Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto uručio je u ponedjeljak Bosni i Hercegovini donaciju od 200 hiljda doza cjepiva protiv koronavirusa, istaknuvši pritom uspjehe vlade svoje zemlje u borbi protiv pandemije.
“Zahvaljujući vrlo uspješnoj nabaci cjepiva i kampanji cijepljenja u Mađarskoj, sada smo u prilici pomoći drugima”, kazao je Szijarto pred novinarima u sarajevskoj zračnoj luci gdje ga je dočekao predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.
Mađarska je donirala BiH kineska cjepiva Sinopfarm a 200 tisuća doza dopremljenih u ponedjeljak najveća su pojedinačna donacija koju je BiH do sada dobila.
BiH već mjesecima čeka na dopremu ranije naručenog i plaćenog cjepiva zapadnih proizvođača a vlada Federacije BiH u međuvremenu se odlučila na izravnu kupnju 500 tisuća doza kineskog cjepiva no ni ono do sada nije isporučeno.
Szijjarto je kazao kako se nada da će donirano cjepivo osigurati kontrolu širenja pandemije pa time i stabilnost BiH a dodao je kako je za Mađarsku to važno i zbog toga jer želi da se zemlje zapadnog Balkana mogu i dalje uspješno boriti protiv ilegalnih migracija.
“Države zapadnog Balkana i Mađarska ovise jedni o drugima i to vrijedi kako za gospodarstvo tako i za zaustavljanje ilegalnih migracija. Najjednostavnije rečeno: ako stvari dobro teku na zapadnom Balkanu, to je dobro i za Mađarsku”, kazao je Szijjarto.
Čak i na najljepšim plažama ne može se izbjeći sveprisutnu plastični otpad koji guši mora i oceane, a tokom putovanja automobilom teško da ćete uživati u pogledu zbog hrpe smeća duž autocesta. Stoga je Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio mali vodič za putovanja i smjernicama kako putovati na održiv način.
WWF putnicima savjetuje da koriste termosice i čuture za vodu ili termo šalice koje imaju kod kuće kako ne bi na putu do odredišta kupovali vodu u plastičnim bocama.
Na put se također mogu ponijeti višekratne zdjelice za hranu i pribor za jelo i to u platnoj torbi umjesto u plastičnim vrećicama. Radi se uglavnom o priboru koji se koristi prilikom kampiranja.
Ako želite potpuno izbjeći plastiku, tada izbor više ne može biti ni kozmetika i kreme za sunčanje koje sadrže mikroplastiku, savjetuje WWF.
Kod odabira smještaja, ističe WWF u svom vodiču, tražite onaj koji ima oznaku održivog razvoja, a jednom kada dođete na odredište raspitajte se o kvaliteti vode iz slavine.
U nekim mjestima se voda iz slavine ne smatra pitkom, no to često nije istina, napominje WWF i dodaje da je dobro boce za vodu puniti i na javnim slavinama.
Također se savjetuje izbjegavanje kioska za hranu i restorana brze hrane koji hranu služe na jednokratnim plastičnim tanjurima, uz plastični pribor za jelo.
Kada god je to moguće, izbjegavajte zapakirane prehrambene proizvode, savjetuje WWF.
Što se otpada tiče, ne ostavljajte ga negdje gdje bi naposljetku mogao završiti u moru.
Osim ekološke štete postoji i veliki utjecaj na gospodarstvo
Jedan od ključnih problema jest prekomjerna uporaba plastike i njeno neprimjereno odlaganje. Prema izvješću Europskog parlamenta iz ožujka ove godine, “u oceanima svake godine završi osam milijuna tona plastike”.
“Govorimo o pet tisuća milijardi mikročestica plastike koje su raštrkane po moru, upozorila je tada izvjestiteljica Catherine Chabaud.
Virginijus Sinkevičius, povjerenik Europske komisije, upozorava da “otpad nije samo izravna prijetnja oceanima, morima i bioraznolikosti, već i budućnosti ribolovnog sektora”.
Osim ekološke štete postoji i veliki utjecaj na gospodarstvo EU-a, specifično na sektore ribarstva i turizma gdje, kako je procijenjeno, gubici iznose 476,8 milijuna eura godišnje.
Jadransko more čini više od 4 posto površine Sredozemnog mora, a morski otpad u Jadranu, pogotovo u sjevernom, zbog malih dubina 40-60 m kao i dugog vremena zadržavanja vode, predstavlja specifičnu opasnost zbog osjetljivosti i ekološke važnosti tog područja.
U Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković dugi niz godina provodi se sustavno praćenje morskog ekosustava sjevernog Jadrana, a unatrag nekoliko godina prati se stanje i opterećenost morskim otpadom. Podaci dobiveni kroz projekte i nacionalni monitoring u sklopu Referentnog Centra za more ukazuju da stanje u Jadranu ne odstupa od trenutačne globalne slike kao ni Mediterana.
Sastav morskog makro i mikro otpada, koji se prati u različitim odjeljcima morskog ekosustava na istraženim postajama Jadrana, pretežito je plastika, 60 do 90 posto
KotorArt Don Brankovi dani muzike godinama predstavljaju platformu koja podržava mlade crnogorske umjetnike i pruža im mogućnost nastupa, afirmisanja i predstavljanja široj publici. Ove godine festival organizuje četiri koncerta u okviru serijala KotorArt talenti.
U srijedu, 28. jula planiran je koncert istaknutih učenika Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan, dugogodišnjeg tradicionalnog partnera festivala. Pored škole, festival ima saradnju i sa Muzičkom akademijom sa Cetinja i koncert najboljih studenata Akademije planiran je za srijedu, 4. avgusta. Ove godine, dvojica mladih violinista su dobili priliku da održe solističke koncerte u okviru Festivala. U pitanju su Miljan Stanišić, koji će 30. jula nastupiti sa svojom sestrom, mladom pijanistkinjom Lolom Stanišić, kao i Viktor Huter, čiji je koncert planiran za 3. avgust, a koji će nastupiti sa prof. Oleksijem Molčanovim. Sva četiri koncerta održaće se u koncertnoj dvorani muzičke škole, Crkvi sv. Duha, sa početkom u 21.30 časova a organizovaće se i direktan prenos koncerata preko društvenih mreža Festivala.
U okviru Pjace od džeza, takođe jednog od tradicionalnih serijala koncerata festivala, publika će uživati u nastupima džez sastava u Kotoru i u Luštici Bay. Dugogodišnji partner Festivala, Luštica Bay, i ove godine podržava ovaj serijal koncerata, te će se pored kotorske Pjace od muzeja, kvalitetan džez čuti i u amfitetatru ovog ekskluzivnog naselja.
Koncert sastava iz Austrije, Tribidabo, zakazanog za 24. jul u Luštici Bay i u nedjelju 25. jula u Kotoru, Festival organizuje uz podršku Austrijske ambasade. Ovaj neobičan ansambl čine saksofonista Matijas Majster, harmonikaš Bernd Kolhofer i gitarista Simon Rajthofer. Kotorskoj publici dobro poznat duo Aleksijević, koji čine vokal Aleksandra Bijelić i džez pijanista Ivan Aleksijević nastupiće u subotu 31. jula u Luštici Bay, a nastup u Kotoru zakazan je za nedjelju, 1. avgust. Sastav Just Trio iz Albanije čine pijanista Mateos Đipija, bas gitarista i kompozitor Roni Đura, kao i bubnjar Emiljan Dimo, a njihov nastup je zakazan za petak, 6. avgust u Luštici Bay i nedjelju, 8. avgust u Kotoru.
Detaljan program svih koncerata kao i biografije učesnika uskoro će se naći na zvaničnoj internet stranici Festivala, www.kotorart.me.
Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i sponzora Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, ambasade Njemačke i Austrije, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugih.
Kroz projekat „Y O U t h d r i v e“ koji finansira Europska unija, komunalnim poduzećima u Boki Kotorskoj donirani su kontejneri koji će omogućiti pravilno odlaganje otpada u lokalnoj zajednici.
Kontejnere su preuzeli predstavnici opštinskih i gradskih komunalnih poduzeća koji su izrazili zahvalnost za opremu koja će im olakšati rad na terenu. Prema zajedničkom dogovoru kontejneri će biti postavljeni na lokacije koje su najugroženije, saopštili su iz NVO “Naša akcija”.
Zahvaljujući projektu takođe su postavljene table upozorenja sa natpisom „Zabranjeno odlaganje otpada“ u svrhu podizanja svijesti svakog pojedinca i zaštite životne sredine u sva tri primorska grada. Table se postavljaju na ukupno 10 lokacija koje su najugroženije zbog odlaganja otpada na mjestima koja za to nisu predviđena.
Table
Projekat „Y O U t h d r i v e“ podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, i pokretanje konkretnih akcija na području Županije Zapadnohercegovačke i Bokokotorskog zaliva se realizuje u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, koji finansira Europska unija. Partneri na projektu su nevladine organizacije, Udruga za razvoj, okolis i kulturu EKO ZH iz Širokog Brijega kao nosioc projekta, i NVO Naša akcija, sa sjedistem u Kotoru, navodi se u saopštenju.
Protest je održan u uvali Vruja kod Omiša, u kojoj se, upozoravaju aktivisti, već 20 godina gradi bez odgovarajućih dozvola.
Neobičan protest nazvan “Festival bespravne gradnje i devastacije prirode” održan je u Dalmaciji.
Održan je u uvali Vruja kod Omiša, u kojoj se, upozoravaju aktivisti, već 20 godina gradi bez odgovarajućih dozvola.
Ponovni početak gradnje nelegalne ceste prema nekad izoliranoj uvali bio je razlog za grupu aktivista da pokrenu akciju kojoj su se pridružile broje poznate osobe iz hrvatskog javnog života.
Demonstranti vjeruju kako iza poduzetnika Stipe Latkovića, koji gospodari uvalom, stoji zaštita bivših i sadašnjeg hrvatskog predsjednika.
Na bespravnu izgradnju odlučili su odgovoriti jogom, izložbom, kupanjem i pjesmom.
Vlasnici i osiguravatelji kontejnerskog broda Ever Given koji je u ožujku blokirao Suecki kanal rekli su u nedjelju da je dogovorena formalna nagodba u sporu koji se tiče odštete, dok su kanalske vlasti rekle da brod smije isploviti 7. jula.
Suecki kanal (SCA) držao je divovski brod i njegovu posadu u jezeru između dva rukavca plovnog puta otkad je brod oslobođen 29. ožujka, uslijed spora po pitanju odštete koju je potraživao Suecki kanal.
Brod Ever Given u japanskom vlasništvu zapeo je poprečno u kanalu na šest dana, obustavivši globalnu trgovinu.
SCA je rekao da će ugovor o nagodbi biti potpisan u srijedu na ceremoniji te da će sudionici moći gledati isplovljavanje broda.
SCA je zahtijevao 916 miliona dolara odštete da pokrije ispomoć u oslobađanju broda, narušavanje ugleda i gubitak prihoda, prije nego što su javno spustili iznos svoga zahtjeva na 550 milijuna.
Ranije u nedjelju, egipatski sud odgodio je saslušanja u sporu odštete na 11. jula kako bi dopustio kanalu i vlasniku broda da finaliziraju nagodbu, rekli su izvori bliski sudu i odvjetnik.
Slovačka drastično postrožuje pravila o ulasku u zemlju iz zabrinutosti zbog novih varijanti koronavirusa. Od 9. jula svi koji se nisu cijepili morat će u karantenu na 14 dana, prema novoj uredbi vlade te članice EU-a od subote. To se odnosi na sve zemlje. Putnik će se moći podvrgnuti PCR testu najranije peti dan karantene i uz negativan nalaz izaći iz karantene.
Putnici koji su cijepljeni s obje doze i prošlo je najmanje 14 dana od primanja druge ne moraju u karantenu. Nova pravila izazvala su razočaranje, posebno u Češkoj Republici, jer jer je planinski lanac Visoke Tatre popularno odredište čeških turista.
Tranzitni putnici koji, primjerice, žele putovati iz Njemačke, preko Češke i Slovačke u Mađarsku ne moraju u karantenu. No moraju se držati unaprijed određenih ruta.
U međuvremenu saznalo se da Slovačka prodaje Rusiji 160.000 neiskorištenih doza cjepiva Sputnjika V za 8,40 eura po dozi. Razlog je slab interes javnosti za rusko cjepivo koje još nije odobrila Europska agencija za lijekove (EMA).
Dosad je samo 10.500 Slovaka primilo prvu dozu cjepiva Sputnjika V, a još 8000 prijavilo ih se za cijepljenje. Spor zbog uporabe Sputnjika V doveo je do ozbiljne političke krize u Slovačkoj.
Talijanski istražitelji zaplijenili su nekoliko kanala i računa s chat aplikacije Telegram, putem koje su kriminalci nudili digitalne potvrde o cijepljenju za putovanja unutar Europske unije.
Ukupno je bilo 10 kanala i računa koji su dovodili korisnike do anonimnih računa na tržnicama na tzv. dark webu, dijelu interneta koji nije dostupan uobičajenim pregledavanjem, objavila je u subotu financijska policija Guardia di Finanza u Rimu.
Prodavači su u online trgovinama navodno nudili digitalne certifikate koji su se plaćali u kriptovalutama.
Certifikati su dokaz potpunog cijepljenja protiv COVID-a i važni su za putovanje unutar EU-a.
Oglašavani su kao “zeleni pasoš”. Prema financijskoj policiji, cijena se kretala između 110 i 130 eura.
Tisuće korisnika registrirale su se na kanalima Telegrama gdje su se nudile i bočice s navodnim dozama cjepiva protiv koronavirusa, dodala je policija.
Luštica Bay je mjesto za uživanje i opuštanje koje nudi mnoštvo dešavanja i aktivnosti, otvarajući posjetiocima nove vidike, prilike za upoznavanje i razmjenu iskustava. Mohanđi Fondacija i Fondacija Ana i Vlade Divac, u srijedu 7. jula, na lokaciji Almara Beach, organizuju humanitarno veče druženja i razgovora sa svjetski poznatim indijskim guruom Mohanđijem, uz tehniku Svjesnog plesanja kao specifičnog vida meditacije u pokretu koja vodi postizanju duhovne i tjelesne ravnoteže.
Cjelokupan prihod sa ove humanitarne večeri će biti doniran u dobrotvorne svrhe, za pomoć narodnoj kuhinji pri organizaciji „Žene Bara kuvaju srcem“.
Kao integrisano naselje koje živi 365 dana u godini, Luštica Bay nudi raznovrsna dešavanja po mjeri svakog gosta i posjetioca. Morski ambijent je idealno okruženje za opuštanje i meditaciju, a kada čovjek razmišlja o sopstvenom duhovnom razvoju uporedo sa brigom o drugima još je više razloga za posvećeno djelovanje Luštice Bay kako bi pomogla napretku lokalne zajednice kojoj pripada.
Prema riječima Maše Radulović, menadžerke korporativnih komunikacija u Luštici Development, slikoviti ambijent naselja ušuškanog u bajkovito okruženj mjesto je na kome primorska tradicija opuštenog pristupa životu susreće savremene inovacije uz pomoć kojih se brzim korakom hvata svaki dan u letu. „U današnjem vremenu, kada jedna od najvećih mudrosti za čovjeka predstavlja traganje za ravnotežom u užurbanom svijetu obaveza i izazova, prihvatanje sebe samoga, empatija i briga o drugima, podjednako su važni za napredak društva i cijele planete kao globalne zajednice“, kaže Radulovićeva.
Gostovanje Mohanđija je organizovano u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac. Svjetska javnost je upoznata sa djelovanjem ovog indijskog gurua, kao osnivača brojnih dobrotvornih i neprofitnih organizacija širom svijeta u kojima ljude podstiče na duhovni razvoj i izražavanje saosjećanja humanim postupcima koji imaju vrijednost za širu društvenu zajednicu. Duhovnost koju njeguje Mohanđi izražava se kroz svjesnost sa kojom prolazimo kroz sva životna iskustva, uz ideju da se duhovni razvoj odvija uporedo sa iskustvima svakodnevnog života.
Luštica bay – foto Miko Đuričković
„Veoma smo privilegovani što imamo priliku da Mohanđija upoznamo sa prekrasnim ambijentom koji istovremeno pruža duboka duhovna i raznolika materijalna iskustva. Želimo da se vodimo mudrim riječima Mohanđija koji kaže da pravo bogatstvo dolazi od onoga što dajemo ovoj planeti, šireći ljubav i humanost, a ne kroz ono što od nje uzimamo”, kaže Ana Divac, u ime Fondacije Ana i Vlade Divac.
U toku jedinstvene večeri, svi prisutni gosti će, uz egzotičnu muziku, iskusiti tehniku Svjesnog plesanja, meditaciju koja pomaže postizanju savršenog balansa duše i tijela na jednostavan način, kroz slobodu prirodnog, spontanog pokreta.
Tokom druženja komunikacija se odvija na engleskom jeziku, uz obezbijeđen prevod. Ulaznica, u vrijednosti od 50 EUR, istovremeno predstavlja donaciju posjetilaca i organizatora koja će biti upućena narodnoj kuhinji u Baru.
Multimedijalna izložba ,”Nikola J. Zec – kapetan od mora” otvorena je u petak veče u Pomorskom muzeju Crna Gore u Kotoru.
Izložba čiji je autor Ilija Mlinarević, kustos Pomorskog muzeja, prati život Nikole J. Zeca, kapetana duge plovidbe rodom sa Cetinja, a koji je preminuo prije nekoliko godina u Budvi gdje je dugo živio.
Kroz niz materijala, dokumenata, ličnih predmeta i video zapisa, izložba prati životni put kapetana Zeca, preko Pomorskog tehnikuma koji je on završio 1949.godine u Kotoru, do plovidbi na brodovima kompanija “Jugolinija” iz Rijeke i “Jadranske slobodna plovidba” iz Splita. Prvo ukrcanje bilo mu je 1949. godine u Rijeci na “Jugolinijin” parobrod “Durmitor” sa kojim se uputio na putovanje ka lukama Sjeverna Afrike u Mediteranu i na Atlantiku. U narednim decenijama, kapetan Zec je više puta oplovio zemaljsku kuglu, ali je najviše vremena proveo na linijama iz Jugoslavije za Kanadu i SAD na kojima je plovio od 1964. do 1986.
Postavka posebno obrađuje taj period kada je kapetan Zec na brodovima ove dvije kompanije održavao redovne teretno-putnilke linije iz Jadrana za Velika jezera u SAD i Kanadi i kada se on proslavio kao jedan od najboljih pomoraca “Jugolinije”, odnosno “Jadroslobodne”, pa je čak postao i počasni građanin Čikaga i grada Iri u Pensilvaniji.
Kapetan Nikola Zec na brodu
Osnovu izložbe i bogatog kataloga koji je prati, čine materijali i predmeti koje je Pomorskom muzeju u Kotoru donirala Asja Zec, kćerka pokojnog kapetana Nikole Zeca.
“Pomorski muzej je započeo svoj rad u godinama kada je kapetan Zec započeo svoje putovanje po morima. Okupili smo se da se prisjetimo pomorstva naše bivše države u kojoj su pomorci iz Crne Gore ostavili trag, a na ovaj način dokazujemo da je taj trag neizbrisiv. Želim da ovo bude podstrek i drugim porodicama pomoraca da svojim donacijama muzeju zauvijek sačuvaju sjećanje na svoje pretke koji su plovili morima, a Kotor, Boka i Crna Gora imaju ih veliki broj.”- kazao je, pozdravljajući prisutne na otvaranju izložbe, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.
Prema riječima kustosa llije Mlinarevića, izložba o kapetanu Nikoli Zecu istovremeno je i način kojim se može pratiti nagli razvoj trgovačke flote socijalističke Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata.
,,Odajemo počast kapetanu Zecu o čijim uspjesima, naročito o najranijem otvaranju plovnog puta San Lorens nakon uobičajenog zimskog prekida saobraćaja zbog zaleđivanja kanala i jezera, te plovidbama na Velikim jezerima, sa uvaževanjem je pisala štampa SAD-a i Kanade. Ovu izložbu posjećujemo svim pomorcima iz druge polovine 20. vijeka, da im odamo priznanje za njihov rad, trud i doprinos u svim segmentima života.”- istakao je Mlinarević dodajući da je izložna istovremenio i podstrek “svim mladim pomorcima koji u svom pozivu trebaju da traže viši smisao i postanu reprezenti svoga kraja, gdje god se nalazili na kugli zemaljskoj, a kakav je bio i kapetan Zec”.
Brod SPLIT u ledu na Velikim jezerima
Kapetan Nikol Zec je naime 1974. prvi, nakon zimskog prekida saobraćaja od polovine decembra do polovine aprila kada su Velika jezera pod ledom, brodom “Split” već prvih dana aprila, prvi probio proljećni led i prvi stigao kroz rijeku Sen Lorens do Montreala. Jugoslovenski brod “Split” je te godine bio prvi trgovački brod koji je nakon zimske pauze uplovio u luke Toronto, Klivlend, Detroit i Čikago, zbog čega su taj brod i kapetana Zeca pohodili gradonačelnici tih gradova, ali i guverner američke savezne države Ilinoj. On je tom prilikom dobio i počasnu zastavu grada Čikaga.
Kćerka kapetana Nikole Zeca, Asja istakla da je želja njenog pokojnog oca bila da se njegovi predmeti poklone muzeju u Kotoru.
,,Mnogi ljudi koji su dolazili kod nas kući bili su oduševljeni predmetima i pričom koju oni pričaju. Kada je on zauvijek “odplovio”, odlučila sam da ti predmeti ne ostanu unutar porodičnog kruga već da to i građanstvo može da vidi. Izložba se može sagledati transverzalno i sa tehničke i emotivne strane.”- istakla je Asja Zec.
Izložba ,,Nikola J. Zec – kapetan od mora” biće postavljena u galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru do 15. avgusta.
