U Francuskoj će od danas svakodnevne aktivnosti poput odlaska na kavu ili vožnje vlakom biti dopuštene samo onima koji pokažu potvrdu da su se cijepili, preboljeli COVID-19 ili imaju negativan nalaz na koronavirus jer na snagu stupa kontroverzna mjera koja je izazvala masovne prosvjede u zemlji.
Stroža pravila, uključujući obvezno cijepljenje svih zdravstvenih radnika do 15. septembra, bit će na snazi do sredine studenog i primjenjivat će se na sve punoljetne osobe.
Tinejdžeri u dobi od 12 do 17 godina morat će imati takvu potvrdu od 30. rujna.
Restorani, međugradski autobusi, avioni, sajmovi i zdravstvene ustanove samo su neka mjesta na kojima će se morati pokazati digitalna zdravstvena propusnica koja je od sredine srpnja već potrebna za odlazak u kino, muzej ili na veći događaj.
No ministar zdravstva Olivier Veran rekao je za list Le Parisien u nedjelju da neka pravila neće biti stroga kako je planirano, poput valjanosti negativnog testa do 72 sata umjesto 48. Samostalno testiranje također je moguće pod uvjetom da se provede uz nadzor liječnika.
Prosvjed protiv mjera za vikend je privukao više od 200.000 ljudi. Masovni prosvjedi održavali su se svakog vikenda otkako je predsjednik Emmanuel Macron najavio promjene sredinom srpnja kako bi se zaustavio porast broja zaraženih koronavirusom.
Od 67 milijuna stanovnika Francuske oko 63 posto ih je primilo barem jednu dozu cjepiva. Više od pola ih je potpuno cijepljeno.
Kotoranin S.S. (19) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se jutros, dogodila u Perastu, saopšteno je iz OKC-a Uprave policije.
Nesreća se kako su kazali, dogodila oko 5 sati i 30 minuta.
“Do saobraćajne nesreće došlo je, kada je iz za sada nepoznatih razloga. S.S. koji je upravljao motorom, izgubio je kontrolu nad vozilom i pao”, kazali su.
Zbog uviđaja saobraćaj na toj dionici puta bio je u prekidu do 8 sati i 5 minuta.
Ugostitelji Crne Gore održaće danas u Podgorici od 15 sati protest na Rimskom trgu od 15 sati, posljednjih epidemioloških mjera koje su donijele zdravstvene vlasti u zemlji. Istovremeno će prottestna okupljanja biti održana u još nekoliko gradova.
Milena Vujović iz NVO Ugostitelji Crne Gore kazala je da će protesti trajati sve dok zdravstvene vlasti ne otpočnu dijalog sa ugostiteljima, to jest dok se ne revidiraju mjere. Za početak će protesti trajati sedam dana, a javnost će o daljim koracima biti obaviještena.
“Naglašavam da ne radimo antikampanju protiv vakcinacije, protesti su usmjereni na one mjere koje se tiču toga da je vakcinacija za ugostitelje obavezujuća, što nije slučaj sa javnim sektorom, recimo veliki zdravstvenih radnika se nije vakcinisao”, poručila je Vujović u Jutarnjem programu TVCG.
Tokom protesta, kako je kazala, objekti će i dalje biti otvoreni, navodeći da veliki broj njih neće poštovati mjere.
Ona je pojasnila da Udruženje broji oko 6.000 članova, a da je oko 80 odsto njih tražilo organizaciju protesta.
“Mi od početka epidemije smatramo da protesti nijesu rješenje, ali ovog puta nijesmo imali razumijevanje institucija pa smo morali da organizujemo proteste”, kazala je Vujović.
Pojasnila je da se stranci čude što im ugostitelji traže potvrde za unutrašnjost objekata, iako im nikakve potvrde nijesu bile potrebne prilikom ulaska u zemlju.
Olimpijski plamen ugašen je 8. avgusta u Tokiju, čime je označen kraj Olimpijskih igara 2020, na kojima je učestvovalo oko 11.000 sportista, u jeku pandemije korona virusa zbog koje je publici bio zabranjeno prisustvo takmičenjima.
Igre su završene svečanom ceremonijom pod nazivom “Svetovi koje delimo”.
Predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah (Thomas Bach) rekao je zatvarajući takmičenje da su Igre donele svijetu nadu tokom pandemije.
“Prethodnih dana oduševljavali ste nas vašim sportskim dostignućima i izvrsnošću, stvarali ste magiju ovih Olimpijskih igara, zato što ste stajali u solidarnosti. Takmičili ste se žestoko ali ste živeli zajedno pod istim krovom i to je snažna poruka solidarnosti i mira. U ovim teškim vremenima vi ste dali najdragoceniji poklon svijetu i nadu”, naveo je Bah.
On je dodao da se “sport vratio na glavnu pozornicu”.
“Milijarde ljudi širom svijeta ujedinile su emocije. To nam daje nadu i vjeru za bolju budućnost. Japanski narod može da bude ponosan na sve što je uradio, u ime sporista hvala Tokio, hvala Japan”, rekao je Bah.
Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara počela je unošenjem japanske zastave na stadion i izvođenjem himne domaćina. Posle nosioca zastava, na teren Olimpijskog stadiona izašli su sportisti, predstavnici reprezentacija učesnica.
Kada su sportisti izašli, ispaljen je vatromet, a iznad stadiona pojavili su se olimpijski krugovi, posle čega je počeo muzički i plesni program.
Posle toga guvernerka Tokija Juriko Koike predala je olimpijsku zastavu predsedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta, a on gradonačelnici Pariza En Idalgo, gradu domaćinu narednih Igara 2024. godine.
Video zapisom je zatim predstavljen Pariz uz učešće BMX biciklista koji su se vozili gradom, a na Ajfelovom tornju viorila se velika zastava domaćina Igara 2024.
Sa prepunog pariskog Trokadera uključili su se osvajači medalja iz Tokija, predsednik Francuske Emanuel Makron je pozdravio sve u Tokiju uz olimpijski moto – “Brže, više, jače, zajedno”.
Olimpijske igre počele su 23. jula, godinu dana kasnije od planiranog i održane su bez prisustva publike zbog pandemije korona virusa.
Najbolji plasman na tabeli medalja ostvarili su takmičari iz Sjedinjenih Američkih Država sa 39 zlatnih medalja, jednom više od Kine.
U Crnoj Gori će i narednih dana biti tropske temperature. Prema najavama meteorologa sutra će najviša dnevna temperatura biti 39, a u utorak 40 stepeni.
“U ponedjeljek će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno moguća je jutarnja magla. Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera”, objavljenju je na sajtu Hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće od 11 do 24, najviša dnevna od 30 do 39 stepeni.
Prognoza za utorak 10. avgust
U utorak će u Crnoj Gori biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme.
“Poslijepodne, prvenstveno u planinskim predjelima na sjeveru, moguća je rijetka pojava kratkotrajne nestabilnosti. Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, najčešće zapadnih smjerova”, prognoziraju meteorolozi.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 12 do 25, a najviša dnevna od 29 do 40 stepeni.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) dijagnostikovale su 279 novopozitivnih slučajeva infekcije kovidom 19 i to 242 među građanima Crne Gore i 37 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod obolijevanja od COVID-19 infekcije.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 07.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3642 uzoraka na novi koronavirus”, navodi se u saopštenju.
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
53
2
55
Budva
41
13
54
Nikšić
25
25
Bar
24
1
25
Ulcinj
15
7
22
Herceg Novi
13
5
18
Tivat
11
5
16
Bijelo Polje
13
13
Kotor
11
11
Berane
9
2
11
Cetinje
7
7
Rožaje
4
2
6
Pljevlja
5
5
Plav
4
4
Petnjica
2
2
Tuzi
2
2
Gusinje
2
2
Danilovgrad
1
1
Ukupno
242
37
279
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 07.08.2021. godine je iznosio 7,66%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1635.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 72 pacijenta.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2602.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 103 722.
Monografija “Lica mog vremena” autora poznatog tivatskog profesionalnog fotografa Duška Miljanića, promovisana je ovog vikenda na festival “Purgatorije” u Tivtu.
Ova neuobičajena publikacija koja sadrži majstorske fotografije jednog od trenutno najboljih crnogorskjih profesionalnih fotografa i zanimljive tekstove o tim ličnostima, posvećena je pravim Tivćanima i gradu koji je ostao u njihovim uspomenama.
Foto dio monogadfije čini oko šezdeset portreta, a veći dio njih tivatska publka je imala prilike da vidi na posebnoj izložbi koja je upriličena novembra prople godine, u sklopu ovog multimedijalnog Miljanićevog umjetničkog poduhvata.
“Izložba porteta je trajala skoro dva mjeseca, a ova knjiga je kontekstualizacija cijelog projekta. Dok je trajala izložba, dobijao sam brojne zanimljive poruke, mejlove, čak i eseje. Poruke su išle od toga da se sa izloženih fotografija može osjetiti duša sugrađana koje sam fotografisao, sva njihova živopisnost i ono zašto ti ljudi jesu baš oni koji čine ovaj grad. Jedna gospođa mi je napisala da su “fotografije stoliko maestralno i precizno dočarale karakter ličnosti da sam u trenu, kad sam stala ispred fotografije braće Čelanović, nekontrolisano izgovorila: Dobro jutro gospodo!“- kazao je autor, Duško Miljanić, obraćajući se brojnoj publici u auditorijumu scene Atrijuma Buća-Luković.
On je kroz ovaj multimedijalni priojekat uspio da uz relativno malo riječi i veoma izražajne fotografije znamenitih Tivćana i ljudi koji su obilježili nekoliko posljednjih desetljeća u tom gradu, fenomenalno prikaže tranziciju Tivta iz malog, uspavanog primorskog gradića u aktuelni vrlo živi i posjećeni internacionalni turistički centar Mediterana sa famom okupljališta svjetskog džet-seta. Koliko je ta transformacija donijela Tivtu, ali i kroz globalizaciju i industriju užitka i zabave, oduzela mu one njegove autentičnosti i originalnog šmeka, odnosno opuštenog pređašnjeg načina života ovog mjesta kojeg su poznavali samo pravi Tivćani među kojima i Duško Miljanić, monografija “Lica mog vremena”, nepogrešivo i bjelodano otkriva svakom ko zaviri među njene korice.
sa promocije / foto D.Redžo
Miljanić je kazao da je dok, je snimao svoj sugrađane, sa njima nerijetko provodio i po nekoliko sati, družeći se i uživajući, slušajući njihove price i upijajući pravu domaću, tivatsku atmosferu gostoprimstva i autentičnog lokalnog života, a što mku je kaže, bio poseban dodatni užitak i benefit ovog stvaralaškog procesa. Posebno se zahvalio svima koji su mu pomogli u realizaciji tog projekta, Ministarstvu kulture i Opštini Tivat koji su ga je podržali i Centru za kulturu Tivat koji je izdao monografiju.
“Duško pri fotografisanju portreta koristi jednu vrstu lažne pozadine, rama koji na neki način izdvaja portret od okruženja, ali je upravo taj ostatak okruženja koji se vidi mimo pozadine, jednako važan. Važan je jer daje kontekst koji se na fenomenalan način spaja sa portretisanom ličnošću, a pogotovu sa onim kratkim tekstom koji je izvučen iz intervjua. Isto je to urađeno sa mnoštvom jednostavnih, simboličkih, uvodnih snimaka koje na neki način kontekstualizuju njihova interesovanja, svari koje oni pominju u intervjuima i koje su njima važne.”- istakao je, govoreći na promociji monografije, profesior Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, Lazar Pejović.
“Upotreba te lažne pozadine koja ne izdvaja portret iz ambijenta, već ga još više fiksira i utapa u ambijent dajući portretu dostojanstvo studijskog portreta besprekorno osvetljenog sa snažnim akcentom na psihologiju, na karakter, na autentičnost, a opet zadržavajući okolni ambijent – mislim da je taj postupak izvanredno uspio i to je ono što ovaj rad izdvaja od sličnih stvari i uspostavlja gotovo jedinstvenu, autentičnu metodu koja je u funkciji osnovne ideje.“-naglasio je Pejović.
Direktor Centra za kulturu Tivat professr Neven Staničič naglasio je da Tivat ima plejadu profesionalnih fotografa i bogatu istoriju kada je u pitanju ta vrsta umjetnosti i dokumentaristike, ali da je Duško Miljanič prvi od njih koji objavljujue ličnu monografiju i kroz nju daje lični pogled na jedan grad i jedno vrijeme.
„Tu su i brojni tekstovi uklapani u ovu priču, čime je njegov autorski doprinos izraženiji. Ovo su ljudi Duškovog djetinjstva, to su Tivćani raznih zanimanja koje je Duško zapazio, a bilo je puno njih koji se nisu mogli naći u knjizi zbog raznoraznih okolnosti, protoka vremena, pandemije i svega ostalog, pa tako u knjizi na žalost, nemamo našu pjesnikinju Maju Parfiljevu.“- kazao je pored ostaloga, Staničić.
U programu je učestvovala glumica Dubravka Drakić koja je čitala djelove iz knjige i muzičarka i vokalna solistkinja Anita Popović koja je evocirala sjećanja na Maju Perfiljevu i otpjevala svoju pjesmu „Karavani putuju“ komponovanu na Majine tekstove.
Drugi avion u vlasništvu nacionalne aviokopmanije Crne Giore Air Montenegro, tipa „embraer E195“, registarskih oznaka 4O-AOB, u subotu poslijepodne vratiuo se iz Bratislave gdje je prefarban i na njemu obavljeni posljednji servisni radovi, kako bi se i ovaj vazduhoplov tokom naredne nedjelje uključio u redovan saobraćaj.
„Bravo“ kako ga popularno nazivaju u Air Montenegru će se tako za koji dan na redovnim linijama te kompanije pridružiti „Alfi“, odnosno avionu istog tipa koji nosi registarske oznake 4O-AOA a sa kojim je Air Montenegro 1.juna i počeo da leti u čarteru kao nova aviokompanija, odnosno 10.juna otvorio svoj redovan saobraćaj.
Oba ova aviona su korištena u floti nekadašnje crnogorske nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines, ali su morali biti prizemljeni od kraja decembra prošle godine kada je MA i prestao sa saobraćajem zbog nagomilanih dugova. Vlada Crne Giore je par mjeseci kasnije, za 21 milion dolara, kupila ova dva E195 od njihovog vlasnika, američke koroporacije GECAS koja je ta dva aviona prethodno godinama iznajmljivala Montenegro Airlinesu.
„Bravo“ koji se sada vraća u soabraćaj pod oznakama novog nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro, proizveden je 2009. godine u fabrici brazilskog proizvođača aviona „Ebraer“ u gradu Sao Hose dos Kampos, i u maju te godine je poletio u floti Montenegro Airlinesa. Avion je kapaciteta 116 sjedišta, a nakon instalacije novih motora i drugih neophodnih radova za vraćanje aviona u tzv.plovidbeno stanje, poslije višemjesečnog prizemljenja u Podgorici, „Bravo“ je 22.jula obavio prvi kraći probni let nad Crnom Gorom, da bi četiri dana kansije odletio na konačan servis i farbanje u Bratislavu odakle se u subotu popodne vratio u Podgoricu.
Vraćanjem „Brava“ u operativnu upotrebu, Air Montenegro će imati znatno fleksibilniju i lakšu poziciju nego do sada kada je raspolagao sa samo dva aviona: sopstvenom „Alfom“ i jednim od njemačke kompanijue German Airways po tzv. ACMI aranžmanu (aircraft, crew. maintenance, insurance – avion, posada, održavanje, osiguranje) iznajmljenim avionom tipa „embraer E190“. Upravo je ispadanje iz saobraćaja njemačkog E190 (D-ACJJ) 30.jula na aerodromu Beograd, stvorilo velike probleme u odvijanju saobraćaja Air Montenegra i veliko nezadovoljstvo putnika koji su ostali po aerodromima u Beogradu i Tivtu, a za koje je ta kompanije tek predveče tog dana uspjela da obezbjedi transfer do konačnog odredišta iznajmljenim avionima Air Serbie. D-ACJJ se još nije vratio u saobraćaj a umjesto njega je German Airways u Crnu Goru na raspolaganje Air Montenegru poslao drugi svoj avion registracije D-AWSI koji od tada nesmetanio leti na linijama crnogorskog avioprevoznika. Sve su prilike da će njemački avion i pored povratka „Brava“ u saobraćaj i dalje ostati u najmu Air Montenegra, makar do završetka špica ove turističke sezone, upravo da bi nacionalnoj aviokompaniji obezbjedio potrebnu fleksibilnost u slučaju bilo kakvih problema sa njenim avionima.
Inače, Vlada Crne Gore je 24.juna dala zeleno svjetlo kompaniji Air Montenegro da iz sredstava svog osnivačkog kapitala za iznos od 5.360.510 eura, od brazilske banke BNDS otkupi još jedan – treći avion tipa „embraer E195“ registarske oznake 4O-AOC. I taj avion , popularni „Charlie“ je od svog izlaska iz fabrike u Brazilu u julu 2010. letio u floti bivše nacionalne aviokompanioje Montenegrio Airlines koja ga je kupila na kredit, ali ga nije do kraja otplatila. Zbog toga će Air Montenegro otkupiti ovaj avion od Brazilaca, plaćajuči iznos od 5,3 miliona dolara u tri jednake godišnje rate koje dospijevaju početkom naredne, odnosno 2023. i 2024.godine.
Zatvaranje i dodjela nagrada na Festivalu u Herceg Novom
U Herceg Novom sinoć je završen 34. Filmski Festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival a nagradu (Grand prix) – Velika zlatna mimoza osvojio je film “Oaza” reditelja i scenariste Ivana Ikića.
To je odlučio žiri u čijem su sastavu: Tanja Bošković (predsjednica), Petar Božović, Sali Saliji, Andamion Murataj i Ivan Salatić (članovi).
Oni su kazali da film “Oaza” na hrabar i filmski inovativan način otvara jedan svijet često zapostavljen i sklonjen od očiju društva.
“Oaza je film koji nas je duboko dodirnuo vodeći nas kroz ljubavni trougao štićenika doma za mentalne poremećaje i njihovog surovog okruženja u kome se oni bore za svoju slobodu da vole i da budu voljeni”.
Filmu je pripala novoustanovljena nagrada – plaketa Zoran Živković.
Zatvaranje i dodjela nagrada na Festivalu u Herceg Novom
Zlatna mimoza za režiju dodijeljena je rumunskom reditelju Radu Judeu za film “Baksuzni kres ili luda pornografija”. Priznanje je, po mišljenju stručnog žirija, dodijeljeno zbog bogatstva filmskog jezika u rješavanju odvažne, ali relevantne teme, istraživanjem neudobnih teritorija sa prepoznatljivom autorskom rukom, dajući snažnu izjavu za današnje društvo.
Zlatna mimoza za najbolju žensku ulogu pripala je Yilki Gashi za ulogu Fahrije u filmu “Košnica”, za “izvanredno snažan performans portretisanja glavnog ženskog karaktera, koji prevazilazi sve barijere traumiziranog i konzervativnog društva, u priči koja istinito oslikava sudbinu žena u posljeratnom periodu”.
Erđanu Kesalu je za ulogu doktora Kemala u filmu “Potencijalni kandidat” pripala Zlatna mimoza za najbolju mušku ulogu.
Direkcija 34. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival i Centar film Beograd dodijelili su nagradu “Milan Žmukić”, za poseban doprinos afirmaciji festivala, filmu “Pucnji u Marseju” reditelja Gordana Matića.
Nagrada “Živko Nikolić” za specijalni doprinos filmskog izrazu dodijeljena je direktoru fotografije Savu Jovanoviću, “zbog osobenog filmskog izraza primijenjenog u kompletnom stvaralačkom opusu”.
Žiri studentske takmičarske selekcije festivala, u sastavu Marija Nikčević, Vuk Vuković i Igor Bošnjak, dodijelio je “Zlatnu mimozu” za najbolji studentski film ostvarenju “Velika dostignuća”, u režiji Nikole Vučinića, studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
Specijalno priznanje žirija pripalo je filmovima “Tišina”, u režiji Mirune Minculescu sa Nacionalnog univerziteta za pozorište i film “I.I.Caragiale” u Bukureštu; i filmu “Pas i vetar” u režiji Jovane Marković sa Fakulteta za medije i komunikacije u Beogradu.
Večerašnji program uveličao je nastup Gradske muzike i mažoretki Herceg Novi a vodila ga je glumica Dubravka Drakić.
Nakon dodjele nagrada uslijedila je projekcija filma Anet Leosa Karaksa koji je premijeru imao na ovogodišnjem festivalu u Kanu gdje je dobio i nagradu za režiju.
Producent filma “Oaza” Milan Stojanović kazao je da je ovo bio jedan od rijetkih festivala gdje su mogli da putuju sa glumcima.
„Publika nas je super primila, veče je bilo dirljivo tako da odlazimo punog srca. Činjenica da sad film dobija publicitet nam čini posebno zadovoljstvo i daje nam utisak da smo uspjeli“, kazao je on.
Glavna ambicija im je, kako kaže, da bace svjetlost na ljude koji nijesu u centru pažnje, oni su od rođenja skrajnuti u domovima koji su daleko od očiju javnosti i ovaj film služi da te ljude stavi u prvi plan.
Rad sa ovim glumcima je, ističe, bio još lakši i ljepši nego rad sa profesionalnih glumcima.
Kaže da je film „Oaza“ jedan od njihovih najboljih ostvarenja i vjeruje da će živjeti još dugo.
Izvršna direktorica filmskog Gordana Porobić Krcunović večeras je kazala da je početak bio nespretan te da su napravili jednu grešku.
“Za neke je ta greška bila neoprostiva a mi smo je iskoristili da pokažemo da je fukncija umjetnosti i kulture da pruža otpor politizaciji, da mijenja svijet i da umjetnost pobjeđuje”, kazala je ona.
Ona je zahvalila svima koji su učestvovali u realizaciji Festivala.
Mnogi dijelovi svijeta posljednjih sedmica se bore sa razornim požarima, a Balkan je među onima koji su najteže pogođeni. Vatra je progutala ogromna područja u Turskoj i Grčkoj, odnosi i živote ljudi, dok požari, u nešto manjem obimu, haraju i Sjevernom Makedonijom, Kosovom, BiH i Hrvatskom.
Razlog je jasan – zemlje regije ovog ljeta bilježe jako visoke remperature, a u nekima su registrovane najveće vrućine ikada. U Grčkoj je, tako, izmjereno 46,3, a u Turskoj 49,1 stepeni Celzija, a upravo u te dvije države bjesne najteži požari, koji se, uz pomoć vjetra, ubrzano šire.
Veliki broj eksperata složno tvrdi da su ovi požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje užurbano mijenjaju uslove života na našoj planeti, pa tako i na Balkanu, koji, sudeći prema izjavama klimatologa iz regije, ljeta poput ovog koje jedva preživljavamo, ali i još gora, čekaju i u godinama koje slijede.
Krešo Pandžić, klimatolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, tvrdi da su juni i juli ove godine statistički bili znatno topliji od višegodišnjeg prosjeka od 1981. do 2010. godine, uz češća ekstremno topla razdoblja koja utiču na zdravlje ljudi.
Velike poplave i sve češća i duža razdoblja suše
„Klimatski scenariji predviđaju porast učestalosti toplinskih valova na području jugoistočne Evrope u narednim godinama odnosno desetljećima, ovisno o scenariju emisija stakleničkih plinova“, tvrdi Pandžić, koji upozorava na posljedice koje će izazvati visoke temperature.
No, vreline su samo dio promjena, a može se reći i – manji dio problema – pošto će visoke temperature nužno uzrokovati čitav niz ekstremnih pojava i vremenskih nepogoda koje na našim prostorima dosad nisu bile uobičajene.
Jedna od njih je, tvrdi Pandžić, pojava pijavica, koje će svojom snagom sve više ličiti na tornada koja haraju Sjevernom Amerikom.
Ljeto – foto Boka News
„Općenito se u godinama koje su pred nama predviđa porast učestalosti i jačine ektremnih vremenskih i klimatskih pojava u svim godišnjim dobima kao što je porast jačine oborine što može izazivati osobito bujične poplave, a istovremeno mogu se očekivate sve češća i dulja sušna razdoblja osobito ljeti kada je isparavanje zbog povišene temperature zraka izraženije nego zimi. Sve su češće pojave razarajućih atmosferskih vrtloga – pijavica – kako na kopnu tako i moru, čija se razorna moć sve češće može usporediti s tornadom čija je pojavnost daleko najizraženija na području Velikih ravnica u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se ‘sukobi’ izrazito topao i vlažan zrak iz Meksičkog zaljeva s razmjerno suhim i toplim ali po visini hladnijim zrakom Velikih ravnica“, kaže Pandžić.
Previsoka emisija plinova
Upozorenja za ekstremno visoke temperature postale su uobičajene i za Srbiju.
„Proces klimatskih promena, ili bolje reći, globalnog zagrevanja, iniciran je previsokom emisijom stakleničkih gasova, koja se povećava i donosi veoma loše posledice na atmosferu, okeane, morski led, kontinetalno kopno, led i sneg. Tople klimatske zone se šire ka polovima i u visinu. Na našim geografskim širinama temperatura raste 1,5 stepeni na trideset godina, ukupna godišnja količina padavina skoro da se i ne menja, s tim da se broj kišnih dana smanjuje, a intenzitet padavina tokom padavinskih epizoda raste, što je u saglasnosti sa povećanjem temperature, jer topliji vazduh prima više vodene pare”, pojašnjava Goran Pejanović, pomoćnik direktora Nacionalnog klimatskog centra u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije.
“Otuda se ne treba čuditi poplavama koje su se desile u Nemačkoj ili u našem regionu u maju 2014. Toplotni talasi postaju brojniji, duži i intenzivniji tako da se, od 2000. godine, desilo šest velikih suša, a jedna od njih 2012. koštala je poljoprivredu Srbije dve milijarde dolara”, podsjeća.
U Bosni i Hercegovini, bilježi se jedan od najintenzivnijih toplotnih valova u proteklom periodu. Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda iz Sarajeva, navodi da su premašeni temperaturni rekordi na više meteoroloških stanica, i to nekoliko dana zaredom.
On je podsjetio da bi se, od pet tolotnih talasa u BiH, samo dva desila da nije klimatskih promjena.
„Mi smo u umjerenom pojasu, ali klima postaje daleko od umjerene, s tim što imamo i suprotne ekstreme, a to su hladni talasi. porast temperatura na našem području od 1,1 – 1,4 stepeni Celzija, i očekivanih 4,5 do kraja 2100., ukazuje da nas čeka buran period kada su pitanju meteorološke prilike“, priča Krajinović.
Rast nivoa Jadranskog mora
Osim pijavica, na koja upozorava Pandžić, Krajinović spominje sve češće intenzivnije poplave, udare vjetra, grad, te periode suša, koje će, kako tvrdi, također biti posljedica klimatskih promjena. Povremeni pljuskovi, dodaje, nisu dovoljni da poprave opštu klimatsku sliku regije, pa će prilagođavanje novim uslovima života na Balkanu postati neminovno.
Promjene se ne dešavaju samo na kopnu, one već pogađaju i Jadransko more. Pandžić navodi da su „sve češće pojave morskih poplava koje su sve izraženije i zbog postupnog rasta morske razine“.
„To može utjecati na zasoljavanje vodonosnika slatke vode u priobalju, a osobito na području ušća rijeke Neretve. Zasoljavanje dugoročno uništava poljoprivredne površine. Povećanje emisija CO2 utječe na povećanje kiselosti oceana što ugrožava oceansku biosferu, što je manje poznato javnosti, uključujući mora i veća jezera“, kaže Pandžić.
Jadran je dio Mediterana, za koje Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) tvrdi da postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.
Navode da se temperatura Sredozemnog mora povećava za 20 posto brže od globalnog prosjeka te da se predviđa porast njegovog nivoa za više od jednog metra do 2100. godine.
“Jadransko more, kao uostalom nijedno drugo more, nije izolirani sustav pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji sa intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo“, upozorava Mosor Prvan iz WWF-a Adrije, koji tvrdi da visoke temperature i ekstemni vremenski događaji mijenjaju morsko dno, te da bi nestanak posidonija, koralja i periski imao tragičan uticaj na morski ekosistem.
Maditeran se pretvara u tropsko more
Sredozemno more, upozoravaju iz WWF-a, nije što je nekad bilo.
„Ono se pretvara u tropsko more. Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki opskrbljivač nas ljudi. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost su najbolja prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena“, stava je Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative.
Šta zemlje regije mogu učiniti kako bi, ako ne spriječile, makar ublažile drastične klimatske promjene na našem području? Pandžić i Pejanović tvrde da trebaju poštovati odredbe Pariskog klimatskog sporazuma.
„Da bi se izbjegla situacija ‘bez povratka’, potrebno je slijediti odredbe Pariškog sporazumu o ubljažavanju klime iz 2015. godine, odnosno, postupno uvoditi klimatski neutralna zeleno gospodarstva do sredine 2050. godine. Prema tom scenariju, udio obnovljivih izvora energije treba biti 70-80 posto u odnosu na 20-30 posto izvora fosilnih goriva po mogućnosti sa što manje ugljena i nafte, a više prirodnog plina. Pretpostavlja se da će biti neto nulta razina emisija iz fosilnih goriva zbog mogućnosti pohrane tih emisija u biosferu i oceane. Zbog dugog ‘života’ većine stakleničkih plinova u atmosferi povratak na približno slično stanje predindustrijskom trajat će najmanje do kraja 21. stoljeća, a uz manje optimistične scenarije znatno dulje“, kaže Pandžić.
