Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca za april 2022. i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dejan Klimenko sa ulovljenom tunom od 83.4 kg.
Ulov je ostvaren sa ponte Bigovica na dubini od 49m, a borba je trajala oko 50 minuta. Dejan tvrdi kako je kao mamac koristio širun, dok su od opreme korišteni štap i mašinica Penn International.
Ulov mjeseca april 2022. drugo mjesto
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Božidar Grivić sa tunom od 52kg.
Tuna je ulovljena tehnikom podvodnog ribolova u blizini lokacije Platamuni.
Ulov mjeseca april 2022. treće mjesto
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Predrag Pavićević sa kernjom od 16kg.
Ulov je ostvaren na potezu iznad ponte Voluice – Barski akvatorijum. Riba je “udarila” na dubini oko pedeset metara, a borba je trajala petnaestak minuta.
Od pribora je korišten štap Rapture Ocean Vibe 150gr, mašinica Penn Spinfisher V 5500, konac Sakura 0,25mm, fluorocarbon Varivas 0,52mm i mamac Live Cab.
Predstavljena knjiga Muljanski kantual - foto Boka News
1 od 10
Don Robert Tonsati
Muo - Zbor dirigent Homen
Marija Mihaliček
Muo - Muljanski kantual
Robert Homen
Muo - Muljanski kantual
Don Robert Tonsati
Muo - Muljanski kantual
Muo - mons Ivan Štironja
Knjiga “Muljanski kantual“ urednika don Roberta Tonsatija, predstavljena je u utorak u crkvi BDM Pomoćnice kršćana – Svetište bl. Gracije iz Mula, u kojoj su objavljene sakupljene kompozicije franjevca o. Konrada Eberta, napisane u Boki Kotorskoj za župu Muo prije više od 130 godina.
Muljanski kantual je predstavljen nakon mise koju je predvodio kotorski biskup, mons. Ivan Štironja, povodom blagdana BDM Pomoćnice kršćana, a pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom maestra Roberta Homena, dirigenta i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice izveo je dio skladbi objavljenih u Kantualu.
Vrijedne kompozicije posjetioci su čuli po prvi put na mjestu za koje su izvorno nastale u crkvi Pomoćnice Kršćana, u kontekstu liturgije. Izvedena je i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice kršćana), komponirana za muljansku župnu crkvu i njezin tadašnji Hrvatski zbor „Zvonimir“.
Kantual (lat. cantuale) označava zbornik ili zbirku crkvenih pjesama ili skladbi kojom se služe crkveni glazbenici i orguljaši. Franjevac O. Ebert, gvardijan samostana na Prčanju, glazbena je djela napisao za potrebe same župe Muo u kojoj je na poziv tadašnjeg župnika don Antona Kosovića uspio osnovati muški zbor, te mješoviti orkestar i organizirati temeljitu glazbenu naobrazbu, a sve povodom službene beatifikacije bl. Gracije, bokeljskog blaženika rođenog na Mulu.
„Moja ideja vodilja cijelo vrijeme je bila, da note uobličimo i objavimo kao knjigu, ali ako samo to učinimo, neće doprijeti do svakoga. Zato je trebalo imati ovakav ansambl, orguljaša, dirigenta, koji će nam uprizoriti ono što je Muo bio prije toliko godina, i omogućiti da zajedno sa vama kao sudionicima ovog događaja, sve zajedno doživimo. Imali smo jedan presedan, kontekst liturgije, ove crkve, ovog mjesta…“ – kazao je Tonsati.
Ono što smo naslijedili treba braniti ne od zuba vremena već od zuba primitivizma. Smatram vrlo problematičnim da se olako shvaća naša kultura i baština, kultura Boke, bokeljskih Hrvata, bokeljskih Srba, bokeljskih Crnogoraca i naroda koji su se našli na ovom posebnom kutku zemlje.
Marija Mihaliček
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Marija Mihaliček, kazala je da je „Muljanski kantual“ je nositelj autentičnih vrijednosti glazbene baštine u riznici duhovne kulture prvaka Boke.
“Dok je knjiga o. Konrada Eberta o Blaženom Graciji i danas živa, ostale skladbe su ostale nepoznate do dana kada je knjižicu sa prepisima skladbi otkrio don Robert Tonsati. Tačnije do dana kada je njegovim velikim naporom i trudom uvaženih muzikologa iz Zagreba pretočena u ovu knjigu i večerašnju izvedbu“ – kazala je Mihaliček.
Muljanski kantual donosi transkribirane notne zapise, koji, će sada čitljivi, potaknuti muzikologe na daljnja tumačenja, a skladbe biti izvođene na Mulu i drugdje, dodala je.
Muo – Muljanski kantual
Dirigent Robert Homen, izrazio je zadovoljstvo što mu je povjereno proučavanje partitura koje je sakupio don Robert Tonsati.
“Siguran sam da postoje skladbe koje treba otkrivati, za mene je ovo povjesni momenat, i nadam se da će ove skladbe i dalje živjeti i izvoditi se“, kazao je.
Muljanski kantual je objavljen financijskom potporom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske iz Zagreba, Kotorske biskupije, Opštine Kotor i Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Potpisana Povelja o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec
Svečano potpisivanje Povelje o bratimljenju Rotary klubova Kotor i Logatec iz Slovenije upriličeno je u okviru tradicionalnog humanitarnog dogadjaja u ‘Aerodiumu’ Logatec, održanom 21. maja.
Povelju je u ime RC Kotor potpisala Predsjednica kluba Aleksandra Vučković Otašević a u ime RC Logatec Predsjednica kluba Sonja Peklenik. Svečanom potpisivanju prisustvovao je Guverner Distrikta 1912 za Sloveniju i Sjevernu Makedoniju Dušan Peterković.
Formalizovanje bratimljenja RC Kotor i RC Logatec uslijedilo je nakon potpisivanja namjere o bratimljenju elektronskim putem u aprilu ove godine. Članovi Rotary kluba Logatec organizovali su niz aktivnosti za pobratimski klub iz Kotora kako bi ovaj boravak protekao u što prijatnijoj atmosferi. Prihod prikupljen na ovogodišnjem humanitarnom dogadjaju namijenjen je djeci iz socijalno ugroženih i izbjegličkih porodica iz Logateca kojoj je na ovaj način omogućen odmor u kampu Soča.
Saradnja dva kluba razvijaće se unutar oblasti djelovanja Rotary klubova širom svijeta, voditi jačanju profesionalnih i društvenih odnosa i razvijanju prijateljstava medju članovima Rotary klubova Kotor i Logatec.
„Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“
Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje predstavljanje knjige Bartolomea Bjazoleta „Putovanje u Crnu Goru saksonskog kralja Fridriha Avgusta“, u petak 27.maja u 19 sati u Galeriji Pomorskog muzeja.
O knjizi će govoriti Mileva Pejaković-Vujošević, Vesna Kilibarda i Olivera Popović. Moderatorka programa će biti Jasna Jeknić Stijović.
Izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina” foto Hina
Izložba “Priče plavog horizonta – Jugolinija 75 godina” o nekadašnjoj riječkoj brodarskoj kompaniji otvorena je u utorak u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.
Izložba autora Nikše Mendeša prikazuje povijest tog brodara od osnutka 1947. godine do preimenovanja u Croatia Line 1992. godine.
Izložene su makete brodova, izvorni brodski dokumenti, pomorske karte, fotografije i druga dokumentacija koja opisuje povijest kompanije.
Predstavljena je vrijednost nekadašnje Jugolinije za pomorski prijevoz, ali i za domaću brodogradnju, s obzirom na to da su brojni njeni brodovi sagrađeni u riječkom “3. maju”, rečeno je na otvorenju.
Dio izložbe je posvećen pomorcima i životu na brodovima te havarijama brodova. Predstavljena je flota kompanije od najstarijih parobroda do zadnjeg broda “Croatia Express”, te muzejska zbirka Croatia Line, koja se prvi put predstavila javnosti.
Kako je tijekom otvorenja naveo Nikša Mendeš, ta zbirka je vrijedan dio muzeja jer na jednom mjestu predstavlja povijest jedne kompanije i svjedoči o napretku ovog kraja i ljudi.
Kompanija Croatia Line završila je u stečaju 2000. godine.
Naoružani napadač ubio je četrnaestero djece i nastavnika u utorak u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Južnom Teksasu, objavio je guverner Gregg Abbott, prenose agencije AFP i Reuters.
Napadač je “ubio, na okrutan i sumanut način, 14 učenika i nastavnika”, rekao je Greg Abbott.
Osumnjičenik, 18-godišnji Salvador Ramos, također je poginuo, vjerojatno u vatri kojom su odgovorili policajci u tragediji u osnovnoj školi u Robbu, 130 kilometara od grada San Antonija.
Pucnjave na javnim mjestima gotovo su svakodnevne u Sjedinjenim Državama i oružano nasilje je u porastu u velikim gradovima poput New Yorka, Chicaga, Miamija i San Francisca, napose nakon pandemije 2020.
Sredinom svibnja Ameriku je potresao rasistički napad vatrenim oružjem u kojemu je ubijeno 10 crnaca u trgovini u Buffalu, u saveznoj državi New Yorku.
Plaža Markov rt bila je „Javno porodično kupalište“, ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz „javnog“ u „hotelsko kupalište“.
Na sastanku Upravnog odbora Mjesne zajednice Prčanj, održanom krajem prošle sedmice, njegovi članovi i mještani raspravljali su o načinu kako da ponovo uspostave režim korišćenja javne porodične plaže 18-C Markov rt, koja je aneksom ugovora između JP Morsko dobro i firme Krol Bay postala “hotelsko kupalište”.
Pročitan je zvaničan zahtjev MZ upućen Morskom dobru da se vrati stari režim korištenja plaže kako je to utvrđeno i rješenjem od 2019. do 2023. godine. Predsjednik MZ Zoran Brguljan obećao je da će zahtjev mještana poslati na sve moguće adrese, a Romeo Mihović je apelovao da MZ objedini zahtjeve građana i zastupa zajednički interes mještana Stoliva i Prčanja.
Inače, građani su nedavno javno protestvovali zbog postavljanja mobilijara na polovini plaže koja je do lani bila rezervisana za građanstvo. Dan kasnije vlasnici hotela Blue Kotor Bay postavili su info-tablu Morskog dobra kojom je objelodanjen ugovor o kome građani nisu imali pojma, jer nije bilo javnog tendera. Građani Prčanja i Stoliva nisu saglasni sa ovakvom odlukom “ispod žita”, te traže da se aneks ugovora poništi. Žele slobodan pristup plaži, s obzirom da i sami imaju turiste koji dolaze kod njih i zbog kupanja.
-Plaža Markov rt do ove godine bila je “Javno porodično kupalište” dostupno svima. Po zakonu su svi imali pravo da koriste 50 odsto plaže, oslobođene od plažnog mobilijara, ležaljki, suncobrana i baldahina. Ove godine Morsko dobro, postupajući po zahtjevu hotela, promijenilo je režim korištenja plaže iz “javnog” u “hotelsko kupalište”. To podrazumjeva da je građanima i turistima onemogućen pristup plaži, izričito djeci, jer je ovo hotel 18+. Smatramo da je ova odluka MD nezakonita i da je treba osporiti, kaže Milana Andrić.
Mještanin Draško Šošo podsjeća da je ranije 30 metara plaže bilo vlasništvo hotela “Vrmac”, a 50 metara državno, javna plaža, tako sve do lani, kada je na polovini plaže bio mobilijar, a druga polovina bila je za građane. – Sada novi vlasnik uopšte nije uredio plažu na svom vlasničkom dijelu, nego su “uletjeli” u državno 50 metara, iako imaju 300 metara svoje plaže. Na hotelskoj plaži koja nikada nije izdavana kao javna plaža, napravili su zgrade, tako da su drastično smanjili pristup obali- istakao je Šošo.
Mještani zahtijevaju od Morskog dobra da uvaži prava građana i da se skine tabla, ili će oni primijeniti oštrije mjere, tipa mirnih demonstracija. Najavili su i da će do 30. maja sačekati odgovor Morskog dobra na njihov zahtjev.
Markov rt – foto Boka News
– Ako izdajemo sobe i ako su nam gosti važni, trebalo je da sakupimo po 10 eura, da ovlastimo čovjeka i da iznajmimo kupalište, ali nije kasno da već sada razmotrimo potpisivanje ugovora sa MD u vezi druge plaže, koju hotelijeri iz Blu Kotor Bej namjeravaju da uzmu- kazao je Vitomir Vujović pitajući mještane gdje su bili prošle godine kada se na javnoj raspravi govorilo upravo o ovome što im se sada dešava, a tada ih je bilo samo troje.
“Pomorski saobraćaj” doo (u daljem tekstu PS) je, tokom marta ove godine, u vise navrata u medijima demantovao informacije da u uvali Trašte obavlja radove za koje nije registrovan.
Jasno smo ukazali, i to činimo i ovom prilikom, da PS u konkretnom slucaju vrši prevoz tereta morskim putem, za šta smo i registrovani, a da je izvođač radova i potpisnik ugovora kompanija Hidromont,te da dokaze o osposobljenosti i licence za hidrogradjevinske radove treba da dokazuje nosilac posla.
Dakle, nema ni govora o “nelegalnom ponasanju kopanije PS”!
U konkretnom slučaju je nosilac posla, kompanija Hidromont, angažovala razne pojedince i kompanije razlicitih specijalnosti, a čije usluge su nužne radi realizacije glavnog-ugovorenog posla.
I to je poslovno uobičajna praksa.
Nadalje, nije istina da je izvršni direktor PS Dejan Ban ikada demantovao da su trajekti PS angažovani u uvali Trašte. Demantovana je neistinita informacija, i to ovom prilikom činimo, da PS izvodi hidrogradjevnske radove.
To je činjenično stanje i to je istina. I istina se neće promijeniti, bez obzira sto “mali od ćakule” upornim ponavljanjem neistinita pokušava da mijenja istinu.
Ali sve je ovo već vidjeno. Ružno je, ali ne zabrinjava.
I za ubuduće, evo naše poruke.
Ovo što smo radili prošle godine u novembru i decembru i što sada radimo u uvali Trašte, radićemo i u buduće, od Bojane do Sutorine, koliko god to proizvodilo nervozu i remetilo interese i naručiocu i autoru, ovakvih i sličnih tekstova.
Obilježeno 28 godina od deportacije izbjeglica – arhiva Boka News
Akcija za ljudska prava (HRA), zajedno sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centrom za žensko i mirovno obrazovanje obilježiće godišnjicu od zločina deportacije izbjeglica u Herceg Novom, u srijedu, 25. maja.
Kako je saopšteno iz HRA, ovo je 18. put da nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama ovog ratnog zločina, “a 13. put da se žrtava sjećamo ispred zgrade policije u Herceg Novom.”
“Crnogorska policija je u maju 1992. godine nezakonito uhapsila najmanje 66 izbjeglica iz BiH, uglavnom Muslimana, i isporučila ih vojsci bosanskih Srba u BiH, koja je većinu likvidirala. Samo 12 je uspjelo da preživi u koncentracionim logorima. Deportovano je i najmanje 33 izbjeglica srpske nacionalnosti radi prinudne mobilizacije. Devetorica optuženih policajaca oslobođeni su na osnovu neistinite tvrdnje crnogorskih sudova da ne mogu odgovarati za taj ratni zločin, jer Crna Gora zvanično nije učestvoval u ratu u BiH”, navodi se u saopštenju.
Skupu će, kako je saopšteno, prisustvovati članovi porodica troje stradalih, Sanina Krdžalije, Osmana Bajrovića i Suada Topalovića.
Iz HRA posebno ističu da će se po prvi put ove godine pridružiti ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore, Filip Adžić, i direktor Uprave policije, gospodin Zoran Brđanin.
Uvažena gospođo Nikčević, nijesmo se ovako dogovorili. Ukoliko nastavite prepisku u ovom smjeru i maloj djeci postaće jasno koliko nas podržavate, saopštio je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, reagujući na sopštenje DPS Tivat: Odbor povjerenika – Komnenovićeva produžena ruka
“Politika je suptilna stvar, nastavite da podržavate naš rad jer znamo da visoko cjenite sve što radimo za Tivat, ali to morate raditi na mudriji način.
Sasvim je očigledno da ste namjerno u saopštenju izostavili značajno uvećanje iznosa studentskih stipendija i naknada za novorođenčad, a dotakli se beningnih tema, zbog toga kako stvari stoje više nego očigledno da vam vaši šefovi neće dati podršku i da nećete biti nosilac liste koju niste ni prijavili za izbore.
Ako bi se to desilo i vaša podrška našem zajedničkom cilju bude uskraćena, najviše razloga za nezadovoljstvom imaćemo mi u tivatskoj vlasti. Ovom prilikom vam se javno zahvaljujemo na podršci uz molbu da vašu podršku iskažete na suptilniji način” – poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
