Deponija smeća iznad Risna - foto čitaoci Boka News-a
1 od 10
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Deponija smeća iznad Risna
Kako javljaju naši čitaoci u zaleđu Risna ima oko 15-ak deponija smeća na kojima nesavjesni građani odlažu razni otpad. Najveća deponija je u blizini izvora vode Smokovac na starom putu prema Nikšiću, na lokaciji kako je mještani zovu Momov spomenik sa koje se širi predivan pogled na dio Boke – Risanski zaliv.
-Drveće je počelo da se ruši od težine smeća, dva ogromna bora su potpuno iz korijena pod težinom počela da se odvaljuju i klize niz padinu. Deponija je ogromna i to je najveća trenutno u Risnu, pišu naši čitaoci.
Oni apeluju na nadležne inspekcijske organe Opštine Kotor da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti kako bi spriječili dalju ekološku katastrofu.
Fotografije i video zapis koji smo dobili sami pričaju o nama…
Predsjednik je izrazio zadovoljstvo prilikom da ugosti predstavnike katoličke crkve u Crnoj Gori i sa njima razgovara o pitanjima buduće saradnje države Crne Gore i katoličke crkve.
On je ocijenio da je ta saradnja uzorna sa opredijeljenošću za njeno dalje unapređenje na temeljima prepoznatog multietničkog, multikonfesionalnog i multikulturalnog karaktera crnogorskog društva.
Predsjedniik je podsjetio da se na prostorima Crne Gore vjekovima prožimaju neke od najvećih svjetskih religija pravoslavlje, katoličanstvo, islam i judaizam, čijim je koegzistiranjem i iskrenim međusobnim poštovanjem različitosti izgrađen ambijent tolerantnosti koji su predano gradili crnogorska država i njeni građani.
Poseban doprinos dala je katolička vjerska zajednica brigom za dobro čovjeka i dobro Crne Gore kao istinski građanske države, poručio je Predsjednik. On je pozdravio misiju Svete Stolice u rješavanju globalnih političkih, ekonomskih, socijalnih, ekoloških i drugih pitanja , uz zadovoljstvo kvalitetom odnosa Crne Gore i Vatikana, visoko cijeneći zalaganje pape Franja za mir, pravdu, jednakost među ljudima, humanitarnu pomoć i vladavinu prava. Na toj liniji ponovio je želju da njegova Svetost uskoro ostvari planiranu posjetu Crnoj Gori, kada se za to stvore neophodne pretpostavke.
Đukanović prijem
Podsjetio je da je Crna Gora prva balkanska, a druga većinski pravoslavna država koja je zaključila Temeljni ugovor sa Svetom Stolicom, izrazivši spremnost za pružanje neophodne podrške otvaranju rezidencijalnog predstavništva, Nuncijature Svete Stolice u Crnoj Gori, kao još jedne potvrde bliskih i prijateljskih veza dvije države. Prepoznajući djelovanje kaoličke zajednice u Crnoj Gori na unapređenju i intenziviranju ekumenskog dijaloga, Predsjednik je podsjetio na inicijativu za otvaranje Međunarodnog omladinskog ekumenskog centra u Prčnju, koje bi nosilo ime don Branka Sbutege. U susret sjutrašnjem ustoličenju kotorskog biskupa Predsjednik je monsinjoru Ivanu Štironji uputio najsrdačnije čestitke uz želje za uspješan rad u obostranom interesu, i iskoristio priliku da zahvali doskorašnjem biskupu monsinjoru Iliji Janjiću na dugogodišnjoj uspješnoj saradnji.
Nadbiskup Đonlješaj i novoimenovani biskup Štironja, zahvalili su Predsjedniku na izdvojenom vremenu za prijem, lijepe riječi i upućene čestitke povodom sjutrašnjeg ustoličenja. Ukazavši na viševjekovno trajanje ove vjerske zajednice u Crnoj Gori istakli su da je katoličkoj crkvi izuzetno stalo ne samo za vjernike, već i za dobro države Crne Gore i njene stabilnosti, onako kako Crna Gora zaslužuje. Iskazali su punu podršku inicijativi da se u realnim rokovima ostvari istorijska posjeta Svetog oca Crnoj Gori i mogućem otvaranju Nuncijature u Podgorici.
Đukanović prijem
Zajednički je ocijenjeno da se pitanja vezana za slobodu vjeroispovjesti i pravni položaj vjerskih zajednica moraju razmatrati u dijalogu države sa svim vjerskim zajednicama, vrlo pažljivo i strpljivo na način da se dođe do najoptimalnijih rješenja, bez ishitrenih poteza, na inkluzivan način.
Na liniji produbljivanja postojeće saradnje nadbiskup Đonlješaj i biskup Štironja pozvali su Predsjednika da posjeti sjedišta katoličke crkve u Baru i Kotoru, što je zadovoljstvom prihvaćeno. Sjutrašnjem činu ustoličenja novog kotorskog biskupa Ivana Štironje u ime Predsjednika Crne Gore prisustvovaće savjetnik Srđan Spaić.
“Pozdravljamo privođenje nekadašnjeg ministra ekonomije Branka Vujovica, čovjeka koji je mnogim lošim i neuspješnim privatizacijama debelo oštetio budžet Herceg Novog i Crne Gore. Očekujemo da se istraga aktivnosti koje je preduzimao Vujović sprovede do kraja, ne samo u slučaju garancija za KAP, već i u svim drugim slučajevima privatizacija, poput direktnim učestvovanjem kao predsjednik komisije u spornim tenderima za privatizaciju HTP Boka i Instituta Igalo”, saopštili su danas iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški povodom današnjeg privođenja Vujovića po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u akciji pod nazivom Garancije KAP.
Kako su istakli iz te koalicije, Vujović je dokazani DPS igrač koji je svojim djelovanjem uništio ekonomiju Crne Gore i devastirao privredu Herceg Novog. ,,Radi se o čovjeku koji je, podsjećamo, odgovoran za pokušaje uništavanja Instituta dr Simo Milošević u Igalu. Počev od Jugopetrola i nikšićke Željezare, od cetinjskog Oboda, pa sve do tendera za valorizaciju Buljarice, nije bilo posla u koji Vujović nije bio uključen, a svaki su pratile kontroverze i sumnje na korupciju. Željezaru je tri puta prodavao i izdavao pod zakup, svaki put bezuspješno. Kao ministar ekonomije, poslovnom tajnom je proglasio mnoge ugovore o privatizaciji, od KAP-a, Željezare, Telekoma do Jugopetrola, a kao višegodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, rasprodavao je državnu imovinu”, navode.
Iz koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški podsjećaju i da je američka Komisija za hartije od vrijednosti utvrdila da je tokom privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. bilo korupcije vrijedne 7,35 miliona eura, preko fiktivnih ugovora za konsultantske usluge. ,,Tada je predsjednik Tenderske komisije bio upravo Vujović. I analize Istraživačkog centra MANS-a upozoravale su da je porodica Branka Vujovića za svega nekoliko godina višestruko uvećala svoju imovinu kupovinom novih stanova, garaža i automobile, dok prihodi koje je Vujović tada prijavljivao u svom zvaničnom imovinskom kartonu nisu bili dovoljni za sticanje sporne imovine”.
Zbog svega navedenog je, kako napominju, vrijeme da se slučaj Branka Vujovića, kao jednog od najodgovornijih bivših funkcionera Vlade Crne Gore za uništavanje crnogorske privrede, preispita temeljno. ,,Razotkrivanje svih sumnjivih radnji Vujovića, a potom njegovo procesuiranje jedino su što bi moglo da, barem na neki način, ublaži patnje građana koje je ostavio bez posla i osiromašio, kao i da nadoknadi štetu koju je načinio Crnoj Gori”, zaključuju iz Crno na bijelo – Može Bokeški.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje i druge laboratorije koje se bave dijagnostifikovanjem koronavirusa u toku prethodnog dana analizirale 982 su uzorka, od kojih je pozitivno 119.
Novooboljeli su iz sljedećih opština: Podgorica 32, Nikšić 24, Pljevlja 13, Ulcinj 10, Herceg Novi 7, Berane 7, Cetinje 5, Bar 5, Danilovgrad 4, Tuzi 4, Bijelo Polje 2, Tivat 2, Rožaje 2, Andrijevica 1, Petnjica 1.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezana sa Kovidom -19, kod pacijenata iz Podgorica (4) , Bijelo Polje (2), Nikšič (1) i Ulcinj (1) od kojih je najmlađi imao 52, a najstariji 81 godinu starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1473.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 147 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2554.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96.779
U biračkom spisku za opštinu Herceg Novi, upisana su 1.973 birača koji imaju biračko pravo i u Srbiji, utvrdila je Državna izborna komisija (DIK).
Iz DIK-a su kazali da su to utvrdili upoređivanjem podataka iz biračkog spiska za opštinu Herceg Novi sa jedinstvenim biračkim spiskom Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije, dostupnom na njihovom javnom portalu.
„U skladu sa nadležnostima DIK-a, kompletna dokumentacija biće proslijeđena Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) radi pokretanja postupka provjere biračkog prava birača koji mogu ostvariti biračko parvo u Crnoj Gori i u Srbiji“, navodi se u saopštenju.
Iz DIK-a su obavijestili nadležne organe o velikom procentu birača sa dvojnim državljanstvom, sve u cilju preduzimanja nadležnosti propisanih Zakonom o upravnom postupku i Krivičnim zakonikom Crne Gore.
„Imajući u vidu navedeno, DIK će u kontinuitetu vršiti uvid u birački spisak Crne Gore, pratiti sve izvršene promjene i ukazivati MUP-u na utvrđene nepravilnosti u vođenju biračkog spiska, sve u cilju zakonitog sprovođenja izbornog procesa“, kaže se u saopštenju.
Iz DIK-a su naveli da se dosljednom primjenom ovlašćenja i obaveza propisanih zakonom na najbolji mogući način doprinosi vladavini prava i unaprjeđenju povjerenja u izborni proces.
Lokalni izbori u Herceg Novom biće održani 9. maja.
Domu zdravlja u Herceg Novom bilježi se porast interesovanja za testiranje na koronavirus, a od prošle subote bilježi se duplo veći broj novooboljelih nego u prethodnom periodu – saopštio je vršilac dužnosti direktora te zdravstvene ustanova Goran Komar.
Dio političkih subjekata koji učestvuju u izbornom procesu, prema njegovim riječima, ne poštuju minimum zakonske obaveze propisane za zaštitu od opasne zarazne bolesti.
– Određeni ugostiteljski objekti su trenutno mjesta masovnog i nekontrolisanog okupljanja. Kao temeljna zdravstvena ustanova koja nosi ubjedljivo najveći dio tereta na suzbijanju kovid epidemije izražavamo bojazan od mogućeg novog rasta oboljevanja – upozorio je Komar.
Apeluju na striktno sprovođenje mjera zaštite.
– Prevashodno mislimo na nošenje zaštitnih maski. Tražimo pojačavanje mjera inspekcijsko-policijskog nadzora – zaključio je Komar.
UGOR JE BIO DUGAČAK 184 CM I NAKON ISPUŠTANJA KRVI TEŽAK 37,6 KG
Nikola Roščić iz Strožanca mnogim je dalmatinskim ribolovcima poznat kao vrsni lignjolovac i dvostruki pobjednik Prvenstva svita u lovu liganja, najprestižnijeg natjecanja u lignjolovu na našoj obali.
Članovi njegovog DSR Strožanac te žitelji Strožanca i obližnjeg Stobreča, gdje drži svoj gliser, znaju ga i kao vrlo vještog panulaša. No, Nikola Roščić je ribu svog života ulovio – kančanicom!
Trofej je bio ugor dugačak 184 cm i nakon ispuštanja krvi težak 37,6 kg, a očišćen od utrobe 30,2 kg! Ulov vrijedan poštovanja, s obzirom na to da je prema dostupnoj literaturi dosad najteži ugor ulovljen u Jadranu imao 230 cm i 48 kilograma, a da mu je prosječna lovna težina 750 grama!
– U nedjelju, 25. travnja poslije ručka s nećakom Ivanom Vukom lovio sam ispred Maslinice na Šolti. Dubina je bila 75 metara, a mamac zaleđena srdela postavljena na dvije udice oblika Octopus širine luka 15 mm. Nosio ih je trometarski predvez od fluorokarbona promjera 0,70 mm, dok je osnovna struna bila višenitka nosivosti 20 libri, koliko je jak i 240 dugi light jigging štap D.A.M. Steel Power., s rolom Okuma Cedros 6000 – govori Nikola dok pozira jedva držeći lovinu.
– Dobro me je namučio, trebalo mi je 15 minuta da ga izvučem! Nakon što je žestoko potegao relativno sam ga lako pumpanjem podigao do površine, ali je podivljao kad smo u njega zabili trkmar. Jednim trzajem ga je slomio i nezaustavljivo se spustio na dno. Onda je uslijedilo sporo, malo po malo podizanje uz povremene bjegove. Iako sam ga i prije izvlačenja u gliser otkrvio, nije se posve smirio ni kad sam ga nakon sat vremena donio doma.
Šef britanske strane obavještajne agencije MI6 Richard Moore saopćio je da je Velika Britanija započela “zeleno špijuniranje” najvećih industrijskih zemalja na svijetu kako bi pratila da li će se pridržavati svojih obećanja o klimatskoj krizi, prenosi Anadolu Agency (AA).
Moore je za Times Radio kazao da je klimatska kriza najvažnija međunarodna tačka dnevnog reda u Velike Britanije i cijele planete.
“Naš posao je provjeravamo i osiguravamo da svi rade ono što su obećali. Kao što su ljudi uvijek govorili da treba vjerovati drugima, ali i provjeravati ih. U borbu protiv klimatskih promjena se svi moraju pošteno uključiti“, poručio je Moore.
Velika Britanija će ove godine biti domaćin konferencije o klimatskim promjenama COP26.
Moorovi komentari dolaze nakon što je američki predsjednik Joe Biden bio domaćin virtualnog samita na kojem je okupio svjetske lidere koji su govorili o nužnosti borbe protiv klimatskih promjena.
Britanski premijer Boris Johnson bio je jedan od govornika na tom samitu i iznio je najambiciozniji plan koji predviđa da Velika Britanija do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova za 68 posto, a do 2035. godine i za 78 posto i vrati tu pojavu na nivo iz 1990. godine.
Doktor Ilija Moric, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, koji je i uradio prvu doktorsku disertaciju o marketingu u ruralnom turizmu, konstauje da potencijali agroturizma nisu iskorišteni u dovoljnom kapacitetu, te da se sve svodi na individualni napor čovjeka. On naglašava da bi Luštica mogla biti hranilica Crne Gore ako bi bilo adekvatne i sistemske podrške.
– I dalje nema planskog pristupa razvoju. Bila je donesena određena strategija razvoja ruralnog turizma na nacionalnom nivou, što je prekinula korona kriza. Maksima je da se razmišlja globalno, a djeluje lokalno. Takođe, imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici, zaleđu Herceg Novog. Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta – smatra Moric.
On ocjenjuje da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici.
– Na Luštici postoji većinska podrška ovakom konceptu. Na Luštici postoje familije koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal ne treba prepustiti ljudima sa strane. Osnovna maksima je da nam niko drugi neće riješiti egzistenciju i naše probleme. Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka ili nekih drugih privrednih kultura, kako bismo obezbijedili bolji život. Ipak, na Luštici je ukupna situacija bolja nego što je bila prije deceniju – kaže dr Ilija Moric.
Dr Ilija Moric – foto Total Montenegro
Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka, pa ga raduje što broj maslinjaka raste.
– Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost. Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara i preko pola miliona stabala maslina. U prošlosti, na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj, ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine. Prisutan je i trend nove sadnje i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni – ocjenjuje dr Ilija Moric.
Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum, odnosno, kako ističe, moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis i industriju.
Kružna staza od Tića prema Klincima do vidikovca
Imanje porodice Moric nalazi se u selu Tići sa hercegnovske strane poluostrva. Prije petnaestak godina pokrenuli su porodični biznis. Obnovili su maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali, nabavili mlin za preradu i drugu opremu.
– Zbog propale turističke sezone, usljed pandemije korona virusa, izgubili smo i mi dosta. Za očekivati je blagi oporavak turizma u drugom dijelu ove godine, iako to još niko ne zna, kao i da li će vakcinacija doprinijeti tome.
Proteklih godina smo se oslonili na agroturizam. Paralelno smo radili na proizvodnji maslinovog ulja i drugih proizvoda. Od pojave korone nismo čekali. Završili smo projekat pješačke staze, čiju smo finansijsku podršku dobili na osnovu konkursa Nacionalne turističke organizacije. Promovisaćemo i kružnu stazu koja se proteže od Tića prema Klincima do vidikovca, preko Obosnika i spušta se nazad u selo Tiće. Nismo sjedjeli, iskoristili smo pauzu i već smo završili ovaj infrastrukturni projekat, čime ćemo sačekati oporavak turizma– naglasio je Moric.
Osjećaju se povoljni vjetrovi u našoj Boki. Nadamo se uspješnoj turističkoj sezoni, ali prije toga, sa slobodnim glasom građana Herceg Novog promijenićemo stvari na bolje. Ovo je samo uvod u mnoge dobre stvari koje čekaju Herceg Novi i Crnu Goru u narednom periodu, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović prilikom jučerašnje posjete Herceg Novom.
On je, zajedno sa potpredsjednicima URE Milošem Konatarom i Filipom Adžićem, u okviru predizbornih aktivnosti, prošetao Škverom, razgovarao sa građanima i upoznao se sa najakutnijim problemima u toj opštini.
“Ovih dana smo razgovarali sa velikim brojem građana Herceg Novog. Oni su pokazali kako se na jedan dostojanstven vodi politička kampanja, kako se poštuju sugrađani, pa i oni koji na drugačiji način politički razmišljaju. Pokazali su i odgovoran pristup prema predstojećoj turističkoj sezoni i uticali na to da ne bude tenzija i da se građani lijepo osjećaju“, kazao je potpredsjednik URE i savjetnik za bezbjednosna pitanja u Kabinetu potpredsjednika Vlade Abazovića Filip Adžić.
Potpredsjednik URE Miloš Konatar kazao je da mu je drago što je sa građanima Herceg Novog porazgovarao o životnim temama i kako da svakodnevicu u tom gradu učine boljom.
“Nema zastava, nema auto-kolona, ne priča se o nacionalizmu, o prošlosti. Priča se o budućnosti. Svi smo veliki optimisti i ponosan sam što govorim u ime ljudi koji čine listu Crno na bijelo – Može Bokeški, ispred ljudi koji nikada nisu bili vlast u Herceg Novom i koji, po prvi put, žele da daju svoj doprinos Herceg Novom, a ne da od njega uzmu. Ponosan sam, jer se radi o poštenim ljudima koji žele da daju sebe za bolje sjutra Herceg Novog, kao i Crne Gore“, naveo je Konatar.
Adžić je još istakao da ga raduje što je lista Crno na bijelo – Može Bokeški okupila veliki broj ljudi najrazličitijih profilacija.
“To je bogatstvo koje Crna Gora posjeduje i koje se mora na svakom mjestu isticati. Ta različitost je dodatna vrijednost koja oplemenjuje Herceg Novi i prilika da se pokaže da taj grad zaslužuje jednu bolju priču, efikasniju lokalnu samoupravu i ljude koji će istinski raditi na prosperitetu i razvoju. Na dan izbora, 9. maja, kada se obilježava i Dan Evrope i pobjede nad fašizmom, Novi mora pobijediti“, navodi.
Simbolički, Herceg Novi je grad u Crnoj Gori koji je najbliži Evropi i Evropskoj uniji (EU), napominje Konatar.
“Vrijeme je da prošlost ostavimo za nama, jer je ne možemo promijeniti. Ali možemo mijenjati sadašnjost zbog bolje budućnosti. I kao što je Evropa poslije Drugog svjetskog rata odlučila da podvuče crtu i stavi tačku na sve sukobe koji su je opterećivali u prošlosti, to je i zadatak građana Crne Gore. Sve fašizme, sve šovinizme moramo ostaviti tamo gdje pripadaju – u prošlosti“, kazaoje on.
Abazović je pozvao građane da platformi Crno na bijelo – Može Bokeški daju šansu 9. maja.
“Nadam se da će dani kada smo svi nasmijani i gdje ima puno omladine, sunca i mirnog mora predstavljati Herceg Novi i ubuduće. I zato, broj šest, crno na bijelo, može Bokeški“, zaključio je Abazović.
