Pošta Slovenije izvela je prvi probni let s bespilotnim letjelicama za dostavu paketa, u suradnji sa slovenskom tvrtkom VanDron.
Ovo je prvi korak prema osiguravanju dostave hitno potrebnih paketa dronom do područja gdje ih konvencionalna vozila ne mogu dostaviti brzo i učinkovito, izvijestila je STA.
Kao što je danas najavio nacionalni poštanski operater Pošta Slovenije, mnoge tvrtke širom svijeta već uspješno koriste dronove za dostavu raznih paketa.
Prema riječima izvršnog direktora Tomaža Kokota, tvrtka želi biti aktivno uključena u proces izrade propisa koji reguliraju letenje i rad dronova u Sloveniji, s jasnim ciljem pronalaska novih poslovnih prilika.
Tehnologija je to već dugo omogućila, ali prepreka koja regulira zračni prostor predstavlja prepreku.
Trenutno je u Europi malo manevarskog prostora koji bi omogućio takve velike isporuke.
“Potencijalna upotreba dronova u isporuci je velika: dostava laboratorijskih uzoraka u i iz udaljenih područja, dostava robe s brodova na kopno, čak i dostava proizvoda kupljenih putem interneta krajnjim kupcima. Ovdje u Pošti Slovenije vidimo velik potencijal i za segment dostave putem internetske kupnje “, rekao je Kokot.
Glavne prednosti upotrebe dronova u Pošti Slovenije uključuju smanjenje onečišćenja, optimizaciju logističkih ruta i brzu dostavu osnovne robe i materijala u teško dostupna i udaljena područja.
Iako je Švedska tijekom pandemije koronavirusa krenula zasebnim putem u usporedbi s mnogim državama koje su uvele strože mjere za borbu protiv virusa, neka ograničenja koja je Švedska ipak uvela sada se ublažavaju.
Od utorka se, između ostalog, više od osam ljudi ponovno smije okupljati na istom mjestu.
U zatvorenim prostorima s fiksnim mjestima za sjedenje, poput kina, sada može biti prisutno 50 ljudi, dok na priredbama na otvorenom, poput nogometnih utakmica na stadionu, sada može prisustvovati do 500 ljudi, a u utrkama i drugim natjecanjima na otvorenome smije biti 150 sudionika.
Uz to, restorani sada smiju raditi dva sata dulje nego prije, do 22.30. Međutim, samo četiri osobe smiju sjediti za istim stolom.
To su prvi koraci plana od pet koraka kojim švedska vlada preko ljeta želi ublažiti mjere protiv koronavirusa.
Podaci o incidenciji zaraze koronavirusom i dalje su prilično visoki u usporedbi s većinom Europe. No, situacija sa zarazom razvija se u dobrom smjeru, rekao je prošli tjedan premijer Stefan Lofven.
Bude li razvoj događaja dobar, sljedeće ublažavanje mjera bit će 1. jula.
Već dva mjeseca Ever Given je ”zarobljen” u Egiptu dok se pokušava postići dogovor oko odštete.
Prema mišljenju glavnog istražitelja, kontejneraš Ever Given napravio je krivi manevar prije nego što je zaustavio promet u kanalu. Također, smatra se da je brod plovio prebrzo.; piše Splash 247
Dogovora još uvijek nema, a novi datum saslušanja je 20.06.2021.
Direktorat za inspekcijske poslove i licenciranje Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) je nakon izvršene inspekcijske kontrole, naložio uklanjanje nelegalno dograđene ponte na Kalardovu o trošku investitora.
Epilog je to skandala koji je započleo prije dva mjeseca kada je novo rukovodstvo preduzeća “Morsko Dobro” iz Budve aminovalo izgradnju nove velike armirano-obetonske ponte u uvali Kalardovo u blizini Ostrva cvijeća, na mjestu gdje je ranije postojala improvizovana i nelegalna, mala montažna ponta.
Građevinska inspekcija je na traženje Opštine Tivat 29.aprila izvršila inspekcijski nadzor nad spornom lokacijom i konstatovala da je “rekonstrukcija ponte izvedena suprotno planu definisanom Atlasom crnogorskih plaža i kupališta i Državnom studijom lokacije “Kalardovo-Ostrvo cvijeća- Brdišta”. Stoga je investitoru- firmi “Kalardovio Plus” iz Tivta naređeno da po svom trošku ukloni “dio ponte koji je izgrađen suprotno planskom dokumentu.”
Iz Direktorata za inspekcijske poslove MEPG Radio Tivtu je potvrđeno da je firma “Kalardovo Plus” u međuvremenu postupila po naređenju iz zapisnika inspektora, i o svom trošku uklonila sporni dio ponte, o čemu je obavijestila nadležnog inspektora. Za preostali dio ponte firma je Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat podnijela zahtjev za legalizaciju, o čemu je takođe obavijestila inspektora.
Sredinom aprila objavili smo priču o najnovijem slučaju devastacije mora i obale izgradnjom velike aermirano-betonske ponte na Kalardovu, na zapadnoj strani kupališa 9A iz Atlasa plaža i kupališta na Crnogorskom primroju JP-a Morsko Dobro (JPMD) iz Budve, a iza koje stoji tivatska firma u vlasništvu jednog ruskog državljnina.
Iako je riječ o u međuvremenu propaloj, nelegalnoj improvizovanoj ponti koja uopšte i ne ulazi u zahvat tog kupališta, JPMD je 9.aprila dalo formalnu saglasnost firmi “Klardovo Plus” da izvrši „rekonstrukciju postojećeg mula na katastarskoj parceli 610 KO Đuraševići, shodno njegovoj namjeni i u okviru predviđenih gabarita prema urbanističko-tehničkim uslovima, a sve u cilju otklanjanja opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti korisnika predmetnog kupališta.“
Na osnovu tog dokumenta koji su potpisali novi direktor JPMD Mladen Mikijelj (DF), rukovodilac Službe za ustupanje na korišćenje morskog dobra Andrej Purić i rukovodilac Službe za kontrolu morskog dobra Srđan Radić, na Klardovu je preko ostataka stare, privremene ponte koja je nelegalno napravljena prije nekoliko godina, a koju su činile metalne šine sa pokrovom od dasaka, postavljene na par manjih gomila kamena nagomilanih u plićaku, u međuvremenu nikla nova, armirano betonska ponta dimenzija 35 sa tri metra.
Nelegalna ponta na Kalardovu tokom izgradnje u aprilu
Zanimljivo je da je JPMD “Kalardovu Plus” dalo saglasnost da “izvrši rekonstrukciju postojećeg mula u cilju sprečavanja opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti korisnika kupališta“, iako stara nelegalna montažna ponta uopšte nije dio prostora koje pokriva “Kalardovu Plus“ iznajmljeno kupalište 9A, već se ona nalazi na zapadnoj granici, ali izvan obuhvata tog kupališta što se može vidjeti i iz grafičkih prikaza tog objekta na sajtu MD.
To je potvrdio i nalaz Građevinske inspekcije, iako je u međuvremenu Radić, polemišući sa novinarom “Vijesti” koji je objavio poriču o tome da je JPMD aminovalo divlju gradnju i betonizaciju mora na Kalardovu, javno ustvrdio da je sve u tokm slučaju regularno.
“Predmetna ponta, kao dio kat.parcele br.610 KO Đuraševići, prepoznata je kao takva i u Prostornom planu posebne namjene za obalno područje i to kroz Državnu studiju lokacije „Kalardovo, Ostrvo cvijeća, Brdišta“ i to u gabaritima kakvim je ista i kartirana na katastarskoj podlozi i čini dio urbanističke parcele UP 3.1. Uvidom u grafički dio Atlasa Crnogorskih plaža i kupališta kao i skicu sa koordinatama graničnih tačaka zahvata, koja je sastavni dio Ugovora o korišćenju morskog dobra br.0210-3349/3 od 31.10.2018.godine, utvrđeno je da u okviru kupališta 9A ulazi i predmetna ponta i to na istočnom kraju istog. Investicionim programom za izgradnju kupališta i drugih sadržaja na ovom prostoru koji je sačinjen na osnovu urbanističko tehničkih uslova izdatih od strane Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata opštine Tivat broj 0902-351-344/4 od 19.06.2017. godine predviđena je izgradnja pristaništa za manje individualne i izletničke plovne objekte, sa direktnim pješačkim pristupom do plovila.”- ustvrdio je tada Radić, iako je planski document na koji se pozivao – DSL „Kalardovo, Ostrvo cvijeća, Brdišta“ već poodavno stavljen van snage jer su u toku izrade izmjena i dopuna te DSL.
Da je stanje potpuno suprotno od onoga što je javno tvrdio rukovodilac JPMD za kontrolu morskog dobra Srđan Radić, u međuvremenu je zvanično ustanovila i Građevinska inspekcija koja je stoga i naložila rušenje divlje ponte.
U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka, registrovanono 29 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a preminuo je pacijent iz Rožaja (90), saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Bijelo Polje
6
Podgorica
5
Rožaje
3
Pljevlja
3
Nikšić
3
Berane
3
Herceg Novi
2
Ulcinj
1
Tivat
1
Gusinje
1
Budva
1
Ukupno
29
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1585.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 785.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 99652.
Promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share
Promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share održana je danas na platou ispred Starog grada Budva.
Okupljenima su o važnosti projekta govorili gradonačelnik Budve Marko Carević, direktorica NTO Budva Maja Liješević, trijatlonac i zaštitno lice kampanje Igor Majer kao i direktor Nextbike.me. Krešimir Dvorski.
Na promociji je posebno istaknuta zahvalnost direktorici nacionalne turističke organizacije (NTO) Ani Marković koja je bila na čelu ovog projekta.
Gradonačelnik Budve Marko Carević kazao je da je Budva prvi grad u Crnoj Gori koji je pokrenuo sistem javnih bicikala te da se nada da će i drugi gradovi nastaviti sa ovom tematikom.
“Zaštita životne sredine je inače glavna tema i Crna Gora kao ekološka država ima obavezu više da se bavi sa tim, a cijeneći Budvu i svu saobraćajnu infrastrukturu mislim da je korišćenje bicikala nešto što je prijeko potrebno. Paralelno sa tim, svi mi koji vodimo ovaj grad imamo svijest da i te kako vodimo računa i o biciklistima i budućim biciklistima i moramo da čuvamo jedni druge”, rekao je Carević.
Kako je istakao, čuvajući prirodu i sebe, čuvamo i druge.
“Ulažući u ovakve projekte ulažemo u budućnost i pridružujemo se preko 270 gradova u Evropi koji su već ušli u taj projekat. Ovih deset bicikala su simboličan početak. Nadam se da ćemo imati i puno veći broj. Sve ono što je pozitivno i imamo u Evropi polako se preslikava i na Budvu i na čitavu Crnu Goru”, rekao je on.
Čestitao je svom timu koji je, kako je rekao, zajedno sa partnerima iz EU, vrijedno radio na ovom projektu.
Promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share
Direktorica NTO Budva Maja Liješević kazala je da je ovo lijep projekat koji se dešava u Crnoj Gori, koji je najviše zahvaljujući kancelariji Opštine Budva za evropske integracije i razvoj uspio da dobije određena sredstva iz evropskih fondova.
“Mislim da je to važno i podsticaj svima nama koji se bavimo turizmom i održivim razvojem turizma. Treba da imamo u vidu da se i prema evropskim fondovima, sa ovakvim i sličnim projektima ubuduće kandidujemo”, rekla je Liješević.
Kazala je da ovaj projekat i te kako utiče na kvalitet i raznovrsnost turističke ponude u Budvi, da će biti na usluzi kako Budvanima tako i turistima.
“Danas imamo dvije stanice, a nadamo se da će naporima i Opštine i TO, u narednom periodu biti i više stanica i više bicikala”, naglasila je ona.
Direktor Nextbike.me. Krešimir Dvorski rekao je da je za realizaciju ovog projekta značajno pomoglo privlačenje sredstava iz EU Fondova.
“Projekat je u pilot fazi sa dvije stanice i deset bicikala. Jedna stanica je na platou ispred Starog grada a druga na slovenskoj plaži. Nakon ovoga, ponovo će se aplicirati na EU fondove”, naglasio je on.
Govoreći o sistemu javnih bicikala, kazao je da se isti jako jednostavno koristi, skine se besplatna nextbike aplikacija, izvrši se registracija, upišu osnovni podaci i podaci o kreditnoj kartici.
Naglasio je da se ništa ne plaća do trenutka vožnje te da se plaća samo onoliko koliko se vozi. “Cijena je jedan euro na svakih pola sata do četiri i po sata vožnje, a nakon toga se naplaćuje dnevna karta koja je devet eura”, rekao je Dvorski.
Trijatlonac i zaštitno lice kampanje Igor Majer govorio je o važnosti bikesharinga.
On je rekao da je ovo odličan projekat koji će tek da zaživi kada ovih stanica bude još više ne samo u Budvi nego u ostalim gradovima. Posebno je istakao Glavni grad koji je sada sa izgrađenom infrastrukturom na korak ispred ostalih. Zaključio je da opština Budva i TO Budva treba da budu odličan primjer i da nesebično podijele svoje znanje i rezultate koje će ovaj projekat da da.
“Trebamo zajedno sa drugim opštinama da gradimo našu državu i da damo turističku ponudu koja je jako neohodna”, kazao je Majer.
Tivat je imao prvi u CG sistem javnih bicikala još 2012. – Arsenal to imao prije mnogo godina
Tivat je postao prvi grad u Crnoj Gori u kome je uveden takozvani „Bike Sharing“ sistem javnog prevoza, odnosno javni sistem za iznajmljivanje bicikala 2012.
Crnogorska bojanka je projekat nastao sa željom da se, na nešto drugačiji način, predstavi Crna Gora. Kroz autentične crteže i zanimljive kratke priče, svi koji se odluče da gradovima dodaju svoje boje, zabaviće se i istraživati. Crnogorska bojanka prvenstveno je namijenja djeci od tri do peta godina. Međutim, ilustracije i kratke priče čine je zanimljivom i starijima.
„Crnogorska bojanka nastala je sa željom da se najmlađima, ali i malo starijima približi kulturno nasljeđe, baština, priroda i znamenitosti Crne Gore. Za sada, „Crnogorska bojanka” je dostupna u tri izdanja, odnosno njome je predstavljena Podgorica, Boku kotorska i Cetinje, a pripremamo i dva nova izdanja”, kazala je glavna i odgovorna urednica Adrijana Husić za agenciju Mediabiro.
Ona je dodala da, od kada je Crnogorska bojanka dostupna na crnogorskom tržištu kroz 40 maloprodajnih objekata, djeca i oni stariji pokazuju veliko interesovanje.
„Dobijamo jako puno crteža koji su već bojani. Ono što nas posebno raduje je što djeca daju zaista svoje boje i svoj pečat ovim crtežima, što jeste i poziv ovih bojanki. Bojanke su takve da možete da docrtate i obojate određene stvari, a ono što je glavno, jeste da se zabavite i da istražujete gradove predstavljene kroz bojanke”, istakla je Husićeva.
Crnogorska bojanka je protkana ženskom energijom, dugim prijateljstvima i ljubavlju, kreativnim izazovima i zajedničkim ciljem – stvoriti magiju i mijenjati sebe i svijet oko sebe.
„Priča Crnogorskih bojanki rezultati je rada, ljubavi i prijateljstva nas pet žena koje stoje iza ovih bojanki i vjerujemo da se ta energija osjeća kroz bojanke i crteže koje smo pripremale. Snagu i energiju upijamo od najmlađih oko nas, koji nas podsjećaju da njegujemo dijete u sebi, i da se igramo kroz sve što radimo”, zaključila je Adrijana Husić.
Hercegnovska knjižarska i izdavačka kuća Knjižara So izbacila je na tržište svoj prvi verbalni suvenir – „Bokešku borsu“, tj. ceger, sa 59 zalivskih riječi i izraza, listom romanizama.
Romanizmi su u širem smislu riječi romanskog porijekla ali se u Boki misli na riječi zaostale iza duge vladavine Mletačke republike (1420–1797). Te su riječi, pomalo izmijenjene, ostale da čine zanimljiv i specifičan govor Bokelja do danas.
Bokeljski ceger je u tom smislu unikatni upotrebni suvenir koji poput kakve knjiga ima svoj naslov – „BOKEŠKA BORSA“ – štampan velikim slovima, oko kojih se nalaze vrhunski dizajnirane ostale riječi ispisane fontovima raznih debljina i veličina.
Na pitanje čime se Knjižara So kao izdavač rukovodila pri odabiru riječi, Nikola Malović, knjižarski PR odgovara:
– Nastojali smo da svaka oblast iz života Primoraca bude zastupljena na Bokeškoj borsi: i imenice koje karakterišu ženski vokabular, i glagoli koje koriste ribari i pomorci, ali i zanatlije. Potom, tu su izrazi tipični za kužinu, mentalitet, arhitekturu, društvene igre, vremenske pojave, pa čak i modu i seksualnost.
„Bokeška borsa“ štampana je s pečatom Knižare So kao logom. Izdavač je vodio računa da se sve riječi koje su ušle u izbor pišu isto i u Kotoru i u Herceg Novom. Na pitanje zašto su samo imenica gvera! i glagol amorižat! štampani sa znakom uzvika, i da li očekuje da svi Bokelji znaju kako da prevedu 59 riječi standardnim jezikom, Nikola Malović odgovara:
– Gvera znači rat, i označava doba u koje smo uronjeni. Na naše se oči vodi rat drukčiji od prethodna velika dva, što bi stalno kada sa Bokeškim cegerom idemo u kupovinu trebalo imati na umu… A potom i kad dođemo kući, gdje se iza zatvorenih zelenih drvenih kapaka odigrava životodavni glagol kojim se nastavlja cijela priča, jer se iza amorižavanja rađaju djeca!.. Ne očekujem da će 90% Primoraca znati prevode baš svih riječi i izraza, ali može biti zanimljivo, recimo, kada se pojavi neko simpatičan, da za 10% popusta kupi Bokešku borsu ako odgovori na tri kviz-pitanja: A šta znači ova riječ?
Hercegnovska Knjižara So postoji od 2004. g. Do sada je izdala 16 knjiga sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom, i ugostila nebrojene nagrađivane domaće i strane pisce.
Opština Kotor je juče organizovala konferenciju povodom obilježavanja uspješnog završetka projekta „Otkrivanje, izlaganje i korišćenje jevrejske baštine u Dunavskom regionu – REDISCOVER‟.
Projekat je odobren za finansiranje u okviru Dunavskog transnacionalnog programa INTERREG Danube i počeo je sa implementacijom u junu 2018. godine. Ukupan budžet projekta iznosi 1,846,346.45 eura, a budžet za Opštinu Kotor iznosi 118.898 eura.
Prisutnima se, ispred opštinskog tima za sprovođenje projekta, obratila koordinatorka projekta, Nađa Radulović koja je istakla da je glavni cilj projekta poboljšanje integrisanog upravljanja kulturnim naslijeđem i valorizacija kapaciteta gradova partnera na projektu, zajedno sa posvećenim kulturnim i turističkim institucijama, kako bi se zaštitilo materijalno i nematerijalno jevrejsko naslijeđe za buduće generacije, nadograđujući djelimično neotkriven potencijal i razvijajući ga u savremena turistička rješenja, istovremeno brinući se za njegovu vidljivost, pristupačnost i održivost.
Tokom trogodišnjeg perioda, projektni partneri su pažljivo istraživali i mapirali materijalno i nematerijalno lokalno jevrejsko kulturno naslijeđe sa turističkim potencijalom, razvijali i testirali kulturne proizvode i usluge zasnovane na ponovo otkrivenoj baštini, procjenjivali ih i donosili zaključke za dalju integraciju rezultata pilota u šire nacionalne i međunarodne mreže – kazala je Radulovićeva.
Ona je izrazila zadovoljstvo postignutim rezultatima, a pogotovo činjenicom da je ovim projektom zaživio proces prepoznavanja vrijednosti lokalnog jevrejskog kulturnog naslieđa partnera u projektu.
Članica projektnog tima na Rediscover projektu, Lena Pasinović, istakla je da je glavni napredak postignut u podizanju svijesti lokalnih zainteresovanih strana i šire javnosti o jevrejskom kulturnom naslijeđu njihovog grada, koje je često bilo nepoznato i skriveno.
O rezultatima sprovedenih pilot aktivnosti govorili su: arhitektica-konzervatorka Marija Novaković i arhitekta Bogdan Kušević, kao i slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević.
Novakovićeva je predstavila rezultate arhivskog i arhitektonskog istraživanja jevrejske kulturne baštine u Boki Kotorskoj. Ova istraživanja su rezultirala objavljivanjem dvije publikacije na crnogorskom i engleskom jeziku: Jevreji u Kotoru-tragovima arhivskih nalaza od XV do XX vijeka i Cemetrey Studija koji su dostupni na sajtu Opštine Kotor.
Škaljarsko groblje – Foto Jevrejska zajednica Crne Gore
Grgurevićeva je govorila o konzervatorskim istraživanjima i konzervatorskim mjerama sprovedenim na malom jevrejskom groblju u Škaljarima.
„Malo Jevrejsko groblje, zajedno sa katoličkim i pravoslavnim grobljem u Škaljarima, kao cjelina svjedoči o identitetu grada Kotora u kojemu su živjele različite etničke, nacionalne i vjerske zajednice, kao i o njihovim međusobnim razlikama, ali i sličnostima‟, kazala je gđa Grgurevićeva.
Kompanija “Plavo sunce” d.o.o, gdje je jedan od osnivača sin Zdravka Mamića Mario Mamić, planira izgradnju više solarnih elektrana na području Hercegovine.
Za sada je zahtjeve podnosila za područje Čitluka i Čapljine, ali s obzirom na to da je Zdravko Mamić nedavno imao sastanak s bivšim gradonačelnikom Mostara Ljubom Bešlićem i ekipom u podrumu mostarskog restorana “Pablos”, izvjesno je da se Mamić raspituje i za lokacije oko Mostara, i to već duže vrijeme.
Predmet zanimanja je Polog kod Mostara. Načelnica Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara Marina Deronjić tvrdi da ju je predstavnik kompanije “Plavo sunce” kontaktirao telefonskim putem.
U “Elektroprivredi HZHB” potvrdili su da je spomenuta kompanija već podnosila zahtjeve u dva hercegovačka grada.
– Kompanija Plavo sunce d.o.o. podnijela je sedam zahtjeva za ishođenje prethodne elektroenergetske suglasnosti za izgradnju solarnih elektrana, instalirane snage po 999 kilovat-sati električne energije, na području naše Poslovnice Čitluk, te tri zahtjeva, od kojih dva po 999 kW i jedan od 800 kW instalirane snage električne energije, na području naše Poslovnice Čapljina, kazala je za Hercegovina.info glasnogovornica Elektroprivrede HZHB” Marija Buntić.
Ističe da su svi zahtjevi predani u skladu sa propisanim procedurama, a trenutno su u fazi izrade elaborata optimalnih tehničkih rješenja za priključak, nakon čega će se utvrditi uvjeti i mogućnosti priključenja u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, piše Hercegovina.info.
