Talijanska speleologinja spašena je u srijedu nakon što je danima bila pod zemljom nakon pada u špilji na sjeveru Italije.
Tridesetdvogodišnja speleologinja istraživala je dosad nepoznati dio velike špilje Abisso Bueno Fonteno u subotu kada je pala i zadobila višestruke prijelome.
Više od 100 spasilaca sudjelovalo je u spašavanju u planinama blizu grada Bergama na sjeveru Italije.
Izvukli su ženu na sigurno u srijedu rano ujutro. Helikopterom je prevezena u bolnicu.
Već je jednom bila zarobljena u istoj špilji
Već je jednom bila zarobljena u istoj špilji – u srpnju 2023. – i spašena je nakon dva dana.
Speleologinja je članica projekta u sklopu kojega se već nekoliko godina radi u golemoj špilji na sjevernoj obali jezera Iseo. Jedan od ciljeva projekta je izrada točnih karata.
Mjesto nesreće udaljeno je oko četiri sata hoda od ulaza u špilju.
Spasioci su koristili eksploziv kako bi proširili neke posebno uske prolaze i omogućili prolazak nosila.
Kaluđerović: Folklor je živa veza između prošlih i budućih generacija
Svečanom akademijom Udruženje folklornih ansambala Crne Gore obilježilo je 15. godina svog uspješnog djelovanja u Centru za kulturu Tivat. Ovo je ujedno bila i prilika da se brojni članovi Udruženja kao i mnogobrojni gosti podsjete samih početaka.
Udruženje folklornih ansambala Crne Gore je osnovano 31. januara 2009.godine na osnivačkoj Skupštini održanoj u Tivtu. Na osnivačkoj Skupštini Udurženja prisustvovali su predstavnici 12 folklornih ansambala koji su I osnivači Udruženja: KUD „Boka“Tivat, KUD „Duga“ Berane, AKUD„Mirko Srzentić“ Podgorica, KUD „Vrelo Ibra“ Rožaje, KUD „Ilija Kišić“ Zelenika, KUD „Njegoš“ Cetinje, JU „Zahumlje“ Nikšić, , KUD „Zana“Ulcinj i KUC „Stjepan Mitrov Ljubiša“ Budva. Za prvog predsjednika Skupštine UFACG izabran je Draško Savković iz Podgorice, a za prvog predsjednika Upravnog odbora izabran je Lazar Božović iz Tivta. Članovi prvog Upravnog odbora bili su: Savo Mrvaljević iz Cetinja, Ibiš Kujević iz Rožaja, Marjana Maja Dakić iz Berana, Branislav Jeknić iz Kolašina, Darinka Ljubiša iz Budve i Momir Mijović iz Nikšića.
Na početku, prisutnima se obratio i prvi predsjednik Upravnog odbora Folklornih ansambala Crne Gore, Lazar Božović. On je tom prilikom podsjetio na važan datum, 31. januar kada je održana i osnivačka Skupština Udruženja u Tivtu. Prema njegovim riječima, godinama unazad aktivno se radilo kako bi se Udruženje proširilo.
Folklorni ansambl CG
“Mladi kadrovi su doprinijeli da s vremenom postanemo jači i prepoznatljiviji u društvu. Volim što smo danas ponovo u Tivtu, sa domaćinom KUD “Boka” koji za dva mjeseca obilježava 48. godinu uspješnog rada i djelovanja i daje pun doprinos radu Udruženja folklornih ansambala Crne Gore. Do svih uspjeha ne bismo došli bez svih folkloraša Crne Gore, bez onih koji su prateći dio folklora, kao što su oni koji se bave izradom nošnji”, kazao je on.
Prema riječima predsjednika Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, Jovice Kaluđerovića jubilej od 15. godina rada u znaku je ogromne ljubavi, truda i predanosti prema tradiciji. Kako je istakao, jubilej nije samo svjedočanstvo prošlosti nego i inspiracija za budućnost, simbol zajedničkih snova ali i podsjetnik da kultura živi samo onoliko koliko se njeguje i, kako je kazao, prenosi na buduće generacije.
Folklorni ansambl CG
“Folklor je duša našeg entiteta, živa veza između prošlih i budućih generacija, most koji nas spaja sa korijenima ali nas istovremeno vodi naprijed. Kroz festival, seminare, edukativne programe i međusobnu saradnju, Udruženje folklornih ansambala Crne Gore neumorno radi na očuvanju i razvoju ove dragocjene baštine. Međutim, u vremenu brzih promjena i izazova savremenog društva suočavamo se sa potrebom da iznova dokazujemo značaj folklora i podižemo svijest o značaju istog u društvu”, rekao je on.
Kaluđerović je podsjetio na Nacionalnu Strategiju razvoja kulture do 2027.godine koja je prepoznala folklor kao važan segment kulturne baštine.
“Strategija nam pruža priliku da folklor više ne bude razonoda i slobodna aktivnost, već kao neodvojivi dio kulturne politike koja zaslužuje ozbiljan strateški princip”, zaključio je on.
Crna Gora može da se pohvali bogatim koloritom nošnji, a Svečana akademija bila je idealna prilika da se one i predstave. Kako je kazao član Izvršnog odbora Marko Savićević, Crna Gora posjeduje preko 30 muških i ženskih tradicionalnih nošnji.
Folklorni ansambl CG
“Večeras smo vidjeli njih 17, od crnogorske svečane, suknene i nošnji sa primorja naše države. Obuhvatili smo i značajan dio sjevera Crne Gore, crnogorske nošnje koje su nošene krajem 19 vijeka, ali i bošnjačko – muslimanske nošnje kao i mnoge druge. Pokazali smo jedno bogatstvo naše kulture i tradicije kroz narodne nošnje. Srećni smo zbog činjenice da zaista imamo šta da pokažemo”, naveo je on.
Članovi Izvršnog odbora i organizatori Svečane akademije su: Marijana Maja Dakić, Monika Trajčevska, Sanja Savković, Aleksandar Magovčević, Nemanja Madžgalj, Mirsad Ademović, Marko Savićević, Danilo Žurić i Jovica Kaluđerović. Na Svečanoj akademiji učestvovali su KUD “Boka” Tivat,Gusle Maksim Vojvodić.Kaval Štjef Ujkić ,Diple Stevo Čavor ,Pjevačka grupa FA “Crna Gora” Podgorica,Pjevačka grupa AKUD “Mirko Srzentić Podgorica i Pjevačka grupa ANIP “Đurđevdansko kolo” Podgorica. U reviji nošnji predstavili su se FA “Crna Gora” Podgorica, FA “Vila” Podgorica ,Anip “Đurđevdansko kolo” Podgorica ,KUD “Ramadan Šarkić” Tuzi .KUD “Špiro Kaluđerović” Mataguži ,KUD “Bihor” Petnjica ,KUD “Duga” Berane ,AKUD “Mirko Srzentić” Podgorica ,KUD “Plavsko jezero” Plav .FA “Oro” Danilovgrad ,KUD “Crvena stijena” Podgorica,KUD “Duga Montenegro” Podgorica,FA KIC “Budo Tomović” Podgorica ,NVU “Treće doba” Podgorica ,KUD “Igalo” Igalo i KUD “Boka” Tivat.
Pored brojnih članova kulturnih ustanova, Udruženja folklornih ansambala i ljubitelja folklora, Svečanoj akademije prisustvovao je ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Zećir Ramčilović, predsjednik SO Tivat Miljan Marković, predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, predstavnik Bokeljske mornarice, predstavnica Direktorata za kulturnu baštinu ispred Ministarstva kulture, Jelena Petrović i brojni drugi.
U Atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu održana je svečana dodjela godišnjih nagrada „Lideri u turizmu 2024“, na kojoj je Budva proglašena za najbolju ljetnju destinaciju za 2024. Regionalna nagrada je dodijeljena Turističkoj organizaciji (TO) opštine Budva, a primio ju je pomoćnik direktora TO Nikola Kralj, saopšteno je iz TO Budva.
Ovaj značajan događaj, dodaju, okupio je predstavnike turističke industrije iz cijele Srbije i susjednih zemalja, predstavnike Ministarstva turizma i omladine Srbije, stranih ambasada u Beogradu, javne ličnosti, predstavnike kompanija, medija i brojnih lokalnih turističkih organizacija, “sa ciljem da se istaknu najznačajnija dostignuća i doprinosi u turizmu tokom 2024.”.
-Ne moram specijalno da naglašavam, posebno sa ovog mjesta odakle nam dolaze najbrojniji gosti, da je Budva primarno ljetnja turistička destinacija koju već decenijama nazivaju metropolom crnogorskog turizma, da je smještena na najljepšem dijelu Mediterana i da je priroda budvansku obalu darovala nevjerovatnom ljepotom.
Ova nagrada u godini koja je puna poteškoća za nas je od posebnog značaja.
Značajna je i posebna i zbog velikog jubileja jer slavimo 25 godina organizovanja javnog dočeka Nove godine ispred zidina Starog grada, pa koristim ovu priliku da vas sve pozovem da nam ove zime budete dragi gosti u Budvi i da proslavimo zajedno dolazak novog ljeta.
Hvala organizatorima na nagradi, hvala svima onima koji su pratili naše aktivnosti u Budvi i cijenili ono što radimo, sudeći po ovoj prestižnoj nagradi.
Vidimo se ponovo u Budvi-rekao je Kralj kome je nagradu uručila pop pjevačica Ivana Jordan.
Dodjelu godišnjih nagrada za liderstvo u turizmu u godini koja je na izmaku organizovao je portal „Putovanja i turizam”, a u 20 kategorija uručene su nagrade organizacijama, kompanijama i pojedincima koji su ostvarili izuzetne rezultate u turističkoj industriji u regionu.
TO Budva
Budva je proglašena za najbolju ljetnju destinaciju za 2024. godinu, a ostali dobitnici su i Opština Vrnjačka Banja-najbolja wellness destinacija, Olimpijski centar Jahorina za doprinos razvoju zimskog turizma u regionu, Opština Čajetina (Zlatibor) za izvanredan doprinos razvoju turizma Srbije, dok je najbolja turistička manifestacija u 2024. Drinska regata Turističke organizacije Tara-Drina.
Etno selo „Stanišići“ (Republika Srpska) nosi titulu najboljeg etno sela u regionu, a etno selo „Moravski konaci“ najbolje etno selo u Srbiji.
Food & Wine Festival najbolja je gastronomska i vinska manifestacija Beograda, a nagrade je dobilo i nekoliko hotelskih grupacija i pojedinaca.
Laureatima su priznanja uručile javne ličnosti koje su i same realizovale različite projekte i ostvarile izuzetne rezultate u 2024. godini, među kojima su Olivera Jovićević, direktorka portala putovanjaiturizam.com i First media group, lidera u promociji turizma u regionu, IvanTomić, glumac i stendap komičar, Mirjana Purić Karasović, urednica RTS-a i književnica, pop pjevačice Ivana Jordan i Jelena Lalović, televizijski voditelj Mikan Kozomara i drugi.
Dodjela godišnjih nagrada „Lideri u turizmu 2024” i specijalnih priznanja završena je koncertom operske pjevačice Marije Nešić i kamernog orkestra.
Od svih ponuđenih, lokacija pijace omogućava najkvalitetnije korespondiranje skulpture prema ambijentu, odnosno arhitekturi koja će dodatnim preuređenjem ovaj odnos pojačati i istovremeno prema publici, mišljenje je autora spomenika Mirku Komnenoviću, mr Zorana Ivanovića koji se saopštenjem obratio hercegnovskoj javnosti.
Kako ističe, u cilju definitivnog izbora lokacije za postavljanje spomenika, opština Herceg Novi je organizovala i sprovela veoma profesionalnu simulaciju spomenika na više gradskih lokacija.
„Na osnovu uvida u fotodokumentaciju sprovedene simulacije, potvrđuje se apsolutna prednost lokacije na pijaci, koja je i na samom početku realizacije projekta postavke spomenika Mirku Komnenoviću, prepoznata kao najkvalitetnija usled svojih dobrih urbomorfoloških karakteristika“, ističe autor.
Spomenik Mirku Komnenoviću – kompijuterski prikaz
Smatra da će se definitivnim preuređenjem ovog prostora, odnosno transformacijom pijace u trg sa mobilnim tezgama, cijeli projekat realizacije spomenika Mirku Komnenoviću dodatno afirmisati, pri čemu će grad Herceg Novi biti na velikom dobitku, kako u pogledu reafirmacije ove zone grada koja će ga ambijentalno i estetski unaprediti, tako i u programsko-funkcionalnom smislu, budući da će novi koncept organizacije pijace dati mogućnosti multifunkcionalne upotrebe prostora, a samim tim i jačanje aktivnosti iz domena kulturnih dešavanja u gradu, čemu će prisustvo spomenika Mirku Komnenoviću dodatno doprineti.
„Svoj stav bih dodatno potkrijepio važnim podatkom koji se odnosi na određivanje dimenzija standardnih urbanih memorijalnih spomenika (visina figure Mirka Komnenovića je 250cm sa postamentom od 180cm), a koji od svih ponuđenih lokacija svojim atributima u urbanističkom, ambijentalnom, arhitektonskom smislu, te proporcijama i dimenzijama otvorenog prostora (21x26m) zadovoljava jedino lokacija pijace, kao zaokruzen ambijent u kome skulptura prema vajarskim parametrima najbolje figurira“, stav je autora, mr Ivanovića.
I dok se najbrži trkači i trkačice kite medaljama na tronu, skromni junaci iz pozadine “biju svoje bitke” i svojim osmijehom oplemenjuju ovu utrku
Marta iz Stare Pazove, Dunja iz Novog Sada i Danijela iz Vrbasa istrčale su prvi maraton u svom životu i to upravo Bokeški maraton. Bilo je ovo predivno iskustvo za njih, od prevoza vozom, do same trke, tokom koje su upoznale brojne ljude sličnih interesovanja i afiniteta za zdravim načinima življenja.
-Trčanje povezuije ljude, a nas tri smo se upoznale na nekim drugim trkama i odlučile smo da nam prvi maraton bude upravo Bokeški, zato što se trči obalom, uz more, predivan je pogled. Prošle godine sam trčala polumaraton i vidjela sam kakva je ekipa, kakva je energija, kako se ljudi osjećaju poslije trčanja i to mi je bila želja da za kraj godine sredinom decembra istrčimo ovaj maraton, kaže Marta za Boka News. Ističe da je svim učesnicima maratona velika podrška bio Zlatan Lizde iz Splita, koji je uspješno obavio svoj zadatak da bude „pejser“.
-Sa Zlatanom smo se sreli na stazi, više puta smo se obilazili, bio je podrška, jako simpatičan čovjek čije prisustvo nam je pomoglo da se potsjetimo koje vrijeme „jurimo“, objašnjava Marta.
Pejser rodom iz Kotora
Pejs je brzina kojom trkač pređe jedan kilometar, a pejser je trkač koji tokom treninga ili trke održava određenu, unapred zadatu brzinu i tempo. Zlatan Lizde je kao pejser imao važnu ulogu da držeći tokom trčanja u ruci balon sa ispisanim brojem “5:00”, potsjeća ostale trkače na maksimalno vrijeme potrebno da istrče distance od 42 kilometra i pomaže im da uspješno dođu do cilja.
-Kao „pejser“ ja garantujem da će trkači stići na cilj u tom vremenskom okviru od pet sati, da se trkač ne muči sam, treba samo da prati balon na kome je ispisano vrijeme. I ja sam ispunio normu, istrčao sam 42 kilometra za četiri sata i 48 minuta (po mom satu), kaže Zlatan za Boka News. On je četvrti put učesnik Bokeškog maratona. Dolazi od samog početka, a nije ni slučajno, s obzirom da je porijeklom iz Crne Gore.
-Rođen sam u Kotoru, moja pokojna majka je odavde (Bosiljka Drecun iz Ljubotinja). Tata Hasan je bio vojno lice, došao je ovdje, upoznali su se, uzeli, tu sam se rodio, a kad sam imao godinu ipo, preselili smo se u Split i cijeli život sam u Splitu. Kotor je moj rodni grad, a u Budvi i Podgorici imam tetku, rođake i uvijek se radujem kada dolazim u Crnu Goru, kaže Lizde za naš portal.
Zlatan i maratonke iz Srbije
Sada ima 60 godina, a sportom se oduvijek bavio rekreativno, dok je trčanjem počeo da se aktivno bavi tek u svojoj 50. godini. Ovaj Splićanin jedan je od 3.500 trkača iz 52 države svijeta, koji su učestvovali u cijeloj sportskoj manifestaciji i jedan od rekordnih 2700 trkača, koji su u organizaciji triatlon klubova Tivta i Kotora istrčali maraton, polumaraton i štafetni maraton.
Dobar glas se daleko čuje
-Ovo mi je 17. maraton koji sam istrčao, a imam 55 polumaratona iza sebe. Sve ovo je čisto zadovoljstvo, em što nam čini dobro tijelu, zdravo je, em što se upoznajemo, družimo na prekrasnoj fešti na trgu u Kotoru. Svaka čast organizatoru, svake godine raste broj sudionika, vrijeme je super, dosta je trkača, puno volontera. Dobar glas se daleko čuje – ovdašnji narod je divan, ljudi su nas pozdravljali i mahali nam uz stazu po Tivtu i Kotoru. Učesnici su oduševljeni Starim gradom, isto i Tivtom – uslugom i ljubaznošću konobara, osobljem hotela, čistoćom grada, dobrodošlicom domaćina. Kad mi iz Splita dođemo ovdje, uvijek smo puni dojmova – sve nam se sviđa, poručuje pejser Zlatan Lizde.
Volonteri NVO Naša akcija i PK Vjeverica
Najstariji maratonac- Crnogorac iz Subotice
Ova trka bila je divna prilika i za Radovana Radulovića da iz Subotice dođe u svoju rodnu Crnu Goru. Radulović je, kao sedamdesetdvogodišnjak, najstariji maratonac IV Bokeškog maratona. Rodom je iz Podgorice gdje ima kuću i tu često dolazi.
-Trčim maratone redovno, prvak sam Balkana za veterane. I prošle godine sam takođe učestvovao u Bokeškom maratonu. Često dolazim u Crnu Goru, s obzirom da od srednje škole živim u Subotici, gdje sam studirao, radio, osnovao porodicu, kaže Radulović.
Maratonac Miša Nicinger iz Slatine snimio je cijeli tok trke, a snimak će objaviti na svom portalu planinarimo.info.
-Svaki trkač se bori sam sa sobom, ovo je dokazivanje samome sebi. Imam 60 godina i kada odradite taj zahtjevni maraton za manje od četiri sata, to je već samo po sebi takav fenomenalan uspjeh da ne možete ni zamisliti. Prvi put sam na Bokeškom maratonu, snimao sam utrku dok sam trčao od početka do kraja, radio sam intervjue na stazi. Koleginica iz Herceg Novog mi je pomogla i snimila početak trke, a ja ću objaviti kompletan film kao reportažu na svom portal, obećao je Miša, pohvalivši odličan prijem Crnogoraca /Bokelja, kao i izvanrednu ljepotu Bokokotorskog zaliva i njegovog zaleđa.
-Ovo je krasno mjesto. Moj prijatelj Mario Pavičić iz Našica si ja mješteni smo u Tivtu, a uživamo i u Kotoru. Došli smo na četiri dana, a moram vam priznati da je premalo – treba doći na deset dana, želja mi je obići planinarske staze Boke Kotorske, oduševljavaju me okolne planine. Čuo sam da ima “trail” staza za brdsko trčanje, bilo bi lijepo da to doživimo. Već sam upoznao lokalne ljude iz Herceg Novog, Tivta i sada bih već mogao okupiti ekipu za planinarenje za dodatni užitak, kaže Nicinger, koji je pohvalio rad volontera.
-Najviše pohvaljujem volontere, zato što oni stoje duž staze šest, sedam, osam sati, oni se muče za nas i to nije jednostavno – mi imamo svoje bitke, a oni moraju biti stalno nasmijani i na usluzi, skupljaju smeće iza nas…primjećuje Miša.
Grad pripada i pješacima/trkačima
-Svuda u gradovima je problem što nas vozači ne mogu smisliti i budu ljuti što trkači zauzmu grad na nekoliko sati, ali, vidite, grad ne pripada vozačima automobila, nego pripada svim građanima- pješacima, biciklistima, svima koji žive u tom gradu. Ovo je promocija sporta, jeste da smo okupirali grad na nekoliko sati, a vozači moraju biti svjesni toga da zagađuju okoliš 365 dana, ispusnim gasovima, plinovima, teškim metalima, poručuje Nicinger.
Miša i Mario sa bokeškim volonterima
Maratonac koji se bavi vinskim turizmom
Rekreativac Adrijan Grbović iz Cetinja, prošle godine je od Tivta do Kotora istrčao polumaraton, a ovoga puta je uspješno stigao na cilj maratona. Nije bilo lako, kaže, ali vrijeme ih je poslužilo.
-Prelijepo iskustvo, dobra organizacija, puno finih ljudi, vidite i sami, sve u svemu- zdravo je i lijepo je. Bitno je da se trka završi, prošao sam stazu za oko četiri sata i 20 minuta i zadovoljan sam. Bavim se vinskim turizmom – Vinarija Marković kod Cetinja, a trčanje kroz učešće na Bokeškom maratonu bi moglo da bude način da promovišem I ovu djelatnost, kaže Grbović.
Volonteri združenim snagama odradili svojih 100%
Združeni volonteri/volonterke Planinarskog kluba “Vjeverica” i NVO “Naša akcija” odradili su značajan posao skladištenja i izdavanja ličnih stvari-opreme učesnicima i učesnicama trke. Oni su istovarili cijeli šleper sa stvarima, prenijeli ih i po brojevima posložili u fiskulturnoj sali Osnovne škole “Njegoš” na Benovu, odakle su ih zatim ponovo uručivali vlasnicima, kako je ko dolazio na cilj. Pridružile su im se i volonterke Crvenog krsta Kotora. Pored toga, dijelili su okrepu trkačima/trkačicama i sve to uz vedro raspoloženje, druženje i moto: “Boka u srcu”.
Promocija knjige Crni Plat - foto Roko Stjepčević /Boka News
1 od 10
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Promocija knjige Crni Plat
Tivatskoj publici sinoć je predstavljena dugo očekivana publikacija- monografija “Crni Plat- Genius loci Tivta” istraživača povijesti Tivta i Boke Kotorske, Dragana S. Rajčevića.
Multimedijalna sala u Opštini Tivat bila je tijesna da primi brojne Tivćane i goste da čuju istraživanje utemeljeno na četiri decenije dugim terenskim i istraživanjima naučne i arhivske građe koja govori o jednom od najstarijih naselja na Vrmcu, ishodištu današnjeg Tivta- selu Crni Plat.
O publikaciji su govorili izdavač- direktorica Javne ustanove Gradska biblioteka Tivat, profesorica književnosti Vesna Barbić, recenzenti izdanja- prof. dr Boris Ilijanić i prof. dr Ilija Vujačić i autor.
„Kao neko koji je na čelu Gradske biblioteke žeim vas obavijestititi da je ovo naš prvi izdavački podouhvat. Ovaj vrijedan izdavački projekat koji obiluje brojnim podacima, brojnim divnim fotografijama, artefaktima, ali i jednom toplinom pripovijedanju zauzeće počasno mjesto na polici naše zavičajne zbirke koju smo namjerni dalje proširivati i izgrađivati, jer Tivat to zaslužuje, da bude ne samo najmlađi nego i grad sa određenom istorijom koja možda nije dovoljno do sada istražena“ – kazala je direktorica Gradske biblioteke Tivat, Vesna Barbić.
Promocija knjige Crni Plat
Recenzenti izdanja prof. dr Boris Ilijanić istakao je da autor integralno prezentuje svoja saznanja kroz niz naučnih disciplina uz korištenje dostupne istorijske literature posebno arhhivske građe, istorijskim kartama i vedutama. Naglašava profesionalni napor autora kod veoma kvalitetne prezentacije fakata i fotodokumentacije.
„Autor ovo istraživanje oplemenjuje rezultatima vlastih izraživanja gdje se ovom metodom uspješno otkriva i nove istorijske činjice. “Crni Plat- Genius loci Tivta” predstavlja značajno djelo u području istraživanja kulture i baštine Boke Kotorske, a i šire.“ – zaključio je Ilijanić.
Prof. dr Ilija Vujačić podsjetio je da je autor posvećen ovom istraživanju nekih 50 godina, aktivnije od 2017. Istraživao je na dva načina, istražio je prvo izvore, izvore je istražio u arhivama ali je čitao i mnoga dijela iz biologije, archeologije, historije i na taj način je sintetizovao neka znanja ili saznanja drugih autora, s jedne strane, a zatim je terenskim radom, fotografisanjem, ova knjiga ima 687 fotografija, crteža i mapa, 42 izvorna priloga, izvorna priloga koju je on snimio iz arhiva i naravno ima njegovu riječ, dakle nekih 650 strana.
Promocija knjige Crni Plat – prof. dr Illija Vujačić
„Autro kroz cijelu knjigu i njen sadržaj nam poručuje kada je nastao, kako se razvijao Crni Plat, to rodno mjesto Tivta, a da u stvari jednu predpostavku dokaže, da je obrazloži i da nam izloži. I za to mu je trebalo zaista puno strana. Dragan nije ni arheolog, nije ni botaničar, nije ni istoričar, nije etnolog, ali Dragan sažima sva ta saznanja i možda ova knjiga ima prednost ili on ima prednost upravo tu što nije zatvoreno u uskim okvirima neke naučne discipline, već se kreće slobodno od jedne do druge u mrežava saznanja i zato se radi o jednom interdisciplinarnom radu. A zato on ima još nešto, ima jednu prednost, a to je smjelost“ – kazao je Vujačić.
„Mislim da je konačno došlo vijeme da se o istoriji Tivta govori jezikom činjenica. Ja sam uspio da jedan tamni mozaik da sklopim, on je naučno utemeljen, sve te pretpostavke ništa ne dokazuju, to je predlog a konačnu riječ će dati struka. Tivat nema do danas još uvjek ni jedan relevantni podatak o svojoj istoriji“ – kazao je između ostalog autor Dragana S. Rajčević. Više u video prilogu.
Rajčević se istraživanjem prošlosti Tivta, sa posebnom pažnjom koju posvećuje njegovom zaleđu- obroncima Vrmca, bavi od najranije mladosti. Pored brojnih projekata, među kojima se ističu izložba posvećena selu Crni Plat, prikupljanje i analiza dijalektoloških posebnosti tivatskog govora, te istraživanje i izložba o hranjivom i ljekovitom bilju Vrmca, knjiga “Crni Plat- Genius loci Tivta” predstavlja njegovo životno djelo. Iako laik, Rajčević je u svojim istraživanjima sarađivao sa najvećim autoritetima arhivističke struke sa naših prostora i šire, zavrijedivši visoke ocjene relevantnih recenzenata i u smislu donošenja novih naučno relevatnih činjenica koje će biti od značaja budućim istraživačima prošlosti našeg kraja.
Rad na monografiji i štampu djela “Crni Plat- Genius loci Tivta” podržao je Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Tivat kroz program podrške izdavačkoj djelatnosti. Knjiga je štampana u 300 primjeraka.
Moderatorka je bila novinarka Antonela Stjepčević, a veče su muzički obojile profesorice Nevila Klakor- violina, i Bruna Matijević-flauta.
Pala je vlada Olafa Scholza i Nijemci će u veljači na izvanredne parlamentarne izbore. Od 717 članova Bundestaga, 394 njemačkom su kancelaru izglasala nepovjerenje. Scholz se nedavno razišao s jednim od manjih partnera u takozvanoj semafor koaliciji, Liberalima, i to zbog dodatnog državnog zaduživanja
Sam je došao u Bundestag i sam tražio glasanje o povjerenju svojoj vladi. Šesti put u njemačkoj povijesti kancelar je podnio takav zahtjev. Dvojica su tražila potporu, socijaldemokrat Olaf Scholz slijedi primjer trojice koja su željela promjenu.
– Willy Brandt, Helmut Kohl i Gerhard Schröder iskoristili su članak 68. kako bi omogućili nove izbore. Izbori za Bundestag i moj su cilj. Na njima građani mogu odrediti politički smjer naše zemlje, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.
Osamdeset četiri milijuna građana Njemačke suočava se s teškom gospodarskom krizom. Među njima više od sto hhiljada radnika u devet tvornica Volkswagena. Čekaju rezanje plaća i prijete burnim početkom godine.
– Imamo posla s upravom koja je odlučna pronaći samo jedan izlaz iz ove bijede, a to je izbacivanje tisuća kolega na ulicu, zatvaranje pogona i nesigurnost za cijelu regiju, rekao je Thorsten Groeger, pregovarač sindikata UNION IG-METALL.
I njima je u proračunu za 2025. htio pomoći kancelar Scholz. Ministar financija Christian Lindner iz Slobodne demokratske stranke – FDP-a – sklon štednji, odbio je njegov plan, proračun nije prošao, ministar je smijenjen, a vladajuća koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala – nakon gotovo tri godine na klimavim nogama – i službeno se raspala.
– Moju odluku da prekinemo suradnju u koalicijskoj vladi izazvalo je važno pitanje – ulažemo li i kako u svoju zemlju? Moćno i odlučno ili malodušno i očajno?, rekao je Scholz.
Glasanje – samo potvrda očekivanog scenarija.
Od 717 prisutnih zastupnika, 394 je glasalo protiv Scholza, 207 za, a 116 je bilo suzdržano.
– Bez odgađanja obavijestit će federalnog predsjednika o rezultatu glasanja. Time smo priveli kraju naš dnevni red i semafor koaliciju, rekla je Barbel Bas, predsjednica Bundestaga.
Steinmeier sad ima 21 dan da odluči hoće li prihvatiti zahtjev i raspisati prijevremene izbore, kao što je želio Scholz kad je podnio zahtjev za izglasavanje povjerenja njegovoj manjinskoj vladi nakon raspada njegove koalicije lijevog centra početkom studenoga.
Ako Steinmeier prihvati zahtjev, prijevremeni izbori moraju se održati u roku od 60 dana.
Najveću potporu među njemačkim biračima sada uživaju demokršćani – CDU: 32 posto, upola manje SPD. Drugi po potpori je ultradesni, euroskeptični Afd, koji je na regionalnim izborima osvojio istok zemlje i teško porazio SPD.
– Oni skupljaju glasove, pogotovo kod onih koji su nesigurni po pitanju budućnosti. Mislim da je njemačko društvo i Njemačka toliko jako da nikad neće ovisiti o Afd-u ili bilo kojoj drugoj radikalnoj grupaciji, rekao je Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu.
– Ostavljate zemlju u jednoj od najvećih ekonomskih kriza u poslijeratnoj povijesti. Dva je puta Njemačka bila u recesiji dvije godine zaredom. Jednom za vrijeme Gerharda Schroedera, drugi put – Olafa Scholza, rekao je Friederich Merz, predsjednik CDU-a i kandidat za kancelara.
Dva kancelara, člana SPD-a s gotovo identičnim putem do pada vlade. Schroederov manevar prije gotovo dvadeset godina na vlast je doveo Angelu Merkel.
Luka Antwerpen-Bruges najavila je modernizaciju infrastrukture s ciljem smanjenja emisija i buke, uključujući uvođenje obalnog napajanja za kruzere u Zeebruggeu.
Nova tehnologija omogućit će brodovima prelazak na električnu energiju iz visokonaponske mreže, smanjujući tako emisije CO₂ za 98% i čestica za 95%, jer brodovi više neće morati koristiti dizelske generatore, piše Safety4Sea.
Radovi na prvom sustavu obalnog napajanja započet će u jesen 2025. godine. Luka planira postaviti još dvije takve instalacije do 2030., pri čemu se očekuje da će prva biti operativna 2027., čak tri godine prije europske obveze.
Osim obalnog napajanja, Lučka uprava ulaže i u modernizaciju infrastrukture za prihvat kruzera. Planirana je izgradnja novog terminala i preuređenje pristaništa, čime će se unaprijediti iskustvo putnika, smanjiti utjecaj na okoliš i poboljšati prometna povezanost. Putnici će moći izravno s broda prijeći u terminal, čime će se eliminirati potreba za autobusnim prijevozom.
Hrvatska je u 2024. bila među deset ‘najguglanijih’ odredišta za putovanja, odnosno na 10. mjestu, dok je na prvom Turska, objavio je globalni magazin Conde Nast Traveler prema redovnom istraživanju i podacima Googlea o pretraživanju odredišta za putovanja u proteklih 12 mjeseci.
Napominjući kako su tih deset zemalja u 2024. zabilježila najveći porast pretraživanja na Googleu iz godine u godinu, iz tog magazina ističu da to može biti nadahnuće za putovanja i u 2025. godini.
Za Hrvatsku kažu da postupno stječe ugled europskoga turističkog odredišta te da je i “cjenovno pristupačnije odredište za odmor od nekih susjednih zemalja”.
Preporučuju obilazak njezinih otoka, posebice Korčulu, koja im je, kažu iz Condea, omiljena, ali i istraživanje unutrašnjosti zemlje i gurmanske ponude oko Splita ili Zagreba, kao i posjet Dubrovniku okruženom povijesnim zidinama.
Ipak, za plaže u Hrvatskoj ističu da su “pravo mjesto” u zemlji s više od četiri tisuće kilometara obale.
Dalmacija – Biograd n/m – foto Boka News
Na prvom mjestu guglanih odredišta za putovanja u 2024. je Turska, za koju ističu kažu da nije u 2023. bila u top deset, ali se iznova nametnula raznolikošću, baštinom, hranom i hotelima svjetske klase, dok je druga Grčka, koja uvijek nadahnjuje što god putnici odabrali. Treća je Malta, koja je postala, dodaju, otočna hit europska destinacija duboke povijesti i ljepote.
Slijede na četvrtom mjestu Italija, koja “nikad neće dosaditi”, na petom je Egipat, na šestom Portugal, a sedma najguglanija zemlja za putovanje u 2024. je Cipar.
Iza njega su još na osmom mjestu Meksiko, a na devetom Mauricijus, koji su i jedini izvan Europe među top deset zemalja koje su najviše pretraživane na Googleu u 2024. godini.
Nevladina organizacija Mare Mare iz Herceg Novog poklonila je posteljinu za novorođenčad porodilištu u Meljinama. Ova donacija rezultat je predanog rada deset žena koje su učestvovale u radionicama u okviru projekta “Očuvanje nasljeđa i promocija tradicionalnih vještina”.
Predstavnici porodilišta u Meljinama izrazili su zahvalnost na ovoj vrijednoj donaciji, ističući kako će ona doprinjeti kvalitetu boravka beba u toj zdravstvenoj ustanovi.
Glavna sestra ginekološko-akušerskog odjeljenja Miljana Mouhsen je istakla da Porodilište u Meljinama funkcioniše dobro i bez problema, ali bi im dobro došli jastuci, posteljina i peškiri za porodilište. “Rad bi nam olakšala i nabavka špric pumpe, kao i transkutani bilirubinometar (medicinski aparat za neinvazivno mjerenje bilirubina kod novorođenčadi), kazala je Mouhsen.
NVO Mare Mare
Bilo bi humano da ljudi dobre volje, kompanije i organizacije podrže Porodilište u Meljinama donacijom opreme i potrepština za unapređenje njege i boravka najmlađih pacijenata. Pomoć će direktno doprinjeti kvalitetnijoj njezi novorođenčadi i podršci porodicama.
U Porodilištu u Meljinama od početka godine rođeno je 266 beba (bile su četiri blizanačke trudnoće), u oktobru 30 i u novembru 28 beba.
“Naša misija je očuvanje kulturnog nasljeđa kroz praktičnu primjenu starih zanata. Ponosni smo na žene koje su posvetile svoje vrijeme i trud izradi posteljine. Ova donacija porodilištu u Meljinama ne samo da će pružiti udobnost i toplinu novorođenčadi, već i pokazuje kako zajednica može da se ujedini oko plemenitih ciljeva”, kazala je koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Žene koje su učestvovale u projektu, osim što su savladale nove vještine, imale su priliku da se druže i međusobno podržavaju, što je dodatno osnažilo njihov položaj u zajednici. Svaka nit posteljine priča priču o ljubavi i pažnji, utkanoj u svaki šav. Kroz marljiv rad i zajedništvo, žene su stvorile nešto više od posteljine – stvorile su most između prošlosti i budućnosti, simboličan i stvaran u isto vrijeme.
Projekat “ Očuvanje nasljeđa i promocija tradicionalnih vještina” pokazuje kako očuvanje tradicije može imati direktan i pozitivan uticaj na savremeni život, dok istovremeno osnažuje žene i povezuje zajednicu kroz zajednički rad i solidarnost. Tako se u malim radionicama rađa velika priča, gdje svaka nit i svaki šav nose u sebi srce i dušu zajednice, vraćajući nas korijenima i povezujući nas u ljubavi i pažnji prema najmlađima.
Dio sredstva za realizaciju projekta “ Očuvanje nasljeđa i promocija tradicionalnih vještina” koji je realizovan u 2023 godini, opredijelila je Opština Herceg Novi u okviru konkursa raspodjele sredstava za NVO.
Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
