Izložba slika “Skin and Stone” umjetnice Mine Radović zakazana za četvtrak, 22.jul 2021.godine u 20.30 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
“Skin and Stone Mine Radović dio je njenog ciklusa radova pod nazivom Kad kamen progovori Njena umjetnička preokupacija je civilizacijska i antropološka u odnosu na tjeskobu žene koja ovoga puta kroz kamene forme rađa novi tjelesni odgovor. Koža i kamen su elementi kojima se gradi metafora zarobljenog i zaustavljenog svijeta u kome smo se zatekli. I ako su njene ranije izložbe fokusirale uglavnom teskobu i tajnovitost ženskog tijela koje je bilo u procesu oslobađanja, na ovim slikama kamen je navukao ljudsku kožu kao znak otpora spoljnoj dominaciji i unutrašnjoj neslobodi. I kad se opredijelila za tijelo kao medij komunikacije, umjetnica je nastojala da izbjegne krajnosti posthumanizma i transhumanizma. U tome je uspjela na likovno upečatljiv i kreativan način.”, o izložbi je rekao prof. Ratko Božović
Mina Radović je završila Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu i doktorske studije (digitalna umetnost) na Beogradskom Univerzitetu umetnosti, na kome je i doktorirala. Imala je brojne samostalne i grupne izložbe slika i video instalacija u zemlji i inostranstvu. Članica je ULUS-a.
More u uvali Pržna na popularnoj plaži Plavi horitzont u Krtolima kod Tivta danas je tokom cijelog dana bilo prljavozelenkaste boje.
„Ovo danas je baš ekstremno, ali je ovako u manjoj ili većoj mjeri stanje već 15-tak dana. Slično je i na plaži Oblatna ali je tamo ovakvo zagađenje manje i povremeno se pojavljuju fleke braonžute boje sa mjehurićima na površini mora.“- kazala nam je turistkinja iz Beograda koja sa porodicom ljetuje u obližnjim Radovićima. Ona već godinama ljeti dolazi u Krtole jer joj je suprug odavde rodom i ima kuću u Radovićima, tako da je dobro upoznata sa prilikama na najpopularnijim krtoljskim kupalištima u uvalama Pržna i Oblatna.
„Morska voda nikada prije nije ovdje bila ovakva i ovako prljava. To je strašno i apsolutno sramotno“- kazala je naša sagovornica koja je danas fotografije prljavo-zelenskastog mora sa Plavih horizonata uputila svim inspekcijama, predsjedniku Opštine Tivat Željku Komnenoviću, ministarstvima nadležnim za ekologiju i turizam u Vladi Crne Gore i Morskom Dobru ali kako kaže, još od nikoga nije dobila odgovor.
Foto čitalac – Boka News
U Sekretarijatu za komunalni i inspekcijski nadzor Optine Tivat potvrđeno da su upoznati sa problemom prljavog mora u uvali Pržna i da su stim u vezi, tražili od nadležnih iz Instituta za biologiju mora iz Kotora da uzmu uzorke vode i obave vanrednu kontrolu njene higijenske ispravnosti. Sa slučajem su upoznati i kontrolori JP Mosrko Dobro nadležni za Opštinu Tivat koji su takođe bili na licu mjesta i napravili zapisnik.
Iako za sada nema zvanične potvrde o uzroku ovog zagađenja, a zakupci ovdašnjih plaža uobičajeno ponavljaju teoriju o prirodnoj pojavi tzv. cvjetanja mora, nadležni sumnjaju da je ovo što se već danima dešava na ovom dijelu Tivatske rivijere nekako povezano sa nedavnim izlivanjem neprerađenih kanalizacionih voda u Traštama iz obližnjeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor na Klačini. Istraga o uzrocima i efektima tog incidenta koji je prethpodnih dana ostao zabilježen i na društvenim mrežama još je u toku a rukovodstvu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda stim u vezi, prijete moguće visoke novčane kazne ukoliko analize pokažu da sse iz PPOV zaista u more prosula velika količina neprerađene kanalizacije iz dva grada.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobro apelovalo je na zakupce kupališta da polovina plaže mora biti oslobođena mobilijara.
“Shodno Atlasu crnogorskih plaža kupališta, koji je sačinjen Odlukom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore za period od 2019-2023. godine i Pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti opremljenosti, vrstama uslovima korišćenja kupališta na moru apelujemo da jedna polovina kupališta mora biti oslobođena od plažnog mobilijara i taj prostor mora jasno vidljivo biti označen”, navode iz javnog preduzeća.
Ističu da na tabli sa informacijama o kupalištu mora postojati cjenovnik plažnog mobilijara sa naznakom da se plažni mobilijar ne naplaćuje poslije 17 časova.
“Napominjemo da je svaki Korisnik u obavezi da se pridržava ugovorenih obaveza i da svako kršenje i nepoštovanje istih smatraće se uslovom za raskid ugovora”, poručuju iz Javnog preduzeća.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 18.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1374 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 28 novopozitivnihslučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Budva
10
Podgorica
8
Cetinje
2
Bar
2
Nikšić
1
Kotor
1
Herceg Novi
1
Rožaje
1
Pljevlja
1
Andrijevica
1
Ukupno
28
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 18.07.2021. godine je iznosio 2,04%.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 18.07.2021. godine je iznosila 56,17.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1623.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 10 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 381.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 690.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema
Brodovi kompanije Crnogorska plovidbe iz Kotora tokom prošle godine imali su više situacija tzv. ispadanja iz najma (off hire) u kojima su gubili ionako nisku vozarinu za koju su bili uzeti u zakup od unajmitelja, firme „Sea Pioneer“ iz Londona.
Prema izvještaju menadžmeta Crnogorske plovidbe o poslovanju u 2020. koji je objavljen na sajtu Poreske uprave, brodovi „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ lani su imali ukupno preko 10 dana vremena u kojem su bili u „off hire“ statusu i tokom kojeg su gubili svaku, pa čak i simboličnu zaradu po niskim vozarinama za koje su lani plovili za „Sea Pioneer“. Po zvaničnoj računici meandžmenta CP, dva broda su na taj način izgubila ukupno oko 69.250 dolara najamnine koju bi inače, platio „Sea Pioneer“, iako je taj gubitrak zapravo gotovo duplo veći jer su lani vozarine na svjetskom tržištu brodskog postora za tzv. handy size bulkcarriere kakvi su i brodovi Crnogorske plovidbe, bile skoro dvostruko veće od onih za koje je svoje brodove u tzv. time charter sa londonskom firmom zaključivao menadžment Crnogorske plovidbe (CP).
Kako su „Vijesti“ već objavile, bivši DPS-SD-BS Odbor direktora i još uvijek aktivni izvršni direktor CP Slobo Pajović (DPS), lani su „Sea Pioneeru“ brodove državne pomorske kompanije iz Kotora davali u tzv. vremenski najam po vozarinama koje su tokom najvećeg dijela vremena, bile skoro dvostruko niše od tržišnih, a ista praksa je nastavljena i u prvom polugodištu ove godine. Trenutmo „Kotor“ i „Dvadesetprvio maj“ voze u najmu „Sea Pioneera“ za dnevnu vozarinu od 7.600 dolara, dok su cijene na svjetskom tržištu brodskog prostora trenutno takve da se handy size bulkcvariineri na period od šest mjesei na koji ih trenutrno izdaje CP, zaključuju po cijenama koje se kreću čak i od 22 do 26.000 dolara dnevno. Vozarine za time charter ugovore na dvije godine trenutno su na nivou od 14.500 – 15.000 dolara dnevno što je duplo više od onih po kojima su angažovani brodovi CP. Samo u prvom polugodištu ove godine, CP je na taj način izgubila najmanje oko 2,7 miliona dolara izmakle joj zarade, dok su podaci za prošlu godinu još tragičniji jer je ukupna prosječna vozarina po kojoj su lani vozili njeni brodovi, bila tek 6.059 dolara za “Kotor”, odnosno 6.428 dolara za “Dvadesetprvi maj”.
Ipak, sudeći prema izvještaju menadžmenta o radu kompanije u prošloj godini, CP je lani sebi dozvolila luksuz da njena dva broda ukupno duše od deset dana budu u tzv „off hire“ statusu odnosno, da zapucac za njih ne plaća ništa, jer su dolazili u situacije kada nisu mogli ispuniti ugovorom sa „Sea Pioneerom“, tražene uslove.
U pomorstvu se, pogotovo kod time charer ugovora, svaki izgubljen ne sat, nego minut, vrlo skupo plaća i brodari nastoje na sve moguće načine da izbjegnu „off hire“ status svojih plovila kada su ona data u vremenski zakup. To podrazumijeva da će brod nastojati da nikada ne skrene sa ugovorene trase putovanja na koje ga je poslao unajmitelj, da će stalno održavati ugovorenu brzinu plovidbe i da će mehaničke otkaze strojeva ili palubne opreme svesti na minimum, kako ne bi gubio vrijeme. Sve to izgleda, ne važi u džavnoj pomorskoj kmompaniji iz Kotora koja je tako lani imala ukupan gubitak najma od 4,73 dana za brod „Kotor“, odnosno ukupno 5,43 dana za „Dvadesetprvi maj“.
„Kotor“ je lani imao dva odstupanja (devijacije) sa rutre koju je brodu odredio unajmitelj – u januaru 2020. brod je mimo plana, uplovio u luku Kolombo na Šri Lanci, a onda u martu opet je neplanirano imao devijaciju za Singapur. Samo u te dvije neplanirane decijacije, „Kotor“ je izgubio 1,2 dana najma. „Kotor“ je izgubio i preko dva dana najma jer, ploveći između luka Ruvais u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Čitagong u Bangladešu, brod nije mogao držati sa unajmiteljem ugovorenu brzinu plovidbe. Posebno zabrinjavaju brojni mehanički problemi koje je lani imao ovaj brod jer je „Kotor“ ukupno skoro dva dana najma, izgubio zbog dva kvara palubnih dizalica koje nisu bila u stanju da iskrcavaju/ukrcavaju teret, kada je to bilo ugovoreno, odnosno zbog čak četiri kvara stroja koje je lani „Kotor“ imao tokom aprila, juna i avgusta mjeseca.
Iz menadžmenta CP nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ o razlozima devijacija „Kotora“ sa rzute na koju ga je poslao unajmitelj, kao ni o razlozima (pre)čestih menahničkih problema koje ima taj brod što je lani bio star tek osam godina.
„Dvadesetprvi maj“ je, sudeći prema izvještaju menadžmenta CP sa sajta Poreske uprave, manje sklon mehaničkim otkazivanjima od svog par mjjeseci starijeg blizanca „Kotora“, ali taj brod ima više poroblema da postigne ugovorenu brzinu ploviodbe, što opet indirektno upućuje na probleme sa strojem ili neadekvatnim održavanjem broda. „Dvadesetprvi maj“ je lani inaime, izgubio ukupno preko pet dana najma zbog neadekvatn brzine plovidbe, a uz to je brod izgubio i nekoliko sati zbog jednog slučaja kvara dizalice.
Menadžment CP nije odgovorio na pitanja „Vijesti“ o tome zbog čega su u ugovorima o time cherteru sa „Sea Pioneerom“, ugovorili brzinu plovidbe koju njihovi brodoviu iz raznih razloga, očitio ne mogu da postignu i zašto su time u ruke unajmitelja „dali dodatno oružje“ da ih on, kada mu to kiz bilo kojih razloga odgovara, može staviti u „off hire“ status i sebe dovesti u poziciju da ne plaća ionako nisku ugovorenu vozarinu. Nije odgovoreno ni na pitanja „Vijesti“ o razlozima čestih mehaničkih problema na brodovima te državne kompanije, posebno na „Kotoru“, zbog kojih on takođe često ispada iz najma.
„Da li to upućuje na loš rad upravitelja stroja koji plove na tom brodu, neadekvatno praćenje broda od strane tehničkog direktora Crnogorske plovidbe, loš sistem održavanja broda ili probleme sa nedostatkom rezervnih djelova, odnosno da li su razlozi za to nekvalitetna gradnja broda i loš kvalitet ugrađene opreme i uređaja?- pitranje je na koje „Vijesti“ takođe od Pajovića i njegovih saradnika nisu dobile odgovor.
Dobro upućeni izvor našeg lista blizak novom Odboru direktora CP tvrdi da već godinama, niko od menadžera CP, pogotovo ne oni iz tehničkog sektora kompanije, nisu posjetili ni obišli „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ da se na licu mjesta uvjere u stanje brodova i način rada njihovih posada. To je, u privatnim pomorskim kompanijama koje vode računa o svom poslovanju i resursima nedopustivo, jer kompanijski inspektori tamo obilaze brodove po svijetu i detaljno provjeravaju njihovo stanje i način na koji posada obavlja svoj dio posla.
Inače, i oko kvaliteta gradnje brodova CP koji su 2012. napravljeni u kineskom brodogradilištu u Šangaju ima dosta kontroverzi, do toga da po Boki već duže vrijeme kruži priča da pomoćni motori-dizelgeneratori na „Kotoru“ uopšte nisu novi, već da su na brod navodno, još u brodogradilištu instalirani polovni, reparirani pomoćni motori. Bila ona tačna ili ne, činjenica jeste da „Kotor“ tokom svoje operativne upotrebe ima diosta mehaničkih problema, a dio pomorca koji su inače, prilično sujevjerni, „lošu karmu“ ovog broda objašnjava i činjenicom da na krštenju broda u Šangaju 2012. kum „Kotora“, tadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, nije uspio da o bok broda simbolično razbije bocu šampanjca, a što se u pomortsvu smatra nagovještajem loše sreće za novi brod.
Mlada Novljanka, reprezentativka Crne Gore i plivačica PVK Jadran, Anđela Antunović, posjetila je danas Opštinu Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem razgovarala o predstojećoj Olimpijadi u Tokiju i planovima za naredni period.
Katić je mladoj Novljanki, koja je ove godine završila srednju školu, poželio uspjeh i sreću na Olimpijskim igrama, i da svoj grad, državu, porodicu i prijatelje predstavi onako kako najbolje zna. On je naglasio i da je ovo Anđelino prvo učešće na Olimpijskim igrama u disciplini 100 metara kraul, te da će na sledećim i onim narednim sigurno postići sve bolje rezultate.
„Herceg Novi je ponosan na Anđelu, ali i na sve olimpijce koji će nas predstavljati. Trećina olimpijskog tima je iz Herceg Novog, zbog čega smo posebno ponosni, kako na našeg jedriličara Milivoja Dukića, tako i na vaterpoliste. Mi ćemo se svakako potruditi da sve naše olimpijske Novljane i Novljanke dočekamo pri povratku, nadamo se sa po nekom medaljom. Ako bude, bude, ako ne bude – Herceg Novi će se svakako odužiti svim svojim olimpijcima za učešće i dostojno predstavljanje grada i države“, poručio je predsjednik Katić.
Uz riječi zahvalnosti na današnjem prijemu, kojem su prisustvovali i direktor PVK Jadran Miloš Mračević i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, Antunović je potvrdila da ima tremu pred večerašnji polazak, ali i svoju želju da Crnu Goru i Herceg Novi predstavi u najboljem mogućem svijetlu.
Gotovo sve restrikcije vezane za pandemiju COVID-a ukinute su u Engleskoj u ponedjeljak, koji je nazvan “Danom slobode”, uprkos povećanju broja slučajeva zaraze, što zabrinjava znanstvenu zajednicu i dio političara.
Od ponoći se u Engleskoj dvorane i stadioni mogu otvoriti u punom kapacitetu, diskoteke ponovno raditi, opet se može biti za šankom u pubovima i više nema ograničenja broja ljudi koji se mogu okupljati. Riječ je o novom poglavlju u borbi protiv pandemije COVID-a.
Nošenje maske više nije obvezno, ali je preporučljivo u javnom prijevozu i trgovinama, a više se ne poziva ni na rad od kuće.
Britanski premijer Boris Johnson upozorio je u nedjelju stanovništvo na oprez.
– Molim vas, budite oprezni i prijeđimo sutra u sljedeću etapu ublažavanja mjera, uz potpuni oprez, potrebno poštovanje drugih i rizika koje bolest i dalje predstavlja”, zamolio je konzervativni čelnik u videu na Twitteru u nedjelju i upozorio na veliku zaraznost delta-varijante koronavirusa, odgovorne za veliki skok broja novozaraženih posljednjih sedmica.
Johnson polaže nadu u cjepivo bez obzira na rast broja slučajeva. Ako se pokaže da cjepivo štiti od težih oblika bolest i smrti, bez obzira na sve veći broj zaraženih, to bi mogla biti važna informacija za druge zemlje kad je riječ o povratku u normalan život, piše Reuters.
Britanija je u nedjelju imala 48.161 novozaraženog i 25 umrlih unutar 28 dana od pozitivnog testa, prema podacima vlade. Oba broja su manja od subotnjih, kada je bilo 54.674 pozitivnih i 41 umrli.
Ali nova strategija nosi i rizike – može se pojaviti varijanta otporna na cjepivo ili broj slučajeva može biti toliko visok da dovede do zaustavljanja ekonomije.
– Ako to ne učinimo sada, možemo se upitati kada ćemo to uopće učiniti?, rekao je Johnson u nedjelju na Twitteru.
– Ovo je pravi trenutak, ali moramo biti oprezni. Moramo biti svjesni da je virus nažalost i dalje tu.
Britanija je ukupno sedma na svijetu po broju umrlih, ali 87 posto britanske odrasle populacije dobilo je barem jednu dozu cjepiva, a više od 68 posto dvije.
Broj mrtvih u danu koji se sada kreće oko 40 daleko je od brojeva iz vrhunca pandemije u siječnju, kada ih je bilo i 1800.
Cilj ukidanja mjera je ubrzati ekonomski oporavak, ali ta ambicija mogla bi biti ugrožena ako se pojave deseci tisuća novih slučajeva infekcija dnevno, što bi natjeralo na samoizolaciju stotine tisuća ljudi: ne samo one koji su zaraženi, nego i njihove kontakte.
Johnson i ministar financija Rishi Sunak trenutačno su u samoizolaciji jer su bili u kontaktu s osobom zaraženom koronavirusom.
Promotivna manifestacija “Bokeška maslina” biće održana 25.jula, od 19 do 23 sata, na gradskoj rivi Pine u Tivtu. Zbog situacije s korona virusom, ova manifestacija prošle godine nije bila organizovana.
U skladu sa propisanim mjerama predostrožnosti, biće smanjen broj izlagača koji će predstaviti maslinovo ulje i druge, prateće proizvode domaćih proizvođača.
“S pauzom od godinu dana, pokušaćemo da obnovimo lijepu praksu promocije domaćih prozvoda od masline kao i drugih domaćih proizvoda (sira, pršuta, vina…) koji idu uz maslinovo ulje. Pored svih nevolja koje se dešavaju našem narodu, malo druženja i osjećaja pripadnosti zajednici uz zabavni program, treba da pruže, makar kratkotrajno zadovoljstvo našim sugrađanima i njihovim gostima.
Nadamo se da nam se ništa neće ispriječiti na putu, te da ćemo ponovo, uživati u onome što nam je priroda dala, ljepote naše zemlje, zdravu hranu, osjećaj za lijepo i mediteranski mentalitet koji drži do svoje kulture” – kazala nam je Vesna Đukić predsjednica MD Boka.
Samo tokom vikenda u Crnoj Gori se dogodilo 69 saobraćajnih nezgoda u kojima je pet osoba zadobilo teške tjelesne povrede dok su 33 osobe zadobile lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije. Zbog počinjenih prekršaja u protekla tri dana od strane saobraćajne policije sankcionisano je 1.341 vozača.
“I pored pojačanog prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima, preventivnih aktivnosti, kao i pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju jedan broj vozaća i dalje ne poštuje saobraćajne propise, čineći najteže prekršaje”, navodi se u saopštenju.
Ono što i dalje zabrinjava je da je, čak 31 vozač isključen iz saobraćaja, lišen slobode i priveden nadležnim sudovima na dalji postupak i odlučivanje, zbog počinjenih najtežih saobraćajnih prekršaja.
“Apelujemo na vozače da svoju vožnju prilagode uslovima i stanju na putu, frekvenciji saobraćaja, te da odgovornim i strpljivim ponašanjem, poštujući saobraćajne propise, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju”zaključili su iz policije.
Odlazak radne snage sa Zapadnog Balkana je proces koji traje decenijama i prividno je tek malo zaustavljen tokom pandemije, da bi se prvim signalima otvaranja ponovo počeo zahuktavati. Pa iako Balkan nije neka izdvojena i specifična takča na globalnoj ploči migracionog kretanja radne snage, u kombinaciji sa svim ostalim procesima, ovdje to stvara sve veće probleme. Kvalitetnih radnika, pa onda i bilo kakvih za obavljanje pojedinih djelatnosti je sve manje.
Internetska stranica schengenvisainfo.com je objavila podatke za kriznu 2020.godinu po kojoj je po novom Zakonu o zapošljavanju stručne radne snage u Njemačku otišlo 2.024 ljudi iz Srbije, 1.159 ljudi iz BiH, 792 sa Kosova i 778 iz Albanije. U pitanju su dakle stručnjaci u svojim oblastima i Srbija je na prvom mjestu ispred Filipina, Vijetnama, Indije, Turske, Ukrajine. BiH je na sedmom mjestu, uz saznanje da preuzima lidersku poziciju ako se računa nominalna brojka u omjeru na milion stanovnika. Njemačka apsorbuje „samo“ polovinu, dok Slovenija preuzima 26, a Austrija devet posto radnika.
Osim toga, Srbija (759) je nakon Filipina (1.294) i druga zemlja po broju medicinskih radnika koji su se u posljednjih pet godina po Programu „Triple-Win“ skrasili u Njemačkoj, dok je BiH na trećem mjestu (644).Ti ljudi nedostaju na tržištu rada u svojim zemljama, a tek slijede “ostali” poslovi.
Stagnacija sektora građevine
Teško je i precizirati i u kojem trenutku se pojavio problem sa nedostatkom radnika. U Hrvatskoj se to može pratiti kroz sistem odobravanja kvota za strane radnike. Posljednjih pet godina, uz izuzetak nereferentne 2020.godine, trend je da se kvote za strane radnike povećavaju po dvocifrenoj stopi postotka.
Očekivano, najviše nedostaje osoblja u sektoru ugostitetljstva i svih poslova vezanih za turizam. Ali, to se može pripisati staroj boljci i visokom sezonalnošću. Međutim, sektor graditeljstva stagnira upravo zbog hroničnog nedostatka radnika i to nakon zemljotresa koji je povećao potražnju za građevinskim poslovima. Procjena je da uz preko 30.000 izdatih dozvola za strance od početka godine, na hrvatskom tržištu rada nedostaje još barem toliko radnika.
Hrvatsku zato pohode radnici iz ostalih zemalja regiona, koji ostavljaju vlastito tržište u deficitu. Zato su u Srbiji na berzi rada stalno otvoreni oglasi za zidare, molere, keramičare, mesare, zavarivače, konobare, pa u sezoni i berače i ostale radnike u oblasti poljoprivrede. Naći radnika nije lako, a naći dobrog radnika je postalo kao dobitak na lutriji.
To saznanje se kosi za objavljenih podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije po kojima je na kraju prvog kvartala tekuće godine u toj zemlji bilo 399.400 nezaposlenih, uz konstataciju da je to historijski niska nezaposlenost za tu zemlju.
Na isti dan je u Bosni i Hercegovini je prema analizama Agencije za rad i zapošljavanje bilo 398.504 nezaposlenih osoba. Radnika u sektorima ugostiteljstva, vozača kamiona, medicinskih radnika, pa i zanatskih djelatnosti u oblasti građevine je sve manje. Pogotovo ako se istrajava na specifičnim željama za radnu snagu.
Kako naći radnika?
“Imam problema naći adekvatnu radnicu. Tražim je i po dva mjeseca. Pošto je u pitanju slastičarna i pizzeria, gledam da to uvijek budu djevojke. Međutim, one se udaju i odu, pa mi iznova slijede muke na pronalaženju zamjene”, konstatuje Mahir Konjičanin, vlasnik ugostiteljskog objekta.
Primanja i dugoročna sigurnost su za radnike osnova ulaska u ugovorne odnosne za poslodavcima. Masovni odlasci radnika i povećanje potražnje za domaćim proizvodima i uslugama će se prema bosanskohercegovačkim sindikalistima, nakon otvaranja granica zemalja Evropske unije dodatno povećati.
“Ono što posebno zabrinjava je da sve češće o odlasku govore i radnici koji rade u uspješnijim i profitabilnijim kompanijama, što samo potvrđuje tvrdnju sindikata da je ono što se nudi radnicima u Bosni i Hercegovini daleko od dostojanstvenog života. Sve dok prosječna plata ne pokriva ni polovinu potrošačke korpe, pri čemu 60 posto radnika prima platu koja je manja od prosječne plate za 200-300 KM, niko ne može očekivati da radnici neće tražiti bolju i sigurniju sadašnjost i budućnost u drugim državama. Ovo je prilika za vlast i poslodavce da pokažu da cijene domaće radnike, njihovu stručnost, kvalifikovanost, odgovornost i odnos prema radnim obavezama i da definisanjem minimalne plate u iznosu od 1.000 KM (500 eura) osiguraju radnicima da mogu biti zadovoljniji i u stanju obezbijediti dostojanstven život i sebi i članovima porodica”, smatra Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Dodatni problem vidi i u neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada što za posljedicu ima “masovnu proizvodnju” kadra za kojeg na tržištu rada nema potražnje, dok za neka zanimanja nema interesovanja kod mladih ili za neka ne postoji adekvatan kurikulum u postojećim srednjim školama ili na fakultetima. Problem stvara i manjak praktične nastave u srednjim školama i na fakultetima, pa mladima treba određeni period da se uključuje na tržište rada kao kvalifikovana radna snaga.
Nedostatak kvalifikovane snage sada već prijeti da dovede u pitanje i osnovne procese u pojedinim segmentima privrede i postavlja se pitanje ima li kraja mukama?
‘Poduzimanje strukturnih reformi’
“Problem se može riješiti poduzimanjem strukturnih reformi. Pod njima se podrazumijeva niz mjera usmjerenih na povećanje broja poduzetnika – smanjenjem barijera ulasku u djelatnost, smanjenje troškova rada, progresivno oporezivanje rada, te olakšavanje pristupa kapitalu kroz uvođenje novih financijskih institucija, instrumenta i mehanizama, kao i obukama. Nadalje, može se ublažiti na dva načina. Povećanjem produktivnosti, to jest smanjenjem potreba za radom i uvozom radne snage. Kraj muka nije na vidiku, jer ni na vidiku nema političkih snaga okrenutih budućnosti. Živimo u doba državnog kapitalizma bez pravne države. Dakle, ne djeluje nevidljiva ruka (tržište) niti vidljiva ruka (država) nego iščašena ruka. Postojeći političari su zainteresirani da takvo stanje ostane što duže”, smatra Vjekoslav Domljan, univerzitetski profesor i eksper za aktivne politike trišta rada i neformalnu ekonomiju.
Ulazeći dublje u problematiku raspodjele ostvarene dobiti i dijeljenja profita među učesnicima u procesima rada na ovom području, uočava i disperziju koja jasno i sebično ide na štetu radnika, a što zadnjeg u hranidbenom lancu tjera na radikalne poteze odlaska sa domaćeg tržišta rada.
“U tržišnoj ekonomiji tržište kao nevidljiva ruka određuje primarnu raspodjelu dohotka na plaće (dio koji pripada radu) i profit (dio koji pripada kapitalu). Problem je što se između rada i kapitala penetrirala prenapučena i neefikasna država koja putem sekundarne raspodjele dohotka dovodi do toga da se iz džepa poslodavca (troškovi rada) uzima puno, a u džepove radnika sliva malo (neto plaća). Nema dvojbe da su poduzeća-hijene i poduzeća-vukovi znatan dio proletarijata pretvorili u prekarijat, što se može uvođenjem socijalno-liberalne tržišne ekonomije. Problem je što nema socijalnih i političkih aktera u BiH koji bi to pitanje stavljali na dnevni red i zalagali se za to. Što bi oni rekli, „nema ruku“ da se aktualno stanje promijeni. Bojim se da je stvar još i gora, jer „nema glava“ koje bi interes društva stavili ispred vlastitog interesa”, zaključuje profesor Domljan.
Do pronalaska i otklanjanja sistemskih grešaka svi učesnici u socijalnom dijalogu bi morali znati rezultate nekoliko studija OECD zemalja (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), Regionalnog fonda za saradnju i Zapadnog fonda za demokratiju, prema kojima Bosna i Hercegovina za svakog iseljenika godišnje gubi u prosjeku po 21.000 eura.
