrijevica
8
8
Danilovgrad
7
7
Plav
4
1
5
Mojkovac
1
1
Šavnik
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
527
29
556
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 28.08.2021. godine je iznosio 14%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz sljedećih opština: Berane (1), Kotor (1), Ulcinj (1) i Bar (1). Među preminulima najmlađi je imao 60 godina a najstariji 80 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 716.
Do 15 dsti prijavljen je oporavak kod 449 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8 126.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 114 364.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Bokeška kužina puna je delicija, što slatkih što slanih… Ipak, među njima jedna od najpoznatijih je svakako kotorska pašta.
I dok je mnogi nazivaju krempitom, postoji razlika u izradi kotorske pašte i klasične krempite.
„Kotorska pašta ima tri kore, za razliku od krempite koja ima dvije kore i kremu. I način spremanja kreme je drugačiji “, objašnjava Melita Krivokapić, jedna od najpoznatijih meštrica o kotorske pašte.
Melita se izradom pašte bavi već četrnaest godina, a receptu je naučila pokojna Darka Franović, radnica nekada najpoznatije kotorske slastičare “Zdravljak” gdje su generacije Kotorana uživale u burecima, savijačama, puslicama… a najtraženija bila je kotoska pašta i domaće kiselo mlijeko.
„Proces izrade je dosta naporan, jer samo za izradu tri kore potrebna su oko tri sata“, kaže Melita i napominje da je prava pašta samo kada se prave domaće i kada nema odstupanja od orignalnog recepta. „ Kore za se prave od biljne masti, može se koristiti i svinjska, ali ona nekad zna da ima miris, pa kada se ispeče osjeća se u kolaču, s toga ja preferiram biljnu mast.“
Brašno se zamuti sa jednim komadom masti, potom se doda voda, i tjesto se ostavi da odmara dvadesetak minuta. Nakon odmaranja, tijesto se razvlači u pravougaoni pleh, unutar tijesta se stavi ostatak masti i slijedi preklapanje, koje je vrlo bitno da bi tijesto bilo lisnato.
Kotorska pašta, kore
Gospođa Melita tijesto preklapa osam puta, a nakon svakog preklapanja nephodno je da tijesto odmara petnaest do dvadeset minuta. „ Kore se peku na poleđini ruštijere, nekih dvadeset do dvadeset pet minuta na 220 stepni, u zavisnosti od jačine struje i pećnice.Kada je kora pečena, neophodno je dobro izbockati pirunom, kako ne bi kasnije pala“, savjetuje ona.
Proces pravljenja kreme dosta je lakši. U zdijelu se prvo zamute jaja i malo hladnog mlijeka. „Bitno je da se prvo zamuti sa hladnim mlijekom, da se jaja ne bi „šokirala“ pri spajanju sa vrelim mlijekom“, napominje Melita. Nakon mućenja doda im se ostatak vrelog mlijeka te sve to sipa u suvu smjesu koju čine brašno, bijeli i vanilin šećer. Krema se potom kuva na laganoj vatri nekih dvadesetak minuta dok se ne zgusne, „Kada je krema gotova, još malo je izmiksam i stavim jedan komadić masla, oko 20 deka, da se rastopi i da kremi sjaj“.
Kotorska pašta, krema
Za ovih četrnaest godina, koliko pravi kotorsku paštu, iz njene kužine izašlo ih bezbroj a kroz smijeh kaže da joj često dođe da baci plehove i „ostavi se posla“. „Kad kažem da ću da prestanem sa pravljem svi kažu nemoj nemoj,ma kako nemoj. Lako je njima pričat nemoj a treba oklagijom razvlačiti tijesto.. dobiješ mišiće, to mi je umjesto fitnesa svakog jutra“.
Kotor je sasvim sigurno, najpoznatiji crnogorski grad po pitanju kulture i kulturnih znamenitosti. Jos krajem XIX vijeka, Kotor, odnosno Bokokotorski zaliv ili najjužniji fjord, kako se taj zaliv u poslednje vrijeme sve češće zove, zbog svoje nenadmasive ljepote, dobio je epitet nevjeste Jadrana.
Njegovu zadivljujucu ljepotu cine modro more, kamenita obala, obronci najčuvenije crnogorske planine Lovčen, zelenilo koje sa stijenama iznad zidina starog Kotora čini neskladni prirodni kolorit, serpentine ka tvršavi San Djovani ili Sveti Ivan, srednjovjekovne palate, stari grad i nezaobilazni, uvijek, vedri duh njegovih gradjana, ma koje nacije ili vjere bili.
Kotor je svakom turisti vjekovima bio izazov, ali ne toliko turistički, koliko kao grad velike kulturne vrijednosti sa starovjekovnim spomenicima kulture, kakve su u prvom redu njegove crkve i katedrale. Na svakom koraku kroz Stari kotorski grad možete se nakratko, vratiti u Srednji vijek, barokno doba ili razdoblje kada su svjetskim obalama gusari dijelili pravdu.
Ako vam se desi da ste po prvi put u Kotoru, utisak ce, sigurni smo, biti mnogo uvjerljiviji nego doživljaji iz filmova koje ste gledali, ili knjiga koje ste pročitali o tim razdobljima ili ovome gradu…
Sudija suda za prekrsaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Jelena Stanisić izrekla je kaznu zatvora u trajanju 21 dana V.B. iz Podgorice (1976) koji je sinoć u Tivtu uprvaljao putničkim motornim vozillom pod dejstvom akohola u organizmu u koncentaciji od 2,26 g/kg .
Uz kaznu mu je izrečena zastitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 6 mjeseci, kao i 3 kaznena boda .
-Okrivljeni je povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima- navodi se u saopštenju Osnovnog suda iz Kotora.
Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova za koji bi dan trebalo raspisati poziv za poticanje projekata proizvodnje energije iz mora. Iako je u ostalim zemljama Unije još u začetku, u Hrvatskoj se ona već iskorištava na desetak lokacija. U Poreču se upravo radi na jednom takvom projektu; piše HRT
Ova porečka dama, Gradska vijećnica, stara je 120 godina. Porečko je kulturno dobro, ali i energetski neučinkovita. Unatoč povremenim obnovama, krije poneku zastarjelu tehnologiju. Tako se primjerice djelatnici griju na – loživo ulje. To bi se trebalo promijeniti zahvaljujući europskom projektu CoastEnergy i ugradnji sustava dizalica topline s morskom vodom.
– Ono što će se postići ovim projektom je nakon što se sustav grijanja i hlađenja zamijeni s novim sustavom, CO2 će se znatno smanjiti, a dodatna vrijednost projekta je što budući da u okruženju imamo nekoliko objekata javne nabave možemo raditi na razvijanju koncepta daljinskog grijanja, rekla je Gordana Lalić, direktorica gradskog poduzeća Parentium d.o.o.
Pa se upravo započinje s prikupljanjem projektno-tehničke dokumentacije, a glavni partner u projektu – IRENA – Istarska regionalna enrgetska agencija za to osigurava potrebnih 200 tisuća kuna. Inače Agencija je već sudjelovala u europskom projektu Maestrale u sklopu kojeg se istraživalo Sredozemno more i stvarala baza podataka o plimi i oseci, energiji mora i vjetra. Porečki projekt svojevrsni je nastavak.
– Izradili smo kroz taj projekt analizu potencijala plave energije za područje zapadne Istre i na temelju rezultata odabrala se pilot lokacija ova zgrada gradske palače u Poreču, navodi Dino Glavičić, viši stručni suradnik, IRENA.
Dodajmo da je u Istri već napravljena dokumentacija za ugradnju dizalice topline za jednu zgradu kompleksa rovinjske Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju “Dr. Martin Horvat”. Sama izvedba u oba projekta stajat će milijune kuna, no korist je nemjerljivo veća, slažu se stručnjaci. I to ne samo zbog uštede energije za krajnje potrošače.
– Kao i svaki projekt obnovljivih izvora energije tako i ovaj doprinosi da manje koristimo naftu, prirodni plin, ugljen i druge energente koji su nas doveli u stanje blage klimatske krize, za sada blage, ističe Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije.
Hrvatska, jasno je, ima itekakav potencijal za plavu energiju, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zainteresiranima, poput porečke gradske uprave, nudi od 200 tisuća do više od milijun eura po projektu. Država će biti spremna sufinancirati do 50 posto.
Na tivatskoj Ljetnjoj pozornici će u utorak, 31.avgust sa početkom u 21 čas biti odigrana pozorišna predstava “Lepa Brena project” u produkciji Bitef teatra iz Beograda.
Na tekstu su radili Olga Dimitrijević, Vedrana Klepica, Slobodan Obradović, Maja Pelević i Tanja Šljivar dok režiju potpisuju Vladimir Aleksić i Olga Dimitrijević.
Uloge tumače: Jovana Gavrilović, Jasna Đuričić, Jelena Ilić, Tamara Krcunović i Ivan Marković
O predstavi: Lepa Brena je najveća zvezda Jugoslavije, simbol njenog šoubiznisa i prosperiteta. Njena karijera koja je počela u turbulentnim osamdesetim godinama, kao da prati sve socijalističke i postsocijalističke kulturne, političke i ekonomske transformacije koje su se desile sa Jugoslavijom, uključujući i raspad zemlje i njenu stidljivu reinvenciju u kulturnom prostoru. U figuru Lepe Brene upisane su teme šou biznisa, odnosno tržišno-kapitalističkog funkcionisanja u socijalističkoj ekonomiji osamdesetih; potom rata, tranzicije na kapitalizam i gomilanje bogatstva, i na koncu nostalgije za starom zemljom. Istovremeno, figura Brene neminovno spaja društveno-politički kontekst sa našim ličnim istorijama, afektima, i življenim iskustvom.
Teoretičari su odavno primetili koliko jugoslovenska popularna muzika i dalje često prenosi osećaj zajedničkog iskustva širom jugoslovenskog prostora, i kao takva stoji u kontrastu sa etno-nacionalističkim stratifikacijama kulturnih polja u svim pojedinačnim državama. Pored toga, kako je tačno artikulisala Ana Hofman, javna pojavljivanja Lepe Brene mogu se posmatrati kao „strategije navigacije kroz presek diskursa jugoslovenske prošlosti, konflikta, pomirenja, evropeizacije; kao presek debata o nacionalizmu, balkanizmu, multikulturalizmu, i percepcije svega toga od strane pevačicine publike i šire javnosti“.
Lepa Brena je dakle za nas, ali verujemo i za mnoge druge – simbol; i stare zemlje, i našeg odrastanja, i otkrivanja seksualnosti. Zato i ovaj projekat nije zamišljen kao biografska predstava, već sasvim drugačije: kroz najveći šoubiznis simbol Jugoslavije, želimo da suštinski pričamo o kompleksnosti i unutrašnjim kontradikcijama poslednje skoro četiri dekade ovih prostora, o njegovim društveno-političkim transformacijama, ponosu i bolu, o razočarenjima i nadi, i o nama samima.
Sama predstava podrazumeva istraživanje različitih izvođačkih praksi, od strane autorskog tima i pet izvođača na sceni. Reč je dakle o pet Brena koje kroz monološke iskaze kontekstualizuju temu projekta, problematizuju je i stupaju u međusobne odnose, tvoreći tako od niza monologa jednu široku dijalošku formu.
Projekat mobiliše različite jezike glumačkog i plesnog, te muzičkog teatra, stvarajući poligon za razvoj imverzivnog pozorišnog događaja, gde svi učesnici predstave stupaju u dijalog sa navedenim tematskim okvirom i naslagama sopstvenog sećanaj i ličnim iskustvom kao primarnim kontekstom razumevanja naše kolektivne prošlosti.
Cijena ulaznice je 10€, a uslijed poštovanja epidemioloških mjera broj mjesta je ograničen. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799
