Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ – Gradska galerija Kotor, priprema značajnu međunarodnu likovnu manifestaciju, pod nazivom IV Festival svjetlosti “Zasjaće palaci’’.
Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci’’ je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada i bedeme Starog grada.
Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja IV Festivala svjetlosti (25. i 26. juna) na Pjaci od kina i Pjaci od brašna, biće projektovano po 9 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati. Dakle, svi zainteresovani posjetioci će moći da pogledaju kompletan program, prelazeći sa jednog trga na drugi, bez žurbe i strepnje da će nešto propustiti i bez unapred određenog i obavezujućeg redoslijeda.
Za to vrijeme, na bedemu pored Vrata od mora će biti projektovan cjelokupni večernji program.
Na isti način će se relizovati program obije večeri, ali naravno sa drugom grupom umjetnika.
Na IV Festivalu svjetlosti ,,Zasjaće palaci ’’ učestvuje 35 umjetnika iz: Bjelorusije,Ukrajine, Rusije, Meksika, Francuske, Italije, Amerike, Bugarske, Srbije, Makedonije, BIH i, naravno, Crne Gore.
IV Festival svjetlosti ,,Zasjaće palaci’’ će biti realizovan 25. i 26. juna 2021. godine, na bedemu pored Vrata od mora, na Pjaci od kina i na Pjaci od brašna, sa početkom u 21.30 sati.
Prihranjivanje plaža u Boki Kotorskoj i ovih dana se i dalje nesmetano nastavlja. Juče smo zabilježili novu akciju na popularnoj tivatskoj plaži Luka Stevovića gdje su dovezli nove količine pijeska iz rijeke Morače kako bi prihranili plažu.
Akciju da bi turistma i domaćima pružili bolje uslove uživanja na plaži, ove godine zvanično ne realizuje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje je to redovno činilo u proteklom periodu, na djelu je pravi organizovani ekološki kriminal, čitaj zločin, pred kojim godinama svi zatvaraju oči.
Zbog čega?
Zbog privatnih interesa!
Nasipanjem plaža mnogi zakupci su uduplali površinu na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje ili nude ugostiteljske usluge. Rose i Kumbor u Herceg Novom, Seljanovo u Tivtu, pomenuta Luka kod Plavde, Žuta plaža u Kotoru, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi privatnih komercijalnih interesa u Boki…
Prihranivanje plaža – foto Boka news
Prethodna vlast i JP Morsko dobro ovu vrstu „prihranjivanja turizma“ apsloutno su aminovali. Nova vlast neće da se miješa u svoj posao ali očigledno nema ništa protiv, kao ni inspekcijske službe u ovom slučaju Opštine Tivat, vjerovatno nisu nadležni kao ni oni prije.
Prihranivanje plaža – foto Boka news
Pred turističku sezonu našem portalu direktor IBM dr Aleksandar Joksimović izjavio je:
„Generalni stav Instituta je da je ovo veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu. Jasno je da je erozija konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne infrastrukture, međutim u poslednjim godinama ovaj je proces dosta zloupotrebljen odnosno, primjenjivao se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta“.
Odgovor je odavno jasan da bi odobrili aktivnosti.
Zbog čega?
Samo interes i profit su presudni, druge logike nema.
Decenijama domaći i turisti su se kupali na prirodnim plažama bez priharanjivanja i pijeska iz Morače. Nikome ništa nije falilo, možda je nekoga neki račić uštipnuo, ali više neće!!!
Na kraju, ko pita za biodiverzitet, ko mari za dva tri račića, školjku, more koje nam je toliko toga dalo…
Ljeto tek što je kalendarski počelo, temperature vazduha su uveliko tropskog karaktera, a kako meteorolozi kažu nas narednih dana očekuju visoke temperature i veoma toplo vrijeme.
Crna Gora i cijeli region će biti pod uticajem tople vazdušne mase sa jugozapada Evrope, koji će usloviti jako visoke temperature vazduha. Očekujemo da temperature vazduha budu iznad klimatske normale za ovo doba godine. Temperatura vazduha u dolinama Zete i Morače dostizaće do 40 stepeni
Do kraja ovog mjeseca očekuje veoma toplo vrijeme.
“Za sve turiste koji planiraju da dođu na more – idealno vrijeme. Temperatura mora čak do 24 stepen” – kazala je meteorološkinja Daliborka Gojković-Bajčeta.
Srijeda, 23.06.2021.
Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj visoke oblačnosti. U popodnevnim satima moguća je kratkotrajna nestabilnost, prvenstveno u planinskim predjelima.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 24, najviša dnevna od 30 do 39 stepeni.
Četvrtak, 24.06.2021.
Pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. U popodnevnim satima ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 17 do 25, najviša dnevna od 30 do 40 stepeni.
Napušteno vulkanski ostrvo koji se nalazi u Tirenskom moru, a na kojem se prije 56 godina nalazio funkcionalan zatvor, italijanske vlasti planiraju da pretvore u turističku atrakciju koja će za posjetioce biti otvorena do 2025. godine.
U novom naporu da podstaknu turizam u regiji Ventotene, vlasti kažu da će obnoviti i oživjeti ostrvo pretvarajući ga u muzej na otvorenom, prenosi CNN. Poput kalifornijskog Alkatraza, Italija će od napuštenog zatvorskog ostrva napraviti turističku atrakciju. Prema planu, zatvorska pekara biće pretvorena u kafić, a fudbalska svlačionica u hostel.
Zemlja planira da potroši 86 milona dolara “preuređujući” ga u muzej na otvorenom, navodi američki medij. Osim predstavljanja prošlosti zatvora, muzej je zamišljen kao akademski centar koji će ugostiti umjetničke radionice i seminare o Evropskoj uniji. Plan je u ranoj fazi, trenutno službenici osiguravaju osiguravaju, a kasnije ovog mjeseca očekuje se da će vlasti raspisati poziv za podnošenje predloga za obnovu zatvora. Izvještaj CNN-a sugeriše da će neke zgrade i područja biti obnovljeni i da će imati svoje izvorne funkcije, dok će druge služiti potpuno novoj namjeni.
Kazneno-popravni zavod Santo Stefano dovršen je i otvoren 1795. godine, navodi Atlas Obscura. Zatvor sa 99 ćelija bio je pod strogim centraliziranim vodstvom, dok su kazne bile oštre, a količine hrane vrlo male. Tokom italijanske fašističke vladavine od 1922. do 1943. godine zatvor se uglavnom koristio za političke disidente poput Sandra Pertinija, koji je kasnije postao italijanski predsjednik.
Trenutno posjetioci mogu zakoračiti u dosta otvorenih ćelija, gdje se sa zidova ljušti boja i vrata vise na šarkama.
Prema izvještaju CNN-a, cilj vlasti je oporavak i očuvanje zgrada i djelova ostrva ekološkim pristupom koji uzima u obzir jedinstvenost prirodnog staništa. Vlasti se nadaju da će obnova Santo Stefana povećati turističku privlačnost Ventotenea. Ovo turističko odredište, prepoznatljivo je mjesto za izlete brodom i posmatranje zalazaka sunca.
Takođe, u Ventoteneu posetioci već mogu spavati u bivšim kućama zatvorenika, sada obojenim u žutu i ljubičastu boju, i jesti u menzama na seoskom trgu u blizini zamka Bourbon.
B.Karić i D.Stanivuković/Draško Stanivuković facebook stranica
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sastali su se prvi put u Banjaluci, te najavili saradnju dva grada.
Prvi je ovo susret čelnih ljudi dva bosanskohercegovačka grada, Sarajeva i Banjaluke nakon 27 godina.
”Želimo ovim susretom pokazati ono što nas spaja i to predstaviti građanima ova dva prelijepa bh. grada. Zahvaljujem se gradonačelniku Stanivukoviću što je pružio ruku, uzvraćamo i pozivamo i njega na uzvratnu posjetu ali i sve Banjalučane da dođu u Sarajevo. Sarajevo je grad mostova. Mi želimo sarađivati. Idemo graditi hiljadu mostova. Ja ću uraditi sve što u mojoj moći da mostovi budu usmjereni na najpozitivnije projekte”, kazala je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Karić je istakla da je njen cilj pružiti ruku prema svim bh. gradovima, te “da gradimo budućnost, podržavamo mladost i ostavljamo iza sebe sve ono što su različitosti i što može biti kamen spoticanja”. Poručila je da ”trebamo biti dašak svježeg vjetra, dašak promjene, zajedno, gradeći mostove saradnje”.
Stanivuković se zahvalio na pozivu i najavio uskoro uzajamnu posjetu.
”Oba grada izabrali su pripadnike mlađih generacija kojima je prijateljstvo i saradnja imperativ”, rekao je gradonačelnik Banjaluke, te dodao „naša poruka je univerzalna, prelazi granice Bosne i Hercegovine. Poslaće poruku regiji i šire. Ponosan sam i srećan zbog toga“.
”Dogovorili smo saradnju u oblasti turizma, zajedno ćemo predstavljati turističke potencijale dva grada i na domaćem i na inostranom tržištu. Predstavljaćemo mostove, rijeke, a razgovarali smo i o saradnji u oblasti sporta”, kazao je Stanivuković.
Poručio je da ovaj susret u Banjaluci nije samo susret gradonačelnika dva grada jer šalje poruku o dobroj namjeri da se zajednički grade bolji odnosi.
Gradonačelnici su otvorili i prvu humanu česmu napravljenu u Banjaluci i najavili otvaranje jedne takve i u Sarajevu.
Humana česma je postavljena kod Hrama Hrista Spasitelja, pored skulpture Bana Tisa Milosavljevića, u centru Banjaluke.
Gradonačelnica Sarajeva ovom prilikom poklonila je Banjaluci dječiji park sa opremljenim dječijim igralištem uz poruku da treba ulagati u mlade generacije.
”Neka svako dijete koje se igra u tom parku uživa i neka gradi sretno djetinjstvo i sretnu budućnost. Neka naša djeca budu sretnija, perspektivnija od svih nas. Sretna sam što Draško i ja danas pišemo neke ljepše i bolje stranice”, kazala je Karić.
”Mi ne želimo da prošlost i različita razmišljanja o mnogim temama kvare našu priliku da danas pružimo ruku i da gradimo mostove prijateljstva. Ponosan sam što sam domaćin ovog značajnog, a u suštini jednostavnog ljudskog susreta”, kazao je Stanivuković.
U srijedu, 23. juna 2021. u 21 čas u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ biće otvorena izložba akvarela „Izranjanje“ Marice Kuznjecov Boljević. Izložbu će zvanično otvoriti Radmila – Beća Radulović, diplomirani grafički dizajner.
„Tehnika akvarela, od latinske riječi aqua – voda je potpuno novi izraz u slikarstvu Marice Kuznjecov Boljević. Hrabrost da, iz veoma apstraktnog, ekspresivnog i koloristički snažnog načina slikanja prethodnih godina, napravi iskorak ka lakom, nježnom i naoko transparentnom akvarelu, je samo dokaz da u nama postoje neistražene mogućnosti i čitav svijet tananih emocija koje podjednako traže svoj put ka vani. Marica Kuznjecov Boljević je napravila taj korak i neočekivano na nepoznatom terenu uspjela potpuno da nas osvoji, da nas povede na svoje putovanje, da nas očara magijom, da nas umiri lakoćom „postojanja”, a nas ispuni emocijom i nedvosmisleno nam pokaže da je, u moru svega čega smo bili lišeni prethodnih godinu dana, izlaz, pa i suština čovjeka samo čista LJUBAV. Ta ljubav koja diše i treperi iz svakog poteza četkicom, iz svakog akvarela koji se nižu pred nama, je osnovni princip po kome živi i radi Marica. Ljubav je jedina istina i vrijednost iz koje mogu nastati vrhunska umjetnička djela poput ovih“, istakla je u tekstu kataloga Radmila – Beća Radulović.
Marica Kuznjecov Boljević je rođena 4. oktobra 1972. godine na Cetinju. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1995. godine, na odsjeku za grafički dizajn (u klasi prof. M. Grozdanića). Samostalno je izlagala u Budvi, Petrovacu, Kotoru, Herceg Novom, Podgorici i Beogradu. Značajnije kolektivne izložbe: Crna Gora, Srbija, Poljska, Mađarska, Makedonija, Sjedinjene Američke Države, Čehoslovačka. Kao umjetnički direktor agencije „Focus Communications“ iz Beograda učestvovala je u kreiranju plakata „Free Press“ (u produkciji B-92) koji je nagrađen srebrnom medaljom na festivalu Epica u Njujorku 1998. godine. Studijska putovanja: SAD (Njujork, San Francisko, Berkli – Institut umjetnosti KALA), Francuska (Marselj). Sem grafičkim dizajnom i slikarstvom, bavi se izradom unikatnog nakita. Živi i stvara u Budvi.
Izložba će biti otvorena do 10. jula 2021. godine.
Španski premijer Pedro Sanchez pomilovao je svih devet katalonskih separatističkih vođa, koji su osuđeni zbog organiziranja, po španjolskim zakonima, nelegalnog referenduma o neovisnosti i donošenja deklaracije o neovisnosti Katalonije 2017.
Sanchez je obznanio pomilovanja u televizijskom obraćanju. Pomilovanja su uvjetna i zabrana obnašanja javnih dužnosti za te katalonske vođe ostaje na snazi.
Sanchez je opisao pomilovanja kao znak dobre volje i prvi korak prema rješavanju političkog sukoba Madrida s bogatom sjeveroistočnom regijom, čija vlada traži novi referendum o neovisnosti, ali uz pristanak Madrida.
Socijalistički čelnik rekao je nakon sjednice vlade da će taj potez otvoriti “novu etapu dijaloga” koji će omogućiti “da se jednom zauvijek završi s podjelama i sukobljavanjem”.
Devet katalonskih čelnika osuđeno je 2019. na kazne između devet i 13 godina zatvora zbog pobune i zloupotrebe javnih sredstava prilikom organiziranja referenduma o neovisnosti Katalonije od Španjolske.
Madrid je zabranio održavanje referenduma koji su bojkotirali pristaše ostanke Katalonije u Španjolskoj, a katalonska regionalna vlast jednostrano je nakon referenduma proglasila neovisnost.
Tadašnji šef katalonske diplomacije Raul Romeva, koji je osuđen na 12 godina zatvora, kazao je da će se Katalonija nastaviti boriti za pravo na samoopredjeljenje.
– Pomilovanjem devet ljudi neće sakriti represiju koju nastavljaju vršiti nad stotinama separatista. Nećemo odustati od borbe: amnestija i samoopredjeljenje!, objavio je na Twitteru.
Separatistički vođe bit će pušteni iz zatvora nakon što pomilovanja, kojima se prema anketama protivi većina Španjolaca, budu objavljena u narodnim novinama.
Konzervativne španjolske opozicijske stranke objavile su da će osporiti pomilovanja na sudu, dok je nekoliko stotina separatista prosvjedovalo u Barceloni u ponedjeljak, smatrajući Sanchezov plan nedovoljnim, tražeći pritom novi referendum o neovisnosti.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) će se, prema riječima njenih predstavnika, truditi da ima više razumijevanja za turstičku privredu i nastojati da djeluje prije svega preventivno, a ne kazneno.
Vršilac dužnosti direktora UIP-a, Ilir Harasani, je na sastanku sa predstavnicima Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) u hotelu Splendid kazao da će ovo biti specifična sezona.
„Trudićemo se da imamo više razumijevanja za turstičku privredu. Nastojaćemo da djelujemo prije svega preventivno, a ne kazneno, i stalno ćemo biti na raspolaganju u skladu sa nadležnostima“, rekao je Harasani.
On je, kako je saopšteno iz UIP-a, naveo da će smanjiti i broj inspektora u skladu sa redukovanim poslovanjem usljed korone.
„Domicilnih inspektora na primorju je 40, a dodatno će biti angažovano tokom sezone još oko 30. Želimo dugoročno da mijenjamo imidž organa, jer je nažalost pojam ‘kazna’ trenutno prva asocijacija na našu Upravu, umjesto onoga što jeste naš posao – da riješimo nedoumice koje privrednici imaju i da ih uvedemo u regularno poslovanje. Jedni bez drugih ne možemo”, poručio je Harasani.
Predstavnici CTU apelovali su na UIP da svojim radom ne utiče negativno na konsolidaciju pandemijom ugroženog poslovnog ambijenta.
Predsjednik CTU, Žarko Radulović, zahvalio je Harasaniju što se odazvao pozivu za sastanak sa turističkim poslenicima kako bi definisali konkretne goruće probleme i razgovarali o modalitetima njihovog rješavanja.
On smatra da je saradnja CTU-a i UIP-a nužnost i u redovnim okolnostima, a kamoli sada, u uslovima rada koje je nametnula pandemija.
„Ako ne budemo sarađivali kao partneri nećemo stati na kraj problemima koji nas godinama opterećuju, a još manje se izboriti sa sivom ekonomijom. Zarad profita malobrojnih pojedinaca koji rade u sivoj zoni, građani ove države gube milionske prihode od turizma, što se ogleda u nemogućnost ulaganja u svu prateću infrastrukturu, zdravstveni, obrazovni i kompletan ekonomski sistem. Vrijeme je za iskorak, ali ne po principu korak naprijed pa dva unazad”, kazao je Radulović.
Kotor- foto Boka News
Harasani je najavio modernizaciju rada UIP-a.
Novi elektronski servisi bi od sljedećeg ljeta trebalo da olakšaju i unaprijede neke administrativne obaveze koje privrednici imaju.
“Planirali smo uvođenje digitalne check liste. Primjera radi, za hotele će sadržati 25 stavki – počevši od odobrenja za rad zaključno sa knjigom žalbi. Vlasnici na taj način imaju pregled onoga što nedostaje, a i što je ispunjeno s njihove strane, kao i šta bi trebalo regulisati unaprijed i jesu li u legalnoj zoni ili ne“, objasnio je Harasani.
On je najavio formiranje posebne Služba za unutrašnju kontrolu kako bi se stalo na kraj korupciji, a bez narušavanja samostalnosti u radu.
Turistički poslenici su pozdravili ideju o pojačanoj kontroli obje strane i apelovali da inspekcijski timovi, koje čine članovi više nadležnih službi, ne dolaze u kontrolu u pratnji policije.
Budvanski ugostitelj Krsto Niklanović smatra da to izaziva uznemirenost gostiju, a i vlasnike objekata stavlja u nelagodnu poziciju objašnjavanja da nije u pitanju niti akcija hapšenja kriminalca, niti nekog od vlasnika.
„To su sigurno neke od asocijacija koje pojava policije izaziva među gostima, ali i prolaznicima“, dodao je Niklanović.
Harasani je potvrdio da je UIP spremna da izađe u susret zahtjevima privrednog sektora, poručujući da će biti otvoreni da direktno razgovaraju o problemima i zajednički sagledaju moguća rješenja.
Na sastanku je bilo riječi o problemima koji predstavljaju veliko opterećenje za rad turističkih privrednika, u vezi sa najavljenim rastom akciza, visokom stopom oporezivanja zarada, komplikovanim procedurama pri zapošljavanju stranaca, procesom fiskalizacije.
„Kako navedeni problemi nijesu u nadležnosti UIP-a, prisutni su izrazili potrebu za planiranjem sastanka sa vršiocem dužnosti direktora Uprave prihoda i carina, Aleksandrom Damjanovićem, kojem bi prisustvovao i Harasani, sa ciljem kompletnog pružanja podrške turističkim poslenicima“, zaključuje se u saopštenju.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 12 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a prijavljena je i smrt pacijenta iz Pljevalja (82) povezana sa Kovid-19 infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Podgorica
4
Bar
4
Budva
3
Rožaje
1
Ukupno
12
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.606.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 13 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 296. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.104”, saopštili su iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Predsjednica Rusko-srpske fondacije za kulturu i naslijeđe Natalija Šatilina boravila je juče u posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Skupštine opštine Ivanom Otovićem razgovarala o uspostavljanju saradnje na polju kulture i obrazovanja, ali i ekonomije, što će za rezultat imati bolju posjećenost ruskih građana Crnoj Gori i Herceg Novom, a ujedno i saradnju ustanova kulture i umjetnosti.
Kako je tokom sastanka istaknuto, Rusko-srpska fondacija za kulturu i naslijeđe je već bila aktivna ove godine, kako na polju nabavke vakcina Sputnjik V u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, u čemu je Šatilina imala aktivnu ulogu, tako i u posredovanju između gradova, univerziteta i asocijacija u cilju uspostavljanja sporazuma o saradnji, a jedan od primjera je i bratimljenje Ivanjice (Srbija) i Rostova Velikog (Rusija).
Ona je podsjetila i da je u međuvremenu otvoren Dom rusko-srpskog prijateljstva u Ivanjici, uz napomenu da fondacija posreduje između ustanova kulture dvije zemlje, u cilju uspostavljanja kulturne razmjene i gostovanja folklornih i etno grupa na muzičkim festivalima.
Predsjednik lokalnog parlamenta Otović uvjeren je da će saradnja sa fondacijom doprinijeti razvoju odnosa između Herceg Novog i Sankt Peterburga i Rusije u cjelini.
-Svaku incijativu koja za cilj ima poboljšanje odnosa dvije zemlje, saradnju na poljima kulture, ekonomije, obrazovanja, mi ćemo podržati. Siguran sam da će ova saradnja, koja je tek u povoju, donijeti nova iskustva i privredni boljitak, ne samo u toku ljetnje turističke sezone, već cijele kalendarske godine, zaključio je Otović.
