Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u 2019. je iznosila više od 20 kilograma po glavi stanovnika, što je rast od 11 posto prema godini ranije, pokazalo je istraživanje čije je rezultate u petak objavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Istraživanju o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture u 2018. i 2019. godini provela je Uprava ribarstva resornog Ministarstva poljoprivrede.
Istraživanje je pokazalo da je u 2019. godini neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture iznosila 85.679 tona, od čega je potrošnja turista 4.292 tone te je stanovnicima Republike Hrvatske ukupno dostupno bilo 81.387 tona.
“Kada se dostupna neto ponuda podijeli s brojem stanovnika, kojih je u 2019. bilo 4,065 milijuna, prosječna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2019. godini iznosila je 20,02 kilograma, što predstavlja povećanje od 11 posto u odnosu na 2018. godinu”, navode iz Ministarstva.
Po podatcima iz istraživanja, najviše se konzumirala svježa ili rashlađena riba (30,14 posto), riblji fileti (20,30 posto) te pripremljena ili konzervirana riba (14,2 posto), a manje sušena, soljena ili dimljena riba (6,25 posto).
U neto dostupnoj ponudi proizvoda ribarstva i akvakulture u 2019. godini uz ostalo su glavonošci imali udio od gotovo 18 posto (17,95 posto), dok je znatno manji udio rakova (4,12 posto) i mekušaca (3,99 posto).
POTROŠNJA U 2018. IZNOSILA 18,06 KG/PER CAPITA
U 2018. godini je, pak, neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture iznosila 78.079 tona, od čega je izračunato da su turisti utrošili 4.242 tone te je stanovnicima Hrvatske ukupno dostupno bilo 73.838 tone.
Najviše se i u 2018. konzumirala svježa ili rashlađena riba, glavonošci i riblji fileti te pripremljena ili konzervirana riba, a manje sušena, soljena ili dimljena, rakovi i mekušci (osim glavonožaca).
Prosječna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2018. je iznosila 18,06 kilograma.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) odobrila je za hitnu upotrebu vakcinu protiv COVID-19 koju proizvodi kineska kompanija Sinopharm, prenosi BBC.
To je prva vakcina razvijena u nezapadnoj zemlji koja je dobila podršku SZO. Njome su već vakcinisani milioni ljudi u Kini i u još 45 zemalja.
Do sada je SZO odobrila samo vakcine proizvedene od strane kompanija Pfizer, AstraZeneca, Johnson & Johnson i Moderna.
Međutim, pojedinačni zdravstveni regulatori u raznim zemljama – posebno siromašnijim u Africi, Latinskoj Americi i Aziji – već su odobrili kineske vakcine za hitnu upotrebu.
Sa malo podataka koji su objavljeni na međunarodnom nivou, efikasnost različitih kineskih vakcina već dugo nije poznata.
Brazilska ispitivanja druge vakcine, Sinovac, pokazala su stopu efikasnosti od oko 50,4 odsto, što je jedva preko 50 odsto od praga potrebnog za odobrenje SZO.
Druga ispitivanja u Turskoj i Indoneziji ukazala su na veću stopu efikasnosti.
Zeleno svetlo globalnog zdravstvenog tela je smernica nacionalnim regulatorima da je vakcina sigurna i efikasna.
To takođe znači da se vakcina može koristiti u globalnom programu Covax, čiji je cilj pružanje oko dve milijarde vakcina zemljama u razvoju.
Odluka da se kineska vakcina uvrsti u one za hitnu upotrebu dala bi značajan podsticaj Covaxu, koji je trenutno usporen zbog nestašice snabdevanja, uglavnom uzrokovane zaustavljanjem izvoza vakcina u Indiji. Do sada je uspeo da isporuči samo oko 50 miliona doza.
Vakcinu koju je proizveo Sinovac, nazvanu CoronaVac, samo je Kina odobrila za upotrebu, ali vlada je već poslala milione doza u niz zemalja koje su joj dozvolile hitnu upotrebu.
U Evropi su Turska i Ukrajina potpisale velike ugovore za kompanijom Sinovac.
Smatra se da je vakcina takođe posebno važna za afričke zemlje, gde su do sada Zimbabve, Somalija, Džibuti, Benin i Tunis primili vakcine iz Kine.
Jedna od glavnih prednosti kineskih vakcina je ta što se mogu čuvati u standardnom frižideru na 2-8 stepeni Celzijusa, poput vakcine AstraZeneca.
Dve kineske vakcine se značajno razlikuju od nekih drugih vakcina protiv COVID-a koje se trenutno koriste, posebno od onih iz kompanija Pfizer i Moderna.
Razvijene na tradicionalniji način, to su takozvane inaktivirane vakcine, što znači da koriste ubijene virusne čestice da izlažu imuni sistem virusu bez rizika od ozbiljnog odgovora na bolest.
Poređenja radi, vakcine BioNtech/Pfizer i Moderna su mRNK vakcine. To znači da se deo genetskog koda korona virusa ubrizgava u telo, obučavajući imuni sistem kako da odgovori na njega.
Britanska vakcina AstraZeneca je još jedna vrsta vakcine gde je verzija virusa prehlade kod šimpanzi modifikovana tako da sadrži genetski materijal koji deli korona virus. Jednom ubrizgan, on uči imuni sistem kako se boriti protiv pravog virusa.
BioNTech/Pfizer i Moderna imaju stopu efikasnosti od oko 90 odsto ili više, dok AstraZeneca, ima kako se smatra oko 76 procenata.
U aprilu je najviši kineski zvaničnik za kontrolu bolesti rekao da je efikasnost vakcina protiv COVID-a u toj zemlji niska, iako je kasnije insistirao da su njegovi komentari pogrešno protumačeni.
Hrvatska – Bude li zabranjen rad trgovina nedjeljom i blagdanima, uz mogućnost rada samo 16 nedjelja u godini, kako je to prezentirao premijer, dio branše već najavljuje da će podnijeti ustavnu tužbu.
Potvrdili su to Jutarnjem listu i predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik i direktor FO Grupe koja upravlja trgovačkim centrom Westgate Denis Čupić. Do sada su takve tužbe u Hrvatskoj dvaput dovele do ukidanja zabrana rada trgovina nedjeljom, 2004. i 2009. godine. Osnovni razlog je bio, podsjećaju iz Hrvatske gospodarske komore, da su spornim odredbama Zakona o trgovini bile narušene poduzetničke slobode zajamčene Ustavom.
Obojica naših sugovornika također ukazuje na to da, ako je namjera Vlade da zaštiti radnike, onda ona treba mijenjati Zakon o radu, što znači da bi se odredbe odnosile na sve djelatnosti, a ne samo na trgovinu.
Kako stoji u prezentaciji Ministarstva gospodarstva o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, namjera im je urediti “temeljno pravo na tjedni odmor te pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana”, a pozivaju se pritom i na ispitivanje javnog mnijenja koje je pokazalo da je to građanima bitno.
U pitanju je istraživanje koje je proveo Ipsos, a u interpretaciji rezultata se kaže da “rad nedjeljom, i ako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan dan, nije prihvatljiv većini građana”, dok većina njih smatra i da bi satnice za rad nedjeljom trebalo povećati 100 posto ili više.
Neprehrambena trgovina najavljenim bi ograničenjima rada mogla biti snažno pogođena.
“Nedjeljom ostvarujemo oko 20 posto prihoda”, kaže Školnik.
Ocjenjuje da bi ukupno trgovina u Hrvatskoj mogla zabilježiti pad prihoda od tri posto, a to će se osjetiti i na padu BDP-a. U spomenutoj prezentaciji takvih podataka ni analize nema, samo se navode iznosi ostvarenih prometa u 2017., 2018., 2019. i 2020. godini, izvučeni iz sustava fiskalizacije Porezne uprave, kojima se pokazuje da su najprometniji fiskalni dani u cjelokupnoj trgovini petak i subota, a najmanje nedjelja.
Što se tiče trgovačkih centara, nešto više od 15 posto prihoda dolazi od nedjelje, a gotovo 20 posto od subote. Ministarstvo je iskoristilo podatke iz prošle godine, od 27. travnja do 27. svibnja, kada su kao dio protupandemijskih mjera trgovački centri morali zatvoriti vrata, kako bi ilustriralo da se promet znatno pojačao u ostalim danima.
Trgovci su na pitanju rada nedjeljom podijeljeni, pri čemu su oni iz prehrambene trgovine daleko manje uznemireni jer očekuju i daleko manji udarac. Njihov nedjeljni promet, očekuju, prebacit će se na druge dane “jer ljudi moraju jesti”, uglavnom na subotu i ponedjeljak, a nedjeljni promet trgovačkih centara i neprehrambene trgovine nije baš tako jednostavno nadomjestiti. Kako upozorava Čupić, dio će se preseliti i online, pa u konačnici i u inozemstvo, jer se većina robe u online trgovini naručuje izvana. On iznosi i podatak da 80 posto radnika u trgovini radi 25 nedjelja u godini.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca sada su se našli u nezgodnoj situaciji i priznaju da trgovci nemaju ujedinjeni stav, ali ipak napominju da je “svima zajednički stav da vrijeme pandemije nije nikako dobar trenutak za zabrane rada u bilo kojem smislu s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje uzrokovanih restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite”. Spominju također da općenito, s obzirom na udio trgovine i turizma u BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u krizi u kojoj se nalazimo.
Prema podacima koje smo dobili od HGK, lani je zabilježen pad prometa u trgovini na malo od 5,8 posto u odnosu na 2019., pri čemu je situacija u travnju bila dramatična, s padom od 25,5 posto zbog lockdowna, a u prva tri mjeseca ove godine promet je porastao šest posto. Ističu također da je u njihovu Vijeću Udruženja trgovine “tijekom aktualne pandemije jedan od zaključaka bio da se odgodi moguća regulacija jer cjelokupno gospodarstvo, uključujući i trgovce, posluje u otežanim uvjetima”.
Sa sadašnjim gradonačelnikom Tivta Željkom Komnenovićem, u radio-emisiji „Suncobran“ radio Tivta – foto: instagram – kod.dutea
Ukoliko na TripAdvisor-u ukucate termin „Buregdžinica AS“ moći ćete da vidite ocjenu – čista petica.
A ocjena je samo odraz onoga kako se građani i gosti Tivta osjećaju kada je u pitanju ovaj porodični posao, koji već 30 godina diše u Tivtu.
Buregdžinica „AS“ je među Tivćanima ipak poznatija kao „Kod Dutea“.
Dute je 7. maja 1991. godine otvorio radnju u Tivtu u kuću Penovića (prekoputa Onogošta). Iako je prvenstveno želja bila da se „usidri“ na Hvaru, odluka je pala na Tivat, gdje je počela izgradnja lokalnog „brenda“ i prepoznatljivosti širom svijeta. Jer znate, Duteovi gosti su i ljudi iz Amerike, Kolumbije, Meksika, itd.
Juče su svi gosti mogli da se počaste limunadom i baklavom, u čast proslave 30. rođendana buregdžinice.
Od 1993. do 1999. godine Dute je boravio na Turkovoj poljani, današnjem Trgu Magnolija, da bi 2000. godine prešao na lokaciju ispod sidra, kod današnjeg butika Uno, u blizini ljetnje pozornice i kultne tivatske igraonice „Betmen“.
Dute burek AS
Dute ispred radnje na Turkovoj poljani – foto: privatna arhiva
Ova godina je važna u njihovoj istoriji zato što su tada počeli da prave i pice, a do tada je u ponudi bio samo burek.
Dute je imao još par selidba nakon ove, a činjenica da skoro svi mještani znaju za sve Duteove selidbe, pokazuje koliko je svima njima bilo važno da u svakom momentu znaju gdje mogu pojesti svoj omiljeni burek ili picu.
Nakon selidbe kod parkinga iza ljetnje pozornice, kod ulaza u Porto Montenegro, 2004. godine vraćaju se na Turkovu poljanu, jer je kako kažu ta lokacija bila više za tokom cijele godine.
Iz buregdžinice „AS“ kažu da su uvijek više ciljali na mještane, nego na turiste, iako su popularni među strancima, pogotovo gostima iz regiona.
Na lokaciju gdje se nalaze i dan danas dolaze 2005. godine i formiraju svoju malenu oazu i sigurnu luku, u ulici Palih Boraca. Nakon godina seljakanja, od lokacije do lokacije, počinjanja ispočetka, Dute je dobio svoje matično mjesto i sa te lokacije već godinama od jutra do mraka dočekuje mještane, strance, domaće, turiste sa svojim prepoznatljivim osmijehom i toplim riječima…
Njegova upornost i izdržljivost su u našem malem gradu za divljenje, a svako će reći da je Dute vrijedan i srdačan. Među njegovim mušterijama su bili i Milena Dravić i Dragan Nikolić koji su u Tivtu uživali status domaćih, uz ostale mnogobrojne domaće glumce, pjevače.
Milena Dravić u AS-u
Milena Dravić kod Dutea – foto: instagram – kod.dutea
Svaki grad ima neka mjesta koja su kultna, koja su dio priča građana toga grada, koja kod ljudi koji pričaju o njima izazivaju osmijeh i lijepe riječi. Ne možete pronaći osobu kojoj se ne sviđa Duteov burek.
Mještani kažu da je Dute postao skoro kao obaveza kada imaju goste. Kada neki gost dođe, mještani ga obavezno pored turističkim destinacija, plaža i slično, odvedu kod Dutea, da osjeti tu energiju koja se prenosi preko bureka. Hrana je najveća spona među ljudima.
Gostujući jednom na Radio Tivtu, Duteov sin Erden prepričao je kako se pravi burek:
„Burek nastaje od komada tijesta – „jufke“ od 200 do 250 grama koja se ručno mijesi i prođe „pet ruka“ dok ne dođe do tanjira. Moj tata to obrađuje. Tijesto se pravi uveče, da bi „preležalo“, ta se „jufka“ ujutro razvija, pa ispeče, pa posluži mušteriji ili zapakuje da bi došli do pazara. Nikad nijesmo prebrojali koliko bureka dnevno napravimo. Brojimo količinu vode koja je potrebna za tijesto.
Tada je Erden ispričao kako ovaj porodični posao ne bi nikada mijenjao:
„Ovaj porodični posao nikad ne bih mijenjao. Ova porodična tradicija se prenosi sa koljena na koljeno. Baviti se tim poslom je stvarno teško, a nekima i neisplativo. Jedino ako radiš za sebe onda možeš sebe naći u tome. Radi se dugo, i tokom noći i cijelog dana. Dio čitave priče je kontakt sa mušterijama. Snalazim se sa jezicima dobro jer Tivat se mijenja. Prije deset godina su bili samo turisti iz regiona sa kojima smo mogli pričati naš jezik.
Sad već pričamo sa njima na engleskom, ruskom i turskom jeziku. Sa Turcima je lako. Oni znaju šta je burek. Kad dođu Rusi pitaju šta je, a mi im objasnimo da je to pita ili pecivo slično njihovom pirogu. Oni burek miješaju sa svojim pecivom sličnog imena koji se prži u ulju kao krofna. Kad burek probaju, oduševe se i obavezno vraćaju. Vole ga i Englezi. Burek je tradicionalna hrana Balkana. Ako nijesu bili u Crnoj Gori, bili su u Srbiji, Bosni ili Makedoniji, na Kosovu“, rekao je tada Erden.
Proslavom trideset godina postojanja, buregdžinica „AS“ potvrđuje svoj status kod mještana i turista, status jednog mjesta gdje ljudi idu da uživaju u hrani koja je produkt ljudi koji vole ono što rade i koji su svojom upornošću dočekali da proslave trideset godina svog porodičnog posla.
Na lokalnim manifestacijama, poput Fešte od žućenice, mogli ste vidjeti i sto na kojem se predstavljaju Duteovi proizvodi. Oni su od početka dio Tivta i promovišu ga na najbolji mogući način, preko hrane.
AS
Duteova supruga predstavlja njihove proizvode, foto: instagram – kod.dutea
Duteov burek je postao obilježje grada Tivta i njegove ponude. Ljudi sa različitih strana svijeta su na TripAdvisor-u ostavili svoje komentare, a pošto o kvalitetu najbolje mogu reći mušterije, evo nekih od njih:
„Sjajna usluga i najbolja hrana u gradu po vrlo pristupačnoj cijeni! I jako prijateljski nastrojeni radnici!“, napisao je Luka.
Aleksej je napisao da jede kod Dutea od kako je bio mali: “Jedem ovdje od kako sam bio mali, ljubazan i prijateljski porodičan posao sa najboljom hranom u gradu! Ovo mjesto je potrebno posjetiti dok boravite u Crnoj Gori. Niska cijena, najbolji kvalitet.”
Povodom trideset godina, reklamu za buregdžinicu “AS” snimio je glumac Saša Pantić, koji je našoj publici najpoznatiji po ulozi u “Kursadžijama”.
A neka za kraj, riječi Moma Kapora objasne šta je burek običnom čovjeku i zbog čega nam je važno da Dute postoji još dugo u našem gradu:
„Ali, burek nije samo jelo; on je više od toga: on je ritual, tip života, nostalgični komad ukusa koji nećete naći nigdje sem u svom gradu i koga ni najbolja domaćica neće moći da ispeče, ma koliko bila vješta. Burek je jutarnja poezija; jeli smo ga i kad smo bili najsiromašniji, a da nam se nije ogadio, a jedemo ga i od kad smo se okućili i od kada nam ljekari zabranjuju nešto tako masno.“
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje podsjeća na jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope. Borba protiv fašizma nije završila 1945. godine.
I ovog 9. maja podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i krše on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće on živi i jača.
U našem društvu raste stepen zabrinutosti za razvoj ekonomske i političke situacije u Crnoj Gori nakon promjene vlasti, pandemije corona 19 i sve jače polarizacije vlasti i opozicije na temeljima nacionalne različitosti. Opozicija traži neuralgične tačke kako bi opstruirala vlast i izazvala krizu a vlast sve vidljivije pokazuje nesnalaženja sa izazovima koji predstoje. Nacionalna homogenizacija na istorijskim traumama ugrožava racionalno funkionisanje ljudi.
Suprostavimo se na svakom mjestu proizvodnji straha i mržnje prema onima koji su drugačiji ili drugačije misle. Važno je da se sjetimo tragičnih lekcija iz prošlosti, zločina koji su rađeni u naše ime, da preuzmemo odgovornost za budućnost i svi budemo odgovorni ljudi.
Antifašizam je donio Evropi i ovim prostorima mir. Antifašizam mora biti temeljna vrijednost Crne Gore . Antifašizam je naš izbor.
Akcija čišćenja kamenog djela obale plaže Pržno biće održana u nedelju, 9. maja, kao i čišćenje planinarske staze Przno – Grabovac. Akciju organizuje Opstina Tivat i NVO Naša akcija, a pridruzuju se Sluzba zastite Tivat, Dobrovoljna vatrogasna drustva Tivat, Komunalno preduzece Tivat i Omladinski tim Tivat. Akciji ce se takodje dati doprinos Asocijacija za istrazivanje morskih sisara i Drustvo za obrazovanje i i razvoj INESKA. Aktivnosti ce biti podeljene u dva vremenska perioda.
Naime u 7 sati čišćenje pjesacke staze pocinje sa sluzbama grada Tivata, a u 10 sati stizu volonteri koji se dijele u dvije grupe kako bi se ocistili kameni kraci obale sa jedne i druge strane uvale od nanosa plastike i drugog otpada.
Ova aktivnosti ce imati i humanitarni momenat jer ce volonteri donjeti artikle za facebook grupu Humanitarne licitacije – “Nase malo je nekom presudno” i time doprinjeti da se kroz licitacije skupe sredstva za jos djece.
Ova aktivnost podržana je kroz projekat “Advancing the Resolute and Tangible Environ-mental Implementation of Standards (ARTEMIS)”, sa financijsko podrskom od strane Balkan Trust for Democracy, projekat German Marshall Fund of the United States i the Royal Norwegian Embassy in Belgrade, i projekta “Mladi za cist Jadran” kojeg podrzava BeMed i fondacija Princ Albert II od Monaca.
Promocija prve knjige Ulica slobode spisateljice Tanje Vujović održana je u petak u organizaciji Narodne biblioteke Budve u holu Akademije znanja.
O knjizi su govorile urednica mr Natalija Đaletić i profesorica Aleksandrina Vujačić, a sa autorkom je razgovarala Stanka Stanojević. Ovo je prva promocija Tanjine knjige koja je objavljena u okviru izdavačke kuće Uroboros (Ouroboros) u Podgorici 2020. godine.
Urednica mr Natalija Đaletić govoreći o Ulici slobode istakla je da je dominantni umjetbički postupak u ovom romanu „izmišljanje iz iskustva“ koji je bio i stvaralački princip Ernesta Hemingveja: „Ovim postupkom postavljeno je pitanje o dvojnom statusu umjetničke proze, njenoj ukorijenjenosti u piščevo životno iskustvo kao odlučujućem formativnom uticaju, s jedne, i njenoj utemeljenosti na mimetičkom predstavljanju, s druge strane. Autobiografija jeste temelj iz kojeg nastaje umjetnička proza ali, istovremeno, predstavlja i figuru čitanja za autora koji autobiografske fakte i činjenice oblikuje u novu, romanesknu stvarnost, pretvarajući autobiografiju u autofikciju.“ Đaletić je istakla da je da je naracija duboko i lirska te da „U pokušaju sagledavanja i sebe-ispisivanja u totalitetu sopstva Tanjina arhigrafija se upušta u smjelu, poetičnu, emotivnu i promišljenu restauraciju malih, privatnih svjetova, koji su mikrokosmosi događaja, doživljaja, emocija, refleksija, vibrantnih odjeka nemira, strahova i izdaja, pulsiranja erosa, demonstracije prkosa…“ Nadalje govoreći o Ulici slobode na fonu poststrukturalizma, romanu koji otvara motiv postoperativnog buđenja, mr Natalija Đaletić naglašava ljekovito dejstvo književnosti i zaključuje: „Jezičkim stilom, tonom, atmosferom, misaonom i smisaonom lakoćom Tanja Vujović u svom prvom romanu pokazuje i dokazuje
tvoračku snagu svoga bića koje nama – čitaocima – donosi jedan lijep, zanimljiv i ljekovit roman.“
Profesorica podgoričke gimnazije Aleksandrina Vujačić kao neko ko je bio među prvim čitaocima tokom nastajanja Ulice slobode istakla je da prava ulica Slobode stavila pečat i na njen život te da je, na sebi svojstven način, oblikovala sudbine svih onih koji su osamdesetih šetali podgoričkim korzoom. A u međuvremenu sve je postalo drugačije ističe profesorica Vujačić: „u međuvremenu se sve promenilo sem dve stvari: treći peron na podgoričkoj željezničkoj stanici i dalje je jednako prašnjav, a današnje Sanje, Tanje i baba Marice žive iste nemire koje su u sebi nosile i junakinje Tanjinih priča. Sa jedne strane, to su u svojoj biti univerzalni nemiri svih žena svih vremena i svih meridijana. Sa druge strane, nevidljivi pečat koji na dnu svakog nemira ostavljaju konkretna epoha i konkretna lokacija, čine svaki nemir specifičnim. Da nije te razlike, ne bi bilo ni ove knjige.“ Ističući značaj osamdesetih, profesorica Vujačić je kazala da su one najavile raskid sa starim načinom života, tada čuvajući najbolje vrijednosti kao što su „usmerenost čoveka ka čoveku, potrebu čoveka da se daje bez računice i skoro patološku povezanost sa onom kamenom kućom u selu iz koje je većina nas stigla na studije.“ Nadahnuto kazivanje o knjizi ona je zaključila riječima: „kada smo već stigli do knjige, a da se ipak nismo previše odmakli od mene, dodala bih da njene stranice nisam, niti sam mogla, čitati kao inženjer, već samo i isključivo kao devojka koja je u svoje devojaštvo zakoračila upravo preko korzoa te, takve, tadašnje ulice Slobode, ali i kao žena koja koja je, bez izuzetka, u svakoj priči prepoznala ili sebe ili nekog sebi bliskog.“
Opština Kotor se odazvala pozivu EU info centra za učestvovanje u obilježavanju Dana Evrope.
Tim povodom će, 07,08. i 09. maja ulaz u Stari grad biti obasjan plavom svjetlošću.
Dan Evrope obilježava se 9. maja, u znak sjećanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Roberta Šumana, kojom je 1950. godine najavio projekat pomirenja i ujedinjenja u Evropi, odnosno osnivanje Evropske zajednice za ugalj i čelik koja je kasnije prerasla u Evropsku uniju kakvu danas poznajemo.
Ministar vanjskih poslova RH u Kotoru - foto Boka News
1 od 7
Konzulat RH u Kotoru posjeta ministra Grlić Radman - foto Boka News
Konzulat RH u Kotoru posjeta ministra Grlić Radman foto Boka News
Posjeta Kotorskoj biskupiji - foto Boka News
Posjeta Kotorskoj biskupiji- foto Boka News
Posjeta HGD-u foto Boka News
Posjeta HGD-u
Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je u petak u Tivtu da će država pomagati opstanak Hrvata u Crnoj Gori i Boki kotorskoj, nakon sastanka s predstavnicima Hrvata u sklopu dvodnevnog posjeta Crnoj Gori.
Grlić Radman u Tivtu se susreo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore Zvonimirom Dekovićem i predsjednikom Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijanom Vuksanovićem.
“Država će pomagati opstanak Hrvata u Crnoj Gori i Boki kotorskoj, njihove projekte, razvoj, očuvanja njihovog kulturnog jezičnog identiteta kako bi opstali u svom zavičaju jer su oni ovdje autohtoni“, kazao je Grlić Radman.
„Hrvatska autohtona zajednica bokeljskih Hrvata ovdje čuva hrvatski identitet, povijest, zajedničku prošlost. Danas sam imao razgovore sa svim važnim ljudima crnogorske vlasti, s kojima sam razgovarao o statusu Hrvata u Crnoj Gori. Od njih sam dobio obećanja da će sva njihova prava biti ostvarena i zadovoljena”, rekao je Grlić Radman.
Na pitanje je li se sastao s predstavnicima još jedne, nove stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske reformske stranke, ministar vanjskih i europskih poslova kazao je da s njima nije imao susret.
“S njima se nisam sastao. Svaka stranka koja izrazi želju da se susretnemo rado ću se odazvati”, rekao je, ako se uvjeri da se bore za bolji status Hrvata. “Za nas je središnji partner HNV. Bogatstvo je da postoji što više udruga kojima je u programu briga za hrvatski identitet”.
Posjeta Kotorskoj biskupiji – foto Boka News
Ministar Grlić Radman prethodno se susreo u Kotoru s novim kotorskim biskupom Ivanom Štironjom, posjetio je i sjedište udruge HGD-a, te obišao hrvatski konzulat, palatu u staroj jezgri grada Kotora koja je u potpunosti obnovljena a u vlasništvu je Hrvatske.
Grlić Radman u subotu će u Tivtu prisustvovati nastavku konferencije “Identitet Hrvata Boke kotorske” kojoj je cilj zaštititi bogato kulturno naslijeđe bokeljskih Hrvata kroz njegovo uvrštavanje u nastavu u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić potpisao je danas sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem i investitorom Univerzal Monte d.o.o. Sporazum o raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine-Petijevići, saopšteno je iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
“Ovo je veliki uspjeh ove Vlade, potpisani Sporazum je od nemjerljivog značaja za građane Herceg Novog, ali i za crnogorski turizam, imajući u vidu da su turisti iz Bosne i Hercegovine, prije izbijanja pandemije, ostvarivali preko milion noćenja u Crnoj Gori. Vlada je danas još jednom dokazala da je čvrsto opredijeljena za rješavanje problema koji, godinama unazad, štete crnogorskoj privredi i građanima”, istakao je Spajić.
U saopštenju se dodaje da je Vlada Crne Gore u aprilu prihvatila inicijativu Opštine Herceg Novi za ukidanje naplate putarine na dionici puta Meljine-Petijevići i počela pregovore sa koncesionarom Univerzal Monte d.o.o.
“U rekordnom roku, od nepunih mjesec dana, postignut je dogovor sa koncesionarom i danas je potpisan Sporazum koji omogućava trajno uklanjanje naplatne rampe”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da je ovo veliki dan za sve građane Herceg Novog i cijele Crne Gore.
“Drago nam je što je ova Vlada prepoznala problem i odlučila da ga riješi, jer su sva naša obraćanja prethodnim Vladama ostala bez rezultata. Ovo je bio jedini magistralni put u regionu na kom se naplaćivala putarina”, naglasio je Katić.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su rekli da je Sporazumom o raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT – uzmi, izgradi, koristi i vrati) puta Meljine-Petijevići predviđeno da Ministarstvo finansija i socijalnog staranja investitoru isplati naknadu u iznosu od četiri miliona eura, najkasnije do 31.01.2022. godine, dok će naplata putarine biti ukinuta već tokom iduće sedmice.
“Isti Sporazum obavezuje investitora da o svom trošku završi započetu sanaciju dijela puta, najkasnije do avgusta ove godine. Takođe, predviđeno je i angažovanje revizorske kuće koja će potvrditi stanje kreditnih obaveza investitora, a koje iznosi 4.602.150 eura. Prethodne Vlade, uprkos brojnim inicijativama Opštine Herceg Novi, ali i građana, godinama unazad nisu pokušavale da riješe ovo pitanje. Ova Vlada je, današnjim potpisivanjem Sporazuma, stala na stranu građana i riješila još jedan od mnogobrojnih zatečenih problema, koji su naslijeđeni od prethode vlasti”, zaključuje se u saopštenju.
Podsjetićemo i da Novljani i Trebinjici, kao i stotine hiljada drugih putnika, već dvanaest godina plaćaju putarinu na putu Meljine-Petijevići. Potpisivanjem ovog Sporazuma stavljena je tačka na višegodišnje pitanje koje je opterećivalo naš grad.
