Izučavati Medijsku pismenost kao izborni predmet u školama, znači ići u korak sa vremenom

0
Panel o medijskoj pismenosti

U Kotoru je danas održana panel diskusija, u organizaciji Instituta za medije Crne Gore, koja je imala za cilj promovisanje Medijske pismenosti kao izbornog predmeta u srednjim školama i dodatne nastave u osnovnim školama, kojoj su prisustvovali direktori osnovnih i srednjih škola iz južne regije, kao i nastavnici koji predaju medijsku pismenost, ili planiraju da je predaju.

U diskusiji su učestvovali novinari Instituta i profesori škola: Olivera Nikolić, novinarka iz Instituta za medije, Zoja Lalović-Bojanić direktorica gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, Tatjana Krstičević iz O.Š. „Njegoš“ i Sonja Golub-Klenak iz Gimnazije Kotor. Medijatorka je bila novinarka Milica Bogdanović.

Panel o medijskoj pismenosti

Nakon uvodnog izlaganja Olivere Nikolić o strategiji uvođenja izbornog predmeta Medijska pismenost u stručne škole i starije razrede osnovne škole, profesori su govorili o značaju i statusu koji ovaj predmet ima u školama u kojima predaju. Moglo se uočiti da postoje velike razlike u statusu koji predmet ima u gimnaziji „Slobodan Škerović“ u kojoj je formirano šest izbornih grupa, ili Gimnaziji Kotor u kojoj se dio aktivnosti iz ove oblasti – priprema školskog lista „Eho“, sprovodi kroz rad novinarske sekcije. U osnovnim školama aktivnosti se odvijaju kroz dodatnu nastavu i rad u sekcijama.

Tema je izazvala veliko interesovanje i u diskusiju su se uključili direktori i nastavnici.

Panel o medijskoj pismenosti

Mogla su se čuti različita mišljenja direktora: od onih da je neophodno javno promovisati sve izborne predmete u srednjim školama kako bi učenici znali što se u okviru njih izučava, do onih da je uvođenje izbornog predmeta Medijska pismenost u srednjim stručnim školama teško izvodljivo, s obzirom na nezavidan status koji predmeti društvene grupe i maju u ovim školama.

Zaključeno je da je potrebno preispitati opstanak onih izbornih predmeta čiji se sadržaji velikim dijelom preklapaju, a Medijska pismenost iz ih sve, na neki način, objedinjuje. U vremenu digitalne ekspanzije koja je zahvatila i nastavni proces, medijska pismenost je najzaslužnija da opstane kao izborni predmet, ako želimo da idemo u korak sa vremenom.

„Za mržnju , nemam ti kad“

Trend uvredljivog govora koji nerijetko prelazi u govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru, a etika u medijima je pred velikim izazovom, ocijenjeno je u drugom dijelu tribine, koja je naslovljena „Za mržnju , nemam ti kad“.

Panel o medijskoj pismenosti

Profesor sociologije Mladen Živković, kazao je da građansko društvo u Crnoj Gori ima manje preduslove za jačanje u odnosu na Evropu.

“Ono čak i ne postoji, postoji samo kao opozit nacionalnom i ruralnom. Kolektivni identitet je nešto što nas obilježava i sprečava taj razvoj građanskog u pravom smislu te riječi. Mi nemamo politike koje proizilaze iz građanske misli. Bitno je pomenuti da pored toga u čitavom svijetu je ljevici teško da se probije i dođe do izražaja”, kazao je Živković.

Urednik onlajn radija Bruškin Tomislav Žegura, ukazao je na probleme govora mržnje u medijima, vijesti sa trivijalnim sadržajem i netačnim informacijama.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić, kazala je da je etika u medijima pod velikim izazovima jer se u cjelokupnom društvu dešavaju velike promjene, počevši od tehnoloških i digitalnih.

Ona je dodala da istraživanja koje je radio Institit za medije pokazuju da se govor mržnje širi putem medija iz regiona, društvenih mreža i desno orijentisani mediji.

“Mi kao građani moramo natjerati medije da budu bolji, a to ćemo uraditi uz pomoću medijske pismenosti koja će mlade generacije usmjeriti na inkluzivnost, toleranciju i odgovornost”, istakla je Nikolić.

Panel o medijskoj pismenosti

Aktivistkinja Paula Petričević, ukazala je da su ključni integritet i poštovanje profesionalnih standarda.

“Pojam građanskog je jedan posebno ambivalentan pojam. Građanin kao pasivni trpilac politike i građanin kao nosilac prava i suvereniteta. Ovo drugo je to određenje na kojem treba da radimo kroz medijsko opismenjavanje. Problem odgovornosti je najbolnija tačka našeg društva. Jer, gdje je svako odgovoran – niko nije odgovoran”, navela je Petričević.

Istakla je da dok ne budu bili procesuirani ljudi koji šire govor mržnje, teško će biti napretka.

Tribinu je organizovao Institut za medije u okviru inicijative “Čitaj između redova” koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine.

Ne prijavljuju vlasništvo u “Srpskoj kući”

0
Željko Komnenović – foto Boka News

Zbog toga što u svojim imovinskim kartonima nisu prijavili udjele u vlasništvu „Srpske kuće“, Agencija za sprečavanje korupcije ispituje da li su, između ostalih, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Strahinja Bulajić prekršili Zakon o sprečavanju korupcije, potvrđeno je “Vijestima”.

Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da prijavi tačne prihode i imovinu u svojim imovinskim kartonima, koji, između ostalog, uključuju i podatke o „akcijama i udjelima u pravnom licu i drugim hartijama od vrijednosti“. „Navedena formulacija odnosi se na bilo koji udio u pravnom licu“, pojasnili su iz Agencije.

„Srpska kuća“ osnovana je 2017. godine a tada je 29 osoba upisano kao vlasnici po 3,44 odsto udjela u ovom privrednom društvu.

Predsjednik Opštine Tivat potvrdio je da nije prijavio udio u „Srpskoj kući“.

„Ne sporeći krivicu, napominjem da je riječ o vlasničkom udjelu koji nema nikakvu materijalnu, već isključivo nominalnu vrijednost. Zbog toga je, a i činjenice da je po mom mišljenju u pitanju benigna stvar, vjerovatno ste se uvjerili da sam u mom imovinskom kartonu naveo precizno imetak moje porodice, i došlo do propusta“, kazao je Komnenović.

On je dostavio Statut „Srpske kuće“, u kojem se navodi da osnivači ne mogu prenijeti, založiti, opteretiti ili na drugi način otuđiti svoj udio u društvu trećim licima osim isključivo uz saglasnost ostalih osnivača. Osnivači, takođe, mogu jedan drugome ustupati svoje udjele takođe samo uz saglasnost ostalih članova društva.

„Kada član društva namjerava da istupi iz društva, dužan je da svoj udio bez naknade prenese na sve ostale članove srazmjerno njihovim dotadašnjim udjelima. U tom slučaju ostali članovi društva su dužni prihvatiti dio udjela od člana koji istupa, te u roku od 180 dana od dana istupanja člana, izabrati novog člana društva na kojeg će bez naknade prenijeti dio udjela koji su primili od člana koji je istupio“, precizirano je Statutom. Takođe se navodi i da se u slučaju smrti člana društva fizičkog lica ili prestanka pravnog lica udio ne može prenositi na njegove nasljednike ili pravne sljedbenike. U tom slučaju, njegov udio će se prenijeti na ostale članove društva srazmjerno njihovim dotadašnjim udjelima.

S obzirom na to da su mnogi od njih sadašnji ili doskorašnji javni funkcioneri, pretragom njihovih imovinskih kartona utvrđeno je da većina među njima nisu prijavili ovaj udio.

Osim potpredsjednika Skupštine i predsjednika tivatske Opštine, udio se ne pominje ni u kartonima poslanika Skupštine Crne Gore Slavena Radunovića, bivših poslanika a sada člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore Budimira Aleksića i članice Odbora direktora Fonda za zaštitu životne sredine Nataše Jevrić, bivše predsjednice Skupštine opštine Kotor Dragice Perović, kao i odbornika iz više crnogorskih opština.

„Provjerom baze podataka utvrđeno je da navedeni javni funkcioneri nijesu procesuirani zbog eventualnog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije u vezi sa konkretnom pravnom stvari. Otvoreni su postupci provjere njihovih imovinskih kartona“, navodi se u odgovoru Agencije na pitanja da li će protiv njih biti pokrenut postupak.

Za neke od njih Agencija je i ranije utvrđivala da su kršili Zakon o sprečavanju korupcije.

Udio su, s druge strane, prijavili bivši poslanici a sada predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Milutin Đukanović i odbornik u Skupštini opštine Pljevlja Vladislav Bojović.

Radunović je kazao da „znajući intenciju odredbi koje se tiču prijavljivanja prihoda i imovine funkcionera, tu činjenicu ne konstatujem u svojim godišnjim izvještajima“.

„Naime, osnivačkim aktima ‘Srpske kuće’, raspolaganje tom ‘imovinom’ je potpuno onemogućeno i svedeno na mogućnost da je besplatno prenesem na ostale osnivače. Radi se isključivo o počasnoj ulozi ‘čuvara’ zajedničke imovine srpskog naroda u Crnoj Gori, kao jednog od nekoliko desetina intelektualaca, umjetnika i političara“, kazao je on.

Na pitanja da li je prijavila udio u vlasništvu, Jevrićeva je kazala da se „radi se isključivo o počasnoj ulozi čuvara zajedničke imovine srpskog naroda u Crnoj Gori“.

Ostali javni funkcioneri koji nemaju prijavljen udio u imovinskim kartonima nisu odgovarali na pitanja da li su vlasnici udjela i ako jesu, zašto ga nisu prijavili. Pitanja su poslata ili na mejl partije ili na lični mejl.

Za one za koje Agencija utvrdi da nisu dostavili tačne i potpune podatke propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.

„Srpska kuća“, kao društvo sa ograničenom odgovornošću, osnovana je u martu 2017. godine. Ideju da se formira ovakva institucija podržao je i tadašnji premijer a sadašnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Donacijom srpske Vlade kupljen je i opremljen poslovni prostor na samoj obali Morače u centru Podgorice i stvoreni uslovi za rad. Za izvršnog direktora imenovan je bivši poslanik Emilo Labudović.

Vlada Srbije je izdvojila za “Srpsku kuću” oko 3,4 miliona eura. Prema kartonu Đukanovića, riječ je o poslovnom prostoru ukupne površine od 1.551 metar kvadratni. Srpska kuća je otvorena 15. februara 2019. godine, a u njoj su, prema pisanju medija, smješteni Matica srpska, Institut za srpsku kulturu, Srpski nacionalni savjet, Udruženje književnika srpskog naroda, Srpska televizija, Srpski radio, novine, portali, Srpski kulturni centar i druge ustanove.

Prema bilansu uspjeha dostavljenom Upravi prihoda i carina, „Srpska kuća“ je prošlu godinu završila u plusu sa oko 227.000 eura. Prema dokumentaciji na sajtu Uprave, oni su tokom posljednje dvije godine u prosjeku imali dva zaposlena.

U slučaju gašenja, imovina ide SPC

Statusom „Srpske kuće“ propisano je da se ona osniva na neodređeno vrijeme i to sve dok postoje ekonomski i zakonski uslovi za obavljanje njene djelatnosti i postojanje.

„U slučaju likvidacije i prestanka društva sva imovina društva prelazi u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve“, navodi se u dokumentu.

Članovi nemaju pravo na udio u godišnjoj dobiti (dividendu) poslije oporezivanja.

Osnivači, precizirano je, mogu odlučiti da se dobit izdvaja za rezerve, reinvestiranje u razvoj društva, povećanje kapitala, donacije ili za druge potrebe duštva.

Kruzeri bi da dolaze u Boku, ali samo ako EU skine Crnu Goru sa liste rizičnih destinacija

0
Kruzer EURODAM – foto www.shipspotting.com

Megakruzer „Eurodam“ kompanije Holland America Line (HAL) u periodu nakon glavne ljetnje turističke i nautičke sezone, tri puta će uploviti u Kotor.

Potvrđeno je to danas iz ove američko-holanske kompanije koja je članica najveće svjetske kruzing korporacije – američkog Carnivala, uz napomenu da će „Eurodam“ nakon završetka ranije planirana svoja četiri kraća sedmodnevna ovosezonska mediteranska krstarenja u reonu akvatorijuma grčkih ostva, obaviti još pet dodatnih putovanja u periodu od sredine septembra do kraja oktobra.

Na tri od tih dužih, 12-dnevnih krstrenja koja obuhvataju posjete broda lukama u Iutaliji, Hrvatskoj, Albaniji, Grčkoj, Turskoj i Španiji, „Eurodam“ će posetiti i Crnu Goru, uplovljavajući u luku Kotor.

„Eurodam“ je inače, kapaciteta 2.104 putnika i 949 članova posade. Ovaj megakruzer klase „Signature“ ima 86.2743 bruto.tone, dug je 285 a širok 32,2 metra i izgrađen je 2008. u Italiji.

Kruzing industrija u svijetu polako se pokreće nakon gotovo potpune obustave kružnih turističkih brodskih putovanja koja je potrajala skoro godinu dana zbog pandeimije koronavirusa. Većina kompanija tek pokreće svoje brodove, ili će ih u operativni upotrebu vratiti u narednihj par mjeseci, tako da će broj posjeta kruzera ove godine destinacijama koje su, poput Kotora, među njatraktivnijima u tom segmentu turističke industrije, ipak biti ograničen. Za sada je nekoliko kompanija potvrdilo ili najavilo svoju zainteresovanost da njihovi brodovi ponovno počnu redovno dolazioti u Kotor – među njima su članice Carnivala –  HAL, italijanske Costa Crociere i MSC Cruises, kao i Silversea Cruises iz Monaka koja je članica druge po snazi svjetske kruzing korporaciuje- američkog Royal Caribbeana. Ipak, da li će se to u konačnom i realizovati za sada je neizvjesno jer je još uvijek na snazi odluka Evrioposke Unije da Crnu Goru svrsta na listu rizičnih zemalja sa aspekta mjera na prevenciji širenja koroinavirusa, a što u praksi znači da bi svaki kruzer koji bi nakon posjete Crnoj Gori, uplovio od neku od luka u državama EU, morao da tamo sa svim ukrcanim osobama, ostane deset ili četrnaest dana u karantinu. Stoga naši turistički poslenici i privrednici uključeni u lanac pružanja usluga kruzeriuma u našim lukama, očekuju od crnogorske Vlade i diplomatije da u najskorije vrijeme preduzmu sve mjere kako bi administracija EU promijenila ovakav restriktivni tretman Crne Gore sa aspekta sitacije sa koronavirusom.

HAL je inače, nedavno najavio da će u vrlo ograničenom broju ovosezonskih putovanja svkjih brodova do početka septembra, imati i jednu posebnu čast za luku Kotor – priliku da naša luka bude jedna od onih koje će na svom prvom putovanju (tzv.maiden voyage) posjetiti  HAL-ov najnoviji brod- potpuno novi megakruzer  „Rotterdam“. Brod od  99.800 bruto-tona, dugačak 297 i širok 34 metra, vrijedan preko 480 miliona eura, čija se izgradnja i opremanje upravo privode kraju u brodogradilištu talijanske korporacije Fincantieri u Margheri pored Trsta, krenuće početkom avgusta  na svoje prvo komercijalno putovanje – sedmodnevno krstarenje od Trsta do Ćivitavekje Italiji, sa posjetama Zadru u Hrvatskoj, Kotoru u Crnoj Gori, Krfu u Grčkoj, te lukama Taormina i Napulj u Italiji.

U Kotor bi tako „Rotterdam“ koji ima kapacitet od 2.668 putnika  i 1.025 članova posade, trebao po prvi put da uplovi 4.avgusta.

Jedna osoba preminula, 67 novoinficiranih, Kotor 2, Tivat 1

0
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada cg

U Crnoj Gori od posljednjeg presjeka, od posljedica korona virusa preminula je jedna osoba dok je registrovano 67 novopozitivnih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

U Crnoj Gori je od jučerašnjeg presjeka na osnovu 1.313 analiziranih uzoraka utvrđeno 67 novih slučajeva koronavirusa. Preminula je jedna osoba.

Opština Oboljeli
Podgorica 21
Rožaje 12
Bijelo Polje 9
Pljevlja 7
Nikšić 3
Ulcinj 3
Kotor 2
Bar 2
Petnjica 2
Budva 1
Berane 1
Tivat 1
Plav 1
Tuzi 1
Šavnik 1
Ukupno 67

Tokom jučerašnjeg dana Institutu je prijavljen jedan smrtni slučaj i to iz Petnjice, pacijent 76 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1578.

Prijavljen je oporavak kod 98 pacijenata pa ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 999.

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 310
Rožaje 107
Bijelo Polje 100
Pljevlja 95
Nikšić 86
Berane 50
Bar 39
Ulcinj 25
Budva 24
Kotor 24
Tivat 24
Herceg Novi 21
Tuzi 16
Danilovgrad 15
Andrijevica 12
Mojkovac 11
Kolašin 9
Žabljak 8
Cetinje 6
Plav 6
Šavnik 5
Petnjica 4
Gusinje 2
Plužine 0
Crna Gora 999

Protest u Risnu zbog najave smjene doktora Popovića

0
Bolnica Risan - foto Boka News
Bolnica Risan – foto Boka News

U organizaciji građana u četvrtak 27. maja u 9 sati u Risnu biće organizovan mirni protest zbog najavljene smjene direktora Specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” dr Vlada Popovića zbog slučaja koje ispituje Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, zašto niko od dežurnih ljekara u toj bolnici nekoliko dana nije prijavljivao policiji ili nadležnom tužiocu da je mladić iz Berana J. Š. (32) preminuo tri dana, nakon što je u tu ustanovu primljen sa povredama nakon udesa.

Organizatori su kazali da mirni protest organizuju u znak podrške ovoj ustanovi, njenom direktoru i ljekarima te bolnice, a povod je kako kažu najava iz ministarstva zdravlja objavljena u Vijestima, da će povodom ovog slučaja uslijediti smjene u toj bolnici.

Udes na magistralnom putu Tivat-Budva dogodio se 12. maja, u mjestu Kovačko polje kod Kotora, a preminuli mladić je bio suvozač u automobilu.Nakon udesa, J. Š. je zbog povreda prvo prebačen u kotorsku bolnicu, a prvi nalazi ljekara, koji su dostavljeni policiji i tužilaštvu bili su da je mladić zadobio samo lakše tjelesne povrede.

Nakon pregleda u Kotoru, J. Š. je transportovan u bolnicu “Vaso Ćuković”, gdje je, zbog teških povreda glave i brzog gubitka svijesti, iste noći hitno operisan.Mladić je u toj bolnici liječen tri dana, a preminuo je 15. maja. Njegovo tijelo je narednog dana predato porodici koja ga je sahranila u Beranama.

Direktor bolnice “Vaso Ćuković” u Risnu dr Vlado Popović kazao je u odgovoru “Vijestima” da smatra da je propust taj što dežurna služba nije pismeno obavijestila službenike poliicje, ali ističe i da se oni nisu interesovali o zdravstvenom stanju pacijenta.

-Obzirom da se od 12.05.2021., kada je dežurni tehničar obavijestio dežurnog službenika policije o teškom stanju pacijenta i mogućem lošem ishodu, niko od policijskih službenika nije interesovao za zdravstveno stanje pacijenta, niti je našaustanova dobila niti jedan upit od pripadnika Policije iako je gotovo svakodnevna praksa da službenici policije odmah po prijemu povređenog traže pismeno izjašnjenje ljekara o povredama-, rekao je Popović. Dalje Popović navodi da im je iz policije rečeno da su javnom tužiocu poslali stepen povreda na osnovu izvještaja dežurnog hirurga OB Kotor, koje su kategorisane kao lakše, zbog čega je, vjerovatno, napravljen propust u komunikaciji sa bolnicom.

-Svakako se ne može tretirati da je “Bolnica Risan četiri dana ćutala da je pacijent preminuo” jer za to nema nikakvog osnova ni razloga, pošto je o smrti pacijenta odmah upoznata rodbina prijatelji pacijenta, koji su se i prethodno permanentno interesovali i od naše strane dobijali informacije o njegovom stanju. Takođe, nije praksa da se u slučaju smrti pacijenta obavještava Ministarstvo zdravlja, a u vezi propusta dežurne službe da se pismeno obavijesti i Policija (bez obzira što se radilo o kasninm satima prvog dana vikenda) u Bolnici je pokrenut postupak utvrdjivanja odgovornosti-, zaključio je Popović.

/I.K./

Otvorena izložba “Izbor iz savremene crnogorske umjetnosti“ u Lisabonu

0
Izbor iz savremene crnogorske umjetnosti u Lisabonu

Izložba „Izbor iz savremene crnogorske umjetnosti“ je zvanično otvorena u subotu  22. maja 2021. godine u galeriji  Atelier Natália Gromicho u Lisabonu (Portugal). U programu otvaranja su učestvovali predstavnik galerije Atelier Natália Gromicho gospodin Gonsalo Madeira, počasni konzul Crne Gore u Portugalu gospodin Carlos Pereira Pinto, kao i selektori izložbe gospođa mr Lucija Đurašković i gospodin Zoran Petrušić.

Gospodin Goncalo Madeira je istakao da je počastvovan što je izložba „Izbor iz savremene crnogorske umjetnosti“ postavljena u galeriji Atelier Natália Gromicho, i da je posebno zadovoljan što su zvanični predstavnici Crne Gore na otvaranju. Nakon toga je pročitao dio teksta iz kataloga izložbe koji potpisuje istoričarka umjetnosti i selektorka mr Lucija Đurašković: „Izložba Izbor iz savremene crnogorske umjetnosti  predstavlja jedan od mogućih izbora u okviru aktuelnih vizuelno-umjetničkih zbivanja na planu prebogate crnogorske likovne scene. Poseban značaj ove izložbe ogleda se u mogućnosti da se na međunarodnom nivou valorizuje i prezentuje savremena crnogorska likovna umjetnost, istovremeno otvarajući nove puteve dalje kulturne saradnje između  Portugalije i Crne Gore. Selekcijom su obuhvaćeni afirmisani crnogorski umjetnici različitih likovnih poetika, kao i generacija, u rasponu od starijih, već priznatih na međunarodnom nivou, preko umjetnika srednje i mlađe dobi sa respektabilnim biografijama i likovnim kritikama. Uvid u ovu selekciju potvrđuje da umjetnost, po svojoj suštini, uvijek nadilazi okvire prostora u kome nastaje. Jer, smisao umjetnosti i jeste u njenom prostornom prevazilaženju koji pokazuje u kojoj mjeri  jezik likovne umjetnosti u svojoj specifičnosti nadilazi sve što je partikularno, te se pokazuje djelom jednog opšteg, sveprožimajućeg,  bića u kome se najviše estetske vrijednosti sabiraju.”

Gospodin Madeira je naglasio da vjeruje da je ovo prva od brojnih kulturno-umjetničkih saradnji između Crne Gore i Portugala. Takođe, istakao je da je počastvovan kao domaćin galerije u koj je projekat realizovan, i pozvao sve zainteresovane da izložbu pogledaju do 29. maja 2021. godine.

U okviru izložbe predstavljeni su radovi afirmisanih crnogorskih slikara iz fundusa Moderne galerije „Jovo Ivanović“ i fundusa galerije „Marko K. Gregović“ u spomen domu „Crvena komuna“ (JU Muzeji i galerije Budve). Iz fundusa Moderne galerije „Jovo Ivanović“ predstavljeni su radovi Jovana Jova Ivanovića, Stevana Luketića, Đeljoša Đokaja, Rudi Goge i Naoda Zorića, dok su iz fundusa galerije „Marko K. Gregović“ predstavljeni radovi Cvetka Lainovića, Dimitrija Popovića i Anke Burić. Mr Lucija Đurašković selektovala je radove umjetnika i umjetnica mlađe i srednje generacije: Bojane Popović, Milijane Istijanović, Romane Pehar, Dijane Lazović i Zorana Petrušića. U selekcji akademskog slikara Zorana Petrušića našli su se radovi Gordane Kuč, Ivane Stanić, Jelene Đurasković, Jelene Tomašević i Siniše Radulovića.

Izložba će trajati do 29. maja 2021. godine.

H. Novi – HSF će ovog ljeta biti evropski centar devete umjetnosti

0
HSF

Sjajni strip umejtnici Artyom Trakhanov, Kijan Tormi (Cian Thormey), Aneke Murilenem, Sedat Ozgen, PJ Holden, Izar Lunaček i Miroljub Milutinović Brada, koji su bili najavljeni za prošlu godinu, potvrdili su svoju želju za doaskom na 15. izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF) koje će održati ove godine od 3. do 8. septembra na više lokacija u Herceg Novom.

Pored njih, i svi  najavljeni italijanski autori od prošle godine, vrlo su optimistični da će biti u Herceg Novom na 15. HSF-u jer su na rasporedu za vakcinaciju do kraja juna.

„Taj je detalj ključan jer je sigurno da će ovogodišnje izdanje našeg festivala velikim dijelom biti u znaku šezdesetog rođendana omiljenog heroja stripa na ovim prostorima, Zagora, legendarnog Duha sa sjekirom u čijim će se ljetnjim epizodama kao likovi stripa naći upravo organizatori hercegnovske smotre devete umjetnosti“, objašnjavaju iz HSF-a.

Svoj su dolazak najavili i direktori festivala devete umjetnosti iz Lila, Birmingema i San Peterburga, te ugledni francuski izdavači i urednici što bi predstavljalo značajnu novinu i iskorak u odnosu na ranija izdanja

„Na 100 dana do petnaestog izdanja HSF-a, raste uzbuđenje među ljubiteljima devete umjetnosti ne samo u regionu već i u mnogim evropskim zemljama. Naime, plejada specijalnih gostiju planirana za prethodno izdanje koja zbog kovid regulativa u svojim zemljama nije bila u prilici posjetiti Herceg Novi i HSF tokom 2020, najavljuje svoj dolazak ove godine. Velika pažnja uperena u ovogodišnji Hercegnovski strip festival svakako je rezultat značajnog poboljšanja situacije vezane za pandemiju širom Evrope, velikog procenta vakcinacije među stvaraocima, ali i činjenice da se nijedan festival u Evropi nije održao ni ove godine, pa ni legendarna regionalna smotra MAFEST u Makarskoj“, kažu organizatori HSF-a.

U prethodnoj godini HSF je bio jedini internacionalni festival devete umjetnosti koji se održao u regionu, i jedini hercegnovski festival koji je svoj program ispunio u potpunosti onako kako su ljubitelji stripa navikli godinama unazad. Među specijalnim gostima našao se po prvi put i jedan dobitnik nagrade Ajzner, Glen Fabri, a društvo su mu pravile svjetske super zvijezde Esad Ribić, William Simpson, Mirko Čolak, Milorad Vicanović Maza i kompletna regionalna elita. Gosti nisu ostali uskraćeni niti za jedan program, uključujući radionice, crtanje za fanove, crtanje na majicama, berzu stripa, elitne izložbe, ali i muzičke programe najvišeg ranga.

„I ove godine će muzički program i izvođači biti prilagođeni mjerama u datom vremenskom okviru, ali se već sada može najaviti da će koncerti biti vanserijski“, saopštavaju organizatori i dodaju da HSF poziva sve ljubitelje devete umjetnosti da pozorno prate medijske objave i društvene mreže, jer je sigurno da će narednih 100 dana donijeti i velika dodatna iznenađenja koja će učvrstiti Herceg Novi na mjestu evropske prestonice stripa za 2021. godinu.

U Kotoru promovisana knjiga “Otac Momo”

0
Foto Radio Kotor

Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska i Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo (1839)” organizovali su sinoć promociju knjige pod nazivom  „Otac Momo“, u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu.

Moderatorka programa bila je urednica knjige Ljiljana Čolan, koja je kazala da je prvobitna zamisao bila da knjiga nosi naslov “Srpski pisci o ocu Momu” i da bude štampana kao zbornik tekstova, a nakon niza književnih večeri na kojima bi poznati pisci govorili o svojim susretima sa ocem Momom.

“Kako zbog pandemije nismo uspjeli održati pomenute programe i čitanja, odlučili smo da sakupimo postojeće tekstove o ocu Momu, uglavnom napisane nakon njegovog upokojenja. Kao urednik knjige pokušala sam napraviti priču o njegovoj ličnosti od tih tekstova. U tome mi je mnogo pomogao Mihailo Pantić, srpski književnik, kritičar i univerzitetski profesor. Knjigu je napisao sam otac Momo, perom svojih prijatelja, perom svojih prethodnika, perom svojih duhovnih čeda i glasom prvog srpskog arhiepiskopa Svetog Save”, kazala je Čolan.

Ona je dalje pojasnila da je knjiga podijeljena u tri dijela.

,,U prvom dijelu su tekstovi sveštenih lica kojima je otac Momo bio uzor i duhovni otac. Susreti pisaca sa ocem Momom su posebni dio ove knjige, a treći dio je glas savrmenih književnih stvaralaca koji su se susretali sa njim i kasnije svoja djela prožimali njegovim pričama”, dodala je Čolan.

Protojerej stavrofor Gojko Perović – rektor Cetinjske bogoslovije, ističe da je jedna od osobina pravoslavnog ispovjedanja vjere, da Boga možemo vidjeti u čovjeku.

,,Onaj koji sebe zove hrišćaninom je dužan da potvrdi i posvjedoči da je Bog u ljudima. Otac Momo Krivokapić nije prosto bio samo pop, iako je ono pop Momo ostala najprepoznatljivija lozinka svih onih koji su ga znali. On je uspio da posvjedoči ono o čemu je govorio na svojim besjedama. Onoga kome je služio svetu liturgiju, i onoga u ime koje koga je krštavao, vjenčavao i sahranjivao. Inače sveštenik se nalazi na jednoj oštroj ivici između laži i istina. Ako posvjedoči Boga onda je pravi pop i pravi hrišćanin, a ako ga ne posvjedoči onda je zaista zabrljao. Tako da je taj maksimalizam između svega ili ničega, u tu borbu se upustio pop Momo u kojoj nema neriješenog rezultata, u kojoj nema podjele bodova već ili ga ima ili nema. Ko ga je sreo ili poznavao, a sada možemo reći ko susreće njegovu djecu kako biološku tako i duhovnu, taj zna da Bog postoji. Skromni pop koji je božji dom držao u blještavilu i hor ,,Jedinstvo” na evropskom nivou prepoznatljivosti, i Bogosloviju blagoslovom Božjim, Sabora i mitropolita, vaskrsao iz pepela. On u svojoj okolini nije imao ništa ukrašeno što bi ga izdvajalo u materijalnom smislu od drugih ljudi. Sa druge strane potiče iz jedne aristokratske porodice iz Cuca, udružene sa porodicom Milina takođe aristokratskom, i to što je potomak generacije sveštenika, znači da je došao po Božijem blagoslovu”, kazao je o ocu Momu protojerej stavrofor Gojko Perović.

Foto Radio Kotor

Književnik Nikola Malović se prisjetio vremena kada je kao knjižar i izdavač predložio ocu Momu, da iza sebe ostavi pisani trag.

,,On je tada skroman poželio da takva knjiga tumačena njim samim, o njegovom životu i svemu što zna ne izađe. Otac Momo je dobio stipendiju Oksforda a činodejstvovao je preko 50 godina u Kotoru. To je upravo ono što je govorio apostol Pavle kada je savjetovao svakoga da ostane tamo odakle je. Pričati sa oksfordskim umom je bilo ono što je obilježilo dobar dio mog života, a znači da se taj razgovor razlikuje po dubini, po raznim dimenzijama. Mislim da je intelektualno vagao svakog od nas ispovjedajući nas za vrijeme ili mimo liturgije. On je dakle bio velikan, duhovnik, ispovjednik i mecena”, navodi Malović.

Na ovoj književnoj večeri govorili su još i sekretar Srpskog pjevačkog društva ,,Jedinstvo” Dragan Đurčić i slikar Veljko Mihailović, koji je u znak sjećanja na oca Moma naslikao sliku sa motivima crkve Svetog Petra Cetinjskog u Prčanju.

U muzičkom dijelu programa učestvovalo je Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo (1839)” i violinistkinja Dušica Kordić koja je izvela jednu od omiljenih kompozicija oca Moma Krivokapića.

Kriza smjene posade još uvijek nije gotova, a ova će godina biti gora nego prošla, no, nazire se rješenje

0
Brod – foto Boka News

Više od godinu dana nakon što se globalna brodarska industrija okupila kako bi istaknula tešku situaciju pomoraca i izazove u trgovini zbog pandemije, kriza smjene posade ostala je i dalje neriješena. Ima tendenciju da postane još i gora.

„Da bismo bolje razumjeli i riješili krizu smjene posade, potreban je pristup točnim podacima koji će omogućiti bolje nadgledanje situacije i pronalazak kvalitetnih rješenja. Zbog toga smo stvorili ”Deklaraciju Neptun”, kaže Graham Westgarth, predsjednik V. Grupe i jedan od 10 brodara koji sudjeluju u projektu, piše The Maritime Executive.

Deklaracija Neptun pokrenuta je u siječnju 2021. godine, a do danas se više od 800 tvrtki i organizacija pridružilo potpisivanju.

– Kriza smjene posade još uvijek nije gotova. Zapravo će 2021. biti gora nego prošla godina, a nedavni porast slučajeva COVID-a u mnogim zemljama posadama onemogućava rotaciju zbog zatvaranja luka – rekao je Bjorn Hojgaard, izvršni direktor Anglo-Eastern Univan Group, prenosi Pomorac.hr.

Kao odgovor na tekući izazov, objavljen je Indikator smjene posade Deklaracije Neptun.

Brod – foto Boka News

Indikator smjene posade kao dio Deklaracije ima za cilj informiranje o stvarnoj situaciji na brodovima. Taj izvještaj trebao bi sadržavati ažurirane informacije o trajanju ugovora o radu svih članova posade kako bi se na vrijeme mogle poduzeti akcije oko pravovremene smjene.

Prvi izvještaj Indikatora smjene posade pokazuje da je do sredine travnja 2021. godine 5,8% pomoraca i dalje na brodu nakon isteka ugovora, a 0,4% pomoraca je na brodovima više od 11 mjeseci.

Prema Konvenciji o radu pomoraca maksimalno neprekidno razdoblje koje pomorac može biti na brodu je 11 mjeseci.

Indikator smjene posade Deklaracije Neptun objavljivat će se mjesečno koristeći skupne podatke koje će dostavljati brodari.

Air Serbia obnavlja letove dva puta sedmično za Dubrovnik i Split

0
Aerodrom

Srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia ponovo će od 28. maja pokrenuti letove ka svojim destinacijama na hrvatskoj obali – Dubrovniku i Splitu, saopšteno je u utorak u Beogradu.

Letovi ka popularnim ljetovalištima u Dalmaciji planirani su dva puta sedmično – ponedjeljkom i petkom, dok će od 13. juna biti dodan i treći let sedmično do Splita, nedjeljom, navodi u saopštenju Air Serbia.

“Sudeći po vidljivim promjenama u potražnji, situacija se razvija u pozitivnom pravcu. Raduje nas što smo u prilici omogućiti putnicima planiranje ljetnjeg odmora na popularnim primorskim destinacijama kao što su Dubrovnik i Split, koje su im tradicionalno zanimljive zbog svoje ljepote i blizine””, izjavio je direktor komercijale i strategije u srbijansko kompaniji Jiří Marek.

Letovi Air Serbije za Split i Dubrovnik bili su obustavljeni prošle godine u sklopu mjera ograničenja zračnog prometa zbog pandemije koronavirusa.

Kompanija održava i redovitu liniju za Zagreb. Prethodnih mjeseci je na liniji Beograd-Zagreb imala tri do četiri leta tjedno, a od 8. februara na toj su liniji dostupna dva leta sedmično, ponedjeljkom i petkom.

Srbijanska vlada dokapitalizirala je nacionalnu aviokompaniju Air Serbia koncem 2020. godine s ciljem da otkloni gospodarske poremećaje prouzročene pandemijom  covida 19.

U kompaniji, nastaloj iz nekadašnjeg JAT Airwaysa 2014. godine partnerstvom s Etihad Airwaysom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, državni udio Srbije u vlasništvu povećan je s 51 na 82 posto, dok je udio Etihada umanjen s 49 na 18 posto.