UIP: Od početka turističke sezone izvršila skoro tri hiljade kontrola, i naplatili…

4
Budva, kontrola mjera-foto Mediabiro

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) je od početka sezone izvršila skoro tri hiljade kontrola i izdala 1.040 prekršajnih naloga, saopštila je glavna tržišna inspektorka Marina Radulović.

Ona je agenciji Mediabiro kazala da im je uz redovne kontrole fokus i na poštovanju propisanih epidemioloških mjera.

Radulović je rekla da je od početka sezone izdato 1.040 prekršajnih naloga što je u iznosu od 330 hiljada EUR.

“To jedna velika cifra, ali naš cilj nije represivno da djelujemo, ali mi smo primorani pogotovo u onim situacijama kada zateknemo rad bez odobrenja, neprijavljene radnike, neposjedovanje prijave trgovine”, navela je Radulović.

Ona je, govoreći o kontroli poštovanja epidemioloških mjera, napomenula da su njihovi inspektori konstatno na terenu i da prate poštovanje preporučenih mjera.

“Svjesni smo da postoji veliki broj turista u svim opštinama i svjesni smo da su gradjani i turisti  umorili od poštovanja mjera”, kazala je Radulović.

Ona je dodala da inspektori nailaze na nepravilnosti kao što su nenošenje maske, nedržanje distance, organizovanje skupova koji nijesu dozvoljeni.

“U tom dijelu naši inspektori djeluju represivno i mi smo tu izrekli veliki broj kazni i zabranili smo rad nekih objekata koji su kršili mjere”, kazala je Radulović.

UIP, kako je rekla, apeluje na sve privredne subjekte da se pridržavaju mjera i da ih poštuju kako bi Crna Gora što prije izašla iz krize izazvane koronavirusom i uspješno završila turističku sezonu

Radulović je napomenula da su inspektori UIP-a na terenu od 12. jula u svima primorskim opštinama.

“Pomenula bih da su tu Turstička, Tržišna, Inspekcija rada i Zdravstveno-sanitarna inspekicija koje uz svoje redovne nadležnosti prate poštovanje epidemioloških mjera”, kazala je Radulović.

Ona je rekla da se na primorju nalazi oko 70 inspektora koji su raspoređeni po smjenama.

“U jednoj opštini su 15 dana i onda pravimo rotaciju inspektora. Trenutno u Budvi ima 15 inspektora koji svakog dana kontrolišu po određenim ekipama”, kazala je Radulović.

Rusija kani blokirati račune Navaljnoga na društvenim mrežama

0
Navaljni – foto Routers

Ruski internetski regulator Roskomnadzor u srijedu je najavio da će blokirati internetske stranice i račune na društvenim mrežama povezane s disidentom Aleksejem Navaljnim koji je u zatvoru, a ove sedmice mu je već blokirano više desetaka stranica.

U poruci poslanoj AFP-u, Roskomnadzor piše da bi račune “ekstremističkih organizacija” Alekseja Navaljnog, kao i račune njegovih regionalnih podružnica diljem Rusije trebalo blokirati.

Organizacija smatra da su na tim računima “pozivi na ekstremističke aktivnosti i masovne nemire”.

Roskomnadzor je u ponedjeljak već blokirao 49 internetskih stranica povezanih s Navaljnim.

Navaljni trenutačno služi zatvorsku kaznu u trajanju od dvije i pol godine zbog kršenja uvjetne kazne iz 2014. Njegovo utamničenje izazvalo je napetosti u odnosima sa Zapadom koji traži njegovo oslobađanje.

Blokiranje stranica i računa događa se nekoliko tjedana do parlamentarnih izbora u rujnu i nakon presude suda u lipnju kojom su udruge povezane s Navaljnim proglašene ekstremističke čime su zapravo proglašene nezakonitima.

Navaljnijevi saveznici ističu da nove mjere trebaju spriječiti rad oporbe prije izbora, u vrijeme pada popularnosti vladajuće stranke Ujedinjena Rusija.

Suradnici organizacija okarakteriziranih “ekstremističkima” mogu biti osuđeni na zatvorske kazne i zabranjeno im je natjecati se na izborima.

Tim Navaljnog zagovara strategiju “pametnog glasanja”, a to znači dati glas u svakoj izbornoj jedinici kandidatu koji je najveći protivnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija.

Državno odvjetništvo traži ograničenje za Navaljnijevu suradnicu

Ruski državni tužitelji u srijedu su od suda zatražili da se Ljubov Sobol, bliska Navaljnijeva suradnica proglasi krivom za kršenje sigurnosnih propisa protiv covida-19 i da se protiv nje, u trajanju od dvije godine, donese niz ograničenja, rekao je njezin odvjetnik.

Tužitelji su od suda zatražili da Sobolovoj odredi ostanak u kući u vremenu od 22.00 do 6.00 sati u iduće dvije godine, da joj zabrani sudjelovanje u masovnim događajima i na političkim sastancima te da se policiji javlja četiri puta mjesečno radi provjere, tvitao je njezin odvjetnik Vladimir Voronin.

Sobol, koja kaže da je optužba protiv nje politički motivirana glupost, optužena je za kršenje sigurnosnih propisa o covidu-19 na uličnom prosvjedu organiziranom u znak potpore Navaljnome ranije ove godine.

Akvarijum Boka: Uskoro nove vrste, paviljoni i oporavilište za morske kornjače

Prvi i za sada jedini crnogorski akvarijum, otvoren je prije nešto više manje od dva mjeseca. Smješten na kraju kotorskog donjeg puta u palati Radoničić pri Institutu za biologiju mora.

Akvarijum “Boka” bilježi odličnu posjećenost.

Akvarijum Boka, palata Radoničić

Viša naučna saradnica u Institutu, Branka Pestorić kaže kako je posjeta bolja nego što su očekivali. „Imamo jako veliki broj porodičnih pojseta, naročito roditelja sa djecom. Jako je važno da su prije svega roditelji prepoznali da je to jedan sadržaj interesantan djeci jer definitivno treba da radimo na podizanju svijesti javnosti, podizanju svijesti djece da oni ovdje, sa kopona vide i da se upozanju sa stanovnicima mora tako ih zavole i nauče da brinu o njima“

U akvarijumu Boka postoji šesnaest bazena koji su podjeljeni u tri prostorije koje predstavljaju Mediteransko more, Jadransko more i Bokokotorski zaliv. U tih šesnaest bazena ukupno je oko šezdeset vrsta biljnih i životinjskih. Sve vrste pronđene su u Jadranskom moru duž crnogorske obale.

Akvarijum Boka

U toku je realizacija „Exchange“ projekta omogućena zahvaljujući IPA programu u kojem sarađuju Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora. „ Upravo preko tog projekta dobili smo sredstava za dalje proširenje akvarijuma tako da planiramo na jesen da izgradimo nove bazene koji bi nam dali prostor za naseljavanje malo većih organizama kao sto su manje ajkule našeg mora.“, otkrila nam je Pestorić.

Iz Instituta za biologiju mora  koji je jedina institucija u Crnoj Gori koja kombinuje istraživanje i obrazovanje za promociju i praksu efikasnog očuvanja morskih divljih životinja, rekli su da akvarijum “Boka” osim što je turistička atrakcija biće i prilika naučnicima da izvode različite naučne eksperimente uživo, te da prate sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini, kao što je rast i razvoj organizama i interakcija među vrstama.

„U dvorištu imamo prostora da postavimo privremene paviljone koji ce nam dati mogućnost da prikažemo one aktivnosti koje sada nisu vidljive. U pitanju su aktivnosti koje radimo u karantinima i čime se zapravo bavi Institut za biologiju mora u svojoj široj djelatnosti. Biće prikazane i oblasti kao što je ribastvo, stari ribolovni alati planktonski organizmi, bentos, morski otpad o tome slično…“

Branka Pestorić, Akvarijum Boka

U sklopu pomenutog Exchange projekta, Institut je u obavezi da napravi i oporavilište za morske kornjače čija je realizacija planirana za narednu godinu. „Smatramo da smo u obavezi da izgradimo oporavilište jer se Crna Gora nalazi na jednom traznitnom putu između juga gdje se morske kornjače polažu jaja i sjevernog Jadrana gdje se hrane, često su povrijeđene i naša pomoć im je neophona“, kazala je Pestorić.

Akvarijum “Boka” za posjetioce je otvoren svakog dana od 11 do 21 čas. Više informacija o cijenama ulaznica možete pronaći ovdje.

/Milica Cvijović/

BiH: Prašumu Janj UNESCO proglasio prirodnim dobrom od svjetskog značaja

0
Prašuma Janj -foto: prasumajanj.com

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a proglasio je u srijedu, 28.jula, prašumu Janj kod Šipova, na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.

To je prvo prirodno dobro iz BiH koje je uvršteno na ovu UNESCO-vu listu, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Prirodno dobro od svjetskog značaja “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” prošireno je u srijedu, pored bosanskohercegovačkog, i sa lokalitetima iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske i Švajcarske.

Prašuma Janj, pored Perućice, jedna je od najpoznatijih bh. prašuma.

Strogi je prirodni rezervat površine od 295 hektara od kojih je na 58 hektara zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost a prašumu čine stabla bukve, jele, javora, brijesta, jasena i smreke.

Lokalitet svjetske baštine UNESCO-a “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope” trenutno je najveće serijsko dobro svjetske baštine sa 94 lokaliteta u 18 zemalja.

Obuhvata područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Francuskoj, NJemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji, Švajcarskoj i Ukrajini.

Na prestižnoj UNESCO-voj Listi svjetske baštine ranije je upisano područje Starog mosta starog grada Mostara, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici.

Promocija knjige “Truba – moj instrument” autorke Sare Lakičević

0

“Truba moj instrument” Sara Lakičević

KotorArt Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa izdavačkom djelatnošću, izdavajući knjigu/udžbenik Truba – Moj instrument, autorke Sare Lakičević, u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore, čija će promocija biti  u četvrtak, 29. jula, u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa početkom u 20 časova.

Učesnici konferencije, pored autorke, biće Ratimir Martinović, direktor KotorArta i Aleksandar Solunac, prva truba Beogradske filharmonije.

Knjiga Truba – moj instrument predstavlja prvu knjigu u Crnoj Gori ovog tipa. Napisana je za potrebe nastave trube u osnovnoj muzičkoj školi a mogu je koristiti i početnici na svim limenim duvačkim instrumentima. Sadrži precizno objašnjene sve tehničke aspekte sviranja trube, počev od pravilnog stava, istezanja tijela i vježbi disanja, do konkretnih vježbi dugih tonova, fleksibilnosti, intervala, ljestvica i etida. Knjiga je pisana savremenim jezikom, prilagođena djeci i sadrži dodatna poglavlja poput pripreme za javni nastup, liste prijedloga za slušanje muzike i dnevnika vježbanja kojima autorka daje lični pečat, sagledavajući širi kontekst učenja sviranja duvačkog instrumenta, vaspitanja i obrazovanja mladih.

Odluka da se napiše udžbenik o trubi bila je odvažna, racionalna i cjelishodna. Pošto autorka trubu vidi kao kraljevski instrument, ona zna kako se brani i vrijednost njegovog identiteta i umjetničkog uticaja. – istakao je prof. dr Ratko Božović u recenziji knjige.

Sara Lakičević, autorka, završila je tri smjera srednje muzičke škole: za klavir, za trubu i teoretski smjer u ŠOSMO Vida Matjan u Kotoru, a potom studije trube na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Mladena Đorđevića. Master studije trube završila je u Barseloni, na Konzervatorijumu Liceu, u klasi čuvenog soliste i pedagoga Luisa Gonazalesa Martija. Tokom školovanja osvajala je nagrade na domaćim i međunarodnim takmičenjima a pohađala je seminare kod priznatih pedagoga i svirača. Nastupala je s akademskim orkestrima Novog Sada, Beograda i Barselone, simfonijskim orkestrom Radio Televizije Srbije, orkestrom Narodnog pozorištu u Beogradu, orkestrom Banjalučke filharmonije, Beogradskom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Novosadskim big bendom, kao i sa svojim Brass Quintetom. Trenutno je doktorantkinja na smjeru komunikologije i medija na Univerzitetu Donja Gorica. Sa KotorArtom sarađuje više godine, a trenutno je PR menadžerka Festivala.

Opština Tivat postepeno smanjuje neizmirene obaveze

0
Tivat Kalimanj – Foto Drone Studio Tivat

Tokom prošlog mjeseca, Opština Tivat je isplatila ukupno 106.811 eura na ime neizmirenih svojih obaveza iz ranijeg perioda.

Najviše novca iz gradske kase po tom osnovu je otišlo na plaćanje neizmirenih poreza i doprinosa na zarade zaposlelih u lokalnoj upravi za što je tokom juna u državne fondove uplaćeno ukupno 80.895 eura.

Tokom prošlog mjeseca izmireno je i 8.834 eura ranijih obaveza lokalne uprave Tivta za neplaćene usluge pružene Opštini, te 3.705 eura ranijih obaveza za razni kupljeni materijal.

Izmireno je i 2.850 eura dugova na ime „ostalih obaveza“, te isplaćeno 10.157 eura na ime kapitalnih izdataka koji ranije nisu bili ranije podmireni.

Inače, ukupni prihodi Opštine Tivat po svim osnovama tokom juna su iznosili 1.084.820 eura, što znači da je oko 10 posto tog novca potrošeno na isplaćivanje neizmirenih obaveza a koje je aktuelna gradska NP-BF-GB uprava naslijedila od prethodne lokalne DPS-DSD-HGI vlasti Tivta. Ukupno je kada je preuzela upravljanje gradom, aktuelna lokalna vlast zatekla neizmirenih oko 4,5 miliona eura dospjelih obaveza Opštine koje je nagomilala prethodna administracija bivšeg gradonačelnika dr Siniše Kusovca.

Pored oko 553 hiljade eura koliko je aktuelna tivatska vlast za prvih plola godine isplatila po osnovu vraćanja rata i kamata na ranije uzete dugoročne kredite za gradnju vodovodne i kanalizacione infrasttrukture, u periodu od 1.januara do 30.juna ove godine, administracija aktuelnog predsjednika Optine Željka Komnenovia (NP) izmirila je i 979,4 hiljade eura na ime obaveza iz prethodnog perioda.

Inače, na kraju prvog polugodišta 2021., Opština Tivat i njene javne ustanove imale su ukupno 1.474.180 eura neizmirenih obaveza. Od toga se najveći dio (ujupno 646.567 eura) odnosi na poreze i doprinose na zarade zaposlenih u lokalnoj uporavi i tum ustanovama, a što je boljka koju Tivat vuče iz prošle godine kada je kašnjenje u izmirovanju tih obaveza kao pravilo svog poslovanja, uvela Kusovčeva uprava nad Tivtom.

Na početku jula mjeseca, Opština Tivat imala je i 115.344 eura neizmirenih obaveza po osnovu transfera institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru, te 155.332 eura neizmirenih obaveza po pozajmicama i kreditima. Ukupne neizmirene obaveze po osnovu otplate dugova na kraju drugog kvartala 2021. iznoslile su 561.935 eura.

Spojen Pelješki most

6
Pelješki most – foto Hina

Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most je u četvrtak potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.

Most ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih dužne 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Posljednji element koji je sinoć postavljen dug je 18 metara, a simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Spajanje su pratili i brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.

Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher.

Pelješki most – foto Hina 

Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na tenderu 2018. godine, ponudivši 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

Gradnja je službeno počela 31. jula 2018. godine, kada je izvođač uveden u radove.

Očekuje se da će most zajedno s pristupnim cestama biti otvoren za promet u junu 2022. godine, prije početka glavne turističke sezone.

Odluku o financiranju gradnje mosta Vlada je donijela 2017. godine.

U maju 2013. godine, studija koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.

Pelješki most – foto Hina

Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” za čije je sufinanciranje Evropska komisija odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.

Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Evropske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.

Evropska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu Stona.

U junu ostvareno 277,47 hiljada noćenja

0
Boka Kotorska- foto Boka News

U Crnoj Gori je u junu u kolektivnom smještaju ostvareno 69,92 hiljade dolazaka turista i 277,47 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 86,2 odsto ostvarili su strani, a 13,8 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u junu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,4 odsto, glavnom gradu pet odsto, planinskim mjestima 1,6 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima jedan odsto.

Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove.

Vozarine rastu, brodarsko tržište opet u fokusu

0
brod-kontejneri

Vozarine su posljednjih dana u ozbiljnom porastu, a promatrači primjećuju da je izgledan potencijal daljnjeg rasta.

Dio analitičara ipak je sklon reći da se još uvijek ne može govoriti o ‘super ciklusu’ rasta cijena, ali…

‘Je li to superciklus? Pa rekao bih da još nije, ali može postati’, rekao je za CNBC Mark Williams, generalni direktor Shipping Strategyja, pomorske konzultantske kompanije, prenosi tportal.

Takozvani superciklus odnosi se na dugotrajno razdoblje visokih i rastućih cijena, obično potaknut velikom potražnjom i niskom ponudom.

Rekao je da su vozarine za capesize brodove – najveću kategoriju brodova koji prevoze suhi teret i sirovine poput žita, željezne rude i ugljena – oko razina zabilježenih sredinom 2019. godine. Reuters je u utorak izvijestio da je prosječna dnevna zarada za segment capesizea iznosila 31.880 američkih dolara – što je više od deset puta više od cifre od oko 3000 američkih dolara iz veljače prošle godine.

Baltic Dry Index (BDI), koji prati stope brodova što prevoze suhu rasutu robu, uzletio je oko 74 posto od početka godine.

Analitičari su oprezni oko čimbenika koji bi mogli izbaciti cijene iz kolosijeka, ali procjenjuju da će se vozarine zadržati na visokoj razini barem u drugoj polovici 2021., a možda i kasnije.

Nekoliko je čimbenika podržalo stope prijevoza robe, uključujući uzlet robnog prijevoza koji pojačava potražnju za prijevozom općenito i ekonomski oporavak dok se dijelovi svijeta oporavljaju od pandemije.

No vladine poticajne politike i pozitivni makroekonomski izgledi temelj su ‘vrlo jakih’ tržišta, rekao je Williams.

Vlasti ubacuju gotovinu u sustav putem poticajnih mjera – i to je bila ‘ključna poluga’ za poticanje gospodarskog rasta, rekao je.

‘Ovaj snažan rast BDP-a pokretač je robne potražnje, a to je osnova snažnih tržišta na kojima danas uživamo’, rekao je Williams.

Vladine politike su i najveći rizik za brodarsko tržište, kaže Williams. Rekao je da bi, ako makroekonomski uvjeti ostanu jaki 2023. godine, svijet mogao biti u ‘opasnom položaju’ s obzirom na inflaciju.

‘U tom ćemo trenutku vidjeti rast kamatnih stopa središnjih banaka, što će neizbježno usporiti gospodarski rast, a onda će se ovaj poslovni ciklus preokrenuti… i sa sobom povući i brodarski sektor’, zaključio je.

“Dani pamidore, masline i meda u Grblju”

26
Dani pomidore maslina i meda

Dvodnevna manifestacija promotivnog karaktera “Dani pamidore, masline i meda u Grblju” okupiće prozvođače pamidore, masline, meda, sira, pršuta, vina, sokova…

Manifestacija će se održati u subotu, 31.07.2021. od 19-23 sata i nedjelja, 01.08.2021. od 09-13 sati, u centru Radanovića.

Ovo je prvi put da se (na predlog Mjesnih zajednica Radanovići i Gornji Grbalj) na manifestaciji Dani meda i masline u Grblju, nađe i toliko cijenjena “grbaljska” pamidora.

Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.