HDZ-ov Mato Franković izjavio je u nedjelju da je šokiran ogromnom potporom birača na izborima za gradonačelnika Dubrovnika, budući da je u drugom krugu osvojio 9175 glasova, a njegov protukandidat Pero Vićan (Dubrovački demokratski sabor) 6135 glasova.
Dosadašnji i budući gradonačelnik Franković rekao je kako su građani očito prepoznali njegov častan i predan rad bez afera te dodao kako će nastaviti ponizno služiti građanima.
„Ovo je rezultat koji obvezuje i daje još veću odgovornost. Bio sam i bit ću gradonačelnik građana Dubrovnika, a ne samo birača HDZ-a. Nikad nisam ljude dijelio na lijeve i desne i svima sam isto pristupao. Pred nama je vrijeme izazova i novih projekata. Vjerujem da ćemo sve planirano i ostvariti u idućem mandatu“, objasnio je Franković.
Najavio je da u dubrovačkom Gradskom vijeću neće tražiti klasičnu većinu već projektnu suradnju sa svim opcijama.
„Želim sve njih na strani Dubrovnika, nema razloga ni potrebe zazivati nove izbore za Gradsko vijeće. Dubrovniku treba stabilnost i stabilan proračun, velika kohabitacija dok se ne oporavi. Siguran sam da to mogu postići“, rekao je Franković.
Potvrdio je prijašnju najavu kako će mu drugi mandat na čelu Dubrovnika ujedno biti i posljednji.
„Držim do svoje riječi. U ove četiri godine ću dati sve od sebe, punim plućima i do zadnje kapi krvi, a onda je vrijeme za nove ljude i nove snage. Pokazao sam da se može biti pošten, častan, vjeran i odan političar, a to ću biti i u idućem mandatu“, poručio je Franković.
U protekla 24 sata u Crnoj Gori nije bilo smrtnih slučajeva povezanih sa koronavirusom. Registrovano je 39 novih slučajeva, a oporavila se još 71 osoba.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 29. maj 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1233 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 39 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz:
Opština
Oboljeli
Podgorica
14
Rožaje
10
Bar
4
Pljevlja
3
Berane
2
Žabljak
2
Kotor
1
Herceg Novi
1
Tuzi
1
Šavnik
1
Ukupno
39
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1583.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 861.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99.605.
Jedna od najmarkantnijih još živih ličnosti koje su učestvovale u formiranju i razvoju nekadašnje „Titove Jugoslavije“, od Drugog svjetskog rata do krvavog raspada SFRJ u građanskim ratovima početkom devedesetih, admiral flote penziji Branko Mamula, proslavio je danas 100-rođendan.
Mamula je rođendan obilježio u najužem porodičnom krugu u svom stanu u Tivtu gdje sa suprugom Mirjanom Jakelić-Mamula, živi posljedjih dvadesetak godina.
Uglednom bivšem jugoslovenskom visokom zvaničniku stigle su brojne čestitke, među kojima i UBNOR-a čiji je Mamula počasni član, brojnih poštovalaca tradicija Jugoslovenske Ratne Monarice koju je on izgradio iz svih država nastalih na prostoru bivše SFRJ, kao i od gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića.
Branko Mamula rođen je 30. maja 1921. u selu Slavsko Polje u opštini Vrginmost na Kordunu u Hrvatskoj. Porodica Mamula je srpskog porijekla, a na tim prostorima Hrvatske živi duže od 500 godina. Branko Mamula je osnovnu školu završio u rodnom selu, četiri razreda Realne gimnazije u Glini, a Državnu trgovačku akademiju u Karlovcu.
Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata i nosilac Partizanske spomenice 1941. Prošao je mnoge bitke od početka ustanka u Hrvatskoj 1941. do konačnog oslobođenja Jugoslavije u maju 1945.
Nakon rata, obavljao je visoke dužnosti u Floti Jugoslovenske ratne mornarice, odnosno Vojnopomorskom školskom centru, kao i Petoj pomorskoj zoni JRM koja je kontrolisala Sjeverni Jadran. Obavljao je potom dužnosti u Glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne odbrane, ali je odbio zahtjev da preuzme dužnost načelnika Uprave državne bezbjednosti za oblast Hrvatskog primorja i Istre te se vratio na visoke vojne dužnosti u Komandi JRM. Avgusta 1958. završio je Višu vojnopomorsku akademiju kao prvi u rangu, a u jesen iste godine poslat je na dalje jednogodišnje komandno štabno školovanje u Veliku Britaniju. Kasnije je završio kurs operatike u Ratnoj školi JNA u Beogradu i kurs viših pomorskih oficira pri Mornaričkom školskom centru u Splitu.
Tri godine je početkom šezdesetih službovao u Sudanu na dužnosti vojnog savjetnika (u suštini nezvaničnog načelnika Generalštaba) u vojsci tek oslobođene te republike u istočnoj Africi. Nakon povratka u Jugoslaviju, obavljao je brojne visoke komandne i štabne dužnosti u jedinicama JRM i JNA, te saveznom Sekretarijatu za narodnu odbranu. Juna 1979. postavljen je na dužnost načelnika Generalštaba JNA na kojoj ostaje do maja 1982. kada je imenovan za saveznog sekretara (ministra) za narodnu odbranu koju je obavljao do penzionisanja u najvišem mornaričkom činu – admiral flote, 1988. godine.
Govori engleski i ruski jezik, a napisao je više stručnih knjiga iz oblasti vođenja rata na moru: „Mornarice na velikim i malim morima“, „Savremeni svijet i naša odbran“, „Odbrana malih zemalja“, kao i knjige memoarsko-političko-analitičke sadržine „Slučaj Jugoslavija“ i „Rat u novom stoljeću“. Prošle godine, u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, izašla je i njegova posljednja memoarska knjiga, “Admirl sa Korduna”.
Objavljivao je naučne radove u brojnim domaćim i stranim publikacijama, a američki stručni mornarički časopis „US Navy Proceedings“ dodijelio mu je godišnju nagradu za 1973. godinu.
Admiral Branko Mamula nosilac je 11 jugoslovenskih visokih odlikovanja, te još deset drugih visokih ordena kojima su ga odlikovale Poljska, Sudan, Italija, Francuska, Indonezija, Nepal, Tunis, Grčka, Austrija i Jordan. Dobitnik je i više spomen-medalja u SFRJ, SSSR, Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori.
Na hercegnovskoj rivijeri raste i uspijeva oko 250 biljnih vrsta. Dobri poznavaoci kažu da je to najraznolikiji biljni svijet sa obje strane Jadrana, a možda i šire.
U privatnim vrtovima i parkovima rastu i rađaju drvo banane, avokada, biber drvo, kanarska i fenix palma i druge egzotične vrste. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima u ovom dijelu Boke Kotorske odomaćile su se mnoge biljke sa svih kontinenata.
Ali jedna zelena oaza u centru grada skoro vijek bila je nezaobilazna tačka u hortikulturnoj, turističkoj, društvenoj valorizaciji Herceg Novog – park hotela Boka. Hotel je izgrađen početkom 20. vijeka po ugledu na tadašnje moderne francuske i italijanske hotele sa parkom u kome su bili zasadi palmi, agava, kaktusa,…
“Uređenje parka i njegov izgled snažno je uticalo na uređenje ostalih zelenih površina u Herceg Novom ali i u Boki Kotorskoj pa i u širem okruženju”, ističe dipl.ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović.
Najopširniji prikaz parka nalazi se u knjizi Dušana Popovića i Anta Sterniše “Flora i vegetacija hercegnovskog područja“ iz 1971. gdje se navodi 56 biljnih vrsta koje se nalaze u parku sa opisima svake vrste i tačnom lokacijom.
Park je 28.aprila 1965. godine rješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode zaštićen kao botaničko-hortikulturni objekat, ali zakonska zaštita nije spriječila propadanje parka.
Mnoge biljne vrste su propale, mnoge desetkovane, nema posljunčanih staza, a park svakodnevno propada.
Kompanija Vektra Boka koja je vlasnik parka nije ništa uradila da zaustavi devastaciju nekadašnjeg “botaničkog vrta Jadrana”.
U toku je i postupak restitucije, jer stari vlasnici traže povraćaj imovine.
U važećoj planskoj dokumentaciji – park bivšeg hotela Boka trebalo bi da ostane zelena površina. “Na postojećem platou u parku, na kome je bio lociran stari, u zemljotresu srušeni hotel „Boka“, moguće je postaviti stakleni paviljon sa funkcijom uslužne djelatnosti, u cilju afirmisanja parka”, navodi se u GURu.
Mladi ekoreporteri zabrinuti za park Boka
Video mladih ekoreporterki, Marije Samardžić i Andree Proročić, „Da li je ovo kraj Parka Boke!?“ odabran je za međunarodno takmičenje u Kopenhagenu “YOUNG REPORTERS FOR THE ENVIRONMENT 2021”.
Marija i Andrea, učenice završnog razreda OŠ „Milan Vuković“ Herceg Novi , osvojile su nedavno prvo mjesto na takmičenu mladih ekoreportera Crne Gore. One su u trominutnom videu ukazale na devastaciju parka, ali i predložile rješenja kako da park ponovo bude prijatno mjesto u gradu.
Stara latinska izreka kaže: “Kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše”
Rasprostranjena je diljem Mediterana, sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Lavanda se koristi više od 2500 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati.
Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Koristili su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda.
Grci su isto koristili lavandu, ali više u medicinske svrhe. Mnogi su svještenici u samostanima uzgajali razne ljekovite biljke, a među njima posebno je mjesto imala lavanda. Lavanda je za vrijeme londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije na taj način da su je ljudi stavljali ispod nosa i tako disali. Lavanda je takođe bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se koristila kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.
Pridavala su joj se razna svojstva i upotrebljavana je u razne svrhe. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara.
Lavanda
Lavanda je, dakle, biljka čarobnih svojstava koja se gajila i po vrtovima u Boki Kotorskoj i gdje su kolači vrlo često mirisali lavandinim mirisom.
Danas vadimo iz “naftalina” jedan recept i to recept za keks sa lavandom…
Keks od lavande :
120 g maslaca ili masti
70 g cukra (šećera) u prahu
1 kašičica cvijeta lavande (suva ili freška)
malo korice od limuna
250 g brašna
3 žumanjka
80 g kristal šećera
Maslac ili mast, šećer u prahu, lavandin cvijet i koricu od limuna pjenasto umutiti. Dodati brašno i dobro ga umiješati u smjesu. Na kraju dodajte žumanjke i miješajte toliko dok se formira tijesto.
Keks od Lavande
Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i ostavite 15 do 20 minuta u frizideru, a potom ga razvaljajte na debljinu od 5-8 mm. Kalupima vadite željene oblike keksića, potom ih uvaljajte u kristal šećer i pecite u prehodno zagrijanoj rerni (pećnici) na 180 °C, 10 – 12 minuta. Ohladite ih i čuvajte u dobro zatvorenoj, najbolje u staklenoj ili limenoj kutiji.
Najfiniji su 2-3 sedmice nakon što ste ih ispekli, ako potraju toliko. Bitno je da kutija bude dobro zatvorena.
Grupa mještana Risna najavljuje mirni protest zbog najavljene smjene direktora Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ doktora Vlada Popovića, u utorak 1. juna u 9 sati.
Kako se navodi u obavještenju na Facebook grupi “MZ Risan” a koje su organizatori proslijedili našoj redakciji, protest će se organizovati na prostoru gradske rive i u parku, a neće biti obustave saobraćaja.
“Ponovo vas pozivamo da svojim prisustvom date doprinos mirnom građanskom protestu za očuvanje ugleda Specijalne bolnice “Vaso Ćuković”, zaposlenih i njenog upravnika dr Vlada Popovića. Pozivamo sve koji su u mogućnosti da dođu na protest i daju podršku.Svi za Vlada!”, navodi se u obavještenju.
Talijanski sudac donio je odluku kasno u subotu o puštanju iz pritvora triju osoba koje su uhapšene zbog pada kabine žičare na sjeveru ItaIije, u kojemu je poginulo 14 ljudi. Jedna od njih u kućnom je pritvoru, izvijestili su talijanski mediji.
Glavna tužiteljica grada Verbanije, Olimpia Bossi, potvrdila je sudsku odluku u izjavi novinarima televizijie RAI.
Prošle nedjelje pala je kabina žičare u talijanskoj regiji Pijemont. U kabini se nalazilo 15 osoba, a žičara se u trenutku nesreće kretala od grada Strese prema planinskom vrhu Mottarone.
Pad je preživjelo samo jedno dijete, petogodišnji izraelski dječak koji je u bolnici.
U srijedu je policija uhitila tri muškarca.
Prema portalu dnevnika La Stampa, sudac je u subotu zaključio da nema osnova za zadržavanje trojice muškaraca u zatvoru jer ne mogu pobjeći i nema rizika od prikrivanja dokaza.
Talijanska policija je tijekom istrage privela inženjera žičare, direktora službe i operativnog šefa službe.
Istražitelji su otkrili da je sustav sigurnosnog kočenja bio “namješten” kako bi se izbjeglo kašnjenje žičare, kazala je Bossi nakon privođenja osumnjičenih.
Trojica uhićenih provela su “svjesnu akciju”, rekla je tada Bossi, dodajući da je, kako bi se izbjeglo zaustavljanje servisa, na žičari ostavljen uređaj koji deaktivira kočnice u slučaju nužde, što znači da se sigurnosni sustav nije aktivirao kad je puknulo nosivo uže.
Tereti ih se za ubojstva iz nehaja, izazivanje nenamjerne katastrofe i uklanjanje instrumenata za sprečavanje nesreće.
Žičara Mottarone, koja je ponovno otvorena prije oko mjeseca dana nakon što je bila zaustavljena zbog pandemije COVID-a, odradila je više dana s puno vožnji s deaktiviranim kočnicama u slučaju nužde.
U milionima eura zbrajat će se šteta nastala u, do sada neviđenom požaru koji je sinoć oko 20.30 sati buknuo na jednoj od usidrenih jahti u Marini Kaštela u vlasništvu bivšeg kaštelanskog gradonačelnika Joška Berketa, a u kojem je potpuno izgorjelo pet luksuznih brodova dugih oko 20 metara.
U trenu vatrena buktinja harala je jahtom na kojoj je, iz za sada još neutvrđenih razloga planula vatra, a na kojoj su bili članovi posade koji su se odmah uhvatili u borbu s vatrom, no nažalost bez uspjeha.
Nakon što su na vatrom zahvaćenoj jahti izgorjeli konopi brod je počeo plutati oko drugih usidrenih grdosija milijunske vrijednosti i nije trebalo dugo čekati da plamen zahvati i ostale brodove. Vatrogasne snage odmah su izašle na teren i započele borbu s plamenom koji je za sobom ostavljao crne oblake gustog dima zbog kojeg se iz Kaštela jedva vidio Split.
– Ovo je strašno, ovakvu brzinu požara još nisam nikada vidio. U čas je ta jahturina bila cijela u plamenu i u plamenu je nažalost i skončala. Ljudi su se rastrčali na sve strane, vjerujte mi, izgledalo je kao ratno stanje. Ljudi su vrištali, priskakali u pomoć, a odjednom je buknulo još žešće. Taj brod koji je planuo se odjednom maknuo s mjesta gdje je bio vezan, a plamen je odmah zahvatio druge jahte. Gorjela je plastika, vjerojatno i naftni derivati koji su bili u njima pa onda i ne čudi onakav crni dim – šokiran nam opisuje cijelu situaciju kaštelanin koji se u trenu agonije našao u blizini Marine Kaštela šetajući psa.
Požar brodova u Marini Kaštela – foto Hina
GASILO SE S KOPNA I MORA
U Marinu Kaštela je pristigao i vatrogasni brod DVD-a Kaštel Gomilica, a ekskluzivno za Slobodnu Dalmaciju sinoć je cijeli slučaj komentirao je vlasnik Marine Kaštela Joško Berket koji nam je odmah kazao kako je sreća u cijeloj nesreći, to da nema ozlijeđenih ljudi.
– Mogu vam potvrditi da je izgorjelo pet jahti i da je materijalna šteta iznimno velika. Do požara je došlo na jednoj od vatrom uništenih jahti a uzrok, premda još nije potvrđen, je definitivno ljudski faktor. Dakle nisu u pitanju instalacije i slično. Vatra je jahti buknula u jednom trenu a posada koja se na njoj nalazila krenula je sama gasiti požar. Usred požara su im u plamenu izgorjeli konopi pa je brod počeo plutati prema drugim usidrenim jahtama.
Plamen je odmah zahvatio i drugu jahtu, a potom njih još tri. Sve vatrogasne snage su na terenu kao i zaposlenici Marine Kaštela, a na svu sreću u vrijeme izbivanja požara nije puhao vjetar. Stanje bi bilo puno gore, a i ovako je katastrofalno. Vatra je lokalizirana oko 21.40 sati a brodovi u plamenu su izvučeni i odvučeni iz Marine Kaštela u Kaštelanski zaljev – ekskluzivno je za „Slobodnu“ izjavio vlasnik Marine Kaštela Joško Berket hvaleći nevjerojatan podig vatrogasaca.
EVAKUIRANE POSADE I TURISTI
Sinoć je na teren odmah došao i kaštelanski gradonačelnik Denis Ivanović koji je kazao kako je situacija bila jako opasna, no zahvaljujući pribranosti ljudi i vatrogasaca stanje se polako oko 21.30 sati smirilo.
– Najvažnije od svega je da su ljudi živi i zdravi – kratko je kazao Ivanović.
Sa brodova su oko 21.15 minuta evakuirane posade i turisti, a nadležni u Marini im nastoje osigurati privremeni smještaj.
Veliki problem u organiziranju evakuacije stvarali su brojni Kaštelani i znatiželjnici koji su došli vidjeti što se događa, bez obzira na eventualnu opasnost.
Inače, Marina Kaštela tijekom jučerašnjeg dana bila je puna ko šipak jer je, prema pravilu, subotom smjena gostiju. Jedni odlaze a drugi dolaze.
Kako nam je potvrdio Berket, tri od pet brodova su izvučeni iz akvatorija Marine Kaštela u zaljev, gdje su dva potpuno izgorjela i potonula na morsko dno, jedan je dotegljen do obližnje plaže a dva su izgorjela na pontonu u Marini.
– Svi brodovi su kasko osigurani, nekih većih šteta u samoj Marini Kaštela nije bilo, a policija sada radi svoj posao kako bi se utvrdile okolnosti i uzrok požara-kazao je Berket koji nam je neslužbeno kazao kako je vatra krenula iz kuhinje uništene jahte.
Na naš upit hoće li ovaj incident utjecati na organizaciju Dana male brodogradnje koji idući tjedan počinju u Marini Kaštela, Berket je kazao kako neće, jer se taj događaj održava na skroz drugom dijelu Marine Kaštela.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i direktorica Turističke orgnizacije Tivat Danica Banjević boravili su proteklih dana u Nišu, Novom Sadu i Beogradu gdje je održana promocija turističke ponude Tivta i Crne Gore.
Oni su, kako je juče saopšteno iz lokalne uprave Tivta, tokom ove posjete ostvarili veliki broj susreta sa medijima iz Srbije, doprinoseći dobrom PR učinku cjelokupne promocije.
Gradonačelnik Komnenović je u Nišu gostovao u emisji „ŠareNiš“, niške Zona plus televizije, zajedno sa gradonačelnicom Niša Draganom Sotirovski. Izjavu je dao i za lokalnu Belle Amie televiziju, a informacije o Tivtu i događaju koji je tamo održala TO Tivat objavili su brojni mediji: Južne vesti, Niške vesti, Jug press, Turistički žurnal, eKapija…
Banjević je gostovala u jutarnjem programu Niške televizije, a tokom promo aktvnosti u centru Niša, dala je izjave za sve već pomenute lokalne medije. U Beogradu je uslijedilo gostovanje predsjednika Opštine Tivat u jutarnjem programu Happy televizije, a Komnenović je dao intervju i za portal i prvo štampano izdanje medijske kuće Nova S.
Prilikom posjete Tivćana Novom Sadu i susretu sa gradonačelnikom Milošem Vučevićem, organizovan je susret sa medijima, pa su informacije o ovom susretu i poziv Novosađanima da ljetuju u Boki Kotorskoj objavili brojni mediji: Vesti-online, Mojnovisad.com, Tanjug, Naslovi.net, Novosti.rs, Kurir.rs, Alo.rs, …
Delegacija Opštine Tivat obišla je i novu zgradu Radio-televizije Vojvodine, a predsjednik Komnenović razgovarao je da direktorom ove medijske kuće Miodragom Koprivicom i glavnim i odgovornim urednikom Nenadom Ćaćićem. Tokom boravka u Novom Sadu, Banjević je dala izjavu za emisiju „Luča“ RT Vojvodine, ali i za radio i portal Turistička prizma.
Željko Komnenović gostovao je i u regionalnoj emisiji „Info Arena“, koja će biti prikazana na „BN“ televiziji, a materijal će biti emitovan i na još 25 televizija u Srbiji. Komnenović i Banjević prisustvovali su i večeri sa medijima u Beogradu. Od medija, na ovom događaju, bili su prisutni RTS, Beta, Tanjug, Nova S, Blic, Politika, TV Prva, B92, Informer, Objektiv, Republika, TV K1, Tu magazin, Agro TV, Color press, De Co i Ringier.
