Svečana sjednica Skupštine Opštine Kotor povodom Dana opštine 21. novembar održana je danas u sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

“Za jedan zajednički uspjeh-oslobođenje grada od okupatora prije 77 godina, označila je nastavak njegovog kulturnog i ekonomskog razvoja. Međutim, ne smijemo zaboraviti da su u temelje naše sadašnjosti ugrađene mnoge žrtve. Smjeli, hrabri i odvažni ljudi, istinske patriote, položili su svoje živote za neka daleka pokoljenja”, kazala je predsjednica gradskog parlamenta Maja Mršulja, poželjevši svima sretan praznik.

Minutom ćutanja odata je pošta svima koji su svoje živote dali za oslobođenje Kotora.

“Svaki grad ima svoje legende, priče, običaje, strmljenja, ciljeve koji se sabiraju u svijesti građana i u skladu sa savremenim trenutkom izlaze na vidjelo, kao jedna jedinstvena cjelina. Ono što povezuje djelove te cjeline jeste težnja svih građana za boljim životom i uspjehom zajednice”, poručil je Mrušlja.

“U svakom danu borimo se sa velikim brojem iskušenja. Naše najmoćnije oružje u toj borbi je međusobno poštovanje i razumijevanje. Kotor je grad u kojem su se susrele različite kulture, običaji i tradicionalne vrijednosti, a  upravo te različitosti su bogatstvo našeg grada. Zajedničkim snagama uspjeli smo da danas Kotor bude prepoznatljiv u mnogim međunarodnim i regionalnim projektima”, kazala je Mršulja.

Pojavom ove pošasti, naša bolnica je postala regionalni kovid centar, a naši ljekari i ostalo medicinsko osoblje svojom hrabrošću i požrtvovanjem svakodnevno daju primjer svima kako se cijeni ljudski život i kako je ova nerevanopravna borba sa, do sada nepoznatom bolešću moguća kada je čovjek u pravom smislu svjestan što znači čovječnost. Hvala što se zajednički borimo za našu budućnost prušila je Mršulja.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je u svom obraćanju podsjetio da se svake godine na današnji dan sjećamo boraca Prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade koji su, ne štedjeći svoje živote oslobodili grad od nacizma i fašizma.

“Njihova žrtva je zalog naše današnje slobode i naša najsvečanija obaveza da se uvijek i na svakom mjestu odupremo svakom obliku fašizma i nasrtaja na slobodu grada, zemlje i svakog od nas ponaosob. Našu svečanu obavezu možemo poštovati i ispuniti samo zajedno, bez obzira na naše pojedinačne razlike, ma koje vrste. Vjerovatno je dio nekog većeg plana ili naročite pomisli činjenica da se Dan oslobođenja Kotora obilježava danas, kada pored ovog datuma, Kotorani zajednički obilježavaju i dva velika vjerska praznika, Aranđelovdan i Gospu od zdravlja. Slučajnost, sinhronicitet ili pomisao, tek činjenica je da ovim danom Kotor šalje poruku cijelom svijetu o sebi, o jedinstvu i zajedništvu različitosti”, kazao je Jokić.

Kotoru i Boki, ovako prošaranim različitostima, kaže, danas toliko popularna riječ tolerancija danas nije svojstvena. “Ovdje nema tolerancije, jer mi ne tolerišemo različitog od nas. Mi živimo zajedno, kao jedno. Zbog toga šaljemo poruku sa ovog mjesta, da je našoj zemlji, našem regionu, svima nama današnjim, a i svima onima sjutrašnjima, dosta tolerancije. Da smo mi za suživot, za zajednički život svih”, naglasio je Jokić.

Ni naš grad, rekao je, nije zaobišla pandemija i svi njeni uticaji.

“Sa ovog mjesta najprije želim da odam poštu svim napih sugrađanima koji su podlegli posljedicama ove opake bolesti, a njihovim porodicama da još jednom izrazim svoje najdublje saučešće u njihovom bolu.  U toku protekle godine uložili smo veliki napor da naše zdravstvene ustanove budu spremne da odgovore svim izazovima. Finansijski i logistički smo zajedno sa rukovodstvom tih ustanova i Vladom Crne Gore stvorili preduslove da možemo uspješno voditi tu bitku. Kompletna bolnica je opremljena novim, kiseoničnim mjestima, napravljena je nova kisikana, zaposleni u Opštini su svakodnevno davali asistenciju Domu zdravlja u Dobroti, a policije, inspekcije i vatrogasci su bili u stalnoj službi u borbi protiv virusa”, podsjetio je Jokić.

Pandemija je u jednom dijelu devastirala kotorsku privredu, turizam i finansije. Upravo je na tom polju, rekao je, bio  fokus u proteklih godinu dana.

“Prošlog novembra smo govorili o dugovima, prihodima ispod svih planova i sa zebnjom gledali u sjutrašnjicu. Danas mogu da kažem da smo stabilizovali javne finansije. Dugovi su vraćeni, sve obaveze se redovno servisiraju, a na računu Opštine se nalazi dovoljno sredstava da možemo planirati narednu godinu kao razvojnu”, rekao je Jokić.

Ovo vrijeme iskorišćeno je, napominje, da ponovo promisle o načinu vođenja grada i o našim polugama u tom poslu.

“Uspjeli smo da za kratko vrijeme formiramo dva geografsko-informaciona sistema, jedan sa popisom cjelokupne opštinske imovine, a drugi sa popisom svih nelegalnih objekata u gradu. Na ovaj način smo stvorili preduslove za dva bitna temelja daljeg postupanja. Prvog-da našu imovinu koristimo u svrhu razvoja i oživljavanja grada, drugog da pravila budu jednaka za sve”, naveo je Jokić.

Od ovakvih obraćanja se, kako kaže, očekuje da se sumiraju rezultati iz prethodne godine, da se broje metri asfaltiranih ulica, popravljenih cijevi, zamijenjenih sijalica.

“Ipak, u razgovoru sa mojim dragim prijateljem, gradonačelnikom Splita, čuo sam rečenicu koje ću se držati. Ta rečenica treba biti moto svih nas, a to je da pričamo o budućnosti i da radimo na budućnosti, jer će nam se u suprotnom dogoditi da će nam se ta budućnost desiti mimo nas, a da ćemo mi, nespremni za nju, biti njena kolateralna šteta”, istakao je Jokić.

On je podsjetio da su prije nekoliko dana, nakon gotovo pet godina, vaterpolisti Primorca ušli u svoj bazen. U godini kada slavimo stiotu godinu trajanja, ponosa i slave Primorca i Bokelja, vaterpolo se, naglasio je, vratio kući.

“U toku su i radovi na fudbalskom terenu, postavljeni su reflektori, a već je urađeno i konceptno rješenje budućeg stadiona. Vlada Crne Gore je imala sluha za naše potrebe, pa je ove godine kapitalnim budžetom planirano preko 15 miliona eura investicija u naš grad. Zajednički planiramo da započnemo izgradnju vodovoda prema Donjem Grblju, na potezu Višnjevo-Krimovice-Zagora. U isto vrijeme, planira se i drugi krak vodovoda u saradnji sa Bigova bay prema Bigovi. Na ovaj način, u doglednoj budućnosti ćemo uspjeti da čitav Donji Grbalj, po prvi put u istoriji, pokrijemo vodovodnom mrežom”, ponovio je Jokić.

Značajna sredstva su, kako je obrazložio, planirana i opredijeljena za rekonstrukciju i izgradnju puta kroz Gornji Grbalj.

“Očekujemo da ćemo na sljedećem danu opštine govoriti o tome da su radovi na izgradnji žičare Dub-Kuk uveliko u toku ili pri kraju. Takođe, postoji još projekata koje smo, u saradnji sa Vladom Crne Gore i njenim institucijama pokrenuli. To su: rekonstrukcija tunela Vrmac, izgradnja kompletno novog puta na potezu Krstac-Trojica-Kotor. Lokalna uprava uložila je napore da sagleda stanje sportske hale koja već deceniju nije završena. U tom smislu, pokrenuli smo sve neophodne korake kako bismo u doglednoj budućnosti završili ovaj projekat. U smislu  obezbijeđivanja bolje protočnosti saobraćaja, očekujemo da ćemo do kraja ove godine, a najkasnije do početka naredne, početi sa radovima na izgradnji dvosmjerne ulice u Škaljarima, ispod groblja. Očekujemo da u narednoj godini rekonstruišemo i stadion malih sportova na Benovu”, najavio je Jokić.

Prema njegovim riječima, u planu je i da se do kraja ove, a najkasnije početkom naredne godine započne sa radovima na ulici oko školskog centra u Dobroti.

“U saradnji sa JP Morsko Dobro krećemo u realizaciju projekta Lungo mare. Ono što su najveće, kapitalne insvesticije koje su finansirane od strane naših inostranih partnera, to su kanalizacioni sistem na potezu Prčanj-Stoliv i Risan-Perast. Do kraja naredne godine, počećemo sa radovima na ovim lokacijama. Postoji više neuralgičnih tačaka, a jedna o njih je svakako Dom kulture u Risnu. Namjera nam je da u toku naredne godine, u okviru privatno-javnog partnerstva, taj objekat stavimo u funkciju. Jedna od najznačajnijih projekata lokalne samouprave će biti stavljanje u upotrebu prostora nekadašnje Elektroprivrede na Tabačini. Opredijelili smo se da raspišemo međunarodni konkurs, kako bi najbolji svjetski stručnjaci urbanizma sagledali valorizaciju tog prostora”, napominje Jokić.

Ono što posebno hrabri, kaže, jeste najava da će Kotor u narednim godinama imati mogućnost da svoj turizam diversifikuje.

“Najave o gradnji novog hotela na prostoru nekadašnjeg Urca, sanacija hotela Teuta, proširenje hotelskih kapaciteta na Markovom rtu i najava investitora da želi da započne sa gradnjom hotela na prostoru nekadašnjeg Fjorda, ulivaju nadu da ćemo u budućnosti naš turizam moći da razvijamo kao turizam koji neće biti naslonjen isključivo na kruzere i izlete.  Znam da ovi planovi svima nama izgledaju preambiciozno. Ali oni to i jesu. Moramo stremiti visokim ciljevima, jer naš grad i njegova istorija to zaslužuju. Kotor je grad vanserijskog značaja”,  istakao je Jokić.

Grad ove površine i ovog broja stanovnika danas, napominje, ima dva upisa na UNESCO listu.

“Očekujemo da ćemo za petnaestak dana imati i treći, pa da će Bokeljska mornarica biti upisana na UNESCO listu. Međutim, od istorije se ne živi. Nasljeđe i istorija su tu da se njeguju i da se njima ponosimo. Moramo zakoračiti u budućnost.  Moramo zajedno jednim dahom raditi na tome da Kotoru obezbijedimo budućnost koja će biti dostojna njegove istorije. Snaga pojedinca ili nekolicine, sasvim sigurno nije dovoljna za ovaj poduhvat. Inicijativa može doći od manjeg broja, ali realizacija ne može biti ništa, osim rezultat djelovanja mnogih ili svih. Zato danas, sa ovoga mjesta, pozivam sve društvene faktore u gradu, da zajednički uložimo napor u razvitak Kotora. Hajde da zajednički učinimo napor da naš grad ne bude poput onih aristokratskih porodica koji se i dalje ponose srebrninom koju su im preci ostavili, ne čineći ništa za novo sticanje i za napredak. Neka nam interes grada bude iznad svakog drugog, ličnog, političkog, nacionalnog, vjerskog, ma kog. Samo tako Kotor može biti grad koji će, misleći na svojih dvadeset vjekova trajanja, graditi sebe za vijek ispred sebe”, poručio je Jokić.

Zaposlenima u Opštoj bolnici Kotor i Domu zdravlja Kotor ovom prilikom svečano je uručena ovogodišnja nagrada “21. novembar” za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i živote građana opštine Kotor tokom pandemije virusa Covid-19.

Direktor Opšte bolnice Kotor dr Davor Kumburović je, u svom obraćanju kazao da je ovo priznanje velika čast i zadovoljstvo.

“U svoje lično i u ime svih zaposlenih u našoj zdravstvenoj ustanovi zahvaljujem gradonačelniku Jokiću, jer je imao sluha, jer je uvijek bio uz nas i prepoznao sve što smo uradili, što danas radimo i što ćemo raditi dokle god to bude neophodno. Hvala i onima koji su podržali ovu inicijativu. Ovi ljudi koji stoje iza mene, a ima ih još mnogo, ali nisu mogli danas biti sa nama, jer su na svojim radnim zadacima, su pravi i istinski heroji grada Kotora. Svakodnevno su tokom protekle dvije godine rizikovali svoje živote i danas to čine. I ne samo svoje, već i živote svojih porodica, pružajući maksimum, a veoma često i više od toga u liječenju pacijenata. Ovo priznanje nas obavezuje kao društvo, da nastavimo i dalje uz pun kapacitet, energiju i entuzijazam da unapjeđujemo zdravstveni sistem, u cilju liječenja naših građana, a vas, da pokažete odgovornost prema sebi i drugima ida konačmno ovoj pošasti stanemo na put. Da nastavimo život, onakav kakav Kotor, centar turizma, od vajkada pamt”, rekao je dr Kumburović, apelujući još jednom na sve da se vakcinišu, jer, “jedan spašen život, znači mnogo”.

U ime zaposlenih Doma zdravlja Kotor, prisutnima se obradio i direktor dr Igor Kumburović, rekavši da je nagrada za nesebičan trud i požrtvovanje u borbi za zdravlje i život građana u borbi protiv virusa Covid-19, posebno važna i neprocjenjiva, jer je odraz mišljenja i priznanja naših građana.

“Prepoznali ste da nam je u vrijeme pandemije, ali i svih ovih godina prioritet bio obaveza da obezbijedimo da svaki građanin Kotora, od novorođenog do najstarijeg ima potrebnu, kvalitetnu, efikasnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Uložili smo maksimalan trud, rad, znanje, organizacione sposobnosti da zbrinemo sve kovid pacijente, ali da nijednog trenutka ne zanemarimo sve ostale, sa drugim zdravstvenim problemima. Organizovali smo proces vakcinacije, testiranje na Covod-19, zajedno se borili i još uvijek se borimo sa opasnim i nepredvidivim virusom. I pored našeg angažovanja, velika pomoć su nam bili upravo naši sugrađani koji su svojim odgovornim ponašanjem, poštovanjem epidemioloških mjera, vakcinacijom doprinijeli, da smo gotovo sve vrijeme u začelju po broju oboljelih i umrli”, pojasnio je dr Kumburović.

Sve to je postignuto, kaže, jer su proteklih godina unaprijeđivali uslove za rad.

“Tako danas imamo savremeno uređene i opremljene zdravstvene ustanove u Kotoru, koje prate i primjenjuju moderne trendove i novine u medicini. Uradili smo mnogo, ali nas čeka još dosta posla. Spremni smo da unaprijeđujemo zdravstvo u Kotoru, u čemu smo i do sada, a ubijeđen sam i u narednom periodu, imali nedvosmislenu podršku i pomoć lokalne samouprave. Posebno je to značajno u ovim izazovnim vremenima, kada se kao i cijeli svijet borimo sa pandemijom, izazvanom korona virusom. Ova prestižna nagrada, koliko nam imponije, toliko nas i obavezuje da opravdamo povjerenje svih građana Kotora i još predanije radimo na očuvanju zdravlja naše populacije”, zaključio je dr Kumburović.

U muzičkom dijelu programa nastupio je hor i orkestar Srednje muzičke škole “Vida Matjan” Kotor i ženska klapa “Incanto”.

Više fotografija na našoj Facebook strani.