Američki United Airlines će od srpnja do listopada letjeti iz New Yorka u Dubrovnik, najavljeno je u ponedjeljak na Unitedovoj konferenciji za novinare, prenosi se na Unitedovim internetskim stranicama.
United planira izravnu liniju od 8. jula do 3. oktobar i to tri puta nedeljno, od međunarodne zračne luke Newark Liberty do Dubrovnika.
Letovi će se obavljati zrakoplovima tipa Boeing 767-300ER s ukupno 214 sjedala u tri klase i to ponedjeljkom, četvrtkom i subotom iz Newarka te utorkom, petkom i nedjeljom iz Dubrovnika, a bit će tempirani za povezivanje s više od 65 gradova Sjeverne Amerike, najavljuje United.
United je ujedno najavio i letove iz Washingtona do Atene i Chicaga do Reykjavika.
Kompanija navodi da uspostava novih ruta održava pojačan interes putnika za letove u Hrvatsku, Grčku i Island, koji je zadnjih mjesec dana porastao za 61 posto.
Putnici mogu rezervirati putovanja već danas na web odredištu United.com i na Unitedovoj mobilnoj aplikaciji.
“Dok zemlje širom svijeta započinju proces ponovnog otvaranja, putnici su željni su dugoočekivanog bijega prema novim međunarodnim destinacijama,” rekao je potpredsjednik Unitedove međunarodne mreže Patrick Quayle.
Napominje se kako Unitedov Travel-Ready Center omogućava putnicima ovjeru “COVID-19 dokumentacije” o testiranju i cijepljenju prije prijave na let, kako bi mogli dobiti svoju ukrcajnu propusnicu (boarding pass) prije dolaska u zračnu luku.
Grčka uprava za civilno zrakoplovstvo objavila je u ponedjeljak da ukida obvezni karantin od sedam dana za građane Evropske unije i još pet zemalja.
Karantin se ukida za građane EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Izraela, Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Odluka se odnosi na putnike koji su primili dvije doze cjepiva protiv covida-19 i one koji su negativni na virus i imaju negativan test star 72 sata, navodi se u priopćenju.
Ova je odluka na snazi za putnike iz Izraela još od ožujka.
Grčka vlada zalaže se za ‘covid-putovnice’ na razini EU-a kako bi otvorila turizam, industriju koja uobičajeno čini petinu grčke ekonomije ali je teško pogođena pandemijom koronavirusa.
Grčka bi se željela otvoriti za turiste od 14. maja, a većina hotela u toj zemlji još uvijek su zatvoreni, piše agencija dpa.
U Crnoj Gori je do sada prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo 38.667 osoba, odnosno 6,2 odsto stanovništva, a drugu dozu 17.756 građana, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.
Revakcinisano je 2,9 odsto od ukupnog broja stanovnika.
U posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 238 osoba, a drugu 688.
Za vakcinaciju protiv koronavirusa prijavilo se 92.360 osoba, odnosno 15 odsto stanovništva.
“Koliko se o razvoju kulturne sfere Herceg Novog vodilo računa, najviše govori to što je još prije 150 godina imao amatersko pozorište, dok je danas ruinirana i zapuštena zgrada u kojem je bilo smješteno. Izmijenićemo pogrešan odnos prema kulturi implementirajući adekvatno urađen dugoročni strateški plan za njen razvoj, povećati ulaganja u taj sektor i proširiti prostorne kapacitete namijenjene kulturnim aktivnostima”, saopštila je danas kandidatkinja za odbornicu sa liste Crno na bijelo – Može Bokeški Dubravka Žafran.
Kako je podsjetila, nekada je Herceg Novi bio sinonim za kulturu. ,,Kako kulturu života, tako i za kulturne stvaraoce: pisce, slikare, fotografe. Dovoljno je spomenuti samo neke od njih: Andrića, Tomanovića, Lalića, Lubardu, Milunovića, Stanića, Džumhura, Šantića, da bismo shvatili zašto je Herceg Novi oaza književnika i slikara. Mnogi stalno ističu da je Herceg Novi grad festivala, ali gotovo svi prenebregavaju činjenicu da su skoro svi festivali nastali na nezavisnoj sceni uz činjenicu da, ako imaju sreće da ih opštinske institucije prigrle i pomognu, to je tek kad sami dobro stasaju. Osim toga, nekadašnji grad umjetnika danas nema nijedan rezidencijalni program za književnike ili vizuelne umjetnike. Iako Zimski salon, najstariji likovna manifestacija u nekadašnjoj Jugoslaviji sponosom postoji više od 50 godina, Hercegnovljani već godinama ne mogu da se oslone na gradsku galeriju u nadi da će ih ona uputiti u savremenu umjetnost države ili regiona, jer su programi ove institucije anahroni i rijetki. Građani Herceg Novog ne mogu biti u toku ni sa filmskom umjetnošću, jer nemaju bioskop. Taj važan prostor za kulturu nekada je postojao u gotovo svakom dijelu grada, makar kao ljetna terasa“.
Danas je stanje u kulturi u Herceg Novom daleko od idealnog, napominje Žafran i ističe da je dosadašnji odnos lokalne vlasti prema njoj bio površan i formalan. ,,Jedan od primjera za to je i foto-atelje Laforest, koji je opština otkupila, bez ikakvog plana za njegovu upotrebu. Mi ćemo taj foto-atelje renovirati i pretvoriti u muzej fotografije“, navodi.
Kandidatkinja za odbornicu koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški kaže da im je cilj da Herceg Novi afirmišu kao evropsku prijestonicu kulture i kulturnih dešavanja tokom 365 dana u godini. ,,U te svrhe, izdvojićemo više sredstava za kulturne programe i NVO aktivnosti koje doprinose razvoju kulture. Obogatićemo funduse muzeja, galerija i gradske biblioteke. Osim toga, zaštitićemo i revitalizovati sve kulturne spomenike”.
cnb-bokeski
Iniciraće i otvaranje područnih jedinica fakulteta za likovne, dramske umjetnosti i muzičke akademije sa Cetinja. Herceg Novi, kako napominje Žafran, zaslužuje mnogo bolje ophođenje prema sektoru kulture, jer se radi o opštini koja ima izuzetno vrijedno kulturno-istorijsko nasljeđe kao veliko potencijal za dodatni razvoj turizma. ,,Kulturu treba vode stručni, a ne politikantski kadrovi. Herceg Novi zaslužuje da ponovo bude grad kulture i umjetnika“, zaključuje.
U Crnoj Gori je, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), preminulo devet osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 144 nova slučaja infekcije.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedelja, 18. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 988 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 144 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19, kod pacijenata iz sledećih opština: Bijelo Polje (3), Podgorica (2), Nikšić (1), Bar (1), Cetinje (1) i Tuzi (1), od kojih je najmlađi imao 69, a najstariji 90 godina starosti.
Opština
Novopozitivni
Podgorica
58
Nikšić
18
Pljevlja
14
Bijelo Polje
13
Budva
8
Tuzi
8
Berane
7
Ulcinj
5
Bar
4
Andrijevica
2
Kotor
1
Herceg Novi
1
Cetinje
1
Tivat
1
Danilovgrad
1
Rožaje
1
Šavnik
1
Ukupno
144
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1438.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 216 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3142.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 95695.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Cjelodnevna akcija hvatanja divljih goveda na području Gradiošnice, koju je organizovala Opština Tivat, sprovedena je juče uz učešće brojnih službi i institucija. Izuzev čelnika Opštine, na licu mjesta bili su pripadnici Službe zaštite, Sekretarijata za inspekcijske i komunalne poslove, Sekretarijata za privredu, pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava “Krtoli”, “Tivat” i “Boka”, veterinarski inspektor, radnici preduzeća iz Podgorice specijalizovanog za ovakve aktivnosti, a u određenom trenutku i službenici tivatskog Odjeljenja bezbjednosti. Logistiku je pružilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koje je obezbjedilo prostor u Spužu, koji će biti korišćen kao karantin za dopremljena grla stoke.
“Opština Tivat je odlučna da stane na kraj problemu nelegalnih goveda koja obitavaju na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranzo”, kazao je predsjednik opštine Željko Komnenović naglašavajući da je akcija bila sabotirana i da je u pojedinim momentima u pitanje dovedena i bezbjednost učesnika akcije.
“Juče su se pojavile osobe koje su privedene na informativni razgovor jer su vršile opstrukcije i pratile cijelu operaciju. Kako sam informisan u službenoj zabilješci su dale iskaz kako ne znaju čija su goveda, te da nisu njihova, što nama olakšava posao”, rekao je Komnenović i dodao: “Ta lica su imala usmenu dozvolu da se nesmetano kreću područjem bivšeg poljoprivrednog dobra, kojim gazduje tivatsko Komunalno preduzeće. Tražio sam od direktiora Komunalnog preduzeća da izda rješenje kojim se na ovo područje zabranjuje pristup svim licima koja nisu zaposlena ili posebno ovlašćena.” Po riječima predsjednika na predmetnoj lokaciji zatečen je improvizovani obor sa pojilištem, ali i zaključan objekat u kojem su smještene koze.
Učesnici akcije zatekli su na ovom prostoru 30-40 grla, ali mještani tvrde da je taj broj mnogo veći. “Ako se nešto ne uradi sada, taj će problem postati veći i on se ne može kao do sada stavljati pod tepih. Sigurno je da smo na početku i da nećemo odustati. Nije nam bitan politički ili medijski benefit od toga. Ono što sam obećao ljudima to ću sigurno i da ostvarim na ovaj ili onaj način.”
Predsjednik opštine najavio je sastanak koji će ovim povodom biti održan u Opštini Tivat, a kojem će prisustvovati predstavnici Uprave policije iz nadležnog Centra bezbjednosti, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Opštine Kotor.
Predsjednik opštine je takođe ukazao na činjenicu da je predsjednica OO DPS Tivat Jovanka Laličić, krajem marta Ustavnom sudu Crne Gore uputila inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o komunalnom redu koja je usvojena na sjednici SO 29.01.2021. Ta odluka u članu 49 tretira pitanje držanja životinja i predstavlja zakonski okvir za djelovanje lokalne uprave u rješavanju ovog problema. Inicijativom pred Ustavnim sudom Laličić problematizuje ovaj okvir. “Obzirom da je u pitanja velika priča koja vodi do nekih nelegalnih aktivnosti, DPSbi trebalo dobro da razmisli o ovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti i o trenutku u kojem se ova inicijativa podnosi, i zašto se baš sada podnosi”, navodi Komnenović.
Predsjednik opštine poziva Upravu policije i Tužilaštvo da obrate pažnju na ovaj problem. “Juče smo imali saznanja da se pokušava prebacivanje goveda na padine Vrmca. Svima poručujem da će Opština Tivat naći mehanizam i sistem da se ovaj problem riješi. Biću na čelu ovakvih akcija sve dok se i zadnje grlo ne odvede na neku bezbjednu lokaciju.” – poručuje Komnenović. On je pozvao građane da ukoliko mogu, a da ne ugrožavaju svoju imovinu i živote, uhvate grlo koje upadne na njihovo imanje, pokušaju da ga vežu, a zatim pozovu opštinsku službu koja će ga preuzeti.
Nautičko-turističko naselje Porto Montenegro u Tivtu kao najodrživija turistička destinacija u Crnoj Gori, i ove godine će nizom aktivnosti obilježiti 22. april, Dan planete Zemlje, ali i učestvovati u nizu drugih zelenih događaja u tivatskoj opštini.
Plan aktivnosti za sedmicu posvećenu planeti Zemlji, u periodu od 18. do 23. aprila obuhvata: Dan bez plastike u cijelom naselju, Dan bez korišćenja štampača i štampanog materijala , Dan bez korišćenja automobila ekonomičnijim korišćenjem javnog prevoza, bicikla i šetnje, isrctavanje murala posvećenog Planeti Zemlji od strane NVO „Mladi Tivta“, jogu na otvorenom, akciju doniranja sadnica Gradskom parku, uređivanje zelene površine ispred prostorija Turističke organizacije Tivta, te akciju čišćenjeaVrmca.
Neke od ekolopkih aktivnosti koje Porto Montenegro radi od samog osnivanja tog turistilkog rizorta su recikliranje papira i plastike, upotreba električnih vozila i solarnih panela, odlaganje crnih i sivih otpadnih voda, ulaganje u Seabin projekat sakupljanja plutajućeg čvrstog otpada iz akvatirijuma marine, kontinuirana saradnja sa Institutom za biologiju mora, ukidanje korišćenja jednokratne plastike – kontinuirana promocija korišćenja aluminijumskih flaša za vodu, dispanzera i platnenih cegera, kao i monitoring odlaganja otpada.
„Porto Montenegro se još od osnivanja trudi da ulaže u održivost kako kompanije tako i okoline. Kao pionir, a ujedno i lider u implementiranju zelenih inicijativa, Porto Montenegro želi da ukaže na važnost ekološke svijesti i brige o okolini. Svojim primjerom želimo da pokrenemo ljude da počnu da razmišljaju „zelenije“ kako bi svaki pojedinac dao svoj doprinos, i zajedničkim sngama uspjeli da napravimo vidljivu promjenu u našoj zajednici“ – objašnjava senior PR i marketing menadžer kompanije Danilo Kalezić.
Trenutno se, prema njegovim riječima, radi na ukidanju upotrebe jednokratne plastike u cijelom naselju, na izgradnji novih mjesta za reciklažu kao i unaprijeđenju postojećih i implementiranju novih zelenih projekata.
Opština Tivat već godinama ne uspijeva vratiti građanima uzurpiranu i privatizovanu morsku obalu u Krašićima, uprkos brojnim obećanjima, projektima i pokušajima gradnje javnog šetališta Lungo mare.
Lokalna vlast je još u novembru 2018. krenula u prvu fazu izgradnje šetališta dugog 420 metara, na obali starog ribarskog mjesta i još poznatijeg vikendaškog naselja u Tivatskom zalivu.
Investiciju vrijednu 800.000 eura kojom je bilo predviđeno da se riješi problem nelegalne uzurpacije i betonizacije obale, zajedno je trebalo da realizuju Opština Tivat i JP „Morsko dobro“.
Za prvi dio šetališta Lungo mare očekivalo se da bude završen u februaru 2019, ali to se nije desilo ni do danas jer se lokalna vlast suočila sa otporom i raznim pravnim argumentima nezadovoljnih vlasnika vila koji su uspjeli da zaustave i osujete radove na dijelu trase prve faze.
Pješačka staza – lungo mare, predviđena je Državnom studijom lokacije koju je Vlada CG naručila i usvojila za taj dio tivatske obale, ali je, s druge strane, i sama dozvolila gradnju vila na uskom pojasu nekada prirodne kamenite obale tog dijela Tivta.
Moćni pojednici, bogati domaći i strani vlasnici i tajkuni su na samoj obali (ili kako to običavaju kazati u Boki, „na pjeni od mora“), bukvalno sa temeljima u moru, sagradili vile za sopstvene potrebe ili za prodaju na tržištu, i tako privatizovali dio mora i obale. Dakle, osim vila nikle su visoke ograde, kapije koje ne dozvoljavaju prilaz moru, obali koja je po zakonu, dobro u opštoj upotrebi i državnom vlasništvu. U Krašićima je sve manje javnih površina uz more na kojima se možete okupati ili prošetati.
Prošle godine u junu mjesecu, pojavio se problem bespravno izgrađenih zidova na samoj trasi javnog šetališta koje je urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma srušila, ali su kasnije pokrenuti imovinsko-pravni sporovi koji su spriječili dalju gradnju lungo mare šetališta.
Imajući namjeru da damo svoj doprinos u rješavanju ovog dugogodišnjeg problema, podržavajući angažovano novinarstvo, pozivamo vas da ispunite anketu koja će nam pomoći da ponovo aktualizujemo ovu temu i napravimo završni članak o nastalom problemu…
Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike pozivaju organizacije, udruženja, ustanove, kao i pojedince iz oblasti muzičke umjetnosti da podnesu predloge za nagradu Darinka Matić Marović.
U čast jedne od najznačajnijih predstavnica muzičke umjetnosti u regionu, Darinke Matić Marović, Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike ove godine uspostavljaju bijenalnu nagradu sa njenim imenom, koja će biti dodijeljivana istaknutim umjetnicama za djela ili ostvarenja koja predstavljaju izuzetan doprinos razvoju muzičke umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za ženske stvaraoce porijeklom sa ovog prostora. Međunarodni žiri koji će odlučivati o dodjeli nagrade, biće takođe sačinjen od renomiranih umjetnica iz polja muzičke umjetnosti. Nagrada će biti uručena u Kotoru za vrijeme realizacije Festivala, a pored diplome, za izabranu umjetnicu je planirana i novčana nagrada.
Organizacije i pojedinci iz oblasti muzičke umjetnosti mogu da pošalju svoj predlog za dodjelu nagrade, popunjavanjem online formulara na adresi kotorart.me/nagrada. Pored osnovnih podataka o organizaciji ili pojedincu koji podnosi predlog, kao i njihovoj kandidatkinji za dodjelu nagrade, predlog mora biti obrazložen i potkrijepljen prilozima koji potvrđuju njen doprinos razvoju u oblasti muzičke umjetnosti. Poziv je otvoren do 15. maja.
Ime Darinke Matić Marović vezujemo za neiscrpnu energiju, perfekcionizam, upornost, marljivost, autoritet i muzikalnost. Uvijek je ostala vijerna svojoj Boki i svom Kotoru. Na festivalu KotorArt Don Brankovi dani muzike učestvovala je mnogo puta, a publika će najviše pamtiti koncert kada je dirigovala najvećim muzičkim ansamblom ikada okupljenim u Crnoj Gori, sastavljenim od mladih instrumentalista i horista iz Crne Gore i regiona. Na programu tog istorijskog koncerta 2006. godine, izveo se premijerno u Crnoj Gori Mocartov Rekvijem koji je posvećen tada nedavno preminulom, don Branku Sbutegi. Darinka nije bila samo uspješna dirigentkinja već i prva žena dekan i prva žena rektor. Revolucionarka borbenog duha i nevjerovatne radne etike podstakla je mnoge žene na dalji rad, usavršavanja i razboritost. Ovim činom, želimo odati počast našoj dragoj Dari ali i podstaknuti sve muzičke umjetnice na dalji rad. – istakli su iz PR službe Festivala.
Darinka Matić Marović (1937-2020) bila je istaknuta umjetnica, proslavljena dirigentkinja, prva žena dekan Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, prva žena rektor Univerziteta umetnosti, u pet mandata. Vodila je Akademski hor Collegium musicum od 1971. godine, i Akademski hor Obilić od 1981. godine, a za 45 godina karijere dirigovala na više od deset hiljada koncerata. Rođena je u Herceg Novom, muzičku školu i realnu gimnaziju završila je u Kotoru, a Fakultet Muzičke umetnosti u Beogradu. Sa svojim horovima dirigovala je u preko 40 zemalja svijeta. Turneje hora u SAD i u Kanadi podrazumijevale su preko stotinu nastupa. Imala je priliku da diriguje u najprestižnijim dvoranama svijeta, poput Karnegi hola, Muzikferajna u Beču, Mocarteuma u Salzburgu. Takođe, nastupala je sa mnogobrojnim uglednim orkestrima iz regiona (Beogradska, Zagrebačka, Skopska filharmonija) a ostvarila je saradnju i sa operskim kućama u Italiji, Rumuniji i Sovjetskom Savezu. Preminula je u 84. godini života i sahranjena je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Plovidba Sjevernim morskim putem trebala bi u bliskoj budućnosti postati cjelogodišnja, izjavio je, i ovu zadaću na sastanku Upravnog odbora Ruskog geografskog društva postavio ruski predsjednik Vladimir Putin tokom videokonferencije koju je prenosila televizija Rossia 24, piše Geopolitika News.
Ranije je šef ruske države naložio moćnoj državnoj tvrtci Rosatomu da utvrdi cijene za pratnju trgovačkih brodova od strane ruskih ledolomaca duž Sjevernog morskog puta, kao i stope lučkih davanja koja se naplaćuju u morskim lukama smještenim na ruskoj obali uz Sjeverni morski put do 15. juna 2021. godine.
Sjeverni morski put je glavna pomorska komunikacija na ruskom Arktiku. Povezuje europske i dalekoistočne luke Rusije, kao i ušća plovnih sibirskih rijeka u jedinstveni prometni sustav.
Duljina morskog puta je 5600 kilometara od zaljeva Providence do tjesnaca Karskiye Vorota. Sjeverni morski put godišnje prevozi 30-40 milijuna tona tereta. Do 2024. planirano je povećati teretni promet Arktikom na 80 milijuna tona.
Rusija posjeduje moćnu flotu ledolomaca na nuklearni pogon, a na Sjevernom morskom putu djeluju njih četiri, navodi ruski medij.
Podsjećamo: arktički (sjeverni) morski put vrlo je aktualan posljednjih godina, paralelno s posljedicama klimatskih promjena – konkretno, ubrzanim topljenjem leda i s njim povezane mogućnosti duže plovidbe u ljetnom razdoblju. Sjeverni morski put je najkraći mogući put između azijskog Dalekog istoka i Europe i istočne obale sjevernoameričkog kontinenta.
Kina se posljednjih godina ubrzano priključuje ruskim arktičkim projektima s obzirom na značaj koji će taj plovni put imati i za kineske proizvode i njihov kontejnerski plasman na Zapadna tržišta i obratno.
Osim toga, Rusija Arktik smatra zonom najvećeg strateškog značaja s obzirom na veliku ranjivost koja po njezin teritorij dolazi upravo iz tog smjera. Arktikom, naime, krstare američke nuklearne podmornice.
Do prije 15-ak godina, poglavito nakon raspada SSSR-a, taj je strateški smjer u Rusiji bio potpuno zanemaren po pitanju proturaketne zaštite od mogućeg napada američkih podmornica. Stanje se proteklih godina drastično promijenilo.
Rusija ulaže velike napore u jačanje vojne zaštite tog prostora, uključno i kroz otvaranje novih vojnih baza ali i stvaranje čitavih novih gradova vezano uz biznis – prije svega onaj iz sfere energetike, kao i zbog vojnih interesa te pružanja lučkih usluga.
Važnost Sjevernog morskog puta posebno je došla do izražaja nakon nedavne blokade prometa kroz Sueski kanal nakon nasukavanja golemog kontejnerskog broda koji je paralizirao taj – jedan od ključnih svjetskih plovnih putova i opskrbnih lanaca, piše Geopolitika News.
