Rimac Automobili objavili su da su udružili snage s poznatim automobilskim brendom „Bugatti Automobiles“, te stvorili novi automobilsku i tehnološku kompaniju – Bugatti Rimac d.o.o., a ovu vijest objavljuju najuticajniji svjetski mediji.
Rimac Automobili postaju Rimac grupa, koja će biti većinski vlasnik nove kompanije s 55 odsto udjela, dok će Mate Rimac će biti izvršni direktor te nove kompanije.
Porše će zadržati postojećih 24 odsto dioničkog udela u Rimac grupi, te steći 45 odsto udjela u novoj kompaniji Bugatti Rimac.
Rimac grupa, javili su ranije mediji, razdvojiće se na dva odvojena poslovanja – s novim hiper automobilima i Rimac Technology, koji će se baviti razvojem, proizvodnjom i snabdjevanjem baterijskim sistemima, pogonima i ostalim EV komponentama. Rimac Technology biće nezavisna kompanija koja će sarađivati s mnogim svjetskim proizvođačima automobila, navode iz Rimca.
U Rimac grupi će osnivač Mate Rimac zadržati izvornih 37 odsto vlasništva, a uz Poršeovih 24 odsto, Hjundai Motor grupa imaće 12 odsto udjela, a ostali investitori 27 odsto.
Mate-Rimac
Mate Rimac, kao izvršni direktor Rimac Grupe, vodiće Bugatti Rimac i novu kompaniju Rimac Technology.
Bugatti i Rimac nastaviće da posluju kao zasebni brendovi, zadržavajući postojeće proizvodne pogone i distribucijske kanale. Rimac će tako zadržati svoje poslovne prostore na periferiji Zagreba, a proizvodnja Bugattija nastavlja se u u Francuskoj.
Vijest o Rimčevom preuzimanju Bugattija su tako objavili CNN, Reuters, Financial Times, CNBC, The Verge…
CNN navodi kako su se Folksfagen grupa i Porše dogovorili o stvaranju nove kompanije koja spaja Rimac Automobile, hrvatsku kompaniju koja proizvodi električne superautomobile, s čuvenim Bugattijem.
Kako prenosi Index.hr, sjedište novoosnovane firme Bugatti Rimac biće nedaleko od Zagreba, piše CNN dodajući kako će Bugatti nastaviti funkcionirati kao zaseban brend iako će Rimac i Bugatti zajednički razvijati nove Bugattijeve automobile.
CNN piše kako je Rimac u autoindustriju ušao kao 21-godišnjak i prvo razvio Concept One, a potom i Rimac Neveru, automobil od 1900 konjskih snaga vrijedan 2.4 milona dolara.
U članku CNN navodi da se Rimac specijalizovao za razvoj tehnologije za električne automobile, uključujući baterije.
Mate Rimac rekao je ranije da udruživanje s Bugattijem ne znači da će Bugatti od sada proizvoditi samo električne automobile, ali je nagovjestio da će u bližoj budućnosti sigurno biti i električnih modela Bugattija. Najavio je i da će naslednik slavnog Bugattijevog modela Chiron vrlo vjerovatno imati hibridni pogon.
U nizu kulturnih aktivnosti koji se ovog ljeta organizuju u Porto Montenegru, Porto Montengero biće domaćin još jedne izlozbe na otvorenom, te će na Elena trgu od 5. jula do 15. oktobra biti izlozene skulpture italijanskog umetnika Michelangela Galliani-a, u saradnji sa galerijom Cris Contini Contemporary.
Elena trg će krasiti četiri velike skuplture, dok ce ih još biti u samoj galeriji, karakteristične za njegov stil, koje se poigravaju sa gravitacijom i lažnim izgledom lakoće, koristeci bijeli Carrara mermer, ali koje istovremeno oslikavaju jednu savremenu priču, uglavnom na granici ironije.
Koktel povodom zvaničnog otvaranja izložbe biće održan 9. jula u 21h u galeriji Cris Contini Contemporary.
Air Montenegro, zbog velikog interesovanja putnika, uvodi dodatne letova ka Beogradu iz Tivta i Podgorice.
“U želji da izađemo u susret našim putnicima, tokom jula i avgusta biće uvedeno 60 dodatnih letova ka ovoj destinaciji”, navodi se u saopštenju.
Iz kompanije su podsjetili putnike da na sajtu airmontenegro.com mogu naći detaljne informacije o redu letenja, cijenama kao i da na sajtu mogu na lak način kupiti karte za željenu destinaciju.
“Air Montenegro leti ka Beogradu, Banja Luci i Ljubljani a ubrzo kreće i sa letovima ka Frankfurtu i Istanbulu“, zaključuje se u saopštenju.
Preko četiri petine anketiranih Tivćana izjasnilo se da školski brod Mornarice VCG, jedrenjak “Jadran”, treba vratiti na njegov stalni vez na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Rezultati su to online ankete koju je u proteklih sdam dana, preko svog portala obavio lokalni javni serrvis Radio Tivat.
Na pitanje da li ste za to da se školski brod „Jadran“ vrati na Pine, pozitivno je odgovorilo 728 građana ili 85,05%, a negativno 128 ili 14,95%.
I ova anketa pokazala je koliko Tivćani vole stari jedrenjak sa kojim je Tivat sudbinski vezan još od 16.jula 1933. godine kada je tada novosagrađeni “Jadran”, uplovio upravo u Tivat kao svoju prvu luku u domovini, stigavši u Kraljevinu Jugoslaviju iz Njemačke gdje je taj jedrenjak početkom tridesetih godina prošlog vijeka izgrađen za potrebe jugoslovenske Kraljevske mornarice. “Jadran” je narednih decenija sve svoje važnije remonte osim psljednjjeg obavljenog 2013-16. u Bijeloj, imao u Tivtu, u ovdašnjem vojnom brodgoradilišptu Arsenal. Vješte ruke tivatskih inženjera i majstora “Jadrana” su bukvalno vratile u život iu rekonstruisale, kada se on kao pootpuno zapušteni i razoreni brod bez jarbola- pretvoren u plutajući most na jednom od kanala u Veneciji, 1946. Vratio u Jugoslaviju iz Italije koja ga je bila zaplijenila početkom Drugog svjetskog rata.
Vrijedni stari jedrenjak je i zvanični povratim grada Tivta, a “Jadran” je prethodnih godina nakon zatvaranja Arsenala, imao stalan besplatan vez na počasnom mjestu na tivatskoj gradskoj rivi. To sve ipak, nije bilo dovoljno da rukovodstvo Mornmarice VCG prošle godine ne donese odluku da brod iz Tivta preseli na potpuno neugledan i javnosti nedostupan vez u luci Bar, a što je posebno teško palo Tivćanima, ali i rukovodstvima Srednje pomorske škole i Pomorskog fakulteta u Kotoru čiji učenici i studenti treba da koriste “Jadran” u praksi, u njegovoj osnovnoj namjeni- školskog broda na kojem se obučavaju mladi pomorci.
“Jadran” već duže od godinu “čami” u Baru gdje ga je od javnosti bukvalno krije aktuelni komadant Mornarice VCG, kapetan fregate Goran Đurković jer suna brodu, uprkos velikom trudiu njegove posade, uočljive posljedice neadekvatnog njegovog sistematskjog održavanja i loše obavljenih pojedinih aapekata posljednjeg remonta u Bijeloj, posebno kada su u pitanju drveni djelovi snasti jedrenjaka. Iako je komandant broda, kapetan korvete Ivan Laković lani, dobio službeni stan na korišćenje u Tivtu, “Jadran” je ipak ostao u Baru jer je, kako je “Vijestima” nezvanično pobtrđeno iz krugova bliskh posada “Jadrana”, njihovom komandnantu koji živi u Podgorici, jednostavnije da iz tog grada svakodnevno putuje na posao u Bar, a ne u Tivat.
JADRAN i italijanski jedrenjak PALINURO u Tivtu
Inače, gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (NP) je 23.aprila nakon što se sastao sa ministarkom odbrane dr Oliverom Injac koja je tada boravila u službenoj posjeti tom gradu, izjavio da je sa Injac dogovorio da se “Jadran” “uskoro vrati” na svoj stalni vez u Tivat6, ali se to do danas nije desilo.
Kako nezvanično saznajemo “Jadran” će ipak, navjverovatnije u petak 9.jula, doploviti iz Bara u Tivat, ali će na vezu na gradskoj rivi Pine brod ostati samo do početka septembra kada ga rukoviodstvo MVCG namjerava opet vratiti u luku grada pod Volujicom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u ponedjeljak na ubrzanje proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan.
Na Samitu Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, ona je, u ime EK-a, potvrdila posvećenost saradnji i podršci regiji u oporavku nakon krize koju je izazvala pandemija COVID-19.
”Naš prvi prioritet je da ubrzamo agendu proširenja širom regije i podržimo naše partnere sa Zapadnog Balkana u njihovom radu na provođenju neophodnih reformi za napredak na evropskom putu. Naše angažiranje sa Zapadnim Balkanom prevazilazi i to, a Berlinski proces je poslužio kao inkubator mnogih inicijativa, koje su sada postale sastavni dio politike EU-a prema regiji. Zajedno smo postavili put ka održivijoj, digitalnijoj i otpornijoj Evropi“, poručila je Von der Leyen.
Današnji samit iz okvira Berlinskog procesa, osmi po redu, a okupio je putem videokonfrencije, šefove država ili vlada sa Zapadnog Balkana, njihove kolege iz devet država članica EU-a, Velike Britanije i visoke zvaničnike EU institucija.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz istakao je da EU mora ispuniti svoja obećanja.
Unija mora pojačati svoje angažiranje, imajući u vidu frustraciju zbog svoje uloge na Zapadnom Balkanu, rekao je Kurz.
“Moramo ispuniti naša obećanja”, kazao je on u vezi, prije svega, neispunjenog obećanja otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, te je izrazio nadu da će doći do napretka pod predsjedavanjem Slovenije.
Domaćin sastanka je bila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je istakla da je na Samitu razgovarano o napretku regije na putu ka EU, naglašavajući da je i u sopstvenom interesu EU-a da taj proces napreduje, te je ukazala da je neophodno da se radi dalje na stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta.
“Berlinski proces, koji smo počeli prije sedam godina, pokazuje da nam je pored procesa približavanja s ciljem članstva u EU stalo da regija sarađuje u fazi u kojoj svaka zemlja radi na svom evropskom putu”, objasnila je Merkel na konferenciji za novinare.
Istakla je da se ne radi samo o pitanju važnom za budućnost zemalja regije, već je to i u interesu EU-a da se proces pristupanja podstakne, omogući pomirenje i prevazilaženje podjela.
“Postoje mnogi razlozi, između ostalog i geostrateški, zbog čega želimo članstvo regije u EU”, podvukla je Merkel.
Rekla je da je bilo mnogo uspjeha u proteklim godinama, a kao primjer je navela početak primjene sporazuma o ukidanju naknade roaminga, što je od koristi za građane.
Takođe, na skupu, dodala je, bilo je riječi i o posljedicama pandemije i pružanja pomoći zemljama regije.
“Svjesni smo da još ima mnogo problema koje treba prevazići, kao što su dijalog Srbije i Kosova te i Bosna i Hercegovina”, rekla je ona, prenosi Tanjug.
Kazala je da je Nijemac Christian Schmist prisustvovao današnjem sastanku i da će on 1. augusta početi svoj mandat u Bosni i Hercegovini kao visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Prenijela je da je bio niz diskusija između Bugarske i Sjeverne Makedonije oko početka pristupnih pregovora.
“Potrebno je puno strpljenja i angažiranja. Svi učesnici su izrazili spremnost za to”, kazala je Merkel.
Njemačka kancelarka najavila je da će njena država dati tri miliona doza vakcine protiv COVID-19 zemljama Zapadnog Balkana.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu je poslalo prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz otalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i praznicima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tokom kojih bi radili.
Svi zainteresirani svoje će prijedloge i mišljenja na predložene izmjene moći dati do 1. avgusta, a sam zakonski tekst predviđa da njihova primjena krene s početkom 2022. godine.
Prema važećim zakonskim odredbama, trgovac samostalo određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, uzimajući u obzir primjerice potrebe kupaca, broj radnika i poštivanje njihovih prava i sl.
Izmjene, pak, reguliraju radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – s početkom najranije od 6,00 sati do najkasnije 21,00 sat.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u izjavi za Hinu je podsjetio da neke trgovine rade i do 23 sata, a sada se ide na skraćivanje odnosno primjerenije radno vrijeme.
No, prijedlog da trgovine rade do 21 sat već sada izaziva reakcije pa tako neki mali trgovci i predstavnici nekih udruga poručuju kako je to posve neprimjereno posebice u turističkim mjestima i za vrijeme turističke sezone.
Tako i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prijedlog o ograničavanju radnog vremena smatra problematičnom. “Što se tiče ograničenja radnog vremena na rad do 21 sat, iako bi ova odredba trebala stupiti na snagu tek 2022. godine, smatramo ju problematičnom jer će sigurno ostaviti loš utjecaj na sve djelatnosti usko vezane uz turističku sezonu, kada znamo da u ljetnim mjesecima postoji tendecija i povećane potrošnje u kasnijim satima”, istaknuli su iz HUP-a.
Predložene zakonske izmjene uvode i već najavljeno opće pravilo da su nedjelja i praznici neradni dani.
Iznimka od tog opšteg pravila bi bila mogućnost rada 16 nedjelja u godini po izboru trgovca, također u radnom vremenu od 6 do 21 sat.
“Uzimajući u obzir orijentiranost gospodarstva Republike Hrvatske na turizam, potrebu trgovina u manjim sredinama i turističkim centrima da maksimiziraju prihode tijekom turističke sezone, predlaže se da trgovac prema vlastitom izboru odredi 16 nedjelja u godini kada će raditi. Navedeno će pravilo biti horizontalno i odnosit će se na sve trgovce bez iznimki gdje obavljaju svoju poslovnu djelatnost”, objšnjavaju iz Ministarstva.
Skladno prijedloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i praznicima mogli raditi prodajni objekti “na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama”.
Na upit su iz Ministarstva pojasnili da za prodajne objekte u okviru tržnica na veliko i malo, prijedlog “podrazumijeva da svi prodajni objekti koji prodaju vlastite proizvode mogu raditi i nedjeljom”.
Navedene iznimke resorno Ministarstvo obrazlaže potrebama “opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača”.
Iznimke su, dodaju, uredili i poštujući načelno razmjernosti te time ispravljaju dosadašnju praksu prema kojoj je trgovina postala iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, za što se ne nalazi nužno opravdanje.
U odgovoru na upite Hine o predloženim izmjenama i dopuna Zakona o trgovini, iz Ministarstva su naveli kako se one predlažu “radi usklađivanja radnog vremena u djelatnosti trgovine s ostalim nacionalnim i međunarodnim aktima s ciljem osiguravanja veće kvalitete funkcioniranja društvene zajednice, odnosno usklađivanja privatnog i profesionalnog dijela života”.
“Stoga su i preporuke za Hrvatsku da putem politika koje imaju cilj pomoći radnicima, postigne bolju usklađenost poslovnog i privatnog života. U tom smislu, ovaj propis trebao bi proizvesti pozitivne učinke u ravnoteži poslovnog i privatnog života radnika u trgovini”, naveli su iz Ministarstva.
Takođe napominju kako svi zaintersirani mogu iznijeti svoje argumentirane prijedloge, koje će stručni nositelj uzeti u obzir prilikom izrade konačnog teksta prijedloga zakona.
HUP, pak, u prvom komentaru predloženih izmjena poručuje kako bi voljeli da Vlada više promišlja o tome kako olakšati poslovanje poduzetnicima te kako fleksibilizirati radne odnose i popraviti poslovnu klimu, posebno u vremenu gospodarske krize, a manje o tome kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima.
“U HUP-u smo suglasni oko toga da ne podržavamo zabrane rada u bilo kojem smislu jer smatramo da bi i inače, a posebno u koronakrizi, svaka zabrana donijela štetu svim djelatnostima te negativno utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj”, istaknuli su.
Posebno je problematično tretirati jednu djelatnost drugačije od ostalih, ističu iz HUP-a i dodaju da se stoga zalažu za istovjetan tretman svih sektora po pitanju radnih prava jer smatraju da je sve drugo potencijalno protuustavno.
Tema rada nedjeljom je horizontalna i osim trgovine tiče se i drugih djelatnosti, istaknuli su iz HUP-a, iz kojeg predlažu urediti rad nedjeljom kroz krovni Zakon o radu, a ne putem Zakona o trgovini kako je to do sada bio slučaj.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u Petrovcu će na platou ispred Spomen doma Crvena komuna tokom jula i avgusta biti održana druga Književna komuna, zamišljena kao festival regionalnih pisaca. Program počinje u srijedu, 7. jula u 21 čas kada ćemo na platou ispred ulaza u bioskop ugostiti književnika Gorana Petrovića a moderator večeri biće Đorđe Gregović.
Goran Petrović objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), roman Atlas opisan nebom (1993), zbirku pripovjedaka Ostrvo i okolne priče (1996), roman Opsada crkve Svetog Spasa (1997), roman Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), zbirku pripovjedaka Bližnji (2002), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramski tekst Skela (2004), zbirku pripovjedaka Razlike (2006), knjigu zapisa Pretraživač (2007), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010) i dramski tekst Matica (2011). Petrovićevi romani i priče objavljeni su u preko sto izdanja, od čega pedeset u prevodu na francuski, ruski, španski, njemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, mađarski, češki, slovački, grčki, holandski i persijski jezik.
Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od Petrovićevih djela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu, produkcija Narodno pozorište u Beogradu, režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.
Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su književna stipendija Fonda Borislava Pekića, nagrada „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, „Vitalova“ nagrada, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, nagrade „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, „Ivo Andrić“, „Laza Kostić“ i dr. Član je Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1. novembra 2012. godine.
Izložba slikara Slobodana Boba Slovinića, pod nazivom “Mediteranske obale”, biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u utorak 06. jula sa početkom u 21 sat.
Slobodan Bobo Slovinić rođen je 1943. u Budvi. Diplomirao je 1966. na Akademiji za primijenjene umjetnosti u Beogradu. Prvi put se predstavio na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici 1961. godine Prvu samostalnu izložbu priredio 1965. u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 60 samostalnih i više od 400 grupnih i kolektivnih izložbi u našoj zemlji i inostranstvu.
Prvo priznanje, Zlatnu plaketu za slikarstvo, dobio je 1969. na izložbi u kafani “Znak pitanja” u Beogradu. Dobitnik je mnogih drugih nagrada i priznanja, među kojima: Prva nagrada “Zimskog salona”, Herceg Novi (1980); Nagrada za slikarstvo “Grada Breseja”, Francuska (1983); Prva nagrada salona “13 Novembar”, Cetinje (1987); “Počasna nagrada” za slikarstvo, Saveza francuskih umjetnika, Pariz (1988); Nagrada za slikarstvo “Le Franc Bourgeois”, Bresej (1989); “Novembarska nagrada” za slikarstvo, Budva (1990); “Trinaestojulska nagrada” Crne Gore (1990); Plaketa “Beli anđeo” za slikarstvo, Prijepolje (1995).
Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. godine. Član je ULUCG-a i ULUPUCG-a od 1968. , a od 1983. član “Maison des Artistes” u Parizu. Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija. Autor je knjiga: “Pariski zapisi” (1996); “Ujetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” (2010); “Ars Libris” (2013). „Pariske Reminiscence“ (2020); „Herbarijum – Don Đuro“ (2021).
Povodom 60 godina stvaralačkog rada, u Narodnom muzeju na Cetinju, priređena je retrospektivna izložba i objavljena monografija. U Modernoj galeriji u Podgorici, prezentiran je izbor iz retrospektivne izložbe, uz monografski katalog. Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se publicistikom, živi i stvara u Podgorici i Budvi.
Svečano otvaranje izložbe će se održati na otvorenom, ispred galerije, dok će o izložbi govoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Marija Saičić.
Povodom informacije da su JP Morsko dobro i Opština Budva zaključili sporazum kojim se Luka Budva ustupa na korišćenje Opštini, reagovali su iz Stratex Grupa koji ističu da žale što državni organi Crne Gore grubo gaze ugovore sa stranim investitorima i svoje političke ciljeve stavljaju iznad vladavine prava. Ponovo pozivamo da se svi odnosi rešavaju pred sudom bez inspirisanja nasilja i nezakonitosti, kaže se u saopštenju.
“Na snazi su čak dva ugovora između Dukley Marina doo Budva i JP Morsko dobro, i to: Ugovor o korišćenju morskog dobra broj 0210-12/3 od 11.04.2002. produžen do 11.04.2027. kao i Privremeni ugovor o korišćenju morskog dobra broj 0210 – 440/25 od 12.06.2017. koji traje do raspisivanja koncesije ili konačnog rešavanja odnosa po Ugovoru od 11.04.2002.
Ni jedan od ova dva ugovora nije raskinut niti je JP Morsko dobro u tom pravcu preduzelo bilo koju radnju. To što je Vlada Crne Gore stavila van snage zaključke br. 07-118 od10.04.2017. godine ni u najmanjoj mjeri ne utiče na važenje Privremenog ugovora, s obzirom na to da to ni ugovorom ni zakonom nije predviđeno kao razlog za prestanak važenja ili raskid tog ugovora.
Dukley Marina doo je svih ovih godina uredno ispunjavala apsolutno sve ugovorne obaveze i ne postoji ni jedan zakonski ili ugovorni razlog za raskid bilo kojeg od dva važeća ugovora. U svakom slučaju takve razloge JP Morsko dobro mora dokazati isključivo pred nadležnim sudom.
Nijedan predstavnik JP Morsko dobro ili Opštine Budva od dolaska na vlast nije našao za shodno da na bilo koji način komunicira sa nama o bilo kojem pitanju vezanom za Luku Budva. Bilo je pošteno da kažu da zbog nekih političkih ili drugih ciljeva žele da raskinu ugovore, ali je sporno da to sprovode kroz ovakvo pravno nasilje i srozavanja reputacije i Luke Budva i čitave Crne Gore” – poručili su iz Stratex Grupe.
Dobroj turističkoj sezoni na ruku ne ide ubrzano širenja zaraznije delta varijante koronavirusa diljem Evrope, a zbog koje postoji opasnost od izbijanja četvrtog vala pandemije. Iako najviše novozaraženih imaju Rusija i Velika Britanija, London je najavio da će danas predstaviti plan za ublažavanje mjera.
Iako zemlja s najviše cijepljenih u Evropi, i dalje ima više od 25 hiljda novozaraženih na dan, London najavljuje dodatno ublažavanje mjera. Očekuje se da će premijer Johnson reći da ljudi nauče živjeti s COVID-om.
– Već 18 mjeseci živimo uz izvanredna ograničenja ove ili one vrste. Čini se da, zahvaljujući uspjehu programa cijepljenja, sada postoji mogućnost da se ta ograničenja ukinu, kaže Robert Jenrick, državni tajnik za stambeno zbrinjavanje.
Europske zemlje došle su u fazu kada je sve teže pridobiti građane da se cijepe. U Austriji, koja ima manje od 100 zaraženih na dan, građanima je tijekom vikenda ponuđeno cijepljenje bez prethodne registracije.
– Mislim da je to dobro jer nedjeljom imamo više vremena. Umjesto sjedenja u kafiću, čekamo cijepljenje, ističe Johanna Kapeller, stanovnica Innsbrucka.
U povodu 245. obljetnice osnutka SAD-a, u New Yorku je održan spektakularan vatromet koji je lani otkazan zbog pandemije. Iako je cijepljeno više od 50 posto stanovnika, Biden apelira na građane da se cijepe.
– Dragi Amerikanci, cijepljenje je nešto najdomoljubnije što možete učiniti. Zato vas molim, ako se niste cijepili, učinite to, za sebe i svoje najmilije, za svoju zemlju, poručio je predsjednik SAD-a Joe Biden.
Rusija je jučer evidentirala više od 25 hiljada novih slučajeva zaraze, najviše od januara, ali Rusi su i dalje skeptični prema cijepljenju. Barem jednu dozu dosad je primilo manje od 17 posto stanovnika, iako su necijepljeni građani u Moskvi stavljeni u nepovoljniji položaj, ne smiju u kafiće i restorane.
– Ne bojimo se zbog porasta broja slučajeva zaraze jer smo cijepljeni u januaru, kaže Igor, stanovnik Moskve.
Zbog porasta broja novozaraženih ruska sibirska Republika Burjatija uvela je drugi lockdown.
– Nisam očekivao lockdown. Možda određene restrikcije, ali karantenu ne, rekao je Ruslan Dulbinov, stanovnik Ulan-Udea.
Novi Južni Wales u Australiji i dalje je u lockdownu, a vlasti kažu da su iduća dva dana kritična za obuzdavanje pandemije i zaustavljanje širenja delta-varijante virusa. U Australiji je cijepljeno manje od 10 posto odraslih stanovnika.
