Na oba crnogorska aerodroma je u subotu, prema broju putnika i aviona, zabilježen najprometniji dan od početka ljetnje sezone, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
“Podaci saobraćajnog centa pokazuju da je opsluženo 8,73 hiljade putnika, od čega skoro 4,5 hiljada u dolasku i 4,24 hiljade u odlasku”, navodi se u saopštenju.
Kada su u pitanju komercijalni letovi, opsluženo je 48 aviona, od čega je njih 15 generalne avijacije.
Kompanije koje trenutno lete na Aerodromu Tivat su Air Montenegro – Beograd, Ljubljana, Banjaluka, Isair – Izrael, Smart lynx – Talin i Riga, Edelweiss – Cirih, kao i Luxair – Luksemburg.
Takođe, lete i LOT Polish – Varšava, EasyJat – Berlin, London, Ženeva, Istanbul, SAS -Kopenhagen, Lufthansa – Minhen, Frankfurt, FlyDubai – Dubai, Eurowings – Dizeldorf, Trans Avia – Pariz, kao i Air Serbia -Beograd, Niš.
Linija za Mančester se očekuje u avgustu kompanijom EasyJat.
“Avio kompanije Wind rose, SkyUp, Ukrain International i Wizz air povezuju Tivat sa Kievom, Odesom, Lvaivom, Harkovim i Zaporožjem”, navodi se u saopštenju.
Sa Aerodroma u Podgorici saobraćaju Air Montenegro – Beograd, Frankfurt, Air Serbia – Beograd, Turkish airlines – Istanbul, Luxair – Luksemburg, Air Astana – Nur Sultan, Almati, Wind rose – Kiev, Austrian airlines – Beč, LOT polish – Varšava, Katovice, Poznanj, Chair airlines – Cirih, Wizz air – Dortmund, Katovice, Varšava, Budimpešta, Beč i Memingem.
Dragan Milanović i Emil Tiro pobjednici su 455. Skokova sa Starog mosta u Mostaru. Tiro, koji je ujedno bio i debitant pobijedio je u kategoriji skokova na noge, a Milovanović u kategoriji na glavu.
Milovanović je iza sebe ostavio Mustafu Šarića i Dinu Bajrića, dok su Igor Kazić i Adis Boškailo osvojili drugo i treće mjesto u kategoriji skokova na noge.
Na skokovima su učešće uzela 32 skakača, od kojih je 17 skakalo na glavu, a 15 na noge. I ove godine, pored takmičara iz Bosne i Hercegovine, učešće su uzeli gostujući skakači iz Slovenije, Crne Gore i Srbije.
Manifestacija je privukla nekoliko stotina posjetilaca, među njima i brojne turiste koji borave u Mostaru.
Inače, kompletan program trajao je tri dana. Sve je počelo u petak turnirom u tavli, nastavljeno takmičenjem juniora na malim skakaonicama i “Šlaufijadom” održanim jučer, te takmičenjem u preplivavanju Neretve što je prethodilo današnjem centralnom događaju.
Skakače je, inače, ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Haris Džemat, Haris Škoro, Alica Jakirović, Samir Zukanović i Branko Bogičević, dok je ove godine funkcija delegata povjerena treneru Fudbalskog kluba Velež Feđi Dudiću.
“Još jedni dobro organizovani skokovi su iza nas. Hvala svima koji su pomogli organizaciju i bili uz nas. Nadamo se da ćemo u narednoj godini pomjeriti granicu i ponuditi još i više”, izjavila je članica Organizacionog odbora Adela Gosto.
Vrijedi spomenuti na kraju i kako će Mostar 28. avgusta biti domaćin Cliff diving skokovima, najboljih skakača svijeta.
U Hrvatsku je ušlo konjsko meso s deklaracijom – teletine. Izvijestio je o tome Europol, koji je pola godine radio na istrazi trgovine lažnim prehrambenim proizvodima. Međutim, hrvatske institucije o tome ništa ne znaju.
Konjsko meso u radnjama i putem interneta prodavalo se kao teletina. Otkrio je to Europol, agencija Evropske unije koja evropskim državama pomaže u borbi protiv međunarodnih zločina i terorizma.
“Mi redovno mijenjamo evropske zakone, poboljšavamo ih i pooštravamo ih kako bismo spriječili krivotvorenje hrane no nažalost, uvijek ima onih maštovitih pojedinaca koji se snađu. Nađu neke eventualne rupe u zakonu”, rekla je evroposlanica Biljana Borzan, prenosi Dnevnik.hr.
U akciji nazvanoj OPSON X, koja se od decembra 2020. pa sve do kraja juna ove godine sprovodila u Hrvatskoj i još 72 zemlje svijeta, zaplijenjeno je gotovo 16.000 tona robe. Nezdrave, pokvarene ili ilegalno prerađivane hrane i pića.
Osim mesa, u Hrvatskoj je najviše lažnjaka pronađeno među alkoholnim pićima – prednjače vino i votka. Vrijednost ilegalne hrane i pića zaplijenjenih u ovoj akciji je 54 miliona eura, a izdato je više od 600 globalnih naloga za hapšenje.
Carinska uprava učestvovala je u akciji, a ista se sprovodila kroz pojačan nadzor i kontrolu nad ličnim vozilima, kombi vozilima, teretnim vozilima i autobusima, kao i kroz provođenje pojačanog nadzora osoba i vozila koja prelaze preko državne granice.
Tvrde da nisu utvrđene nepravilnosti.
“Mi smo zakone pooštrili na način da su kazne sada toliko visoke da bi trebalo da odvrate svakog onog ko pokuša varati s hranom i pooštrili smo inspekcijski nadzor kako bismo na što manju mjeru sveli varanje s hranom”, objasnila je Borzan.
Osim Carinske uprave, o neispravnoj robi ništa nisu znali ni Veterinarska inspekcija, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za hranu i Državni inspektorat.
Milivoj Dukić je ostvario rezultat karijere, rezultat za ponos.
Crnogorski jedriličar pobijedio je danas na drugoj olimpijskoj regati u Tokiju!
Dukić je u klasi laser bio najbrži i najbolji od svih, po izazovnim vremenskim uslovima, nadmašio Njemca Filipa Bula za 26 stotinki, a od Finca Karla Tapera bio brži 56 stotinki.
Sjajan dan nastavio je u trećoj etapi, koju je završio na 12. mjestu, pa je nakon drugog dana takmičenja na morskoj stazi u Enošimi na sjajnoj sedmoj poziciju u generalnom plasmanu.
Ukupno ima deset regata, a najbolji će učestvovati u trci za medalju.
“One ubijaju ljude! Tako je – ubijaju ljude!” bio je nedavno veoma direktan američki predsednik Joe Biden, odgovarujući na pitanje da li lažne vijesti na Facebooku i Twitteru imaju uticaj na veoma mali broj vakcinisanih protiv korona-virusa među mladima u SAD.
“Jedina pandemija je trenutno među nevakcinisanim građanima, i vidite, oni zbog lažnih vijesti na društvenim mrežama ne žele da se vakcinišu – bukvalno ubijaju ljude” pojasnio je predsednik Biden. Sa njime se slaže i prvi ljekar Bijele kuće Dr Vivek Murthy: “Lažne vesti na društvenim mrežama su ozbiljna i direktna opasnost po javno zdravlje, i direktno su odgovorne za živote hiljada ljudi”.
Američka administracija već neko vrijeme vrši analizu rada tehnoloških giganata, a posebno Googlea, Facebooka i Applea. Većina savjetnika u Beloj Kući smatra da ove tehnološke kompanije jednostavno ne čine dovoljno kada je suzbijanje lažnih vijesti u pitanju, te da im je profit i rast deonica daleko važniji od privatnosti korisnika i odgovornosti za javno dostupne informacije.
Lažne vijesti (fake news) su postale fenomen modernog digitalnog doba, a problem širenja dezinformacija na društvenim mrežama je ‘eksplodirao’ sa početkom globalne pandemije Cov-19. I danas, posle više od godinu dana od početka pandemije, Facebook, Twitter i Instagram su puni raznih tvrdnji, tabloidnih naslova, širenja panike sa jedne strane, te tvrdnji (i dalje) da su virus i pandemija izmišljeni, sa druge strane. Ni na ovim prostorima nije manjkalo ‘teorija zavere’.
Pored lažnih vijesti o vakcinama, Facebook, Instagram i Twitter su prepuni i najrazličitijeg desničarskog sadržaja. Naravno, i objave ovakvog tipa veoma često sadrže lažne vijesti, proizvoljna tumačenja, falsifikovane istorijske “činjenice”, ili izravno u potpunosti izmišljene događaje, izjave pa čak i ličnosti. Popularni desničarski i republikanski voditelji i komentatori u SAD, kao što su Sean Hannity, Dan Bongino i veoma popularni Ben Shapiro imaju na desetine miliona pregleda na društvenim platformama, a na mrežama ih prati ukupno više od pedeset miliona ljudi. Takođe, linkovi ka vijestima sa konzervativnih medija kao što je Breitbart redovno su u deset najviše deljenih svakog dana.
Ni na Balkanu nije puno drugačija situacija. Razni portali tabloidnog tipa imaju desetine hiljada ‘lajkova’ stranica, a njihove ‘vijesti’ i objave se toliko dijele da ih je nemoguće ne primjetiti, čak iako vas uopšte ne zanimaju, niti ste ikada posetili njihove stranice. Novi tabloidni portali se pojavljuju gotovo svakog mjeseca, a često se dešava i da objavljuju sadržaje drugih portala (cross-posting) u malo ili potpuno neizmjenjenom obliku.
Dejan Tomić, IT stručnjak kaže da je ovakav sadržaj naročito opasan zbog svog uticaja na mlade:
“Pokušajte da pronađete tinejdžera koji nema smartfon, imaju ih čak i đaci nižih razreda osnovnih škola. Razni neprovereni linkovi, lažne vijesti – koje se plasiraju jednako i na Facebooku i na Instagramu, a odskora i na TikToku- mogu u značajnoj mjeri da utiču na mlade. Takođe, mnogi od popularnih YouTube zvezda na ovim prostorima veoma očigledno ‘ciljaju’ mlađu publiku, koja im obezbeđuje milione prikaza, a oni na osnovu njih zarađuju na razne načine, uglavnom kroz reklame. Nije drugačije ni kada su stariji u pitanju – vrlo često se lažne vijesti kod nas šire ‘poput požara’, pa su čak Ministarstva i drugi državni organi prinuđeni da te dezinformacije demantuju u javnim glasilima” objašnjava Tomić.
Sanja Stanojević Ilić, specijalni psiholog, kaže da društvene mreže na neki način oblikuju i naš način razmišljanja:
“Društvene mreže su ono što se stručno zove ‘sugestija’ – vi u vašoj glavi kreirate svet, tj. predstavu o svetu kroz objave prijatelja, medija i raznih stranica. Tako, ako je, na primjer, nekoliko vaših prijatelja na odmoru ili na moru, vi ćete, često podsvesno, kreirati sliku kako su, eto, svi na moru, provode se, samo vi niste. Za ovu ‘taktiku’ odavno znaju ugostitelji, te fotografije iz klubova i raznih koncerata sami označe tj. taguju ljude kako bi njihovi prijatelji na društvenim mrežama to videli. Naravno, većina njih te slike često i sama podeli, i onda oni dobijaju izuzetno efektivnu reklamu koja je uz to i – besplatna. Sa druge strane, određeni broj ljudi već postaje svestan tih svojevrsnih manipulacija kojih je sve više u onlajn prostoru, pa kažu ‘ma gde si to pročitao, na Fejsbuku, ma sigurno je lažna vest.. ” kaže Stanojević Ilić.
Iako onlajn marketing postoji još od sredine devedesetih godina, društvene mreže su ga danas podigle na potpuno novi nivo. Tako nije nikakva rijetkost da vam se na Facebooku nude računari, smartfoni, odeća, veš mašine, igračke za djecu. I u zemljama regije veoma lako putem Facebooka možete naći i vodoinstalatera, automehaničara ili naručiti hranu od lokalnih ugostitelja.
Čitava nova generacija influensera čeka na vaš lajk, te na vašu potencijalnu kupovinu. To je razlog i što vidite omiljene pjevače, glumce ili sportiste kako na društvenim mrežama hvale razne proizvode i usluge. Ovo naročito važi za razne hotele, klubove i spa centre. Influenseri su, po definiciji, ljudi koji imaju veći broj pratilaca (obično preko deset hiljada), a postoje i prave ‘Instagram zvijezde’ i YouTuberi sa stotinama hiljada pratilaca. Oni su naročito interesantni raznim marketing agencijama i kompanijama, kojima je daleko jeftinije da se na ovaj način reklamiraju, a pažnja konzumenata je gotovo zagarantovana, upravo zbog načina na koji društvene mreže funkcionišu.
Procjene su da će do 2035. godine dve trećine trgovine na malo u svetu biti isključivo putem interneta. Takođe, većina društvenih mreža već testira svoje digitalne valute, koje bi u bliskoj budućnosti trebalo da zamene kreditne kartice, te omoguće da iz jedne aplikacije vršite i kupovinu i plaćanja.
CEO Facebooka Mark Zuckerberg odbacio je u nedavnom intervjuu navode iz Bijele kuće, ali i kritike raznih aktivista, stručnjaka i organizacija širom svijeta.
“To jednostavno nije fer” rekao je Zuckerberg – “mi se svakog dana trudimo da obezbedimo što bolje iskustvo na našoj mreži, i ne možemo biti odgovorni za sadržaj koji isključivo objavljuju sami korisnici”.
I šef razvoja u ovoj kompaniji John Hegeman je sličnog mišljenja:
“Naši korisnici sami biraju na koji način će vršiti interakciju sa samim sadržajima, a ako ste vidjeli neki objavljeni link ili vijest, to nužno ne znači i da ćete i kliknuti na nju”.
Ni druge mreže nisu ‘pošteđene’ desničarskog ili lažnog sadržaja. Tako je YouTube, kao najveći video servis na svetu izbrisao više od 2800 kanala koji su objavljivali sadržaje vezane za terorizam, oružje ili izravno nasilje. Ovo je, ipak, samo kap u moru – procjene su da takvih kanala ima barem 30 hiljada, a gotovo svakodnevno se otvaraju i novi. Tako je još 2018. godine YouTube obrisao 1348 kanala koji su davali podršku terorističkim grupama na Bliskom Istoku. Oni su ukupno imali više od deset hiljada video snimaka, a svaki od njih je u proseku bio pregledan više od stotinu hiljada puta.
Manifestacija „Smijehom u srijedu“, u organizaciji “Teatra 303”, održavaće se ovog ljeta na Pjaci od kina od 22 sata u okviru programa „Gledamo domaće“, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
U srijedu 28. jula, nastupiće Dragan Sklender-Pele i Velizar Kasalica-Vele, 4. avgusta Andrija Dabanović i Đuro Franeta, a 11. avgusta Teatar 303 i gost iznenađenja.
Novi izvršni direktror Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski najavio je modernizaciju preduzeća, optimizaciju troškova, transparentnost prihoda i rashoda kao i jednak pristup prema svim radnicima koji žele da predano obavljaju svoj posao.
On je na koktelu priređenom povodom Dana Aerodroma Crne Gore, na kome se prvi put predstavio javnosti, odnosno poslovnim partnerima, predstavnicima Vlade i privrede dodao i da je uloga koju aerodromi imaju u crnogorskoj ekonomiji bio jedan od razloga zašto je konkurisao na tu funkciju.
– Atraktivnost i izazov biti na čelu Aerodroma jeste i u tome što je u međunarodnim vazduhoplovnim i turističkim krugovima Crna Gora ocjenjivana kao najbrže rastuća avio destinacija ovog dijela Evrope – kazao je novi izvršni direktor ACG.
Naglasio je da je pred kompanijom izazovan period oporavka nakon korona krize.
– Upravo zato, jedan od mojih osnovnih ciljeva biće optimizacija troškova ove kompanije. Zajedno sa svojim timom, želim da uspostavim precizan i transparentan sistem troškova i rashoda, ali ne na uštrb kvaliteta usluge. Uz domaćinski odnos prema kapitalu koju imamo, kao i racionalizacijom prihoda koje ćemo ubirati od aviokompanija i ostalih partnera, želim da učvrstimo temelje ovog preduzeća koji su trenutno poljuljani – kazao je on.
– Dozvolite mi da od vas zatražim ono što ću vam i ponuditi: vrijedan i transparentan rad, pošten i jednak odnos prema svima, cijenjen isključivo po marljivosti i sposobnostima koje se pokažu u poslu. U mom sistemu ljudskih i profesionalnih vrijednosti – lojalnost ka firmi, profesiji, pa na kraju i državi mjeri se davanjem iskrenog doprinosa i radeći ono što najbolje znamo – dodao je Jandreoski.
Među prioritetima, novi direktor Aerodroma istakao je da je neophodno tehničko unaprjeđenje na aerodromima i u Podgorici i u Tivtu, kao i sertifikacija obje vazdušne luke.
Jandreoski na funkciju izvršnog direktora dolazi nakon doskorašnjeg V.D. Ognjena Jovovića, koji je prisutnima kazao da je na tu poziciju stupio u vrlo nezahvalnom trenutku, sa naslijeđenim problemima i nakon krize u avioindustriji uzrokovanoj Kovidom.
– Ipak, uspjeli smo da stabilizujemo firmu uz pomoć zaposolenih i menadžmenta te da su uspostavljeni solidni temelji za dalji rad. Polako se vraćaju stari partneri, a ACG su uspjeli da obezbijede i nova partnerstva sa kazahstanskom kompanijom Air Astana, švajcarskom Chair airlines, kao i kompanijom Luxair – kazao je Jovović.
On je dodao da su prihodi aerodroma oko 50% u odnosu na prihode u 2019. godini, koja je bila rekordna po svim parametrima, ali da smatra da ova sezona ipak obećava.
Kao posebnu stavku svog višemjesečnog rada na ACG Jovović je istakao sprovođenje prvog međunarodnog konkursa, za koji se, kako je kazao, izuzetno zalagao vjerujući da profesionalnci moraju biti na izvršnim pozicijama.
Zadovoljstvo zbog transparentnog međunarodnog konkursa posebno je istakao i predsjenik Odbora direktora ACG Nebojša Đoković, a izbor profesionalca u svojoj oblasti ocijenio je kao “najbrži put do dobrih rezultata”.
– Zato smo prvi put u istoriji ove firme, pa i regiona, na mjesto izvršnog direktora postavili čovjeka koji je svoje kompetencije dokazao bogatom karijerom iz oblasti vazduhoplovstva. Smatramo da je ovo veliki iskorak ne samo za ACG već i za cijelu državu i administraciju. Nadam se da ćemo utrijeti put kojim treba da idu sva preduzeća u privatnom vlasništvu, gdje najstručniji rukovode izvršnim pozicijama – rekao je Đoković.
On je najavio brojne investicione projekte nakon korona krize, kada se situacija stabilizuje, ističući da je prvi kvartal ali i predhodna godina dovela do toga da ACG imaju duplo veće raskode od prihoda.
– Unutrašnje slabosti su pokazale da se kompanija mora mijenjati i suočavati sa brojnim izazovima – od kadrovskih, tehničkih, organizacionih do finansijskih. Naš cilj je da zadržimo stare i privučemo nove partnere, da naši terminali ponovo budu puni tokom cijele godine, kao i unaprjeđenje infrastrukture na oba aerodroma – kazao je Đoković.
Aerodromi Crne Gore obilježavaju ovaj datum od 2013. godine kada je donešena odluka o osnivanju jednočlanog akcionarskog društva za uslužne djelatnosti u vazdušnom saobraćaju Aerodromi Crne Gore. ACG su postali vlasništvo Vlade Crne Gore 2003. godine, nakon višegodišnjih pregovora o preuzimanju sa srpskom kompanijom JAT. Nakon što je država Crna Gora preuzela aerodrome, počeo je njihov ubrzani planski i dinamičan razvoj, kao i međunarodna promocija.
Vinarije iz Evrope obradovale su u subotu ljubitelje vina u Portonovom, jednoj od najatraktivnijih lokacija na jadranskoj obali.
Portonovi je organizovao sinoć Veče vina na kojem je više izlagača moglo da ponudi gostima događaja da probaju njihove proizvode i uživaju u kompletnom ambijentu.
Izložbu vina sinoć je uljepšao muzički nastup Klape Castel Nuevo i poznate crnogorske pjevačice Marijane Zlopaše.
Jedan od izlagača, Ljubiša Krgović, vlasnik Vinarije Krgović koja se nalazi u Rogamima na četiri kilometra od Podgorice, rekao je da zbog koronavirusa dugo vremena nije bilo sajmova i događaja gdje bi mogli predstaviti svoja vina.
“Opet se vraćamo polako na staro, ponovo smo blizu i zajedno sa ljubiteljima našeg vina”, kazao je Krgović.
Veče vina Porto Novi
Jovana Vukašinović, predstavnica firme Prima nova koja distribuira vina na teritoriji Crne Gore, rekla je da im čast što učestvuju na prestižnoj vinskoj manifestaciji.”Drago mi je da u Crnoj Gori postoje manifestacije gdje će ljudi moći da se upoznaju sa etiketama koje neće moći da vide u nekom restoranu”, kazala je Vukašinović. Posjetioci, kako je poručila, treba da probaju vina koja će imati u svom lijepom sjećanju.
Veče vina Porto Novi
Predstavnik firme Montefino wine Nenad Bantulić rekao je da su već sedam godina na tržištu Crne Gore. “U ovom prelijepom ambijentu izlažemo tri vinarije iz Francuske, Španije i Austrije”, naveo je Bantulić. On je istakao da očekuje da posjetioci, koji su došli u velikom broju, probaju vina i osjete duh internacionalnih sorti. “Potreba je kada smo zemlja turizma da stranci i njihova kultura bude sa nama povezna”, smatra Bantulić. On je naglasio da Crna Gora proizvodi fenomenalna vina, ali treba probati različite ukuse iz različitih krajeva i zemalja.
Jedan do degustatora kazao je da mu je cilj da proba sva crnogorska vina koja su sinoć bila izložena. On je naveo da želi da se informiše kakva su vina iz Crne Gore kako bi ih uporedio sa stvarima koje zna o vinima. “Bez vina nema strasti i života”, poručio je jedan od gosti sinoćnjeg događaja.
U ponedeljak, 26. jula, na sceni između crkava, sa početkom u 21 čas, biće izvedena predstava „Znaš ti tko sam ja“, po tekstu i u režiji Ivana Penovića. Predstava je produkcija Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba.
Ivan Penović (1992.), diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Već sa prvim tekstovima, izvedenim tokom studija privukao je veliku pažnju kritike i publike. Pored pisanja, bavi se i režijom, a često i glumi u svojim predstavama. U poslednje dvije godine u zagrebačkom ITD-u izvođene su njegove predstave „Prijeđanje vublike 148“, u okviru evropskog projekta Performing Europe 2020. i predstava „Katalonac“. Penovićevo pozorište kombinuje savremeni stand-up i sumnju u mogućnost komunikacije, brišući granice između glumaca i publike, sa velikom dozom duhovitosti i mladalačke energije. Postavka autorske predstave “Znaš ti tko sam” prva je njegova saradnja sa zagrebačkim HNK.
Reditelj Ivan Penović, o predstavi kaže: “Ova predstava je zasnovana na likovima po uzoru na djela Stjepana Zanovića i pjesnika Miroslava Zanovića iz osamnaestog vijeka. Glumačke improvizacije stvoriće tekst performansa, koristeći istorijske zapise (Pavel Apolonovič Rovinski, Mihail Ivanovič Barsukov) i novije romantizovane biografije pomenutih istorijskih ličnosti (Milo Dor, Robert Bacalja). Zaplet će se od istorijskih činjenica i istorijskih ličnosti sa sudova 18. vijeka pretvoriti u apsurdni i izmišljeni materijal, pa će se pored navedenog, kao polazište koristiti poznati ‘Kralj Ubu’ Alfreda Žarija. Predstava će se fokusirati upravo na istorijske odnose, izvrtanje činjenica, stvaranje nelinearnog toka, variranje stila između stand-up-a, prezentacije seminara i drame”.
Režiju je uradio Ivan Penović, scenografiju Filip Triplat, dok su muziku komponovali Karlo Mrkša i Filip Triplat. U predstavi igraju: Livio Badurina, Bernard Tomić, Silvio Vovk, Lana Barić i Nina Violić.
Molimo publiku da se striktno pridržava epidemioloških mjera tokom izvođenja programa XXXV festivala „Grad teatar“ (nošenje zaštitnih maski i dezinfekcija na ulazu su obavezni).
Prošle nedelje završena jedna od faza arheoloških istraživanja najvažnijih nalazišta iz rimskog doba u Istri. Riječ je o ostacima rimske vile na poluotoku Loron kraj Poreča, a u uz hrvatske, u istraživanjima su sudjelovali slovenski, italijanski i francuski arheolozi.
Na cisterni za vodu niko ne bi rekao da je stara 2000 godina. Iza nje se prostire možda najznačajnije nalazište rimske maritimne arhitekture u Evropi.
– Zato što je to najveći stambeni kompleks koji uz sebe ima i onaj proizvodni. Dakle, po metrima kvadratnim koliko se prostire sama vila pretpostavlja se da je u pročelju dužine 130 m. To je jedan ogromni kompleks. Morao je biti zaista monumentalan, naročito ako su se brodovima približavali s mora i vidjeli jedno ovako predivno zdanje, objašnjava direktorica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić.
Ovakvi su nalazi vrlo rijetki u Italiji, jer su nalazišta uz more uglavnom devastirana izgradnjom i turizmom, objašnjava francuska arheologinja Corrine Rousse. Posebno naglašava i drugu stranu ovog projekta – suradnju hrvatskih, slovenskih, italijanskih i francuskih studenata koji se ovdje bave temama za koje se specijaliziraju.
Vila je imala dva stambena krila, te peristil, do kojeg su vodile stepenice. Ostali prostor zauzimala je uljara, radionica za proizvodnju amfora i skladišta. Vlasnik je bio rimski senator. Na posjedu nije živio.
– To je osoba najvišeg ranga. Vila je morala biti monumentalna, morao je dokazati njen status, tako da je vrlo kvalitetno izgrađena. Sve je projektirano u jednom jedinom projektu, i sve je izgrađeno u onom momentu, dodaje kustos Gaetano Benčić.
Kada istraživanja budu završena, na ovoj lokaciji će nastati arheološki park.
