Burini i Pahek novi specijalni gosti HSF-a

0
Burini i Pahek novi specijalni gosti HSF-a
Sarah Burrini

Sjajna umjetnica Sara Burini(Sarah Burrini) koja živi i radi u Njemačkoj i legendarni Željko Pahek iz Srbije, biće, uz već najavljene Danu Dimat, Anđela Stana, Karla Ambrozinija, PJ Holdena i Majka Kolinsa, specijalni gosti najatraktivnijeg regionalnog festivala devete umjetnosti – šesnaestog Hercegnovskog strip festivala koji će se održati od 02. do 07. septembra.

Listom vrhunskih svjetski priznatih umjetnika, Udruženje ljubitelja stripova „Hercegnovski strip festival“ (HSF) potvrđuje svoju reputaciju, a uspješnu 2022. godinu nastavilo je održavanjem još jednog sjajnog programa, ovog puta u saradnji sa Javnom Ustanovom „Gradska biblioteka i čitaonica“. Prethodnog vikenda, po prvi put je u Herceg Novom održan „Dan besplatnih stripova“, internacionalni promotivni događaj vezan za devetu umjetnost koji se održava prve subote u maju, a započeo je prije tačno dvadeset godina.

Preko trideset mališana koji pohađaju subotnje programe u Gradskoj biblioteci, ovog puta su učili šta je to strip. Predavači su im bili već dokazani majstori crteža, Luka Cakić i Đorđe Kamenarović, a mališani i njihovi roditelji su nakon uspješne radionice kućama ponijeli besplatne stripove. Besplatni stripovi su čekali i sve one koji su došli u biblioteku prethodne subote, a akcija će se nastaviti i tokom ove sedmice dok traju zalihe koje je obezbijedio HSF.

Sara Burini, strip crtačica, ilustratorka i animatorka iz Kelna objavljivala je u njemačkom izdanju legendarnog magazina MAD, kratke stripove u niz antologija, te radila na poznatim njemačkim animiranim serijama. Za dječji magazin „Beni“ radila je mjesečni strip serijal preko deset godina. Jedna je od najzapaženijih autorki veb stripova, pri čemu je njen poluautobiografski strip „Život nije poni ranč“ višestruko nagrađivan na najpoznatijim smotrama devete umjetnosti. Njena glavna kreacija „Štreberka“ (Nerd Girl) doživljava veliki uspjeh i slovi za jedan od najzabavnijih stripova u Njemačkoj.

Posebna poslastica ovogodišnjeg HSF-a biće dolazak žive legende jugoslovenskog i svjetskog stripa, Željka Paheka! Višestruko nagrađivani strip crtač, ilustrator, scenarista, kolorista, jedan od osnivača umjetničke grupe „Beogradski krug 2“ i Društva ljubitelja naučne fantastike „Lazar Komarčić,“ Pahek se stripom profesionalno bavi od 1979. godine. Kao kompletan autor objavljuje u svim poznatim jugoslovenskim, ali i za najveće svjetske revije poput italijanske Eternauta, belgijske Tintin, francuske Fluide Glacial, a naročito za američki Heavy Metal Magazine koji ga je uvrstio i u tri svečane kolekcije povodom različitih jubileja. Neki od njegovih najpoznatijih stripova su „Astro-iđani,“ „Legija nepromočivih,“ „Bilo jednom u budućnosti,“ „Mobi Dik,“ „Avili! Avili“ itd. Kao kolorista je radio na nekim od najvećih naslova svih vremena, kao što su „Džeremaja“ ili „Tornjevi Boa-Morija“. Uz rad na stripu, Pahek već četrdeset godina ilustruje i naslovnice knjiga naučnofantastične i fantazijske tematike, autora kao što su Robert Hajnlajn, Filip K. Dik, Daglas Adams, Teri Pračet, Ursula Legvin…

Manje od četiri mjeseca nas dijeli od novog susreta sa omiljenim likovima iz stripova na ulicama Herceg Novog. Do tada nas očekuje još mnogo druženja, mnogo najava i poneko (veliko) iznenađenje. Novi programi u režiji HSF i naših novih i starih partnera, očekuju nas već u drugoj polovini maja, ali i tokom čitavog ljetneg perioda kao uvertira za događaj godine – XVI HSF od 2. do 7. septembra.

Dan pobjede nad fašizmom obilježen na spomeniku Bezmetković

0
Dan pobjede nad fašizmom HN

Na spomeniku Bezmetković u Herceg Novom jutros je obilježen Dan pobjede nad fašizmom polaganjem vijenaca i evociranjem sjećanja na Drugi svjetski rat i velike žrtve koje su naš i drugi evropski narodi podnijeli u tom periodu.

Vijenac palim borcima položili su predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, ministar savjetnik u Ambasadi Republike Srbije Mićo Rogović i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Vasilije Ćuković.

U prisustvu članova hercegnovskog Udruženja boraca NOR-a 1941-1945, među kojima su bili predsjednik Đoko Zloković, član Upravnog odbora opštinske organizacije Saveza boraca dr Đuro Musić, Slobo Novaković, predsjednik mjesnog odbora OBNOR-a Zelenika, Ranko Kišić, vijenac su položili Olivera Doklestić i Mirko Džuović u ime preduzeća „Vodovod i kanalizacija“. Ceremoniji je prisustvovao i sin autora spomenika Bezmetković, poznatog crnogorskog vajara Luke Tomanovića, arhitekta Branko Tomanović.

Obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom na spomeniku Bezmetković bila je prilika da u ime saveza boraca Zloković uruči Medalju borca Dafini Matković, supruzi narodnog heroja Mirka Matkovića.

Prisutnima se obratio Otović, porukom da su sve totalitarne ideologije opasne, a u ljudima koji su u suštini svog bića slobodni tinja iskra prkosa koja im ne dopušta da neko drugi vlada njima.

Dan pobjede nad fašizmom obilježen na spomeniku Bezmetković
Dan pobjede nad fašizmom HN

-Na žalost, tokom Drugog svjetkog rata, u Crnoj Gori, kao i na Balkanu, svjedočili smo bratoubilačkom ratu. To je ono što treba da nas opomene iz tog perioda – nikad ne treba da ide brat na brata, bez obzira na pripadanje različitim ideologijama. Mi treba da budemo zajedno, da živimo u zajedništvu i čuvamo i pomažemo jedni drugima. Jedino tako možemo da napredujemo. Bez toga ćemo se uvijek vraćati nazad i nikad nećemo moći da se razvijemo i budemo ono što treba da budemo. Zato odavde želim da pošaljem poruku mira, poruku bratske solidarnosti, da pamtimo naše žrtve i prihvatimo neke greške koje su činjene u prošlosti, a sve zbog bolje budućnosti. Budućnost ne može da čeka. Naši preci su položili ono najsvetije, svoje živote, da bi mi i naši potomci živjeli u slobodi. Na nama je da očuvamo taj njihov zavjet, poručio je Otović.

Kotor – položili vijenac u Parku slobode na spomenik borcima stradalim u Drugom svjetskom ratu

0
Kotor – položili vijenac u Parku slobode na spomenik borcima stradalim u Drugom svjetskom ratu
Foto Opština Kotor

Predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, sa potpredsjednicima Opštine – Sinišom Kovačevićem i Nebojšom Ševaljevićem, položila je danas vijenac u Parku slobode na spomenik borcima stradalim u Drugom svjetskom ratu.

Na današnji dan, 09. maja prije 77 godina, nacistička Njemačka potpisuje kapitulaciju, čime se označava završetak Drugog svjetskog rata u Evropi, a pet godina kasnije pokreće se inicijativa za stvaranje Evropske unije.

U cijeloj Evropi 9. maj se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.

Drobni pijesak na britanskoj listi najljepših plaža u Evropi

0
Drobni pijesak na britanskoj listi najljepših plaža u Evropi
Plaža-Drobni pijesak (YouTube)

Plaža Drobni pijesak kod Budve dobila je laskavo priznanje – uticajni britanski magazin The Guardian uvrstio je ovu neizvikanu crnogorsku plažu među 40 najljepših u Evropi.

U opisu naše plaže, The Guardian piše da je budvanska rivijera generalno jedno je od najatraktivnijih područja na crnogorskom primorju te da je na njoj teško naći mjesto bez gužve.

“No, na Drobnom Pijesku, malo južnije, zapljuskuju smaragdne vode okružene šumovitim planinama, čekaju ležaljke za iznajmljivanje i dva restorana na plaži koji nude velike porcije crnogorskih jela s roštilja”, piše britanski magazin.

Od hotela, The Guardian izdvaja Hotel Riva u obližnjem Petrovcu, okrenut prema gradskoj plaži i udaljen nekoliko minuta hoda od popularne plaže Lučice.

“Vrijedi nadograditi u sobu s pogledom na more. Postoji i staza koja vodi od Petrovca do plaže u Perazića Dolu”, dodaje The Guardian.

*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija 

Italijanski startap kreira prvi podvodni gliser na svijetu

0
Italijanski startap kreira prvi podvodni gliser na svijetu
(Foto: Print screen / YouTube / Invitalia)

Italijanski startap iSpace2o najavio je početak proizvodnje prvog trupa za svoj podvodni hidrogliser Deepseaker DS1 submersible.

Ova mašina će se izdići iz vode brzinom od 43 km/h, ili će zaroniti čak 50 metara za podvodne “smicalice”. Ovo je prvi brod te vrste, tvrdi kompanija, navodeći dalje da ne postoji nijedan drugi brzi gliser koji može i da bude pod vodom.
Takođe, pominje se da je plovilo potpuno električno. Električni brodovi, inače, imaju tendenciju da “pate” od ozbiljnog ograničenja dometa, ali će ovom specijalnom tehnologijom i ta problematika biti značajno umanjena.
Ipak, iSpace2o još nije naveo procjenu veličine baterije ili dometa.
Još jedna ključna inovacija, kaže iz kompanije, dolazi kroz partnerstvo sa Like-A-Fish, koje će snabdijevati Deepseaker sa “skoro neograničenim kiseonikom” za DS1 kabinu za četiri osobe. Ova tehnologija koristi električnu centrifugu za postavljanje morske vode pod nizak pritisak, izlučujući rastvoreni kiseonik da bi se vratio u sistem za disanje podmornice.
Plovilo je, navodno, bilo prototip do određene tačke prije nekih 12 godina, ali Like-A-Fish nije ažurirao svoju veb stranicu od otprilike 2015. Sada iSpace2o obećava “Teslu-stil”, navigacija u domenu vještačke inteligencije, vazdušne jastuke na naduvavanje za izvlačenje letjelice na površinu u hitnim slučajevima, heads-up ekran, ugrađeni GoPro, i tome slično.
Kažu da je opciono 10 plovila za veliku kompaniju za krstarenje.

Putin: Zapad se pripremao za invaziju naše zemlje

0
Putin: Zapad se pripremao za invaziju naše zemlje
Rusija parada – foto EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je u obraćanju vojnicima u povodu Dana pobjede u Moskvi rekao da se Zapad pripremao za invaziju Rusije, dok se Rusija uvijek borila za sigurnost međunarodne zajednice.

Zapad nije želio slušati Rusiju, imali su druge planove, rekao je Putin na paradi na moskovskom Crvenom trgu.

NATO je stvarao prijetnju na našim granicama, kazao je ruski predsjednik.

“Neprihvatljiva prijetnja približavala se našim granicama”, rekao je Putin poručujući da je Rusija promatrala gomilanje oružja, posebno NATO-a.

Ustvrdio je da je Rusija učinila sve da zaustavi agresora.

On je rekao da je “specijalna vojna operacija”, kako Rusija naziva invaziju na Ukrajinu, bila potrebna i pravodobna mjera, te je jedina ispravna odluka.

U ponedjeljak ujutro u Moskvi je u devet sati počela vojna parada u povodu Dana pobjede koju ove godine svijet pomno promatra zbog ruske invazije na Ukrajinu.

 Kroz vrata Spasiteljeve kule na Crveni trg izašao je automobil s brojem 0001 u kojem je bio ministar obrane Sergej Šojgu.

Nakon toga vojnim snagama obratio se Putin koji paradu prati s tribine na Crvenom trgu okružen suradnicima i vojnim vrhom zemlje.

Lokalni mediji prenose da je zračni dio vojne parade otkazan zbog vremena.

“Zelena čoja Montenegra” u Herceg Novom 15. maja

0
“Zelena čoja Montenegra” u Herceg Novom 15. maja
zelena čoja

Predstava “Zelena čoja Montenegra”, rađena  po motivima romana Moma Kapora u saradnji sa Zukom Džumhurom će se prikazati u nedjelju 15. maja u 20:30 u Dvorani Park, H. Novi. Cijena ulaznice 7 €.

Produkcija: Gradsko pozorište Podgorica, JU Grad teatar Budva I Beogradsko dramsko pozorište. Režija: Nikita Milivojević, kostimografija:  Jelena Stokuća, muzika: Aleksandar Srebrić, scenski pokret: Amalija Benet.

U predstavi igraju: Miloš Pejović – Knjaz Nikola Petrović, Dejan Đonović – Skender, Emir Ćatović/Božidar Zuber – Vojvoda Vukašin, Simo Trebješanin/Pavle Ilić – Serdar Filip, Jelena Simić – Mejdžori Evans, Maja Stojanović – Knjeginja Milena, Andrija Kuzmanović – Osman-paša Sarhoša, Branimir Brstina – Hansen, Ivan Tomić – Varočelo/Tahir-beg, Milorad Damjanović – Tomel, Ivan Zablaćanski – Sergejev i Stefan Radonjić – Belimarković.

Trajanje: 90 min

„Ovaj roman je posveta drugovanju pisca, karikaturiste i boema Zuka Džumhura i Mome Kapora, a glavna tema je istorijska, pomalo bizarna storija o prijateljstvu ratnih neprijatelja, crnogorskog kralja, tada knjaza, Nikole Petrovića i turskog visokog oficira, Osman-paše zvanog Sarhoš (pijani). Pozorišno viđenje „Zelene čoje Montenegra“ pripada istorijskoj melodrami, u kojoj je ono što se moglo dogoditi važnije od onoga što se zaista dogodilo, u kojoj su emocije važnije od faktografije, čovek od politike i rata. Ovo je priča, deficitarna u našim vremenima, o pomirenjima i kako bi to Džumhur rekao, ljudovanjima.“

Stevan Koprivica

Kotorska komunalna policija napisala 11.180 kazni vrijednosti 75.790 eura

0
Kotorska komunalna policija napisala 11.180 kazni vrijednosti 75.790 eura
Kotor – foto Boka News

Opštinska Komunalna policija u prošloj godini izvršila je ukupno 162.909 kontrola, od čega 35.000 usmenih upozorenja po mjerama Ministarstva zdravlja vezano za kovid-19, dok je iz oblasti komunalnog reda izdala čak 23.586 usmenih upozorenja.

Načelnik kotorske Komunalne policije Zoran Vučinovićističe da je izvršeno 41.035 kontrola narušavanja komunalnog reda, 11.418 nepropisnog parkiranja i 11.302 kontrole poštovanja odluke o radnom vremenu.

Građanima je pruženo 12.415 informativnih usluga, izdato 12.075 usmenih naređenja, a iz oblasti komunalnog reda 4.990 pisanih upozorenja. Iz oblasti zaštite od buke u skladu sa posebnim propisima izvršene su 2.174 kontrole, 2.108 kontrola parkiranja u skladu sa posebnim propisima, 1.538 kontrola iz oblasti drumskog saobraćaja, izvršeno je 1.127 zaustavljanja i isključivanja vozila iz saobraćaja, 1.115 asistencija drugim organima, 998 kontrola prodaje robe van prostora određenog za prodaju, 805 utvrđivanja identiteta, sačinjeno 614 službenih zabilješki, 360 kontrola održavanja ulica, saobraćajnica trgova i drugih javnih površina. Vučinović naglašava da je izvršeno 135 komunalnih nadzora privremenih i pomoćnih objekata, 104 prevoza i deponovanja komunalnog i drugog otpada, te 10 komunalnih nadzora postavljanja video-nadzora.

Deponovanje otpada najčešće u Privrednoj zoni

Redovno su vršene kontrole na primjeni Zakona o upravljanju otpadom zbog činjenice da ne postoji definisana deponija komunalnog i građevinskog otpada.

– Kontrole su bile pojačane početkom građevinske sezone od mjeseca septembra. Najviše deponovanja konstatovano je u Privrednoj zoni, pored magistralnog puta Kotor–Budva, pored regionalnog puta Risan–Grahovo, na Trojici, ističe Zoran Vučinović.

Određivanjem lokacije za utovar i istovar građevinskog meterijala i šuta iz Starog grada, koja bi bila određena rješenjem resornog sekretarijata, smanjila bi se, kaže, ružna slika čiji smo svjedoci na Tabačini, a što su predlagali više puta.

– Problem pasa lutalica najviše je izražen u Starom gradu, mada imamo i pozive građana sa ostalih područja opštine. Zaposleni u azilu reaguju na sve naše pozive – ističe Vučinović.

/Biljana Maković/

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka na manifestaciji maslinara “Noćnjak 2022”

0
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka na manifestaciji maslinara “Noćnjak 2022”
Učesnici Noćnjaka 2022. iz CG

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 24. Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana “Noćnjak 2022”, koju je održana u Supetru na otoku Braču – Republika Hrvatska od 5 do 8. maja tekuće godine, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića.

Noćnjak 2022 je u kongresnoj dvorani “Svpetrvs hotela” u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića proglasio otvorenim njegov izaslanik Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta. Na manifestaciji su proglašeni šampioni i vicešampioni za kvalitet i izgled maslinovih ulja, a dodijeljena su i druga priznanja zaslužnima kojima maslina život znači.

U okviru programa „Noćnjak 2022”, CDPR je prisutnima i gostima na manifestaciji predstavilo i promovisalo bogato ilustrovanu monografiju „Maslina”, životno djelo pok dr Ksenije Miranović, prvog experta za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je ona sabrala sav svoj dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu. Istom prilikom CDPR je pored monografije predstavilo brošuru „Maslinovo ulje i zdravlje” koja je korisna ne samo maslinarima, nego i svim ostalim građanima i podijelila je sudionicima i gostima manifestacije.

Na Manifestaciji je održana edukativna radionica „Mala škola kušanja maslinovih ulja”, zatim tradicionalni Olio bar na kojem su posjetiocima ponuđena na kušanje različita maslinova ulja, monosortna i višesortna, dobra i loša, a kušala su se i šampionska maslinova ulja.

Takođe su prezentirane stručno – naučne teme uključene kroz edukaciju, prezentaciju proizvoda i predstavljanje primjera dobre prakse. O tim temama razgovaralo se i tokom stručnih skupova o maslinama, maslinovom ulju i ljekovitom bilju.

Trajanje “Noćnjaka 2022” iskorišteno je i za obilazak samog mjesta Supetar i upoznavanje sa djelima prvog hrvatskog modernog kipara Ivana Rendića. Takođe su obiđeni staro mjesto Dol i patirsko mjesto Gažula na Vidovoj gori inače najvišem vrhu jadranskih otoka gdje je priređen domjenak – ručak, uz pogled na morsko plavetnilo prošarano predivnim otocima Jadrana. U nedjelju po sopstvenoj želji uz obilazak slikovitog mjesta Škrip, sudionici su posjetili Muzej otoka Brača, kao i Muzej familije Cukrov.

Ipak, svečano uručivanje priznanja, proglašenje pobjednika i bal šampiona očekivano su privukli najveću pažnju sudionika manifestacije, koju su Lordan Ljubenkov i Želimir Bašić, predsjednik i predsjednik Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije ocijenili kao jednu od najuspješnijih do sada.

Dodjeli priznanja prisustvovali su brojni gosti, među njima maslinari i uljari iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije.

Tivat – nabavka opreme za Službu zaštite, vrijedne 98.000 eura

0
Tivat – nabavka opreme za Službu zaštite, vrijedne 98.000 eura
SZS Tivat – vatrogasci

Opština Tivat raspisala je tender za nabavku nove opreme za svoju Službu zaštite, vrijedan 98.000 eura sa PDV-om.

Sredstva za ovu nabavku obezbijeđena su donacijom Ambasade Japana u Crnoj Gori, a namijenjena su kupovinu nove najsavremenije lične zaštitne opreme za tivatske vatrogasce, odnosno novod seta specijalanog razvalnog alata za spašavanje povrijeđenih u saobraćajnim udesima.

Kako piše u tenderskoj dokumenatciji, nabavlja se 30 kompleta novih zaštitnih odijela za vatrogasce sa čizmama, zaštitnim kacigama sa vizirom, rukavicama, vatrogasnim lapmama za šljemove sa nosačima, te ručnih punjivih vatrogasnih lampi. Procijenjena vrijednost ove opreme je 49.000 eura bez PDV-a. Što se alata za razvaljivanje tiče, nabavljaju se električno-hidraulični cilindar, razupirač i makaze/sjekač, te set litijum-jonskih punjivih baterija za napajanje ovog alata, procijenjene ukupne vrijednosti 32.000 eura bez PDV-a.