U utorak 10. avgusta oko 18 sati ova Policijska uprava, zaprimila je dojavu o potrebnoj pomoći stranim državljanima na otoku Korčuli, kod uvale Zaklopatica.
Izlaskom na mjesto događaja, policijski službenici su utvrdili kako je 46-godišnji francuski državljanin, oko 16 sati ronio na dah kod uvale Zaklopatica na otoku Korčuli, pokušavajući zaroniti u spilju koja se nalazi na dubini oko 30 metara.
Kako nakon određenog vremena nije izronio, drugi francuski državljanin koji se nalazio u gumenjaku, zaronio je za njim i pronašao ga u besvjesnom stanju. Plovilom Lučke kapetanije 46-godišnjak je prevezen u Vela Luku gdje mu je pružana liječnička pomoć, međutim bezuspješno.
Drugi francuski državljanin prevezen je u KBC Split, gdje je zadržan na daljnjem liječenju.
O svemu je obaviješteno nadležno državno odvjetništvo.
Njemačka će od 11. septembra ukinuti besplatno testiranje na covid-19 ne bi li potstakla kampanju vakcinacijea koja sporo napreduje, odlučili su u utorak vlada i savezne pokrajine
Od toga dana oni koji se ne žele cijepiti moraju platiti test kako bi dokazali da su negativni na covid-19 te mogli ići u kino, restoran ili u sportsku dvoranu. Potvrda o vakcinaciji ili negativan test tražit će se čim stopa zaraženosti bude iznosila 35 slučajeva na 100.000 stanovnika u sedam dana.
Testovi će i ubuduće biti besplatni za sve koji se iz zdravstvenih razloga ne mogu vakcinisati, trudnice i djecu za koju još nema prikladnog cjepiva, navodi se u tekstu prihvaćenom na sjednici na kojoj su učestvovali kancelarka Angela Merkel i šesnaest čelnika pokrajinskih vlada.
Budući da Njemačka sada ima dovoljnu količinu doza za sve građane, “ukinut ćemo besplatne testove od 11. septembra”, obrazložila je savezna vlada. Vlada takođe ističe da se nada da će “stopa procijepljenosti ponovo zamjetno porasti”, ocijenivši da su “svi odgovorni” za poticanje cijepljenja.
Pošto se na vrhuncu kampanje cijepilo više od milijun ljudi na dan, tokom ljetnih praznika ritam vakcinisanja se drastično usporio u Njemačkoj. Oko 52 milijuna ljudi primilo je barem jednu dozu vakcina, ili 62,5 posto stanovništva.
Izložba slika akademskog slikara Gorana Vitanovića “Osmeh je važan” biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u četvrtak, 12. avgusta u 21 sat.
Goran Vitanović rođen je u Beogradu, diplomirao je na Slikarskom odsjeku Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Dragana Jovanovića. Godine 2000. boravi u Solunu na Univerzitetu Aristotelis kao gost-student u klasi profesora Manolisa Janadakisa. Priredio je četiri veće samostalne izložbe i učestvovao na brojnim grupnim izložbama. Crteži i slike Gorana Vitanovića nalaze se u privatnim zbirkama širom svijeta.
Autor se prvi put predstavlja likovnoj publici u Tivtu i tom prilikom izložiće crteže i slike. Izložbu će svečano otvoriti istoričarka I teoretičarka umjetnosti Marija Saičić na platou ispred galerije.
Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) ni nakon skoro dvije godine nije odlučila da li je državna pomoć kompaniji “Adriatic Marinas” iz Tivta u visini od 5,6 miliona eura, koju je ova dobila 2018. godine, bila legalna ili ne.
Iz AZZK na čijem je čelu direktorica Lepa Aleksić, “Vijestima” ni poslije skoro mjesec dana nije odgovoreno na pitanje zbog konkretno čega još nije završen ispitni postupak utvrđivanja moguće neusklađenosti državne pomoći dodijeljenje 2018. preduzeću “Adriatic Marinas” iz Tivta sa Zakonom o kontroli državne pomoći, iako je Savjet AZZK taj postupak formalno pokrenuo još 21. oktobra 2019.
Riječ je o ranije nezabilježenom postupku opraštanja duga za naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (popularne komunalije) “Adriatic Marinasu” za gradnju naselja Porto Montenegro, a koju je prije tri godine donijela bivša vlast u Tivtu. Saglasnost na potpisivanje ugovora za opraštanje obaveza dalo je 17 odbornika DPS u bivšem sazivu SO Tivat, ali je gradonačelnica dr Snežana Matijević pola godine odbijala da potpiše taj aranžman sumnjajući u njegovu legalnost.
Pod pritiskom svoje partije – DPS i njenih čelnika, predsjednika države Mila Đukanovića i tadašnjeg premijera Duška Markovića koji su javno tražili da se aranžman sa Portom što prije potpiše i ta kompanija časti sa 5,6 miliona eura novca građana Tivta, Matijevićka je u ljeto 2018. podnijela ostavku. Njen nasljednik u fotelji gradonačelnika Siniša Kusovac (DPS) je nedugo potom, stavio svoj potpis na kontroverzni aranžman na štetu grada.
Ovo je prvi slučaj gdje je jedan investitor u Crnoj Gori na osnovama koje ne postoje ni u jednom crnogorskom zakonu (površina objekata Arsenala prije 1945. godine, troškovi rušenja objekata, troškvi ekološke sanacije lokacije), oslobođen plaćanja ove dadžbine. Za oslobođenje od dažbina oni su se pozivali na ugovor o prodaji Arsenala iz 2006. koji su potpisali tadašnji vlasnik te kompanije Piter Mank i tadašnji premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović.
Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Milivojem Katnićem do danas nije problematizovalo ovaj slučaj. Isto tako, ni AZZK nije po službenoj dužnosti istraživao opraštanje duga Porto Montenegru, već je to učinio tek nakon što joj se sa traženjem objašnjenja o ovom kontroverznom poslu, u septembru 2018. obratila sama Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.
Agencija ipak do danas nije okončala ovaj postupak, iako joj je Opština Tivat na vrijeme dostavila svu traženu dokumentaciju. U nekoliko navrata AZZK je odlagao rasprave u kojima su argumente za i protiv ovog kontroverznog posla trebali suočiti pravni zastupnici Porto Montenegra, odnosno Opštine Tivat čija aktuelna vlast, koalicije građanskih listi NP-BF-GB, smatra da je postupak opraštanja komunalija Portu bio nelegalan i da taj novac Opštini mora biti nadoknađen.
”Koje su mjere i radnje do sada sprovedene u ispitnom postupku i koje po ocjeni AZZK još treba sprovesti da bi Agencija konačno, donijela zvanično rješenje u ovom slučaju. Konkretno kada (kojeg datuma) je sprovedena posljednja mjera ili radnja u ovom ispitnom postupku?”, pitanja su na koja “Vijesti” od AZZK nisu uspjele dobiti odgovor ni nakon više telefonskih urgencija novinara.
Zaposleni u AZZK prvo su tvrdili da nisu dobili pitanja jer su ona poslata na zvaničnu e-mail adresu koja stoji na sajtu AZZK, a za koju oni kažu da je “ne koriste”, ali odgovori nisu stigli ni kada su pitanja po njihovoj preporuci, proslijeđena i na drugu zvaničnu e-mail adresu sa sajta AZZK. Nisu odgovorili ni kada se može očekivati donošenje konačnog rješenja AZZK o legalnosti državne pomoći pružene preduzeću Adriatic Marinas iz Tivta i da li je AZZK svjesna javnog interesa da ta odluka, kakva god ona bila, bude što prije donesena.
”Smatrate li da je postupanje AZZK u ovom slučaju bilo efikasno i profesionalno i ako da, na osnovu čega kada konačnog mišljenja AZZK nema ni skoro dvije godine nakon pokretnutog ispitnog postupka?”, još je jedno pitanje na koje “Vijesti” od direktorice Aleksić i njenih kolega iz Savjeta AZZK Miodraga Vujovića, Jovane Tošković i Nova Radovića nisu dobile odgovor. Sve njih je 2018. na ta mjesta postavila prethodna DPS-om predvođena Vlada premijera Duška Markovića.
Dogovor Mank – Đukanović koriste i za nova neplaćanja
Nesposobnost AZZK da ni za skoro dvije godine presudi da li je državna pomoć pružena Porto Montenegru kroz opraštanje komunalija vrijednih 5,6 miliona eura bila zakonita ili ne, Opštini Tivat pričinila je i nove milionske probleme.
Poučeni ovim primjerom u kojme su se, za sada bez posljedica, “izvukli” sa uzetih 5,6 miliona eura koji su trebali da pripadnu Opštini i svim građanima Tivta, iz Porto Montenegra su u međuvremenu krenuli u gradnju novog krila tog luksuznog turističkog naselja – Boka Place, opet ne plaćajući komunalije.
Za pet novih luksuznih stambeno-poslovnih zgrada ukupne površine oko 75.000 kvadrata “Adriatic Marinas” je Opštini trebao da plati oko 2,3 miliona eura komunalija. Ipak, za sada nema naznaka da će se to u skorije vrijeme desiti jer se pozivaju na ugovor Đukanovića i Manka, koji je ovom investitoru mimo i tada i sada važećih zakonskih propisa, dao mogućnost da izbjegne plaćanje ukupno skoro 12 miliona eura komunalija. Iako nije platio milionske dažbine jer tvrdi da je na taj način kompenzovao neulaganje Opštine u izgradnju nove infrastrukture na području Porto Montenegra, “Adriatic Marinas” međutim, kao svoja osnovna sredstva koristi novu putnu, vodovodnu, elektro i drugu infrastrukturu na lokaciji bivšeg Arsenala, te na njoj stiče novu poslovnu dobit jer znatno skuplje vodu i struju naplaćuje svojim klijentima. Ta bi infrastruktura inače, čak i ako se potvrdi legalitet opraštanja duga Porta za komunalije od 5,6 miliona eura prema lokalnoj upravi, ipak morala biti vlasništvo Opštine Tivat, a ne te kompanije.
Slučaj MA završen lani, a predati u isto vrijeme
AZZK je inače, tri dana prije donošenje rješenja o pokretanju postupka za ispitivanje zakonitosti dodijeljene džavne pomoći Porto Montenegru, u oktobru 2019, opet pod pritiskom EU, pokrenula isti takav postupak kada je u pitanju bivša nacionalna aviokompanija Montnegro Airlines zbog sporne državne pomoći.
Zanimljivo AZZK je “slučaj MA” riješila za manje od godinu i 3. septembra 2020. (tri dana nakon održanih izbora na kojima je DPS izgubio), donijela odluku da je dotadašnja džavna pomoć MA bila nezakonita i da se ne smije nastaviti, a što je vezalo ruke novoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića da pokuša spašavanje MA. Još interesantnije je što je AZZK u slučaju MA kao problematično i nezakonito, vidio baš ono što je suština slučaja Porto Montenegro-Opština Tivat: oslobađanje privrednog subjekta od njegovih finansijskih obaveza prema državi.
“U ovom slučaju je nesporno da se poreska obaveza pokriva na teret budžeta, to jest na teret svih poreskih obveznika. Radi se o mjeri koja se primjenjuje prema samo jednom poreskom obvezniku i nemoguće je isključiti kriterijum selektivnosti”, piše u odluci AZZK da je državna pomoć MA bila nezakonita.
Slovenija i Portugal, osim što su deo tekućeg trija predsedavanja EU, imaju još nešto zajedničko oboje nose titulu Evropskog regiona gastronomije za 2021.
Program Evropski region gastronomije za cilj ima osnaživanje zajednica, podršku biodiverzitetu, čuvanje nematerijalnog nasledja i uvođenje inovacija kako bi se osiguralo očuvanje recepata, hrane i tradicije.
Titulu može da dobije jedan ili više regiona a Slovenija je jedina država koja ju je ponijela.
U Portugalu je ona pripala regionu Koimbra.
Kako je saopštilo slovenačko predsedavanje EU, kuhinja Slovenije, s obzirom da se ta zemlja nalazi na mjestu na kojem se sreću Alpi, Mediteran, Panonska nizija i Balkan, odražava uticaje sve četiri geografske cijeline.
Teritorija Slovenije podeljena je na 24 gastronomska regiona sa 430 tipičnih sastojaka, jela i pića, navodi se.
Tradicionalna slovenačka kuhinja zasnovana je na cerealijama, svježim mliječnim proizvodima, mesu, ribi, povrću, krompiru, maslinama i pršutu.
Slovenačka kuhinja predstavljena je i u promotivnim poklonima predsedavanja te zemlje EU.
Tako poklon paket sadrži i slovenačke kulinarske specijalitete i kuvar sa receptima za pripremu tradicionalnih jela.
Kako se navodi na sajtu slovenačkog predsedavanje EU, u kuvaru su uglavnom recepti za jela koja se lako spremaju.
Jedino jelo čija bi priprema mogla da pravi problem je potica (rolat sa orasima ili makom), kultni desert bez koga nijedan slovenački praznik nije kompletan.
Ljeto 2021. obilježili su ekstremni vremenski uslovi – suša i požari u južnoj Evropi, Rusiji i Americi, velike poplave u Aziji.
Ekstremne vremenske pojave će se u budućnosti sve češće dešavati.
Vjetar je u ponedjeljak u mnogim krajevima Grčke bio tako slab da nije mogao dalje da raznosi vatru.
No, taj kratak predah za vatrogasce je završio, jer je nastupio novi talas vrućine s temperaturama preko 40 stepeni i situacija u zemlji se opet pogoršala.
Već nedjeljama u Grčkoj bjesne šumski požari, prije svega na sjeveru Atine i na ostrvu Eubeji.
Dok su na kontinentalnom dijelu zemlje požari polako dovedeni pod kontrolu, na Eubeji – i na poluostrvu Peoloponezu, vatra još uvijek gori.
No, i tamo gdje situacija izgleda mirnije, jezgra požara bi ponovo mogla da se razgore.
Mnogi ljudi su izgubili sve. “Ovo je bio raj, sa rijetkim vrstama drveća i divljim životinjama”, priča novinarki Dojče velea (DW) jedan pepelom prekriven mještanin, “a pogledajte sada, kao na Mjesecu, sve je spaljeno”.
Mnogo šume je izgorjelo
Požari u Grčkoj nisu neuobičajeni u vrelim ljetnjim mjesecima – ali razmjere tih požara jesu.
Prema navodima Evropskog informacionog sistema za šumske požare EFFIS, u Grčkoj je do 5. avgusta izgorjelo gotovo dvostruko više šuma nego u godišnjem prosjeku za vrijeme od 2008. do 2020. godine.
Uzroci požara su mnogostruki: nemarno bačena cigareta, komadić stakla koji djeluje kao lupa. Govori se da je bilo i podmetanja požara sa namjerom da se stvori prostor za nove kuće. Velika vrućina podstiče vatru.
Suše, požari i poplave u mnogim djelovima svijeta otežavaju život.
I u drugim sredozemnim zemljama poput Italije, Turske, Sjeverne Makedonije, Bugarske i balkanskih zemalja, vatrogasci već nedjeljama pokušavaju da ugase požare.
Turski predsjednik Erdogan je rekao da je riječ o najgorim požarima u istoriji zemlje.
I u Rusiji je žestoko
Požari bjesne i u Rusiji, na zapadnoj obali SAD i u Kanadi.
U Rusiji je Zavod za zaštitu šuma u ponedjeljak izbrojao 240 požara na ukupnoj površini od 37.000 hektara.
To odgovara površini njemačke savezne pokrajine Baden-Virtemberg.
Posebno je pogođen region Jakutije.
Dim se proširio do dalekog juga zemlje na granici sa Mongolijom.
NASA prenosi da je stigao i do Sjevernog pola. To još nikad nije zabilježeno.
U SAD se vatrogasci u Sjevernoj Kaliforniji bore sa požarom koji je spalio površinu veću od 198.000 hektara.
“To je kao da dolazite sa ratnog područja”, rekao je novinskoj agenciji AFP Tami Kugler koji je pobjegao iz Grinvila i sada živi u šatoru.
Na zapadnoj obali SAD požari nisu rijetkost, ali vrućina sada pogoršavaju situaciju.
Prevruće, previše vetra, previše vlage
Prema aktuelnom izvještaju Svjetskog savjeta za klimu, ekstremne vremenske pojave poput suše će u budućnosti sve češće dešavati.
U istraživanju klime već godinama vlada konsenzus prema kojem je zagrijavanje Zemlje bitno povećalo vjerovatnoću takvih događaja.
Tako topliji vazduh u Sredozemlju može da dovede do toga da vazduh sadrži više vodene pare, te da to dovede do jakih kiša kakve su nedavno pogodile Njemačku i Belgiju.
“Ekstremno vrijeme je sada dio naše budućnosti”, prognozira za DW Levke Kezar, istraživačica klime na Univerzitetu Mejnot u Irskoj.
Sa velikim poplavama se trenutno bore i Kina, indija i Mjanmar.
Višednevne padavine su dovele do velikih poplava u centralnoj kineskoj provinciji Henan, mnogo ljudi je poginulo a stotine hiljada ljudi su ostale bez krova nad glavom.
U Indiji je Monsun bio žešći od svih u posljednjim decenijama.
Samo su klizišta odnijela više od 40 života. U Mjanmaru su se ljudi borili protiv vodenih bujica, u Bangladešu su potopljena sela odbjeglih Rohinja.
I afričke zemlje se bore sa poplavama. Lagos, privredna prijestonica Nigerije, u julu se našao pod vodom. Odvodni sistemi su nedovoljno razrađeni.
U Južnom Sudanu je poplava ugrozila 90.000 ljudi, kako je prije nekoliko dana saopštila Agencija UN za koordinaciju humanitarne pomoći. Hiljade ljudi su morale da se evakuišu.
Kniževno veče autorke Goge Balaban održaće se u petak 13. avgusta 2021. godine u 21 čas na trgu ispred Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša (Cara Dušana 13, Stari grad, Budva). U okviru večeri govoriće se o knjizi Buđenje Boginje Goge Balaban, a učesnice su Kristina Kestner, Tijana Lalović i autorka. Moderatorka večeri biće Marija Balaban.
Knjiga Buđenje Boginje donosi priču o aktiviranju ženske energije, kroz buđenje svjesnosti koja leži u svakom čovjeku. „Da, čovjeku – jer i muškarac i žena u sebi nose žensku energiju“, podsjeća nas Goga Balaban, autorka koja sebe naziva životnim poetom, srećnom ženom, majkom i Boginjom u svom svjetu. Kroz izuzetno zanimljive životne i svakodnevne primjere, Goga nas podsjeća da u svakoj ženi spava Boginja, ali je potrebno toga se podsjetiti. Svako se podsjeća na drugačiji način, a autorka daje niz preporuka, vježbi, sugestija koje mogu pomoći na tom putu. Nesebično djeli svoja iskustva i daje primjere mnogih žena i muškaraca koji su u njenom Curriculum Vitae centru tokom prethodih pet godina stekli razne uvide i osvjestili suštinu svog bića.
Knjiga podsjeća ženu, ali i muškaraca da uloga dame ne treba da bude ni uloga Ratnice ni uloga Robinje, već da će svoje pravo mesto svaka žena osjetiti kada se poveže sa svojom karlicom i u njoj oseti životnu energiju. „Buđenje Boginje nije knjiga napisana samo ženama. Napisana je za sve one koji žele da u sebi probude dio koji čeka da bude obožavan i voljen. Svi posjedujemo taj dio, zato što smo iskrice Božanstva. A Božanstvo je čista ljubav i svetlost”, kaže Goga Balaban. Kako se budi Boginja i ko je ona, zašto je samo organski čovjek srećan, kako nam sve intucija pomaže (jer svi je imamo!), kako nas strahovi skreću sa puta i zamagljuju nam vid, koliko nam u rješavanju svakodnevnih izazova može pomoći kreativnost koja je svojstvena ženi i zašto je ljubav glavna stvar – samo su neke od tema koje kroz realistične priče, humor i na neposredan način prenosi Goga Balaban, i o kojima će biti riječ tokom književne večeri u Budvi.
Vlada Crne Gore nije uvrstila u budžet za 2021. godinu ranije očekivani prihod od 100 miliona eura od davanja u koncesiju aerodrome u Tivtu i Podgorici. Svjesni da su u aktuelnim uslovima krize, takva očekivanja nerealna bar za sada, crnogorski aerodromi će i dalje ostati u državnom vlasništvu.
Podsjetimo, još početkom 2019. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, tadašnjeg ministra Osmana Nurkovića namjeravalo je da administrativnim metodama i bez obeštećenja vlasnika riješi sporna imovinska pitanja oko zemljišta Aerodroma Tivat i da otkloni jednu od zamjerki kritičara vladine namjere da aerodrome da pod koncesiju – neriješena svojinska pitanja nad nekretninama. Podaci katastra pokazuju da su u to vrijeme, sa nekretnina na kojima se nalazi Aerodrom Tivat, izbrisani tereti/zabilježbe brojnih sudskih sporova koje su privatni vlasnici pokrenuli protiv države, tražeći pravedno obeštećenje za imovinu koja im je izuzeta 50-tih i 60-tih godina prošlog vijeka.
I pored brisanja tereta sa dijela zemljišta Aerodoroma Tivat, i dalje traje više sudskih postupaka koje su pokrenuli privatni vlasnici. Prema našim saznanjima vlasnicima kojima je država oduzela imovinu bez naknade, kažu da im je sada ponuđeno mnogo više novaca za obeštećenje nego prije par godina.
Za sada nije poznato na koji način i iz kojih sredstava država namjerava da obešteti vlasnike zemlje koju ona namjerava dati u koncesiju.
Opština Tivat je 2017. neposredno nakon što je premijer Marković najavio koncesije, ostala bez milion kvadrata – svojih 486 hiljada na aerodromu i još 44.700 kvadata na kojima je Opština bila suvlasnik sa privatnim licima. Sve je to prepisano na državu, a tadašnja lokalna uprava Tivta u međuvremenu nije preduzela ništa da pokuša da zaštiti svoju, na desetine miliona eura vrijednu imovinu.
Nova lokalna valast u Tivtu koju predvodi građanska lista Narod Pobjeđuje, obećala je da će prvi posao biti restitucija oduzete privatne imovine građanima Tivta, ostaje da vidimo…
Tradicionalna manifestacija – fešta nad feštama „Bokeljska noć 2021“ održaće se i ove godine online, putem youtube kanala i društvenih mreža JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, 21.avgusta od 21 sat.
Obzirom na mjere koje pripisuje Ministarstvo zdravlja, u borbi protiv pandemije koronavirusa, ovo je jedini način da se ne prekine visevjekovna tradicija.
U produkciji kotorskog Kulturnog centra u toku je snimanje dokumentarnog filma čiju režiju potpisuje Dušan Vuleković.
Prisjetićemo se ranijih fešti, kako se rađaju ideje za dekoraciju barki, koliko Kotor ima meštara koji su već decenijama dio ove veličanstvene manifestacije…
Nemogućnost ostvarivanja dubljeg kontakta između aktera i posmatrača, osim onog virtuelnog i na distanci, dovele su do radikalnih promjena ne samo Bokeljske noći nego i većine kulturnih programa, a mi smo i ovoga puta našli način da dopremo do publike, te da se na svojstven način nosimo sa ovom situacijom.
U Crnoj Gori potvrđeno je još 332 novopozitivnih slučajeva infekcije korona virusom i to 291 među građanima Crne Gore i 41 među turistima koji borave u našoj državi, objavio je Institut za javno zdravlje Crne Gore. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljena je smrt pacijenta iz Kotora (87), povezana sa Kovid-19 infekcijom.
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
69
69
Budva
39
11
50
Herceg Novi
33
3
36
Nikšić
23
2
25
Tivat
21
21
Kotor
18
2
20
Bar
17
5
22
Bijelo Polje
14
14
Ulcinj
13
16
29
Cetinje
10
10
Rožaje
9
2
11
Pljevlja
7
7
Danilovgrad
5
5
Berane
3
3
Tuzi
3
3
Žabljak
2
2
Plav
1
1
Andrijevica
1
1
Kolašin
1
1
Plužine
1
1
Gusinje
1
1
Ukupno
291
41
332
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za jučerašnji dan je iznosio 9,95%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.637.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 145 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 2.926. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 104.264”, navode iz IJZ.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
