Milijarder Branson ostvario životni san i sigurno prizemljio

0
Richard-Branson

Britanski milijarder Richard Branson prizemljio je bez ikakvih teškoća u nedjelju u Novom Meksiku nakon provedenih nekoliko minuta na granici svemira u svojoj letjelici Virgin Galactic čime je ostvario životni san, ali i važan prvi korak za razvoj svemirskog turizma.

VSS Unity, brod koji je u svemir ponio dva pilota te tri putnika, spustio se na pistu u bazi Spaceport America, u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko u 9:40 po mjesnom vremenu.

Richard Branson koji je u svemirskoj letjelici dok se spuštao prema Zemlji opisao “jedinstveno iskustvo u svom životu”, prvi je milijarder koji je poletio u svemir letjelicom koju je razvila njegova vlastita frima čime je pretekao prvog svjetskog bogataša, Jeffa Bezosa, koji taj put tek treba ostvariti 20. jula.

Milijarderi su već bili u svemiru 2000-ih godina, ali ne vlastitim nego ruskim letjelicama. Službeno je uloga Richarda Bransona tokom leta bila sljedeća: testirati i procijeniti iskustvo kakvo planira nuditi budućim klijentima.

Na nekih 15 kilometara visine, brod se odvojio od svog aviona nosača i počeo supersonični uspon, sve do 80 kilometara visine, što je visina koju su Sjedinjene Države utvrdile kao granicu svemira.

Putnici su tada mogli otkopčati zaštitni pojas te iskusiti nekoliko minuta bestežinskog stanja, diviti se zaobljenosti Zemlje promatrajući je kroz 12 prozora kabine. Pošto su dosegnuli 90 kilometara visine, brod je počeo spuštanje planiranjem.

Ekscentrični 70-godišnji milijarder, utemeljitelj grupe Virgin, odavna je sanjao o letu u svemiru. “Odmalena želim u svemir i omogućiti stotinama tisuća drugih ljudi da to ostvare u sljedećih 100 godina”, rekao je Sir Richard za BBC.”Kako to mojoj generaciji nije bilo moguće, zaštitio sam ime Virgin Glactic s idejom da osnujem poduzeće koje će to učiniti mogućim”, napisao je  nekoliko dana prije polijetanja.

Od sada Virgin Galactic predviđa dva nova probna leta, a nakon toga i komercijalne letove početkom 2022. Ambicije su s vremenom izvoditi 400 letova na godinu iz baze Spaceport America.

Nekih 600 putničkih karata za svemir već je prodato pojedincima iz 60 različitih zemalja — uključivo holivudskim zvijezdama – po cijenama od  200.000 do 250.000 dolara.

Iako Richard Branson redovno ponavlja da “svemir pripada svima nama”, za sada je ta pustolovina dostupna tek povlaštenima.

Pomalo je i gužva u natjecanju za ulazak u svemir. Najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos treba poletjeti 20. jula, vlastitom raketom, zvanom New Shepard, a razvila ga je njegova firma Blue Origin. Ta je kompanije ove nedelje čak objavila koje su njene prednosti u odnosu na Virgin Galacic no Bezos je ipak na Instagramu poželio Richardu Bransonu “uspješan let”.

„Dogodine na moru“ i „Bokeške duše“ na 17. Danima Knjižare So

0
Dani knjižare So

Tokom tradicionalne manifestacije Dani Knjižare So, ove će godine biti promovisane dvije knjige, „Dogodine na moru“ Nikole Malovića u izdanju beogradske kuće Katena mundi, i „Bokeške duše“ Milice Stojkić Đuranović, u izdanju hercegnovske Knjižare So.

Prve večeri, u ponedeljak 12. jula, na platou ispred Knjižare So, na glavnom trgu u Herceg Novom, od 21.00, poliglota Velibor Fulurija najaviće na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku tri velika poglavlja iz knjige „Dogodine na moru“: Nepoznato more, More Srbije i Crne Gore i More Boke Kotorske. O knjizi će govoriti autor, Nikola Malović.

Druge večeri, u utorak 13. jula, manifestacija će se dislocirati u đardin porodice Đuranović (centar Kamenara), gdje će od 20.00 časova o fotomonografiji „Bokeške duše“ govoriti Nikola Malović, urednik edicije „Bokeljologija“ i Milica Stojkić Đuranović.

Bez smrtih ishoda, 19 novih slučaja

0
coronavirus

U Crnoj Gori je, od posljednjeg presjeka Instituta za javno zdravlje registrovano 19 pozitivnih slučajeva na Kovid 19, dok nije prijavljen nijedan smrti slučaj povezan sa infekcijom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 10.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1 477 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 19 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština Broj novopozitivnih
Podgorica 9
Budva 4
Šavnik 2
Nikšić 1
Kotor 1
Bijelo Polje 1
Žabljak 1
Ukupno 19

Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 10.07.2012. godine je iznosio 1,3 %.

Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 10.07.2021. godine je iznosila 45, 71.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod od SARS-CoV-2 infekcije.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je

1 620.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 23 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 321.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 478.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema op- adajućem redosljedu:

Opština Trenutno aktivnih slučajeva
Podgorica 121
Budva 43
Bar 20
Herceg Novi 20
Nikšić 19
Kotor 17
Pljevlja 17
Tivat 14
Cetinje 13
Bijelo Polje 12
Berane 6
Andrijevica 4
Šavnik 3
Tuzi 3
Žabljak 3
Petnjica 2
Danilovgrad 1
Kolašin 1
Plav 1
Rožaje 1
Gusinje 0
Mojkovac 0
Plužine 0
Ulcinj 0
Crna Gora 321

U Herceg Novom 18,22 hiljade gostiju

0
Plaža HN foto M. Dobrilovi’

U Herceg Novom boravi 18,22 hiljade turista, što je 69 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 17,4 hiljade, a domaćih 827.

U hotelima boravi 4,42 hiljade gostiju, a u domaćinstvima 13,77 hiljada.

U auto-kampovima se nalazi 37 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih turista.

Koncert Gradske muzike Kotor u utorak 13. jula

0

 

Koncert Gradske muzike Kotor

Koncert Gradske muzike Kotor biće održan u utorak 13. jula na pjaci Svetog Tripuna, sa početkom u 21  sat.

Gosti koncerta biće Gradski hor Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Organizator ovog događaja je Gradska muzika Kotor, suoorganizator Turistička organizacija (Kotor), a  pokrovitelj Opština Kotor.

Prekrasna, ali i tužna fotogalerija: zaron u podmorje otoka Visa pokazuje što smo učinili morskim životinjama

0

Većina nas svjesna je činjenice da je bacanje smeća u more grozna ideja, no neki među nama i dalje smatraju da je more jedan veliki kontejner u kojeg zgodno bace smeće, koje osim toga odmah nestane iz vida.

Samo što ne nestane, nego potone i u moru ostaje jako dugo. Još se nijedan komad plastike nije raspao sam od sebe, pa ne znamo ni koliko će dugo to naše smeće biti na dnu mora. Ima dolje i gume, stakla, metala… Svega.

No, jeste li se ikada pitali kako morske životinje žive s tim? Vidjeli smo one na kopnu, koje se zapletu u plastiku i umru. Znamo za kitove koji se nagutaju plastičnih vrećica misleći da je to plankton, pa umru. No, kako žive ribe, morski ježevi…

Foto – IVANA NOBILO/CROPIX

Mnoge od tih životinja se u našem otpadu zaglave i umru, drugi ga progutaju i umru, no neke se vrste nastoje prilagoditi novim uvjetima, pa te naše grozote nose na sebi uli u njima žive. Nekim vrstama to uspije, drugima ne.

Ove prekrasne, no istovremeno i beskrajno tužne fotografije koje pokazuju što smo učinili morskim životinjama, snimila je naša Ivana Nobilo u podmorju oko otoka Visa.

/Piše Zrinka Korljan/JL

Tivat: Umjesto pravde za legalne, daju benefite divljim graditeljima

17
Opština Tivat – foto Boka News

Predsjednik Opštinje Tivat Željko Komnenović (NP) utvrdio je Nacrt Odluke o naknadi za urbanu sanaciju i stavio ga na javnu raspravu koja će trajati do 21. juna.

Odluka se u suštini, odnosi na naplatu komunalija za objekte koji su sagrađeni na divlje i za koje je u toku postupak legalizacije.

Nacrtom Odluke je propisano da vlasnik bespravnog objekta plaća naknadu za urbanu sanaciju, kao i način obračuna i visina naknade koja se utvrđuje u zavisnosti od zone, stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova opremanja građevinskog zemljišta, troškova mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade i vrste i namjene objekta.

Ova naknada obračunava se po kvadratu neto površine na osnovu Elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta, izrađenog od licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane katastra.

Nacrt se gotovo u potpunosti poklapa s već usvojenom novom Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta po kojoj se komunalije obračunavaju i i naplaćuju od investitora koji legalno grade nove objekte.

Tako i odluka o taksi koju će za legalizaciju plaćati divlji graditelji, podrazumijeva podjelu cijelog područja opštine Tivat u šest građevinsko-fiskalnih zona u kojima je, zavisno od njihovog položaja i ekskluzivnosti, cijena ove naknde utvrđena na iznos od 60 do 210 eura po kvadratnom metru. Prosječni troškovi urbane sanacije na nivou svih zona iznose 172,3 eura po kvadratu.

Iako je jedno od ključnih predizbornih obećanja svih konstituenata aktuelne tivatske lokalne vlasti koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat bilo da se konačno građanima obezbijedi pravda, toga u Nacrtu Odluke o naknadi za urbanu sanaciju uopšte nema.

Naime, iako član 164 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata na koji se pozivaju iz aktuelne tivatske lokalne uprave, predviđa uvećanje ove naknade za pet do 20 odsto zavisno od toga da li se bespravni graditelj prilikom legalizacije svog objekta opredijeli da je plati jednokratno ili u ratama, toga uvećanja u nacrtu nove tivatske Odluke uopšte nema.

Na taj način aktuelna gradska administracija koja je ranije često kritikovala prethodnu DPS-SD-HGI upravu grada da toleriše ili čak stimuliše bespravnu gradnju, u praksi ide i protivno svojih javnih obećanja građanima da će uvesti pravdu i sankcionisati one koji su kršili zakon.

Ovakvim rješenjem divlje graditelje dovodi u jednak položaj s onima koji su legalno gradili i na vrijeme plaćali sve dažbine za to, jer će sada i divlji graditelji legalizaciju svojih bespravnih građevinskih ostvarenja, platiti po istim, a ne uvećanim cijenama.

Još gore – iako član 164 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata eventualno umanjenje naknade za sanaciju prostora u odnosu na redovne komunalije definiše samo kao mogućnost, a ne obavezu koja je na raspolaganju lokalnim upravama, Opština Tivat se opredijelila da divljim graditeljima u Nacrtu svoje Odluke obezbijedi jednake mogućnosti za popuste na ovu naknadu, kao što ih to imaju i oni koji su legalno gradili i na vrijeme, propisno platili komunalije.

Tako je predviđeno da se za sve objekte, površina do 250 kvadrata obračunava po umanjenoj cijeni koja zavisno od zone, iznosi od 42 do 147 eura, dok se tek za dio objekata preko površine od 250 kvadrata, naknada za urbanu sanaciju obračunava i naplaćuje po punoj cijeni od 60 do 210 eura.

Po načinu na koji je aktuelna tivatska lokalna vlast koncipirala ovaj Nacrt, ispada da su svi oni koji su u Tivtu ranijih godina legalno gradili uz sve dozvole i plaćanje dažbina, zapravo bili u krivu.

Naime, svi oni koji su radili mimo zakona i objekte podizali na divlje, sada od administracije gradonačelnika Komnenovića za legalizaciju svojih nelegalnih objekata dobijaju i dodatne popuste: naknada za urbanu sanaciju za objekte površine do 200 kvadrata kojim se rješava stambeno pitanje nelegalnog graditelja smanjuje se za 50 odsto, za pomoćne objekte koji služe korišćenju stambenog i drugog objekta (podzemne i nadzemne garaže, bazeni, ostave, septičke jame, bunari, ograde i slično) naknada se umanjuje 80 procenata, dok za objekte čiji vlasnik ili član porodičnog domaćinstva ima prioritet u ostvarivanju prava na socijalno stanovanje u skladu sa zakonom kojim se uređuju uslovi i način ostvarivanja prava na socijalno stanovanje, umanjenje naknade za urbanu sanaciju iznosi čak 90 odsto.

Vlasnik Solane Ston: Medicina stalno govori da trebamo manje soli, no problem je u aditivima koji se stavljaju u sve soli osim naše

0
Solana Ston – foto Denis Jerković Cropix

Krajem jula, oko blagdana svetoga Liberana pa do početka avgusta bit će berba soli u Stonskoj solani. Kad će tačno biti, ovisi o vremenskim uslovima, no sigurno je da će ove godine berbe biti na samo tri bazena, kao i lani – na Franu, Petru i Pavlu, i na Mundu.

Kaže to vlasnik solane Ston Svetan Pejić, koji već godinama organizuje berbu soli kao prvorazrednu turističku, sportsku i ugostiteljsku manifestaciju. Tko god se želi oprobati u berbi soli na stoljetnim bazenima stonske solane dobrodošao je, kaže Pejić.

PET GRUPA

Solana Ston ima 53 bazena i oni se dijele na pet grupa, a zadnji u postupku proizvodnje su bazeni za kristalizaciju, koje je Dubrovačka Republika krstila imenima svetaca. Jedino je bazen Mundo – svijet – nazvan tako jer se za vrijeme Dubrovačke Republike sol iz toga bazena stavljala u posebno skladište za pučanstvo koje nije imalo novca za kupnju soli.

– Nadam se da će doći ekipe koje su bile u berbi i ranije, a koje mi prijateljski ugostimo i sve prijateljski oberemo. Ni lani pandemija nije omela nikoga da dođe, a još se svatko može javiti za berbu, mada još nismo sigurni kada će to biti i kako. To ćemo znati dva, tri dana prije, i sve ovisi hoće li biti kiše – govori Pejić.

Svetin Pejić vlasnik Solane – foto Denis Jerković – Cropix

– Naša je sol jedina u svijetu koja je sipka bez ikakvih aditiva. Sve soli apsorbiraju vlagu i postaju čvrste bez aditiva, osim stonske. Našu sol već nakon šest dana od dolaska u skladište, gdje se prirodno osuši, možemo pakirati i ona je takva ista i za još 60 dana i 60 godina. Ona nema gorčinu, zbog čega je najbolja za lešade – tumači vlasnik solane Ston, koji već 26 godina nastoji urediti imovinsko pravne odnose na solani kako bi se stekli uvjeti za obnovu svih danas oštećenih bazena.

– Bazeni solane oštećeni su u ratu, a i potresu, i s njih se može dobiti samo industrijska sol, a jednako nas košta kao i ona za prehranu. Bazeni su, naime, prvi put asfaltirani 1925. godine, a zubom vremena su oštećeni i površina se haba pa se sol ne može prodavati za prehranu nego samo kao industrijska. Da bismo dobili sasvim čistu sol, moramo bazene popločati kamenom. Jedan od bazena, Lazar, koji je popločan još u doba Dubrovačke Republike i s kojega je sol išla na Bečki dvor jer je bila najčišća, najbjelja i mogla postići najbolju cijenu, danas izgleda isto kao da je popločan prije nekoliko godina. Nema nikakvih oštećenja.

Solana Ston – foto Denis Jerković Cropix

SOLNI CVIJET

Analizom smo utvrdili da je popločan našim lokalnim kamenom i zaključili da ako tim kamenom popločamo bazene za kristalizaciju solana ostaje vječni spomenik, a mi ćemo dobiti eko-sol, solni cvijet koji puno više vrijedi. Taj projekt je još 1997. godine Ministarstvo gospodarstva ocijenilo najprofitabilnijim projektom, no nažalost nije zaživio zbog slučaja Dubrovačka banka, koji je svima već poznat, kasnije i zbog birokracije. Već 26 godina pokušavamo provesti knjiženje solane i nadamo se da smo to upravo priveli kraju. Lani smo sve papire predali na zemljišno-knjižni odjel Suda i vjerujemo da će to uskoro biti dovršeno. Tek kada taj postupak dovršimo, moći ćemo ulaziti u kredite i uređivati sve naše bazene za kristalizaciju – pojašnjava Svetan Pejić i dodaje:

– Čekam već 26 godina pa mogu još dvije. Uvjeren sam da će se naša sol moći prodavati pod ljekovitu sol. Kada je u pitanju zdravlje, naročito bolesti probavnog sustava, te srca i visokog tlaka, medicina stalno govori da trebamo manje soli, no nije u pitanju sol, nego upravo aditivi koji se stavljaju u sve druge soli osim stonske.

TROŠE 60 HILJDA TONA GODIŠNJE ZA PREHRANU

Hrvatske solane, kaže Pejić, godišnje proizvode 15 do 20 hiljada tona soli, a Hrvatska troši 60 tisuća tona samo za prehranu. Zamislite koliko se uvozi kada je ukupna potrošnja soli, od prehrane, industrije, kozmetike, cesta, od 120 do 250 hiljada tona soli, ovisno od zime, dodaje Pejić. Napominje da je naše more inače najsjevernije more u svijetu gdje se prirodnim putem, isparavanjem, proizvodi sol, i na granici rentabilnosti.

Izgrađena u doba Dubrovačke Republike kao njezin najvrjedniji resurs koji je trebalo štititi zidinama, stonska solana od svih solana na Mediteranu koje se sastoje od više kompleksa, skladno je građena u jednoj cjelini, i u odnosu na svoju površinu daje više soli nego druge solane. Lijepo je i pravilno građena jer je njezin bogati vlasnik Dubrovačka republika 1575. godine od soli imala prihod od 15.900 dukata, a od cijelog gospodarstva Stona i okolice koje je tada bilo također dosta razvijeno i sve zasađeno maslinom i lozom, samo 1830 dukata.

/Maja Rilović Koprivec/

ANIMA: Pamtimo ratne zločine u Crnoj Gori !

3
ANIMA – Pamtimo Logor Morinj – foto Boka News

Sedam godine, (izuzev 2020. zbog poznate situacije pandemije Kovid 19)  povodom Dana državnosti aktivistkinje Anime sa lokalnim aktivistima/kinjama obilazile mjesta zločina koji su se desili na teritoriji  Crne Gore tokom ratova devedesetih sa zahtjevom da se na primjeren način, spomen obilježjem, obilježi mjesto zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja.

Tužilaštvo Crne Gore je prije šest godina donijelo Strategiju za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori koje je iznevjerila očekivanja jer nije postojala politička i javna volja da se procesuiraju zločini.

Povodom Dana ustanka (državnosti) ukazujemo na to da javnost nije na adekvatan način upoznata sa odgovornošću za počinjeno u ratovima devedesetih mada se iz državnog budžeta izdvaja preko pet miliona eura za  naknadu štete žrtvama ratnih zločina koja je ostvarena pred crnogorskim sudovima. Nije adekvatno procijenjena ni krivična odgovornost u svim slučajevima a o političkoj, komandnoj i moralnoj odgovornosti se ne govori.

Zbog navedenog odnosa državni organa i partija na vlasti nastavljamo da obilaskom mjesta zločina (šesti  put) i polaganjem cvijeća :

  • Odajemo počast žrtvama i uvažavamo dostojanstvo onih koji su bili žrtve devedesetih;
  • Prozivamo institucije države da uspostave vladavinu prava za sve i da preduzmu mjere koje obezbjeđuju tranzicionu pravdu, sigurnost i bezbjednost svih stanovnika u Crnoj Gori;
  • Ukazujemo na zločine učinjene u naše ime
  • Afirmišemo potrebu suočavanja sa prošlošću  da bi se spriječile zloupotrebe ljudi  i zločini u budućnosti;

Zahtijevamo od države  da na primjeren način, spomen obilježjem, obilježi mjesta zločina kako bi savremenici/e i buduće generacije razvijale kulturu sjećanja i kulturu odgovornosti.

Pozivamo sve zainteresovane u lokalnim zajednicama da nam se pridruže u ovim aktivnostima.

Lista mjesta ratnih  zločina u Crnoj Gori  i vrijeme obilaska:

  • Herceg Novi – ispred zgrade MUPa (mjesto odakle je najveći broj muslimana deportovan u BiH gdje su ubijeni 1992.) 14. jula u 10 sati
  • Morinj – ispred ulaza u vojni objekat (logor za hrvatske zarobljenike 1991/2.), 14.  jula u 11 sati.
  • Bukovica – mjesto gdje je ubijen civil Džafer Đogo (mjesto etničkog čišćenja muslimana 1992/3), 14. jula  u 18 sati
  • Kaluđerski laz – most (mjesto  gdje je Vojska Jugoslavije ubila šest civila albanske nacionalnosti, i još šesnaest albanskih civila izbjeglih sa Kosova u vremenu od aprila do juna 1999.), 15. jula u 11 sati

Proteklih godina obilazak mjesta zločina uključivao je i spomenik žrtvama NATO bombardovanja u Murini, gdje je stradalo šest civila među kojima i troje djece. Ove godine predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine odali su poštovanje stradalim i njihovim porodicama. Premijer je tokom odavanja počasti rekao da ispravlja nepravdu prethodnih Vlada koju će njegova vlada ispraviti. Zbog spremnosti Vlade da ispoštuje žrtve, a u nadi da će to uraditi i sa ostalim zločinima počinjenim na tlu Crne Gore, nadamo se da će  institucije Crne Gore u skladu sa obećanjem Vlade uraditi sve da se zločini ne zaboravi i da žrtve budu adekvatno uvažene, poručuju iz ANIME.

U Herceg Novom otvoren festival Dani muzike

0
Festival Dani muzike

U Herceg Novom, na Kanli kuli, sinoć je svečano otvoren međunarodni muzički festival, 38. Dani muzike. Generalni pokrovitelj festivala je Opština Herceg Novi sa učešćem u visini od 10 hiljada eura.

Dani muzike počeli su koncertom Big benda RTS na Kanli kuli.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što otvaraju prvi festival koji se nakon pandemije koronavirusa održava na otvorenoj sceni i za široku publiku.

Podsjetio je da tradicija održavanja Dana muzike nije prekinuta ni prošle godine kada su bile sve prilike za to usljed nepovoljne epidemiološke situacije u zemlji.

„Organizacija online festivala pokazala se kao veliki uspjeh to između ostalog govori u prilog tome da Herceg Novi zaista ima jedan dobar festival sa ljudima koji znaju kako održati tradiciju izbjegavajući nepovoljne okolnosti i posljedice po sve nas“, kazao je on.

Festival Dani muzike, naglašava gradonačelnik, pokazao se u protekle četiri decenije kao jedan od stubova elitne kulturne i klasične muzike ne samo u Herceg Novom nego i u regionu.

Stevan Katić, gradonačelnik Herceg Novog

„Pokazao se kao centar okupljanja za mnoga značajna imena iz oblasti kulture i umjetnosti a kredibilitet organizatora kao i prestiž ove manifestacije govore sami za sebe više i bolje nego što bi mogao neki drugi iskazati“, poručuje Katić i dodaje kako održavanje tradicije duge

38 godina predstavlja podvig za koji je potrebno umijeće, veliki trud i požrtvovanje ali i entuzijazam i ljubav prema klasičnoj i ozbiljnoj muzici.

Sve te kvalitete je, ističe, organizacija Festivala na čelu sa maestom i umjetničkim direktorom Borisom Kraljevićem kao i profesoricom Milenom Lučić pokazala godinama unazad.

„Ne sumnjam da kreativni impuls i međunarodna saradnja neće izostati ni tokom narednih godina i da će trajati decenijama“, dodaje on.

Zaključio je da jednom gradu može biti samo velika čast da bude domaćin vrhunskim muzičarima svjetskog i vanserijskog kvaliteta.