“One ubijaju ljude! Tako je – ubijaju ljude!” bio je nedavno veoma direktan američki predsednik Joe Biden, odgovarujući na pitanje da li lažne vijesti na Facebooku i Twitteru imaju uticaj na veoma mali broj vakcinisanih protiv korona-virusa među mladima u SAD.

“Jedina pandemija je trenutno među nevakcinisanim građanima, i vidite, oni zbog lažnih vijesti na društvenim mrežama ne žele da se vakcinišu – bukvalno ubijaju ljude” pojasnio je predsednik Biden. Sa njime se slaže i prvi ljekar Bijele kuće Dr Vivek Murthy: “Lažne vesti na društvenim mrežama su ozbiljna i direktna opasnost po javno zdravlje, i direktno su odgovorne za živote hiljada ljudi”.

Američka administracija već neko vrijeme vrši analizu rada tehnoloških giganata, a posebno Googlea, Facebooka i Applea. Većina savjetnika u Beloj Kući smatra da ove tehnološke kompanije jednostavno ne čine dovoljno kada je suzbijanje lažnih vijesti u pitanju, te da im je profit i rast deonica daleko važniji od privatnosti korisnika i odgovornosti za javno dostupne informacije.

Lažne vijesti (fake news) su postale fenomen modernog digitalnog doba, a problem širenja dezinformacija na društvenim mrežama je ‘eksplodirao’ sa početkom globalne pandemije Cov-19. I danas, posle više od godinu dana od početka pandemije, Facebook, Twitter i Instagram su puni raznih tvrdnji, tabloidnih naslova, širenja panike sa jedne strane, te tvrdnji (i dalje) da su virus i pandemija izmišljeni, sa druge strane. Ni na ovim prostorima nije manjkalo ‘teorija zavere’.

Pored lažnih vijesti o vakcinama, Facebook, Instagram i Twitter su prepuni i najrazličitijeg desničarskog sadržaja. Naravno, i objave ovakvog tipa veoma često sadrže lažne vijesti, proizvoljna tumačenja, falsifikovane istorijske “činjenice”, ili izravno u potpunosti izmišljene događaje, izjave pa čak i ličnosti. Popularni desničarski i republikanski voditelji i komentatori u SAD, kao što su Sean Hannity, Dan Bongino i veoma popularni Ben Shapiro imaju na desetine miliona pregleda na društvenim platformama, a na mrežama ih prati ukupno više od pedeset miliona ljudi. Takođe, linkovi ka vijestima sa konzervativnih medija kao što je Breitbart redovno su u deset najviše deljenih svakog dana.

Ni na Balkanu nije puno drugačija situacija. Razni portali tabloidnog tipa imaju desetine hiljada ‘lajkova’ stranica, a njihove ‘vijesti’ i objave se toliko dijele da ih je nemoguće ne primjetiti, čak iako vas uopšte ne zanimaju, niti ste ikada posetili njihove stranice. Novi tabloidni portali se pojavljuju gotovo svakog mjeseca, a često se dešava i da objavljuju sadržaje drugih portala (cross-posting) u malo ili potpuno neizmjenjenom obliku.

Dejan Tomić, IT stručnjak kaže da je ovakav sadržaj naročito opasan zbog svog uticaja na mlade:

“Pokušajte da pronađete tinejdžera koji nema smartfon, imaju ih čak i đaci nižih razreda osnovnih škola. Razni neprovereni linkovi, lažne vijesti – koje se plasiraju jednako i na Facebooku i na Instagramu, a odskora i na TikToku- mogu u značajnoj mjeri da utiču na mlade. Takođe, mnogi od popularnih YouTube zvezda na ovim prostorima veoma očigledno ‘ciljaju’ mlađu publiku, koja im obezbeđuje milione prikaza, a oni na osnovu njih zarađuju na razne načine, uglavnom kroz reklame. Nije drugačije ni kada su stariji u pitanju – vrlo često se lažne vijesti kod nas šire ‘poput požara’, pa su čak Ministarstva i drugi državni organi prinuđeni da te dezinformacije demantuju u javnim glasilima” objašnjava Tomić.

Sanja Stanojević Ilić, specijalni psiholog, kaže da društvene mreže na neki način oblikuju i naš način razmišljanja:

“Društvene mreže su ono što se stručno zove ‘sugestija’ – vi u vašoj glavi kreirate svet, tj. predstavu o svetu kroz objave prijatelja, medija i raznih stranica. Tako, ako je, na primjer, nekoliko vaših prijatelja na odmoru ili na moru, vi ćete, često podsvesno, kreirati sliku kako su, eto, svi na moru, provode se, samo vi niste. Za ovu ‘taktiku’ odavno znaju ugostitelji, te fotografije iz klubova i raznih koncerata sami označe tj. taguju ljude kako bi njihovi prijatelji na društvenim mrežama to videli. Naravno, većina njih te slike često i sama podeli, i onda oni dobijaju izuzetno efektivnu reklamu koja je uz to i – besplatna. Sa druge strane, određeni broj ljudi već postaje svestan tih svojevrsnih manipulacija kojih je sve više u onlajn prostoru, pa kažu ‘ma gde si to pročitao, na Fejsbuku, ma sigurno je lažna vest.. ” kaže Stanojević Ilić.

Iako onlajn marketing postoji još od sredine devedesetih godina, društvene mreže su ga danas podigle na potpuno novi nivo. Tako nije nikakva rijetkost da vam se na Facebooku nude računari, smartfoni, odeća, veš mašine, igračke za djecu. I u zemljama regije veoma lako putem Facebooka možete naći i vodoinstalatera, automehaničara ili naručiti hranu od lokalnih ugostitelja.

Čitava nova generacija influensera čeka na vaš lajk, te na vašu potencijalnu kupovinu. To je razlog i što vidite omiljene pjevače, glumce ili sportiste kako na društvenim mrežama hvale razne proizvode i usluge. Ovo naročito važi za razne hotele, klubove i spa centre. Influenseri su, po definiciji, ljudi koji imaju veći broj pratilaca (obično preko deset hiljada), a postoje i prave ‘Instagram zvijezde’ i YouTuberi sa stotinama hiljada pratilaca. Oni su naročito interesantni raznim marketing agencijama i kompanijama, kojima je daleko jeftinije da se na ovaj način reklamiraju, a pažnja konzumenata je gotovo zagarantovana, upravo zbog načina na koji društvene mreže funkcionišu.

Procjene su da će do 2035. godine dve trećine trgovine na malo u svetu biti isključivo putem interneta. Takođe, većina društvenih mreža već testira svoje digitalne valute, koje bi u bliskoj budućnosti trebalo da zamene kreditne kartice, te omoguće da iz jedne aplikacije vršite i kupovinu i plaćanja.

CEO Facebooka Mark Zuckerberg odbacio je u nedavnom intervjuu navode iz Bijele kuće, ali i kritike raznih aktivista, stručnjaka i organizacija širom svijeta.

“To jednostavno nije fer” rekao je Zuckerberg – “mi se svakog dana trudimo da obezbedimo što bolje iskustvo na našoj mreži, i ne možemo biti odgovorni za sadržaj koji isključivo objavljuju sami korisnici”.

I šef razvoja u ovoj kompaniji John Hegeman je sličnog mišljenja:

“Naši korisnici sami biraju na koji način će vršiti interakciju sa samim sadržajima, a ako ste vidjeli neki objavljeni link ili vijest, to nužno ne znači i da ćete i kliknuti na nju”.

Ni druge mreže nisu ‘pošteđene’ desničarskog ili lažnog sadržaja. Tako je YouTube, kao najveći video servis na svetu izbrisao više od 2800 kanala koji su objavljivali sadržaje vezane za terorizam, oružje ili izravno nasilje. Ovo je, ipak, samo kap u moru – procjene su da takvih kanala ima barem 30 hiljada, a gotovo svakodnevno se otvaraju i novi. Tako je još 2018. godine YouTube obrisao 1348 kanala koji su davali podršku terorističkim grupama na Bliskom Istoku. Oni su ukupno imali više od deset hiljada video snimaka, a svaki od njih je u proseku bio pregledan više od stotinu hiljada puta.