Hercegnovska galerija „Josip Bepo Benković“, u saradnji sa predstavnicima Etnografskog muzeja iz Beograda, priređuje večeras, utorak 29.jun izložbu „Seljak u karikaturi Ježa 1935-1990″ koja će biti otvorena do 20. jula.U periodu od 1935. do 1990. godine objavljeno je 2.650 brojeva „Ošišanog ježa“ sa 1.075 karikatura seljaka – jednog od glavnih likova časopisa.
Izložba, čiji je autor postavke dr Tatjana Mikulić, je ujedno i omaž Ošišanom ježu koji je od prvog broja objavljenog 1935. godine bio i ostao najznačajniji satirični list na prostorima bivše Jugoslavije, saopštavaju organizatori..
Festival bespravne gradnje i devastacije prirode (FBGDP) naziv je jedinstvene priredbe koja će se održati u nedjelju 4. jula na Vruji, uvali između Piska i Brela – (Hrvatska) o kojoj se u posljednje vrijeme i previše piše.
Organizator festivala je Republika Hrvatska, a generalni pokrovitelji su Ministarstvo pravosuđa, Državni inspektorat te brojne ostale institucije koje, kako stoji u najavi podijeljenoj medijima, nesebično daruju vrijeme bespravnom graditelju ne rušeći mu ilegalne objekte s popisa za rušenje te naknadno legalizirajući njegove građevine i držeći predmete vezane za Vruju desetljećima u prašnjavim ladicama.
Upravo zahvaljujući uspješnoj suradnji države i lokalnog poduzetnika, tvrde u timu koji stoji iza festivala, Vruja danas nije samo šuma ili netaknuta plaža, već na njoj imamo tunel, cestu od par kilometara, bazen i luksuzno apartmansko naselje u kojem su, koliko je zasad poznato, odsjedala najmanje tri hrvatska predsjednika.
Tom Dubravec/ CropixVrulja,
TRI PERFORMANSA
– Prošlo je već 20 godina otkako je lokalni moćnik izgradio prvi ilegalni objekt u uvali, tako da je ovojubilarno, 20. izdanje festivala. Zbog toga smo mi, mještani okolnih naselja i ljubitelji kvalitetne bespravne gradnje, odlučili organizirati proslavu, upaliti miješalicu i malo se počastiti – tvrde organizatori, dodajući kako nikoga ne treba čuditi što će događanje formalno biti prijavljeno kao prosvjed.
Središnji događaj festivala bit će okrugli stol na temu betonizacije i devastacije, na kojemu će sudjelovati renomirani dalmatinski arhitekti i urbanisti i razglabati o važnosti nasipavanja mora zemljom od iskopa koju je načelnikov rođak morao hitno negdje iskrcati.
Također, održat će se i radionica “Osnove joge na bespravno sagrađenim objektima”, na kojoj će se polaznici moći upoznati s položajima tijela kao što su “ležanje pred bagerom”, a pažnju će nesumnjivo privući i radionica “Šalovanje i betoniranje pod morem”.
Posjetitelje očekuju i “najmanje tri” performansa istaknutih hrvatskih umjetnika, a na raspolaganju će im biti i tečaj grljenja bagera i pikamera te fotonatječaj na temu “Moja najdraža bespravna građevina”, koji obuhvaća najbolje fotografije devastacije prirode iz cijele Hrvatske koje će biti izložene na bespravno izgrađenom zidu na državnoj zemlji.
PRILOZI ZA MILANOVIĆA
Događanje, kako je i red, ima i humanitaran karakter pa će se tako prikupljati prilozi za sljedeću kampanju predsjednika Zorana Milanovića. Namjera organizatora, s obzirom da je jedan od predsjednikovih financijera upravo devastator uvale Vruja, jest maksimalno rasteretiti budžet ilegalnih graditelja i tako doprinijeti njihovu ostanku u Hrvatskoj.
Na festivalu će nastupiti i gosti iznenađenja, a posjetitelji će na ulazu dobiti i transparente na kojima će, među ostalim, pisati “ne lomite mi bagere”, “prirodno je nastrano”, “ptice seru po Hrvatskoj”, “od asfalta oteto, zauvijek prokleto”, “cipli govnari”, “bolje rob nego bor”, te “čovik je od svoji para uredijo put da se more auton doć na vruju a vi ga napadate komunjare ustaške”.
Festival su videopozivnicama već podržale brojne slavne osobe, pa tako i performer Siniša Labrović koji, uz želju da ljubitelje prirode pojedu lavovi, poručuje: “Dođite, uništite, ima se još šta uništit, nije da nema.”
Prosvjedni festival bespravne gradnje i devastacije prirode trajat će jedan dan, ulaz će biti besplatan, a parking omogućen na odmorištu uz Jadransku magistralu. Središnji dio programa održat će se u samoj uvali, na betoniranom platou pored ilegalnih građevina, nedaleko od plaže, a trajat će od 18 do 21 sat.
SAMOVOLJE NA SVE STRANE
– Grupa nezadovoljnih građana, sasvim neformalna, odlučila se organizovati ovaj festival jer nam je dopizdilo. Dopizdila nam je samovolja kojom pojedinci upravljaju Hrvatskom radeći od nje što ih je volja. Jer, nije Vruja jedina, ovakvih priča diljem zemlje ima koliko hoćete – kaže nam jedan od “nezadovoljnih građana”.
„Sjećanja Mihaila R.Ognjenovića kapetana duge plovidbe “ je naziv nove, pete knjige kapetana Mihaila Ognjenovića.
„Krenuo sam iz Risna u svijet sa petnaest godina kako bih bolje upoznao još ljepši Risan, ali to se nije desilo… Risan je jedan na svijetu i na kraju svog življenja vratio sam se u Risan.“, rekao nam je osamdesetsedmogodišnji kapetan i pisac.
Sadržaju ispisanom na 229 stranica autor je inspiraciju našao u rodnom gradu i vijađima na kojim su ga brod i život otisnuli.
„Risan je najstariji grad iz IV vijeka prije nove ere. Gradina će nam otkriti, a vjerovatno dokazati povezanost Risna sa Lipcima, stijenom gdje se nalaze praistorijski crteži iz VIII vijeka prije nove ere. Tražio sam da nađem nešto bolje i ljepše od Risna i na moju radost nijesam našao. Opisan je vremenski period od 1941 godine pa do danas. Moj život, svaki događaj kojem sam dao važnosti, svaki brod sa putovanjima na kojima se nešto događalo, putovanje koje nikada nije završeno ( brodolom 1950 godine ), dešavanja i događaje poslije plovidbe. Pojedine interesantne priče koje prvi put objavljujem i mnogo starih i novih slika. “
Svoju ljubav prema Boki, Risnu, kulturnom nasleđu, brodovima i ljudima Ognjanović je utkao među stranicama nove knjige za koju kaže da je riznica podataka za istoriografiju. Kao i prve četiri, i petu knjigu napisao je držeći se principa da je komentar stvar izbora, ali da su činjenice svete.
Svoja sjećanja, Mihail Ognjenović, kako kaže, otrgnuo je od zaborava i daje ih u amanet mladima da uče, da znaju i cijene bogato duhovno, kulturno i materijalno zaleđe.
Početkom glavne turističke sezone, kontrolori Morskog dobra i Turističke inspekcije obilaziće crnogorske plaže kako bi utvrdili da li se poštuju pravila uređenja plaža. Uprkos tome što zakupci plaža moraju od plažnog mobilijara osloboditi 50 odsto kupališta i taj prostor jasno i vidljivo označiti, mali broj njih to poštuje. Plaže tako postaju nedostupne građanima koji su primorani ili da plate plažni mobilijar ili da napuste kupalište jer im je onemogućen pristup i korišćenje obale mimo zakupa.
Kako su kazali iz Uprave za inspekcijske poslove tokom pojačanih radnih aktivnosti u ljetnjoj turističkoj sezoni u primorskim opštinama na terenu će biti angažovano 13 turističkih inspektora.
Pravilnik
– Shodno Pravilniku o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, zakupci kupališta su dužni da polovinu plaže oslobode od plažnog mobilijara, shodno skici koju izdaje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom – kazali su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Kako objašnjavaju na drugoj polovini plaže postavlja se jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje osam metara kvadratnih ili jedan baldahin na isto tolikoj površini.
– Na hotelskim kupalištima postavlja se jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje 10 metara kvadratnh, jedan baldahin na istoj toj površini, a jedan suncobran i dvije ležaljke na najmanje 15 metara kvadratnih u hotelima sa pet zvjezdica.
Ukoliko se sve ove odredbe ne poštuju, ističu da su novčane kazne za pravno lice 1.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu 200 eura i za preduzetnika 200 eura.
Kontrolori Morskog dobra na terenu evidentiraju da li su zakupci ispunili propisane uslove za organizaciju kupališta, a predmet kontrole je i ispunjenost svih obaveza koje su sadržane u Ugovoru o zakupu morskog dobra.
Kako su kazali iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom uz ugovor korisnici dobijaju uslove za uređenje kupališta gdje je nabrojano kako kupalište treba da izgleda, kao i skicu kupališta.
– Shodno sigurnosno zdravstvenim protokolima na plažama je potrebno napraviti razmak između plažnog mobilijara dva metra udaljenosti. Takođe, zakupac je dužan da postavi dezinfekciona sredstva, kao i redovno održavanje higijene – objasnili su iz Morskog dobra.
Shodno pravilniku o uređenim i izgrađenim kupalištima, napominju da je predviđeno da se na kupalištima mogu postavljati suncobrani bijele boje, bež ili u pastelnim bojama sa reklamom na rubu ili unutrašnjosti suncobran.
Plaža – H. Novi – foto M. Dobrilović
– Službenici službe kontrole vrše redovne kontrole stanja zone morskog dobra, o čemu se sačinjavaju službene zabilješke koje se šalju na dalju proceduru (prijava nadležnim inspekcijama, opomena i sl). Nakon konstatacije o nepravilnostima na kupalištima od strane službe kontrole, podnosi se inicijativa za kontrolu nadležnoj turističkoj inspekciji koja sprovodi dalje mjere i radnje. Pored navedenog korisniku se izriče opomena zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, kao i opomena pred raskid ugovora – ističu iz Morskog dobra.
Radi sprečavanja prenatrpanosti plažnim mobilijarom na kupalištima treba da se ostavi slobodan pristup do mora, u širini od najmanje jedan metar, a na svakih 20 metara slobodna zona uz more u širini od najmanje tri metra, dok je na kupalištima površine do 500 metara kvadratnih najmanje jedan metar.
– Potrebno je osloboditi od plažnog mobilijara polovinu plaže po dužini, dijeljeno simetralom upravno na obalnu liniju i da taj prostor označi, a na kupalištu treba da se nalazi i jedna kula za spasioce na svakih 100 metara dužine obale, sa istaknutim natpisom ,,spasilac“, na crnogorskom i engleskom jeziku. Potrebno je da postoji i jedan spasilački punkt na svakih 50 metara, između dvije kule za spasioce, u neposrednoj blizini vode; signalizacione zastavice (u tri boje) i informativna tabla sa objašnjenjem značenja na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan čamac za spašavanje na svakih 200 metara dužine obale – objasnili su iz Morskog dobra.
Dodali su i da kula za spasioca i spasilački punkt treba da imaju: dvogled, bovu za spašavanje, signalizacione zastave, mobilni telefon i opremu za prvu pomoć.
– Obilježavanje kupališta vrši se sa vodene strane, postavljanjem plutajućih međusobno povezanih bijelih i crvenih bova, na udaljenosti od 100 metara od obale. Kupališta na kojima se nalaze ribarske poste, kao i kupališta za kite/wind surfing se ne ograđuju sa morske strane. Unutar ograđenog dijela kupališta ne mogu se postavljati bove za privez plovila, niti se plovila mogu kretati – upozorili su iz Morskog dobra.
Budva, Podizanje Plave zastavice na plaži “Posejdon” na Jazu
Informativne table
Radi pružanja svih neophodnih informacija i obavještenja kupačima, na kupalištima se postavljaju informativne table, i to: tabla sa informacijama o kupalištu koja sadrži: naziv i vrstu kupališta, ime korisnika/zakupca, dužinu zahvata, plan organizacije kupališta sa skicom, radno vrijeme kupališta, tačan/dozvoljen broj plažnog mobilijara po vrstama, cjenovnik plažnog mobilijara (sa naznakom vremena do kada se plažni mobilijar naplaćuje), zonu uz more za slobodan prolaz kupača, kao i usluge koje se pružaju na plaži, brojeve telefona i nazive nadležnih inspekcijskih službi i link sa informacijama o kvalitetu morske vode, na crnogorskom i engleskom jeziku; tabla sa informacijama o plažnom redu koja sadrži pravila ponašanja na kupalištu i način i uslove korišćenja opreme na kupalištu na crnogorskom i engleskom jeziku; tabla sa informacijama o bezbjednosti kupača koja sadrži informacije o radnom vremenu spasioca, objašnjenjem značenja boja zastavica i drugim informacijama koje su bitne za bezbjednost kupača, na crnogorskom i engleskom jeziku.
Uređaji i oprema na plaži
Kako su ukazali iz Morskog dobra osnovni uređaji i oprema na kupalištu su sanitarni čvor koji se postavlja na svakih 1.000 metara kvadratnih površine kupališta ili sanitarni čvor u objektu korisnika kupališta kad se objekat nalazi na udaljenosti do 50 metara od kupališta.
Waikiki Tivat – foto waikikibeach
– Obavezne su i mobilne korpe za otpatke – postavljaju se na svakih 10 metara i korpe za selektivno odlaganje otpada ukoliko za to postoji mogućnost, izrađene od adekvatnog materijala pogodnog za održavanje; tuševi – postavljaju se dva tuša na svakih 50m kupališta; kabine za presvlačenje – postavljaju se dvije kabine na svakih 50m, izrađene od montažno/demontažnih materijala pogodnih za održavanje i bez reklamnih natpisa; plažni mobilijar; bove za obilježavanje kupališta sa morske strane; kula za spasioca, spasilački punkt i spasilačka oprema i protivpožarni aparat – istakli su iz Morskog dobra.
Pod uslovima bezbjednosti, kako su istakli iz Morskog dobra, na kupalištu se podrazumijeva organizacija spasilačke službe i ostale spasilačke opreme, kao i obilježavanje kupališta sa morske strane.
– Spasilačka služba podrazumijeva najmanje jednog spasioca koji ispunjava uslove utvrđene zakonom kojim se uređuje Crveni krst, na svakih 50 metara dužine obale u julu i avgustu, odnosno na svakih 100 metara dužine obale u ostalim mjesecima. Spasioci posjeduju licencu Crvenog krst za obuku spasilaca na moru. Tokom radnog vremena spasilac je dužan da boravi na kuli ili obavlja kontrolne šetnje obalom i da uvijek nosi prepoznatljivu uniformu kako bi ga kupači lako uočili – kazali su iz Morskog dobra.
Predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli (EPA)
Čelnici parlamenata Evropske unije i Zapadnog Balkana u ponedjeljak su u deklaraciji istakli ključnu ulogu parlamenata u procesu proširivanja i predočili da su reforme vladavine prava i temeljnih sloboda ključ za otvaranje vrata EU-a zapadnobalkanskoj regiji.
Predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli te čelnici parlamenata Portugala, Slovenije i šest partnera EU-a sa Zapadnog Balkana poslije susreta na vrhu u Briselu su “pozvali Vijeće ministara EU-a da ispuni data obećanja i hitno preduzme akciju za ubrzavanje procesa proširivanja”, prenosi Beta.
Ponovili su da je proširivanje “geostrategijsko ulaganje u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu”.
Na sastanku su učestvovali predsjednici parlamenata, Albanije, Bosne i Hercgovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a u deklaraciji je naglašena “važnost uspješne tržišne privrede i regionalnog tržišta kao “ugaonog kamena” za društveno-ekonomsku čvrstinu i evropsku integraciju cijelog Zapadnog Balkana”.
Učesnici parlamentarnog samita su “izrazili riješenost da olakšaju provođenje Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan”, stavljena je do znanja i bitnost očuvanja prirodne sredine.
Istakli su bitnu ulogu parlamenata u dijalogu, razumijevanju i pomirenju u regiji, “čime se direktno doprinosi miru, stabilnosti, boljitku i snažnijoj demokratiji” na zapadnobalkanskom području.
U zajedničkom dokumentu je predočeno da “napredak na evropskom putu vodi kroz međupartijski dijalog, jednoglasnost oko ključnih reformi vladavine prava, temeljnih sloboda, jačanja demokratskih ustanova”.
Čelnici parlamenata EU-a i Zapadnog Balkana su “podvukli da su nezavisnost pravosuđa, pluralizam, slobodni i nezavisni mediji, ravnopravnost polova i uključivanje civilnog društva ključne evropske vrijednosti koje se neprestano moraju pospješivati”.
U zajedničkom dokumentu je ukazano na važnost suzbijanja lažnih informacija koje štete miru i razumijevanju unutar i među društvenim zajednicama.
Takođe je ukazano na bitnu solidarnost i saradnju EU-a i regije u borbi protiv pandemije korona virusa i “pozdravljena je finansijska podrška bez premca EU-a Zapadnom Balkanu” u cilju postojanog razvija i dugoročnog oporavka regije.
Mladi u Grčkoj koji se vakcinišu protiv koronavirusa uskoro neće dobiti samo zaštitu protiv covida-19, već i platnu karticu u vrijednosti od 150 eura, jer država želi privući što više ljudi na vakcinaciju.
Premijer Kiriakos Micotakis objavio je u ponedjeljak najavu koja će se odnositi na oko 940. 000 ljudi u zemlji u dobi od 18 do 25 godina. Za taj se projekt izdvaja do 141 miliona eura. Vlada se nada da će 60 posto grčke 11 miliona velike populacije biti vakcinisano do kraja jula.
Pod nazivom karta slobode, svota se daje kao zahvala mladim ljudima koji su bili strpljivi i klonili se gužve tokom pandemije u pokušaju da zaustave prenos virusa.
Novac se može koristiti za hotelske rezervacije, trajektne karte, avionske karte, posjete muzejima i koncerte.
Micotakis je primijetio da, osim što će dobiti novac, ljudi moraju biti svjesni rizika koje predstavlja virus.
“Možda mlađi ljudi misle da se neće zaraziti koronavirusom ili, ako ga dobiju, misle da im neće biti jako loše. Ali oni su tada nositelji virusa i pomažu u njegovom širenju” rekao je.
Na kilometar i po od ostrva Grand Turk u Atlanskom okeanu pronađen je čamac sa 20 mrtvih ljudi na brodu, uključujući dvoje djece – saopštile su u nedjelju vlasti na ostrvima Terks i Kejkos.
Zvaničnici su saopštili da su istražitelji odbacili mogućnost nasilne smrti, ali i dalje pokušavaju da utvrde šta se dogodilo, prenosi agencija AP.
Identitet i porijeklo žrtava je takođe pod istragom.
Ribari su u četvrtak ujutru uočili mali brod i alarmirali pomorski ogranak policijskih snaga ostrva Terks i Kejkos, koji je brod izvukao na obalu.
Policijski komesar Trevor Boting je rekao da je brod, kako se čini, došao iz područja van Kariba.
Ostrva Terks i Kejkos su često „magnet“ za očajne Haićane koji žele da pobjegnu iz svoje zemlje pogođene siromaštvom.
Građani pitanja, sugestije i primjedbe u vezi sa uzurpacijom ponti i plaža mogu prijaviti radnim danima od 8 do 15 sati i 30 minuta u kancelariji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom koja se nalazi u zgradi “Lovćen osiguranja” na Maceu, putem telefona 033 453-024 kao i mejl adrese jpmdcg@t-com.me.
Prijava se može podnijeti i opštinskim Komunalnoj policiji i Službi za inspekcijske poslove.
Ponte, mandraći, pristaništa i privezišta su dobra u opštoj upotrebi, dobro koje je dostupno svima pod jednakim uslovima, njihova upotreba se ne smije ograničavati od strane pojedinaca i isti se moraju koristiti u skladu sa prirodom odnosno namjenom koja je određena prostorno planskim dokumentima i programima, saopšteno je iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
Grupe koje predstavljaju najveće avionske kompanije i aerodrome upozorile su na haos i višesatne redove ukoliko se države bolje ne koordinišu oko uvođenja EU digitalnog COVID-19 certifikata i ne osiguraju obradu podataka putnika prije no što dođu na aerodrom.
Sistem digitalnih COVID-19 sertifikata Evropske unije trebao bi stupiti na snagu u četvrtak, ali aerodromske grupe i predstavnička tijela upozorili su EU lidere na “zabrinjavajuću kombinaciju pristupa” širom kontinenta.
“Kako će se putnički promet povećavati na aerodromima u narednim sedmicama, rizik od haosa na evropskim aerodromima postaje stvaran”, navodi se u pismu u kojeg je Reuters imao uvid.
Digitalni sertifikati su dizajnirani da pitem QR koda, pokažu da li je osoba vakcinisana, da li ima imunitet zbog preležanog COVID-a ili ima negativan test. Trebali bi se u EU koristiti od 1. jula, ali će biti potrebna dodatna provjera i odgovarajuća oprema za čitanje kodova.
U pismu se navodi da je jedini način da se izbjegnu ogromni redovi i kašnjenja tokom špice ljetne sezone jeste da se primjeni sistem prema kojem se potvrda o vakcinaciji i obrasci za lociranje putnika obrađuju prije no što putnik stigne na aerodrom.
Provjere se moraju vršiti samo u zemlji odlaska, ali ne i po dolasku, i nacionalne vlade bi trebale upravljati zdravstvenim podacima i osigurati opremu za provjeru QR kodova, navodi se u pismu.
Prema preliminarnim rezultatima Studije opravdanosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, prosječna procijenjena vrijednost realizacije projekta brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja je oko 13,2 miliona eura po kilometru, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.
S obzirom na to da bi saobraćajnica trebalo da bude dugačka oko 110 kilometara, ona bi prema tim preliminarnim podacima mogla koštati oko 1,45 milijardi eura. Iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja prije svega treba da rastereti gradska jezgra i preusmjeri saobraćajne tokove ka obilaznicama oko pojedinih primorskih gradova.
“Položaj trase ovog projekta u dužini od oko 110 km definiše se prostorno-planskom dokumentacijom od Debelog brijega do Sukobina, a detaljno će biti definisan kroz izradu glavnih projekata”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Iz tog resora Vlade navode da je s obzirom na strateški značaj i zrelost, projekat brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja obuhvaćen indikativnim proširenjem Trans-evropske transportne mreže na prostoru Zapadnog Balkana i predstavlja dio šire inicijative koja je na nivou EU označena kao „Plavi auto-put“, odnosno „Blue Highway“, a domaća prostorno- planska dokumentacija prepoznaje ovu saobraćajnicu kao saobraćajnicu za brzi motorni saobraćaj. Iz Ministarstva podsjećaju da je za čitavu brzu saobraćajnicu još 2009. godine urađeno idejno rješenje i prethodna studija opravdanosti.
“Projekat brze saobraćajnice se sastoji od niza obilaznica oko primorskih gradova i sve one se nalaze na različitom nivou zrelosti, kada je riječ o projektnoj dokumentaciji. Od ukupne dužine saobraćajnice, oko 21 odsto je u tunelima i oko 13 odsto u mostovima”, rekli su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva dodaju da je preliminarno opredjeljenje Vlade da se traže modeli realizacije koji ne znače novo direktno kreditno zaduživanje za ukupan iznos potrebnih sredstava.
“U tom smislu se razmišlja o privatno javnom partnerstvu, bar kada je riječ o obilaznici oko Budve, za koju su već od strane Evropske komisije obezbijeđena 42 miliona eura za kofinansiranje izgradnje, dok se ostatak namjerava obezbijediti putem kreditnog zaduživanja i od strane privatnog partnera. Za ostale segmente brze saobraćajnice rano je govoriti o modelima i uslovima finansiranja, dok još nije kompletirana tehnička dokumentacija kao pouzdana osnova za sagledavanje ukupnih troškova realizacije”, saopšteno je iz Ministarstva.
Iz tog resora Vlade navode da je do sada za realizaciju ovog projekta obezbijeđena značajna podrška Evropske komisije, budući da je strateški značaj projekta prepoznat i kao takav je obuhvaćen indikativnim proširenjem Trans-evropske transportne mreže na prostoru Zapadnog Balkana.
Predstavnici Ministarstva navode da je kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework – WBIF) za izradu studije izvodljivosti za prioritizaciju između obilaznica Herceg Novi, Budva ili Bar i doradu tehničke dokumentacije nakon izbora prioritetne obilaznice, dobijen grant u vrijednosti od 435.000 eura. Realizacija tih sredstava je završena 2016. godine.
“Kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za izradu studije izvodljivosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, dobijena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 3,5 miliona eura, od kojih Crnoj Gori pripada jedan milion eura za izradu studije izvodljivosti, na trasi brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja. Realizacija sredstava je u završnoj fazi”, kazali su iz Ministarstva.
Predstavnici Ministarstva dodaju da su kroz CONNECTA mehanizam za izradu idejnog projekta po EU standardima (što odgovara nivou idejnog rješenja po crnogorskim propisima) za prioritetni segment obilaznice oko Budve na trasi brze saobraćajnice dobijena bespovratna sredstva u vrijednosti od 1,5 miliona eura. Realizacija ovih sredstava je završena 2018. godine.
“Kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za izradu idejnog projekta i elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za čitavu obilaznicu oko Budve dobijena su bespovratna sredstva u vrijednosti od 2,5 miliona eura. Realizacija sredstava je u toku. U toku su i pripremne aktivnosti vezano za izradu idejnih rješenja alternativnih koridora obilaznice oko Budve, za prelaz preko Paštrovačke gore i Luštice”, rekli su predstavnici Ministarstva.
Oni su podsjetili da su kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan za kofinansiranje izgradnje prioritetnog, središnjeg, segmenta obilaznice oko Budve, obezbijeđena bespovratna sredstva od 42,09 miliona eura.
“Realizacija sredstava predstoji i model realizacije (izgradnje) o kome se razmišlja jeste privatno-javno partnerstvo, a precizniji procijenjeni kapitalni izdatak izgradnje će se znati po okončanju izrade idejnog projekta za čitavu obilaznicu oko Budve u dužini od 30 km, a još preciznije definisati kroz izradu glavnog projekta za prioritetni, središnji, segment obilaznice oko Budve”, pojasnili su iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija podsjetili su da je još 1999. godine Vlada, odnosno tadašnja Direkcija za izgradnju auto-puteva raspisala međunarodni konkurs za izbor lokacije i idejnog rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.
“Tokom 2009. godine završena je Studija vizuelnog uticaja mosta Verige na Unesko, prirodni i kulturno-istorijski region Kotora, a koja je imala za cilj da vizualizira i procijeni sa nezavisne pozicije most Verige i priključne saobraćajne objekte u tjesnacu Verige, koji su planirani na udaljenosti od približno 2,5 km od zaštićenog prirodnog i kulturnog regiona Kotora”, kazali su iz Ministarstva.
Iz tog resora navode da se u izvještaju misije Unesko iz 2008. godine navodi da predviđeni most ne predstavlja prijeteću opasnost za područije svjetskog nasljeđa Uneska. Iz Ministarstva podsjećaju da su za provjeru mogućeg tunelskog rješenja prelaza zaliva, od nadležnog ministarstva izdati tehnički parametri na osnovu kojih je urađen projektni zadatak.
“Idejnim rješenjem tunelskog prelaza i prethodnom studijom opravdanosti izgradnje, dokazalo se da je varijanta prelaza Bokokotorskog zaliva tunelom višestruko nepovoljnija sa prostorno-urbanističkog, tehno-ekonomskog, saobraćajno-tehničkog, ekološkog, funkcionalnog i bezbjednosnog aspekta”, rekli su predstavnici Ministarstva.
Godine 2017. je urađeno i idejno rješenje mosta sa visinom od 65 metara, sa prilaznim saobraćajnicama i obilaznicom Tivat.
Projektant je bio Tempusprojekt iz Zagreba. Takođe je urađena i Studija opravdanosti izgradnje mosta Verige preko Bokokotorskog zaliva sa prilaznim saobraćajnicama, a urađen je i elaborat zaštite životne sredine prelaza preko Bokokotorskog zaliva.
“Pitanje odnosa sa Uneskom u vezi sa ovim projektom i dalje je otvoreno, ali se preduzimaju određene aktivnosti. Kao što je poznato, inicijativa o potrebi izrade HIA se u materijalima Uneska pojavljuje još od 2005. godine, a posljednjih nekoliko godina Komitet za svjetsku baštinu Uneska tražio je od države da izradi i dostavi na razmatranje procjenu uticaja za baštinu (HIA) urađenu na bazi ICOMOS smjernica za izradu HIA”, saopšteno je iz Ministarstva.
Dodaju da je odredbama Prostornog plana posebne namjene obalnog područija definisana obaveza izrade posebne tzv. HIA studije, za prelaz preko Bokokotorskog zaliva.
“Prateći ove odredbe, kao i odredbe iz Prostornog plana posebne namjene obalnog područja, kojima je definisana obaveza alternativnih koridora preko Luštice i Paštrovačke gore, pokrenute su pripremne aktivnosti za izradu idejnih rješenja pomenutih alternativnih koridora prema Luštici i Paštrovačkoj gori, nakon čega će se kroz multikriterijumsku analizu doći do preferirane trase, što će biti i osnova za dalju intenzivniju komunikaciju sa Uneskom u vezi sa izradom HIA studije i samim tim definisanjem optimalnog prelaza preko Bokokotorskog zaliva”, objasnili su iz Ministarstva kapitalnih investicija.
