Vlasnici lisabonskih restorana, već u poteškoćama zbog izostanka mnogobrojnih turista koji inače ljeti posjećuju portugalsku prijestolnicu, nezadovoljni su novom mjerom, uvedenom u subotu, koja propisuje obavezan test ili potvrdu o vakcinaciji da bi se sjedalo unutar lokala.
„Mislim da bi to bila pozitivna mjera kad bi klijenti imali puno veći broj potvrda“, rekao je 48-godišnji Manuel Jorge Alves, vlasnik tradicionalnog portugalskog restorana u Lisabonu.
„No sada ih imaju samo 2 miliona Portugalaca, to je jedan od pet, a nemamo potražnju od turista jer je putovanje ograničeno“, dodao je.
Od subote u Portugalu vrijedi mjera da oni koji žele jesti unutar lokala u 60 opšina s visokim brojevima zaraženih moraju prvo predstaviti potvrdu o cijepljenju, negativan test na koronavirus ili dokaz da su preboljeli covid-19.
Klijenti restorana moraju koristiti europsku digitalnu covid potvrdu, prenosi agencija Reuters.
Ta država s 10 milijuna stanovnika u subotu je imala 3162 novih slučajeva zaraze koronavirusom, sa šest smrtnih slučajeva, što su brojevi koji su slični prošlom februaru kad je država bila pod opštim karantinom.
Pod trenutnim mjerama restorani u riskantnim područjima trebaju se zatvoriti u 22:30 sati i ograničiti broj ljudi za stolovima na šest vani i četiri unutra.
Deveti dan 29. Kotorskog festivala pozorišta ispratili sa velikim interesovanjem za dnevne programe, a naredne radosno iščekujemo!
Juče smo u našem gradu ugostili Gradsko Kazalište Žar ptica sa predstavom „Pustolovine Barona Minhauzena“. Ove nesvakidašnje pustolovine govore o jednom pustolovu ali istovremeno i o jednom običnom čovjeku čija mašta može da ga odvede na najzanimljivija i najšašavija putovanja čak i dok obavlja dnevne aktivnosti poput čišćenja i spremanja! Djeca su uživala u pustolovinama i maštanjima naših prijatelja iz Zagreba u dva termina – 18, a zatim 20 časova u Kulturnom centru „Nikola Đurković“.
Sa velikim interesovanjem ispratili smo i premijere filmskih ostvarenja polaznika filmske radionice Beštijice pod nazivom „Sjutra počinje danas“. Od marta mjeseca naši drugari vrijedno su radili na svojim filmovima pod rediteljskom palicom Andrije Rašovića. Njihovi filmovi oduševili su sve prisutne i sa sigurnošću možemo reći da su na pomolu veliki filmski stvaraoci!
9. Dan KFPD, foto: K.Vulović
Na Ljetnjoj pozornici zajedno smo maštali sa djecom iz Dječijeg saveza Tivta i Dječijeg saveza Podgorice koji su svoj program pod nazivom „Maštanjima nikad kraja“ ispunili plesom, glumom i pjesmom, začinjen smijehom i radošću.
Desetog dana festivala iz Podgorice nam dolaze malo drugačija i neobična „Tri praseta“. Zaljubljeni vuk i pomalo lukavi prasići junaci su ove malo izmijenjene basne. Pozivamo sve male i velike ljude da nam se pridruže i kroz zabavu izvuku zanimljivu pouku ove priče u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u dva termina, u 18 časova, a zatim u 21 čas.
Na likovno-literarnom konkursu pod nazivom Baš je dobro dijete biti pristiglo je mnogo radova osnovaca širom Crne Gore i regiona – bilo je teško odabrati najbolje među njima, a danas ćemo saznati ko su naši mladi talenti!
Na Ljetnjoj sceni sa početkom u 21 čas imaćemo priliku da prisustvujemo programu „Veče sa Alisom“ i tačkama koje izvode talentovani polaznici plesnog studija Alisa iz Kotora, a vas pozivamo da zaigrate u njihovom ritmu!
9. Dan KFPD, foto: K.Vulović
Jedanaestog dana Festivala u festivalski Kotor stiže „Maca papučarica“! Preporučujemo vam da dobro čuvate svoje papuče, a ukoliko one nestanu, pridružite se našim junacima u potrazi za kućom Mace Papučarice i otkrivanjem njene tajne! Predstava će se izvesti na Ljetnjoj pozornici sa početkom u 21.30 časova.
Dramski studio Centra za kulturu Požarevac obogatiće naš program lutkarskom predstavom „Miš Maus kuća haus iliti mačak u čizmama“. Vesele i razigrane drugare imaćemo priliku da pogledamo u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u 20 časova.
Ove godine, ASSITEJ Crna Gora je peti put po redu raspisao konkurs za najbolji dramski tekst za djecu i mlade. Jedanaestog dana Festivala saznaćemo koja drama je nagrađena na javnom čitanju u Bašti Kulturnog centra „Nikola Đurković“ sa početkom u 20.30 časova.
Napominjemo publiku da rezervacije karata nisu obavezne i da je kapacitet gledališta povećan, te da djecu očekujemo u što većem broju i sa što vedrijim raspoloženjem!
Gliser tipa “Glastron” dug 7 metara na kojem se nalazilo šest njemačkih državljana, našao se večeras u nevolji u Tivatskom zalivu. Naime, došlo je do pregrijavanja motora pa je gliser ostao bez pogona u akvatoriju između svjetionika na plićini Tunja i rta Debela glava na ostrvu Sveti Marko.
Pomorski operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) dobio je u 21.18 sati poziv za pomoć sa onesposobljenost glisera koga je nosila struja i prijetila da ga nasuče na plićinu Tunja.
“Shodo potpisanom SAR sporazumu, angažovane su kompanije POLE STAR (Andrej Frančesković) i NIK NAT (Milan Tepavac) iz Tivta, koji su se tada sa svojim plovilima nalazili na moru. Francesković i Tepavac su odmah pronašli gliser sa njemačkim državljanima između svetionika Tunja i rta Debela Glava i uzeli ga u tegalj.
Akcija je uspješno završena uplovljavanje svih plovila u Airport marinu u uvali Brdišta kod Ostrva cvijeća”- kazao je načelnik Sektora traganja i spašavanja na moru UPSUL CG Žarko Lukšić.
U akciji koju je danas organizovala Opština Tivat, uhvaćeno je još šest napuštenih grla krupne stoke na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog dobra „Montepranzo Bokaprodukt“ u Tivtu.
Po hvatanju, stoka je transportovana u za te namjene posebno osposobljen karantin u Spužu.
„Opština Tivat će shodno zakonskoj proceduri, preciznije shodno Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, objaviti javni oglas, kako bi se mogući vlasnici uhvaćenih životinja javili da dokažu vlasništvo. Rok za prijavu i dokazivanje vlasništva je 15 dana od dana nalaska životinja. Lice koje dokaže pravo vlasništva snosi troškove transporta, smještaja i držanja životinja u karantinu. U slučaju da se vlasnik ne utvrdi, Opština Tivat će preuzeti dalje raspolaganje životinjama.”- saopštili su tim povodom iz lokalne uprave Tivta.
Nad grlima stoke koja su već ranije uhvaćena i takođe se nalaze u karantinu, i za koja nije utvrđen vlasnik, sprovedena je veterinarska kontrola i izvršena procjena vrijednosti, pa će Opština Tivat kroz dalju proceduru ući u postupak njihove prodaje.
„Akcija hvatanja napuštene stoke na području opštine Tivat biće nastavljena kako bi se riješio ovaj višegodišnji problem, koji je u prethodnom periodu eskalirao na način što su životinje ugrožavale imovinu i bezbjednost ljudi.”- poručili su iz Opštine.
Na programu „Purgatorija“ je za nedjelju, 11. juli, zakazano premijerno izvođenje predstave „Aplikacija Voland“ tivatskog Centra za kulturu i Šabačkog pozorišta, saopštili su organizatori.
Predstava će biti izvedena na sceni ljetnjikovca Buća od 21.30 a reprizna izvođenja su 12. i 13. jula.
Tekst i dramaturgiju ove „multimedijalne pozorišne predstave za publiku i pametne telefone“ uradila je Milena Bogavac, a režiju Kokan Mladenović.
Uloge tumače: Kristina Pajkić, Jelena Ilić, Miloš Vojnović i Aleksandar Jovanović. Marko Grubić je zadužen za originalnu muziku, dok kostimografiju i dizajn scene potpisuje Aleksandra Pecić. Koncept predstave je zamišljen kroz interakciju sa publikom putem mobilne aplikacije za pametne telefone.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.707 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 29 novopozitivnih, a nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.
Broj novopozitivnih
Budva 12
Podgorica 4
Herceg Novi 4
Bijelo Polje 2
Pljevlja 2
Cetinje 1
Berane 1
Bar 1
Tivat 1
Šavnik 1
Ukupno 29
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 09.07.2012. godine je iznosio 1,7 odsto.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 09.07.2021. godine je iznosila 46, 51.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.620.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 23 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 325.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 459.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
U Tivtu trenutno boravi 5.903 gosta što je na nivou od 82 odsto ostvarenog turističkog prometa na nivou 2019., kazala je Agenciji Mediabiro direktorica TO Tivat Danica Banjević ističući da su izuzetno zadovoljni odvijanjem ljetnje turističke sezone, naročito u nekoliko posljednjih sedmica.
„Ono čime smo posebno zadovoljni jeste popunjenost naših hotela gdje bilježimo osam odsto veću popunjenost u odnosu na isti period 2019. godine. Ako govorimo o brojkama – 954 gostiju upravo se nalaze u hotelskim kapacitetima a 4 921 gost je u privatnom smještaju“, kazala je ona.
Najveći broj gostiju je iz inostranstva.
„Iz naše zemlje u Tivtu odmara 173 gosta dok je 5.730 gostiju iz drugih zemalja. Najbrojniji turisti su sa tržišta Srbije, zatim Rusije, Ukrajine pa BiH, Velike Britanija i Njemačke“, objasnila je ona.
Danica Banjević – foto Mediabiro
Obzirom da prošle godine nije bilo moguće organizovati manifestacije, TO Tivat ove godine je podržala organizaciju manifestacije Žućenica fest koji se održao prije dva dana. Već sljedeće sedmice, kaže Banjević, nastavljaju sa organizacijom mini događaja kao bi ispoštovali sve aktuealne epidemiološke mjere.
„12. jula u 20.30 sati planiramo otvaranje tivatskih ljetnjih fešti i to defileom Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, KUD-a Boka i mažoretki Belisima i Modest. Oni će imati program i na Pinama a nakon toga 17. i 18. jula već planiramo noć suvenira sa lokalnim bendovima i još dva slična događaja tokom jula mjeseca“, najavila je ona.
Naglasila je da su najave za cijelu turističku sezonu dobre.
Tivat / foto Boka News
„Nadamo se da će epidemiološka situacija od koje sve zavisi birt dobra kako u Crnoj Gori tako i na našim emitivnim tržištima odakle nam dolaze gosti. Što se tiče postsezone, nadamo se da će biti gostiju i tokom septembra i oktobra ali to će zavisiti i od direktnih aviolinija u tom periodu. Najave su za sada dobre i nadamo se da će sve biti realizovano onako kako smo i očekivali“, zaključuje Banjević.
Grupa građana Kotora nezadovoljna odnosom Opštine prema proslavi 13. jula, Dana državnosti, odlučili su da sami organizuju proslavu pod sloganom “Kad Opština neće, mi ćemo-ko ako ne mi?!”.
Programom je predviđeno u jutarnjim satima polaganje vijenaca na spomenik palim borcima i žrtvama NOR-a, u Parku Slobode u Kotoru,sa predstavnicima SUBNOR-a.
U 19 sati je okupljanje učesnika i građana sa crnogorskim obilježjima ( crvene majice i zastave) na Benovu, nakon čega će sa crnogoskim obilježjima obići kotorske bedeme od Ljetnje pozornice do Gurdića.
U 20 i 15 je okupljanje ispred vrata Starog grada gdje će biti raširena velika zastave i pušteni u nebo helijumski baloni.
U 20 i 30 sati planirana je šetnja od Starog grada do Dobrote , a potom raspoređivanje učesnika po obali od gradske, tkz Žute plaže do Instituta biologije mora odakle će se ispratiti manifestacija na moru, tačnije defile plovila po akvatorujumu uz crnogorska obilježja i muziku koji će trajati do 22 sata.
Organizatori su pozvali građane da im se pridruže uz poruku „ jer volimo Crnu Goru“.
Osim ovog, grupa građanskih aktivista će 11. jula u 18 sati održati performans u znak sjećanja na žrtve Srebrenice pod sloganom “Neka Trg od oružja postane Trg sjećanja i Trg empatije“.
Kineski Dan pomorstva (standardni karakteri: 航海日, pinyin: háng hǎi rì) obilježava se 11. jula. Tema ovogodišnjeg Dana pomorstva u Kini je: ,,Započinjanje nove plovidbe i stvaranje nove budućnosti brodarstva’’. Zhang Bin, zamjenik gradonačelnika grada Kunming u provinciji Yunan, najavio je da će se sedamnaesti Dan pomorstva obilježiti od 10. do 12. jula upravo u Kunmingu, rodnom gradu admirala Zheng He-a čijem je prvom putovanju od ukupno sedam Dan pomorstva posvećen, a istraživao je jugoistočnu Aziju, Južnu Aziju, Bliski Istok i Istočnu Afriku tokom dinastije Ming u 15. vijeku, skoro 100 godina prije nego što je Kolumbo istražio Novi svijet.
To je relativno nov praznik koji na prvom mjestu usmjerava pažnju na rane prekomorske poduhvate Kine. Međutim, obilježava se i radi ukazivanja na važnost pomorstva za kinesku ekonomiju i unapređenje kineskih pomorskih interesa u cilju daljeg prenošenja duha Puta svile, nasljeđivanja kulture plovidbe, jačanja svijesti javnosti o plovidbi i okeanima, promovisanja inicijative „Pojas i put“ i izgradnje pomorske i transportne moći.
Ovogodišnja svjetska tema pomorstva: „Pomorci: u srcu budućnosti brodarstva”, nastoji da poveća vidljivost ove profesije skrećući pažnju na neprocjenjivu ulogu koju pomorci imaju. Trenutno Kina ima najveći broj pomoraca na svijetu. Ukupan broj registrovanih pomoraca u Kini je bio 1,716,866 na kraju 2020. godine što je porast od 3.5% na godišnjem nivou. Na kraju 2020. godine bilo je oko 17.175 novoregistrovanih pomoraca koji su bili zaposleni na brodovima stranih kompanija, što prema podacima Kineske uprave za pomorsku sigurnost dovodi do ukupnog broja od rekordnih 122.034 kineskih pomoraca na stranim brodovima kojima je služilo 250 agencija.
Potražnja za angažovanjem kineskih pomoraca porasla je prošle godine zbog otežane smjene posade uzrokovane pandemijom Covid-19. Kineski pomorci posebno su traženi za nove brodove izgrađene u kineskim brodogradilištima za međunarodne vlasnike zbog poteškoća u uvođenju stranih pomoraca na brodove za njihova prva putovanja.
Prema britanskom istoričaru i sinologu Džozefu Nidamu, Kineze su nepravedno nazivali narodom bez talenta za pomorstvo. Njihova domišljatost je došla do izražaja u pomorstvu jednako kao i u svim drugim oblastima i čitav niz tehničkih izuma u vezi je sa morem. Sinologija je dugo potencirala orijentaciju Kineza prema kopnu, što je navodilo na zaključak da Kineze ne zanimaju mora ili spoljna trgovina kao komercijalni poduhvat. Kada se govori o procjeni kineske zainteresovanosti za pomorski prostor, do promjene ovakvog načina razmišljanja došlo je osamdesetih godina kada sve više naučnika shvata da od ranih vremena postoje dokazi o posebnom interesovanju za more i njegovoj upotrebi u političke, vojne i komercijalne svrhe. Iako do sedmog vijeka kineski vladari nisu aktivno učestvovali u pomorskoj trgovini i razmjeni, nikako im se ne može pripisati potpuno zanemarivanje pomorskog prostora. Od rane dinastije Song, Kina je bila komercijalna pomorska sila, u kratkom periodu – tokom Juana i rane dinastije Ming – vojna pomorska sila i nesumnjivo politička pomorska sila tokom Songa, Juana, i rane dinastije Ming.
displayed in the Ibn Battuta Mall in Dubai.
Prije više od 2000 godina, Zhang Qian, kineski diplomata i zvaničnik koji je služio kao carski izaslanik u inostranstvu u kasnom drugom vijeku prije nove ere tokom dinastije Han, otvorio je transkontinentalni prolaz koji povezuje Aziju, Evropu i Afriku, danas poznat kao Put svile. Prije više od 600 godina, admiral Zheng He je stvorio pomorske puteve koji su povezivali istok sa zapadom, koji nam je poznat kao Pomorski put svile.
Kao admiral, istraživač, diplomata i trgovac, predvodio je Kinesku flotu u namjeri da u 15. vijeku postane supersila Indijskog okeana koji se smatrao najvažnijom svjetskom trgovačkom razmeđom. Rođen kao Ma He, u vojsci je briljirao i stekao ime „Zheng”. Bio je mongolskog porijekla i putovao je u preko trideset zemalja sa preko 300 brodova, uključujući čuvene brodove sa blagom (standardni karakteri: 宝船, pinyin: bǎochuán).
Spoljna politika dinastije Ming počivala je na takozvanom tributarnom sistemu. Kineski tributarni sistem (standardni karakteri: 中华朝贡体系, pinyin: zhōng huá cháo gòng tǐ xì) je predstavljao mrežu međunarodnih odnosa usredsređenih na Kinu koja je olakšavala trgovinu i spoljne odnose priznajući vodeću ulogu Kine u istočnoj Aziji.
China Maritime Day 2020 Shanghai
Svi strani izaslanici dobijali su vrijedne poklone u znak poštovanja caru koje su iskazali. Takođe im je bilo dozvoljeno da kupuju i prodaju robu za privatnu trgovinu na određenim, zvanično nadgledanim tržištima u glavnom gradu, na obalama i granicama. Na taj način su bakarni novčići i luksuzna roba (naročito svila i porcelan) izlazili iz Kine, a biber, drugi začini i slične rijetkosti stizali u Kinu. Na zapadnim i sjevernim granicama glavna razmjena bila je u kineskom čaju i stepskim konjima. Kombinacija darova i trgovinskih aktivnosti bila je izuzetno korisna za strance – toliko da su Kinezi rano uspostavili ograničenja za veličinu i teret stranih misija i propisali duge intervale koji moraju proći između njih. Strane države su imale ograničene trgovinske privilegije sa Kinom. Misije iz inostranstva dočekivane su od strane posebnih nadzornih odbora za pomorsku trgovinu (koje se često nazivaju i kancelarije trgovačkih brodova) u tri ključne luke na jugoistočnoj i južnoj obali: Ningbo u Zhejiang-u za japanske kontakte, Quanzhou u Fujian-u za kontakte sa Tajvanom i ostrvima Rjukju, i Guangzhou (Kanton) u Guangdongu za kontakte sa jugoistočnom Azijom.
Statistika
Za razliku od svojih prethodnika koji su bili oprezni do tačke izolacionizma kada su u pitanju spoljni poslovi, uglavnom zbog straha od vojnih osvajanja od strane susjednih naroda (naročito Mongola), treći car dinastije Ming, Yǒng Lè (1403–1424), pokrenuo je poznate prekomorske ekspedicije koje su izvedene pod nadzorom admirala Zheng He-a (između 1405 i 1433). Iako većina podataka koji se dobijaju iz različitih izvora može biti preuveličana, posebno po pitanju veličine brodova (određeni arheološki dokazi nedostaju do danas), jasno je da nikada ranije ni Kinesko more ni Indijski okean nisu vidjeli nijedan pomorski manevar sličnog obima i dimenzija. Mnoga plovila, izgrađena u brodogradilištima Nanjinga, bila su opremljena inovacijama kao što su nepropusni odjeljci za vodu, krmena kormila, magnetni kompasi i papirne karte. Brodovi su bili prepuni svježe vode, zaliha hrane i kineske luksuzne robe. Na brodovima je bilo mjesta i za veliki broj ljudi. Procjene se kreću od 20.000 do 32.000 članova ekspedicije na prvom putovanju započetom jula 1405. godine. Isplovili su iz luke Liujiagan u Taicangu u provinciji Jiangsu i krenuli prema zapadu. Flota je imala oko 208 brodova, uključujući 62 broda s blagom na kojima su bili diplomate, ljekari, astrolozi, članovi brodske posade i vojno osoblje.
Tokom ovih nekoliko decenija u ranom petnaestom vijeku, Kina je bila neosporna pomorska sila u svijetu.
Danas se Zheng He ponovo slavi kao nacionalni heroj i pionir kineske politike otvorenih vrata koja je Kinu ponovo učinila svjetskom silom. Simbol je kineskog mirnodopskog uspona i otvorenosti prema svijetu.
2013. godine Kina oživljava ovaj pomorski put svile i ekonomski pojas u okviru razvojne strategije „Jedan pojas, jedan put” (kineski karakteri: 一带一路, pinyin: yī dài yī lù). „Pomorski put svile 21. vijeka” (kineski karakteri: 21世纪海上丝绸之路, pinyin: shì jì hǎi shàng sī chóu zhī lù), ili samo „Pomorski put svile” je pomorska ruta koja predstavlja dio inicijative „Pojas i put”, što je kineska strateška inicijativa za povećanje investicija i jačanje saradnje duž istorijskog Puta svile.
Put svile danas ima konotaciju nove ere. Kao vodeća zemlji za trgovinu teretom i druga ekonomija svijeta, Kina je postigla izuzetna dostignuća u pomorskim poduhvatima: veličina i razvijenost luka, razvoj brodogradnje i veličina pomorske flote svrstavaju se među najveće u svijetu. Štaviše, brzi razvoj brodogradnje, ribarstva, naučna istraživanja na moru, sve veća poboljšanja sistema upravljanja morskim otpadom i razvoj mornarice, izgradili su imidž Kine kao velike sile posvećene ispunjavanju svojih međunarodnih potreba.
Luka Šangaj bila je najprometnija kontejnerska luka u 2020. godini već jedanaestu godinu zaredom sa protokom kontejnera od 43,5 miliona TEU dok sedam od deset najprometnijih kontejnerskih luka u 2020. godini predstavljaju kineske luke. Kineske kompanije povezane sa lukama, posebno one koje proizvode mašine i opremu koje se koriste u lukama, doprinijele su rastu globalne lučke i brodarske industrije.
Kina
Qingdao Qianwan je prvi potpuno automatizovani kontejnerski terminal u Aziji. Luka Qingdao nedavno je otvorila novo poglavlje u svojoj težnji da bude među tehnološki najrazvijenijim pomorskim destinacijama u svijetu. Nova viseća željeznica pomjera kontejnere iznad zemlje, često do automatizovanih kamiona, što predstavlja pionirski potez koji ima za cilj da oslobodi veliki dio prostora u prometnoj luci.
Više od 80% međunarodnog prometa tereta neodvojivo je od pomorskog transporta a Kina ima svoje brodarske rute i servisne mreže širom svijeta. Kineski predsednik Xi Jinping je više puta istakao da „ekonomska moć mora biti pomorska i brodarska moć”.
Zahvaljujući inicijativi „Pojas i put”, Kina postaje sve više međuzavisna sa zemljama duž puta u ekonomskoj, tehnološkoj i kulturnoj razmjeni a u međuvremenu osigurava uredan razvoj dijaloga i saradnje u vezi sa pomorskom ekonomijom sa uključenim državama.
/Dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
Crvena zastava kao simbol zabrane kupanja od 30. juna se vijori na Žutoj plaži u Kotoru, zbog lošeg kvaliteta morske vode, odnosno zagađenosti, koju su konstatovali stručnjaci Instituta za biologiju mora.
Iz Morskog dobra su ranije kazali da su obavijestili nadležne inspekcijske organe o stanju kvaliteta vode na ovoj plaži kao i na lokaciji Benovo 01 također u Kotoru i zatražili hitnu inspekcijsku kontrolu tih lokacija.
Naša ekipa u petak je razgovarala sa pojedinim mještanima i turistima koji se bezbrižno kupaju na Žutoj plaži. Jedan od mještana nam je kazao da je taj problem godinama prisutan i da se ne uzbuđuje zbog toga jer je vjerovatno postao imun kako kaže.
Žuta plaža Kotor – foto Boka News
Turistkinju sa malim djetetom smo pitali značili joj nešto crvena zastavica koja je istaknuta na plaži, na što je ona odgovorila da je nije ni primjetila. Kada smo joj objasnili problem kaže da prvi put čuje za tako nešto, da je niko nije upozorio.
„Jedino što sam primjetila je da na ovoj plaži ima malo ljudi i onih koji se kupaju što me baš iznenadilo za ovo doba godine. Čudime da inspekcija nije postavila više upozorenja u vidu plakata ili na neki drugi nači nas upozorila da se ovdje ne kupamo…“ – kaže ona.
Načelnik Komunalne policije Kotor Zoran Vučinović za Boka News je kazao da je u njihovoj nadležnosti upozoriti građane na opasnost i provjeriti da li je istaknuta crvena zastava.
Žuta plaža Kotor – foto Boka News
„U više navrata smo upozoravali da je zabranjeno kupanje, ali zante kakvi su već građani. U konkretnom slučaju nadležan je Inspektor za vode. Mislim da je probleme havarije na kanalizacionom sistemu koji je uzrokovao ovo zagađenje riješen i očekujemo novo ispitivanje kvaliteta morske vode. Do nove analize crvena zastavica i zabrana kupanja ostaje na snazi“ – kazao je Vučinović“.
Kako je pomenuta zabrana i dalje na snazi, a zbog gotovo svakodnevnog prisustva kupača još jednom upozoravamo da, prije svega zbog sopstvenog zdravlja, izbjegavaju kupanje na ovim plažama.
