Počele isplate bivšim radnicima Vektra Boke

2
Vektra Boka

Isplate bivšim radnicima Vektra Boke su počele, ali je menadžment kompanije angažovao privatno obezbjeđenje koje im ne dozvoljava ulaz u prostorije hotela Plaža.

Obezbjeđenje je, prema riječima predsjednika nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Boke, Đorđa Rajaka, dovedeno kako bi im onemogućilo ulaz u prostorije hotela, u kojem su proveli radni vijek.

„Time su samo potvrdili da su sve radili nezakonito i napravili više krivičnih djela, čim su doveli obezbjeđenje da ih štiti. Obezbjeđenje je korektno prema nama, ali mislim da je riječ o provokaciji nas koji protestujemo. Međutim, mi nijesmo „pali“ na taj bezobrazluk“, kazao je Rajak Radiju Jadran.

Sa druge strane, menadžment kompanije uplatio je na račun Vektra Boke 30 hiljada eura na osnovu sudskih presuda za zarade, odnosno razlike u zaradama, na kojima ih je, kako tvrde bivši radnici, menadžment godinama zakidao.

Rajak je danas u Centru bezbjednosti Herceg Novi podnio krivičnu prijavu protiv menadžmenta zbog sumnje da se i dalje obavljaju malverzacije sa novcem, mimo zvaničnog računa.

On je poručio da neće odustajati od protesta.

„Večeras ćemo, uprkos obezbjeđenju, pokušati da uđemo u salu kao gosti, da vidimo kakve će biti rakcije menadžmenta. Mi smo im dali rok do srijede, a danas ćemo dokazati da u hotel možemo da uđemo i opomenuti ih još jednom da u hotel možemo ulaziti, te da niko nikom ne može zabraniti pristup kao gostima“, snaveo je Rajak.

Vektra-Boka-protest-avgust

On nije isključio ni mogućnost fizičkog obračuna, ali se nada da do toga neće doći.

Menadžment Vektra Boke se bivšim radnicima od početka protesta obraćao samo posredstvom lokalnih medija, saopštenjima, u dva navrata, bez direktnih razgovora.

Grupa bivših zaposlenih protestuje deset dana neprekidno.

Odlazak profesora Mithada Kozličića, istaknutog povjesničara pomorstva, fasciniran svjetionicima…

0
„Legende svjetla“ u Kotoru foto Boka News

U 68. godini života preminuo je nakon teške bolesti profesor dr. sc. Mithad Kozličić, dugogodišnji djelatnik i pročelnik Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, kojega smo imali prilike ugostiti prije nekoliko godina u Kotoru na pedstavljanju projekta „Legende svjetla“ koji sprovodi Udruga „Lux Medierraneum“ iz Zagreba.

Bilo ga je čast upoznati ga i mnogo toga od njega naučiti.

„Oči moreplovaca“ kako se moglo čuti te večerio o svjetionicima, glavni su akteri sjajnog multimedijalnog projekta „Legende svjetla“ koji sprovodi Udruga „Lux Medierraneum“ iz Zagreba, a čija je promocija održana te 2015.u Pomorskom muzeju u Kotoru.

Svjetionik pored zgrade i opreme, čine i ljudi – njegova posada, bez koje on više nije svjetionik, već obalno pomorsko svjetlo. U Crnoj Gori postoji samo jedan pravi svjetionik sa posadom – onaj na rtu Mendra kod Ulcinja koga je 1886 podigla Austro-Ugarska. On je jedan od ukupno 62 velika svjetionika koje je moćna bečka Carevina, na istočnoj obali Jadrana sagradila u 19.vijeku, uređujući ovdašnje plovne puteve koji datiraju još iz antičkih vremena.

Koliki je to bio poduhvat najbolje svjedoči činjenica da je istovremeno na italijanskoj obali Jadrana podignuto samo 20 svjetionika, dakle tri puta manje. Da bi napravili jedan ovakav objekat, prvo vam je trebalo na nekom nepristupačnom ostrvcetu ili izolovanom rtu, napraviti luku gdje će pristati brod koji dovozi materijal i opremu, potom je odatle do mjesta gradnje trebalo napraviti put, pa tek onda podiči sami svjetionik. Impresivno je kako je Austro-Ugarska sa tadašnjom građevinskom tehnologijom, napravila lanterne koje i danas besprekorno funkcionišu, a koje su istovremeno i arhitekstonska remek-djela u kamenu i kovanom željezu kakve bi i danas bilo teško izgraditi“ – istakao je tada profesor Sveučilišta u Zadru dr Mithat Kozličić koji je jedan od vodećih ovdašnjih autoriteta za istoriju pomorsstva, geografije i kartografije.

Prema njegovim riječima, gradnja jednog svjetionika u prosjeku je koštala između 10 i 12 miliona današnjih eura, a Austro-Ugarska ih je na istočnoj obali Jadrana podigla preko 60, od 1818 godine kada je zablistao prvi veliki svjetionik Savudrija na prilazima luke Trst, do 1899 kada je svjetlosni signal upućen sa posljednje lanterne napravljene na otočiču Sestrunj.

„Legende svjetla“ u Kotoru

“Ostajemo vječno zahvalni na njegovom nastavnom i znanstvenom doprinosu koji će ostati zabilježen unutar hrvatske historiografije i Sveučilišta u Zadru. Neka mu je vječna slava i hvala” objavljeno je na stranicama Sveučilišta u Zadru.

Hrvatska enciklopedija navodi da je Kozličić bio istaknuti povjesničar pomorstva. Rođen u Zenici, 14. IV. 1954., diplomirao je na Mornaričkoj vojnoj akademiji u Splitu 1978., magistrirao na Interuniverzitetskome centru u Dubrovniku 1984., a doktorirao 1988. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu disertacijom Historijska geografija istočnog Jadrana u svjetlu rezultata istraživanja antičkih geografskih djela.

Autor je stotinjak znanstvenih radova i studija, nekoliko muzejskih izložbi i kataloga te petnaestak monografskih djela, među kojima su Historijska geografija istočnog Jadrana u starom vijeku (1990), Hrvatsko brodovlje (1993), Atlas: Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana (1995). Redoviti je član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2012.

„Legende svjetla“ u Kotoru foto Boka News

Bio je časnik na podmornicama i brodovima Jugoslavenske ratne mornarice 1978–86. Od 1986. radi kao kustos i pomoćnik ravnatelja Vojnopomorskoga muzeja u Splitu (od 1997. u sastavu Hrvatskoga pomorskoga muzeja), kojega je bio ravnatelj 1991–92. Na Filozofskome fakultetu u Zadru izabran je u zvanje docenta 1991., izvanrednoga profesora 1994., redovitoga profesora 2000., te predaje kolegije Povijest svjetskoga pomorstva, Povijest hrvatskoga pomorstva, Historijsku geografiju, Povijest kartografije i Povijesnu demografiju. Na tom je fakultetu osnivač ili suosnivač te voditelj poslijediplomskih studija Povijest hrvatskoga pomorstva (1998–2006) i Jadran – poveznica među kontinentima (od 2010), te pročelnik Odjela za povijest (2001–14).

Ovim putem, redakcija portala Boka News obitelji i prijateljima izražava najdublju sućut. Poštovani profesore, neka vam je mirno vječno Jadransko more!

Wizz Air najavio četiri nove linije iz Beograda

0
wizz plane

Avio-kompanija Wizz Air danas je najavila četiri nove linije iz Beograda – do Barselone u Španiji, Bilunda u Danskoj, Vekše u Švedskoj i Frankfurta u Njemačkoj.
Prvi letovi zakazani su za decembar 2021. godine.

Wizz Air će iz Beograda za Barselonu letjeti utorkom i subotom, za Bilundu ponedeljkom, srijedom i petkom, za Vekše srijedom i nedeljom a za Frankfurt utorkom, četvrtkom i subotom.

Budva – Prva indonežanska turistička izložba u Crnoj Gori

0
Indenezija u Budvi

Izložba putovanja i turizma u okviru Indonežanskog festivala 2021. godine  biće otvorena u subotu, 21. avgusta 2021. godine u 20.00 časova, u maloj sali Moderne galerije „Jovo Ivanović“ (Cara Dušana 19) u budvanskom Starom gradu. Izložbu će zvanično otvoriti indonežanski ambasador za Srbiju i Crnu Goru, Mohamad Ćandra V. Juda, dok će se ispred Opštine Budva obratiti predsjednik Marko Carević. Ceremoniju otvaranja će uljepšati izvođenje tradicionalnih indonežanskih plesova, koje će izvesti plesne grupe ambasade Indonezije – Bidadari.

Na izložbi će biti prikazane fotografije vodećih indonežanskih turističkih lokacija, uključujući Bali, vulkan Bromo, Labuan Bajo i plaža Likupang. Izložba će trajati od 21. avgusta do 1. septembra 2021. godine. Izložbu organizuje Ambasada Indonezije u saradnji sa Opštinom Budva i JU Muzeji i galerije Budve, povodom obilježavanja 10 godina bilateralnih i prijateljskih odnosa Indonezije i Crne Gore.

RiBAR fest, koncert filmske muzike i pješačka tura u noći punog mjeseca

Riba
Turistička organizacija Bar i ribarski brod Orka iz Bara u petak 20. avgusta organizuju prvi RiBAR fest u Baru, a u okviru manifestacije Barski đir.
Događaj će biti održan na šetalištu kralja Nikole sa početkom u 20 sati, a brojni posjetioci će imati priliku da uživaju u degustaciji ribe koja će za ovu priliku biti dijeljena besplatno. Osim ribe posjetioci će imati priliku da uživaju i u lokalnim specijalitetima, crmničkom vinu i drugim primorskim delikatesima. Za dobru atmosferu tokom manifetacije će se pobrinuti gradska muzika Budve koja će za ovu priliku pripremiti poseban repertoar.
Već sledeći dan u subotu 21. avgusta na ljetnjoj pozornici u Starom Baru će nastupiti dobro poznati Duo Classico koji čine koji čine magistarka violine Dina Desančić i profesor harmonike Safet Drljan, a ovog puta za posjetioce su pripremili veče filmske muzike. Koncert počinje u 20 časova, a ulaz je slobodan.
Duo Classico postoji od 2013. godine, a uspješno, već dugi niz godina, koncertiraju kako u zemlji tako i u inostranstvu. Imali su priliku da nastupe na brojnim festivalima u gradovima naše zemlje, ali i da svoju zemlju predstave na scenama širom svijeta, među kojima su Ankara, Zagred, Ljubljana, Sarajevo, Beograd, Fetije…
“Barski đir” se ove godine zatvara pješačkom turom 22. avgusta na Vrsutu u noći punog mjeseca, nesvakidašnjom aktivnošću koja za cilj ima dalju popularizaciju aktivnih odmora u Baru. Okupljanje je predviđeno ispred prostorija TO Bar u 20 sati, odakle će biti organizovan autobuski prevoz. Povratak je planiran za jedan sat nakon ponoći, takođe ispred prostorija TO Bar.
Tura je besplatna, međutim da bi učestvovali potrebno je da se prijavite na info@bar.travel ili na 030311633.

EU od sutra prihvata COVID certifikate Turske, Sjeverne Makedonije i Ukrajine

0
digitalni covid sertifikat / ilustracija
Brisel

Evropska unija (EU) od petka će prihvatati COVID certifikate koje su izdale vlasti Turske, Sjeverne Makedonije i Ukrajine, objavila je u četvrtak Evropska komisija.

Ovo izvršno tijelo EU-a donijelo je odluke o ekvivalentnosti certifikata COVID-19 za ove tri zemlje zahvaljujući čemu će građani sa COVID certifikatima moći putovati u EU pod istim uslovima, kao i građani EU.

Isto tako građani EU će moći koristiti svoje certifikate pri ulasku u Tursku.

“Dok se zajedno borimo protiv pandemije, naši su partneri sastavni dio zajedničkog bezbjednog otvaranja”, izjavio je komesar za susjedstvo i proširenje EU Oliver Varhelyi i zaželio dobrodošlicu Turskoj, Ukrajini i Sjevernoj Makedoniji u sistem digitalnih COVID certifikata.

U pitanju je dokument koji je dostupan na pametnom telefonu ili u papirnom formatu s QR kodom koji vlastima omogućuje da utvrde COVID status putnika.

Certifikat dokazuje da li je osoba primila sve preporučene doze vakcina koje je odobrila Evropska medicinske agencija (EMA), da li je imala negativan PCR test u posljednja 72 sata ili se oporavila od bolesti u posljednjih šest mjeseci.

Vakcine koja je odobrila EMA proizvodi su farmaceutskih kompanija Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca, CureVac i Johnson & Johnson.

Praktično, zahvaljujući ovoj odluci turski, ukrajinski i makedonski državljani koji su primili obje doze vakcine Pfizer-BioNTech prije više od 14 dana, ili oni koji ranijim testovima na COVID-19 mogu dokazati da su se oporavili, mogu ući u EU bez daljnjih ograničenja.

Oni koji nisu vakcinisani moraju se testirati, a vakcinisani Sinovacom moraju provjeriti uslove za ulazak u državu odredišta.

Samo jedno sidro može uništiti metar četvorni posidonije, a za ponovni rast treba joj čak sto godina. Uklanjanje osušenih listova štetno je za obalu

0
POSIDONIA OCEANICA

Najdugovječniji organizam Sredozemlja je upravo posidonija. Ustanovljeno je da su njezine lisne baze najotpornije te mogu biti očuvane više od 2000, pa i do 3000 godina. Posidonija raste vrlo sporo (1 cm u godini), objavio je Aquarium Pula na svojoj Facebook stranici.

Zatim, posidonija je jedina morska cvjetnica čiji rizomi (korijenje) rastu i vertikalno, čime izbjegavaju utapanje u sediment. Tako nastaju prave podmorske terase (mattes) – biokonstrukcije koje se polagano i stalno uzdižu (do 1m u 100 godina).

Veliki udio njihove mase sastoji se od pletera rizoma koji se nalazi ispod sedimenta; “živi”, površinski dio i “mrtvi” duboki pleter u kojem rizomi i “korjenčići” ne obavljaju svoju funkciju, no iako su zaostali, u masi sedimenta su gotovo zaštićeni od truljenja.

U zadnjih 50 godina bilježimo povlačenje (regresiju) njezina rasta za 34% u cijelom Sredozemlju.

Samo jedno sidro utječe na degradaciju rasta posidonije na 1m² kojoj je potrebno “samo” 100 godina da ponovo naraste.

ŠTETNO UKLANJANJE OSUŠENIH LISTOVA

Listovi nekih morskih cvjetnica kao što je posidonija (Posidonia oceanica) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) otpadaju krajem ljeta i početkom jeseni, dijelom zato što su kroz period intenzivne osjetljivosti bili pokriveni brojnim epifitima (sjedilačka biljna i životinjska naselja) koji spriječavaju izmjenu plinova. Opadanje lišća ostavlja na rizomima (korjenju) posidonije veoma karakteristične ljuskaste ožiljke.

Istraživanja su pokazala da osušeni listovi morskih cvjetnica tzv. “banquettes” imaju veoma važnu ulogu u geomorfologiji obala te bi njihovo uklanjanje imao štetan utjecaj na samu obalu.

“Bokeljska noć” u subotu 21. avgusta 2021. od 21 sat

2
Bokeljska noć foto Boka News.

Dokumentarni film o “Bokeljskoj noći” rađen u produkciji JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor a u režiji Dušana Vulekovića biće prikazan u subotu 21. avgusta 2021. od 21 sat na TVCG, TV Budva RTHN, kao i na youtube kanalu kotorskog Kulturnog centra.

Na žalost, zbog  epidemiološke situacije,  najveću feštu u Boki nije moguće održati u akvatoriju kotorskog zaliva, pa smo odlučili da, ne prekidajući viševjekovnu tradiciju, Bokeljsku noć preselimo u domove građana širom Crne Gore putem malih ekrana, online platfome i društvenih mreža.

Pored svih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od eventualnog širenja SARS-CoV-2 virusa (korona virus),  manifestacije sa većim brojem učesnika i u prisustvu publike predstavljaju veliki epidemiološki rizik. S toga je bilo  nemoguće organizovati ovu feštu uz poštovanje važećih preporuka za masovne skupove.

Zbog korona virusa brojni festivali i kulturne manifestacije su otkazani ili pomjereni u online sferu.  Kako tradiciju ne valja prekidati, odlučili smo da pronađemo put do  ljubitelja fešti, pa smo Bokeljšku noć ove godine preselili na internet – u dnevne sobe publike.

Ono što je ostalo isto kao i ranijih godina je da će se “Bokeljska noć” održati pretposlijednje subote u avgustu sa početkom u 21 sat.

Pored Kulturnog centra, kao producenta filma režisera Dušana  Vulekovića, suorganizator je Turistička organizacija Kotor, a pokrovitelj – Opština Kotor.

IJZ: Preminulo još pet osoba, 532 novozaražena

2
Svijet korona virus

Još pet osoba preminulo je od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 532 novopozitivnih slučajeva – 478 među građanima i 54 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Četvoro preminulih bili su državljani Crne Gore – Bar (2), Kotor (1) i Budva (1), dok je jedan smrtni ishod stranog državljanina (Bosna i Hercegovina). Najmlađi preminuli bio star 65, a najstariji 92 godina.

Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore Novopozitivni slučajevi među turistima UKUPNO
Podgorica 117   117
Ulcinj 52 29 81
Bar 54 4 58
Bijelo Polje 33 3 36
Budva 25 8 33
Nikšić 32   32
Rožaje 29   29
Kotor 27   27
Tivat 27   27
Herceg Novi 19 4 23
Berane 12   12
Pljevlja 8 2 10
Cetinje 9   9
Tuzi 9   9
Petnjica 7 1 8
Plav 6 1 7
Danilovgrad 4   4
Plužine 3   3
Kolašin 2   2
Gusinje 1 1 2
Mojkovac 1   1
Andrijevica 1   1
Žabljak 0 1 1
Šavnik 0   0
Ukupno 478 54 532

Kotor je grad sa najviše vakcinisanih građana u Crnoj Gori

0
Kotor – panorama

Na sastanku Operativnog štaba za praćenje i suzbijanje epidemije Covid-19 na teritoriji Opštine Kotor koji je održan danas, naglašeno je da je Kotor grad sa najviše vakcinisanih građana u Crnoj Gori.

Naš grad je prvi po broju vakcinisanih u Crnoj Gori (skoro 10.000 građana). Prvu dozu vakcine primilo je 42 odsto punoljetnih građana, dok je drugom dozom vakcinisano 36 odsto.

Sa sastanka je apelovano na građane da poštuju mjere, koje se najprije odnose na nošenje maske, držanje distance i redovnu higijenu ruku, kao i da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i ljude oko sebe.

Takođe, upućen je i apel ugostiteljima da se pridržavaju odluke da gosti pokazuju sertifikat o vakcinaciji uz važeći lični dokument prilikom ulaska u ugostiteljske objekte.

Saopštenje iz kabineta predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića