Spužve sa najplićeg ostrva Krapnja lete u svemir

0
Spužve sa Krapnja
Spužve sa Krapnja

Krapanj ispred šibenske Brodarice, najplići naseljeni otok na Sredozemlju budući da mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 metara, nadaleko je poznat po spužvama i spužvarstvu. Udaljen je od kopna samo 300 metara, a 60-ih godina prošlog stoljeća bio je s više od 1500 stanovnika najgušće naseljeni otok na Jadranu. Površina Krapnja je samo 0,36 četvornih kilometara, a danas na njemu živi dvjestotinjak duša. Spužvarstvo je prvorazredna turistička atrakcija koju nismo oplemenili kako treba. Bilo kako bilo, u potrazi smo za slavnom prošlošću, a u povodu dokumentarca HTV-a Đele Jusića ml.

O spužvama znamo da na prvi pogled mogu izgledati poput biljaka, no veliki znalci Aristotel i Plinije Stariji bili su u pravu kad su ih nazvali životinjama. Spužve, dakle, čine najstariju i najnižu granu životinjskog stabla, pa na temelju toga danas prevladava teza kako je drevna spužva zapravo evolucijski predak životinja i ljudi. Stručnjaci procjenjuju da u morima i jezerima diljem svijeta živi najmanje 5000 vrsta spužava nevjerojatnih oblika i boja.

Spužve mogu sličiti dugim prstima, širokim bačvama, tankim tepisima, profinjenim lepezama, pa čak i kristalnim vazama. Neke su manje od zrna riže, a drugi ekstrem svjedoči da mogu biti veće i od čovjeka. Znanstvenici smatraju da neke vrste mogu živjeti i nekoliko stotina godina, a naš će nas domaćin bez čeprkanja po internetu upoznati s nekim praktičnim parametrima, posebnostima krapanjske spužve.

Muzej spužvarstva

Ćakulamo s fra Ivanom Lelasom, gvardijanom samostana sv. Križa u Krapnju. Pravom osobom, rekli bismo, ne samo zato što je na otočiću u službi već dva mandata, nego i poradi činjenice da je u sklopu duhovne kuće danas smješten Muzej spužvarstva, vjerojatno jedan od rijetkih te tematike u svijetu.

– Uokolo Krapnja nalaze se najkvalitetnije spužve. Vidljivo je to i po cijeni na tržištu. Naše spužve ovisno o veličini, a dobar je komad promjera već od 15 do 30 centimetara, dosežu cijenu i do 100 dolara po kilogramu. Većina spužava koje se za ljetnih mjeseci izlovi ide na tržišta Italije i Grčke, a dobrom se sezonom smatra kad je ubrano gotovo 600 kilograma.

Spužva u prirodi nije boje bijele kave, kakvu poznajemo, nego puno tamnija, bordo, smećkasta, a tek uranjanjem u kemikalije poprima svjetliju, tržišnu nijansu. Kad se spužve uberu, gazi ih se nogama dva sata da omekšaju. S našim spužvama treba biti pažljiv jer su specifične strukture, poprilično tvrde, no ne trpe zaostali deterdžent u sebi i lako se trgaju dok su pune vode. Jasno, to nije slučaj s afričkim spužvama, koje ni izdaleka nisu naše kvalitete. I Jadran poznaje kvalitativne razrede, a najbolja je spužva dalmata fina, ponajprije zbog saliniteta.

Spužve iz Istre nešto su slabije zbog rijeka koje utječu u more, a one južnije od Dubrovnika rjeđe su i lošije. Kornatskoj spugi “konkurira” spuga slonovo uho, koja naraste i do metra, ali je osjetno slabije kvalitete – objašnjava naš sugovornik.

300 godina tradicije

Krapanj je prije 10 godina slavio 300 godina bavljenja spužvarstvom. Referentnom se točkom smatra dolazak fratra Antuna na otočić. Grk s Krete boravio je u samostanu i naučio Krapnjane kako vaditi spužve. U početku su ronioci išli do dubine od 10 do 12 metara, spužve su brali ostima, no kad je stiglo ronilačko odijelo, dubine postaju zahtjevnije, pa zaroni u plavetnilo počinju dosizati i 100 metara. Čak 60 obitelji ili družbi bavilo se spužvarstvom u vremenima prosperiteta ove djelatnosti, a danas se tako uzdržava ili dopunski bavi samo nekoliko obitelji.

Tko su danas krapanjski junaci, sljedbenici tradicije koja je nerijetko znala odnositi ljudske živote?

– Bore Milutin, Dragan Božović, Kike Jaram, Roko Tanfara, Branko i Tino Mučić, Gordan Mučić, Benito Mučić, Alan Jaram, Roko Šumera i Miroslav Bačelić danas su nositelji djelatnosti i vođe ekipa. Krajem 19. stoljeća klasičnu posadu za lov na spužve činilo je osam ljudi, od kojih su samo dva, tri člana bili ronioci, dvojica su bili veslači, dvojica radnici na pumpi za zrak, a dvojica su gazila, prala i sušila izvađene spužve. Krapanjci su već 1893. godine osnovali zadrugu, a stotinjak godina kasnije u zadruzi je radilo 14 ronilaca.

Do 1940. zadruga je već raspolagala s 20 ronilačkih aparata i isto toliko posada, pa je gotovo 400 ljudi na Krapnju živjelo isključivo od spužvarstva. Bili su to odvažni ljudi, baš kao i danas, a krapanjska su posebnost i tablice osjetno većih mjera za izdržljivost koje ronioci moraju poštovati i, dakako, iskustvo provjerenih. Zanimljiv je svakako podatak da je lov na spužve zabranjen svake treće godine kako se ne bi devastirala njezina staništa, ali i onaj da su spužve vrhunski izolator svemirskih letjelica – zaključuje fra Ivan Lelas.

„Komad“

0
Komad
Komad

Pozorišna predstava “Komad”, produkcije ART 365. biće odigrana u Herceg Novom, u dvorani “Park” sa početkom u 20 sati.

Tekst Stefan Bošković, režija Mirko Radonjić.

U predstavi igraju Žana Gardašević Bulatović, Jelena Nenezić Rakočević i Ivona Čović Jaćimović.

Tripundansko veče u Splendidu

0
Tripundasko veče
Tripundasko veče

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore organizuje tradicionalno Tripundansko veče koje će biti održano u subotu 7. februara s početkom u 20 sati u hotelu „Splendid” u Bečićima.

Goste će zabavljati muzički sastavi „Tri kvarta” i „Lungo mare” iz Kotora uz goste večeri – žensku klapu „Incanto” iz Kotora i mušku klapu „Vela luka” s Korčule.

Prodaja karata u prostorijama Hrvatskog građanskog društva u Kotoru na zatvorenom bazenu u Škaljarima od danas, 29.januara radnim danima od 9 do 12 sati.

Cijena ulaznice sa večerom 20 eura, kontakt telefon 069 041 153 – saopšteno je našem radiju iz HGD Crne Gore.

Praznik mimoze sa novim sadržajima – Veče bokeških gulozeca, Sve od narandže…

0
Mažoretke HN
Mažoretke HN

46. Prаznikа mimoze dopunjen je novim progrаmimа, pa su tako organizatori posebno obradovali publiku najavom koncerta populаrnog pop pjevаčа Gorаnа Kаrаnа zа 13. februаr uoči Vаlentinovа.

Na Valentinovo 14. februara u Grаdskoj kаfаni biće priređeno Veče bokeških gulozecа.

Novost u progrаmu je mаlа feštа „Sve od nаrаndže“ kojа će biti orgаnizovаnа u centru grаdа u Njegoševoj ulici od 10 do 13 sati, 21. februаrа.

Dopunjen je i teаtаrski progrаm i to nаstupom Hercegnovskog pozorištа s predstаvom „Briši od svoje žene” i Grаdskog pozorištа iz Podgorice koji će nа Prаznik mimoze stići s predstavom „Čаrobnjаk iz Ozа”.

Organizatori su potvrdili reаlizаcijа progrаmа povodom 40 godinа od smrti Petrа Lubаrde, kаo i promocijа romаnа Filipа Dаvidа “Kuća sećanja i zaborava”, ovogodišnjeg dobitnikа NIN-ove nаgrаde.

Izložbu cvijeća koja se organizuje u okviru Praznika mimoz, 6. februara otvoriti će kapelnica Gradske muzike Herceg Novi Ivana Petković, mlada profesorka flaute u hercegnovskoj Muzičkoj školi. Ivana Petković je prva žena dirigent hercegnovske Gradske muzike koja postoji 130 godina.

Prаznikа mimoze biće zvanično otvoren u petak 6. februara na Trgu „Nikole Đurkovića“ u 19 sati. Na otvranju će nastupiti Željko Joksimović i njegovo bend, od 20 sati.

Mimoza
Mimoza

Valentinovo u hotelu Regent Porto Montenegro

Hotel Regent
Hotel Regent

Hotel “Regent Porto Montenegro” u Tivtu pripremio je posebne ponude za sve one koji žele da najromantičnijem danu u godini – Danu zaljubljenih – Svetom Valentinu 14.februara, dodaju i petu zvjezdicu luksuza na obali.

Menadžment hotela preporučuje da Dan zaljubljenih – Valentinovo, bude u znaku “Romantičnog bijega na more”. Ovaj paket podrazumijeva večeru za dvoje uz svijeće i šampanjac, noćenje u elegantnoj sobi sa pogledom na more koja je inspirisana Mediteranom, bogat doručak i uživanje u magičnom spa centru. Dodatan popust od 20% na sve masaže u Regent Spa centru je lajt motiv ovog paketa “Regent Porto Montenegro” hotela.- saopštila je portparolka “Regenta” Elena Ljiljanić.

Za goste 14.februara pripremljen je i poseban jednodnevni aranžman koji obuhvata uživanje u autentičnom spa centru hotela, polučasovnu intuitivnu masazu za dvoje, bogatu romantičnu večeru sa šampanjcem i 20 % popusta na sve masaže.

Goranu Petroviću „Ulov godine“ 2014.

0
Ulov godine - prvo mjesto - Goran Petrović - TUNA 105kg
Ulov godine – prvo mjesto – Goran Petrović – TUNA 105kg

Kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta proglasila je danas dobitnike nagrada u izboru za najbolji ulov sportskih ribolovaca u Crnoj Gori za prošlu godinu. U konkurenciji za „Ulov godine 2014“ bili su pobjednici svih 12 prošlogodišnjih mjesečnih kola igre u kojoj je „Una“ nagrađivala najimpresivnije mjesečne ulove naših ribara.

Prema ocjeni stručnog žirijua, nagradu „Ulov godine 2014“ osvojio je podvodni ribolovac Goran Petrović, pobjednik decembarskog kola „Ulova mjeseca“ koji je u akvatorijumu ostrvca Katič kod Petrovca, podvodnom puškom ulovio tunu kapitalca- težine čak 105 kilograma. On je ovaj zaista umpresivni rezultat ostvario podvodnompukom „Garinca“ od 123 centimetra, tehnikom „na čeku“.

Petroviću je uz prvo mjesto, pripao i nagradni vaučer od 150 eura kojim može kupiti ribolovački materijal i opremu u „Uninim“ prodavnicama iz lanca „Sipa“.

Ulov godine - drugo mjesto -Samir Alić - TUNA 46kg
Ulov godine – Drugo mjesto -Samir Alić – TUNA 46kg

Drugo mjesto u „Ulovu godine 2014“ i vaučer od 100m eura, pripalo je Ulcinjaninu Sanmiru Aliću koji je na relativno mali i slabi štap, uspio da ulovi tunu težine 46 kilograma u akvatorijumu skele na ulcinjskoj Velikoj plaži.

Ulov godine - treće mjesto - Ivan Dejanović - ROMBUN 2,7kg
Ulov godine – Treće mjesto – Ivan Dejanović – ROMBUN 2,7kg

Trećeplasirani je Predrag Dejanovoć iz Kluba sportskih ribolovaca „Delfin“ iz Budve koji je štapom, ulovio kapiatlni primjerak rombuna težine 2,7 kilograma. Dejanović je dobio vaučer u vrijednosti od 50 eura.

Iz „Une“ su saopštili da se njihova, među rbarima na primorju, izuzetno popularna nagradna igra, nastavlja i u 2015 godini.

PK “Subra” organizovao akcije čišćenja tvrđava Tajno brdo i Španjola

0

Članovi PK “Subar” u saradnji sa Tritlon klubom iz Herceg Novog proteklih dana organizovali su čišćenje tvrđava u zaleđu Hercegnovog Španjoile I Tajnog brda.

Čišćenje Tajnog brda (kod sela Kameno) obavljeno je proteklog vikenda, skupljeno je smeće koje se tu dijelom nalazilo još od vremena zadnje vojne upotrebe objekta, od NATO bombardovanja 1999. godine. Takođe, ovom prilikom je dodatno poboljšan prilaz tvrđavi, a uređena su i dva vidikovca na vrhu, gdje bi, u saradnji sa Komunalno-stambenim i MZ Kameno-Žlijebi, tokom ove godine valjalo postaviti i klupe.

Čišćenje tvrđave Španjole od vegetacije i smeća organizovano je juče u popodnevnim satima i jutros. Od vegetacije je rašćišćen prolaz kroz tvrđavu na bedeme, kao i cijela šetnica na zidinama. Zeleni otpad je iznešen iz tvrđave, a Stambeno komunalno je obećalo kamion za dalji transport zelenog otpada tokom današnjeg dana. Smeće, većinom zaostalo još od ljetos je sakupljeno iz svih pristupačnih dijelova tvrđave i odloženo u kontejner. Zabrinjavajuće je da su dio ovog otpada, gdje se inače često i djeca kreću i igraju, činili odbačeni špricevi.

Na ovaj korak smo se odlučili da damo naš skromni doprinos uređenju grada pred nastupajući Praznik mimoze. Smatrajući da je potrebno naše znamenitosti držati u prihvatljivom stanju i van ljetnje sezone, kad Španjola ima najveću posjetu. Nadamo se da ćemo na ovaj način pomoći rad komunalnih službi grada u zajedničkoj težnji da Herceg Novi predstavimo u što boljem svjetlu. Akcije su izveli volonteri planinarskog kluba “Subra”, na Tajnom brdu samostalno, a na Španjoli sa članovima Triatlon kluba “Herceg Novi”, kojima je Španjola cilj predstojeće trke “Novska skalinada”, planirane za 8. februar, a u okviru Praznika mimoze. U ove dvije akcije učestvovalo je ukupno 18 ljudi – kaže se u saopštenju iz PK “Subar” H. Novi.

Iz planinarskog kluba “Subra” ujedno podsjećaju članove i pozivaju ostale zainteresovane, da je za četvrtak (29. januar) u 19 sati, u prostorijama MZ Srari grad (kod Sat kule) zakazana redovna Godišnja skupština ovog kluba.

Kotorski karneval – Program

0
Krinka Photo: Boka News
Krinka Photo: Boka News

Kotorski karneval svečano će biti otvoren u subotu 14. februara u 19 sati, u velikoj Sali centra za Kulturu Kotor. U sklopu karnevalskog programa, planiran je dječiji maskenbal na Prčanju istog dana 14.februar od 15 sati.

Dječiji maskenbal u Mjesnoj zajednici Škaljari 15. februara u 14 sati.Karnevalsko veče sa Art grupom Montenegro – koncert, Kulturni centar Kotor, 15. februar 18 sati.

Koncert pod maskama u crkva Svetog Duha 17. februar 19 sati.

Kotor, srijeda, 18 februara abrum i karnevalska papalada.

Četvrtak 19. februar 19 sati Štuk i pitura ke bela figura ŠC Kamelija.

Veliki maskenbal, biće organizovan  u petak, 20. Februara, u sali Poslovnog centra „Vukšić“ na Radanovićima početak u 21 sat, uz bend Lungo Mare.

Istog dana od 19,30 Školski maskembal sala Srednje pomorske škole.

U subotu 21.februara, od 15 sati tradicionalni prčanjski karneval, a od 18 sati samostalni koncert mažoretki „Fešta“ Kulturni centar Kotor. Od 22 sata maskembal u diskoteci Maximus.

Vrhunac fešti je karnevalska povorka glavnom gradskom  ulicom, u nedjelju, 22. februara u 14 sati. Fešta se nakon suđenja  i spaljivanja, glavnog krivca za sve loše u Kotoru, se nastavlja koncertom Jelene Rozge na Trgu od Oružja.

Zadrani zadovoljni i puni planova: Japance će nam zimi dovoditi – tune

0
Festival tune
Festival tune

Zadarski “Tuna & Sushi festival” usred siječnja probudio je Zadar iz zimskog sna. U središtu mrtve turističke sezone doveo je goste s Dalekog istoka, ulice i trgovi barem su nakratko oživjeli i pokazali da se i zimi može – “ljetovati”. Za sudionike pionirske manifestacije organiziran je i prvi turistički izlet brodom u uzgajalište tuna, što bi moglo označiti početak novoga turističkog proizvoda u Zadru i prvo konkretno oživljavanje zimske sezone.

Brod, koji ljeti obično vozi turiste na Kornate, isplovio je po umjerenom burinu s japanskim gostima, ali i s japanskim turoperatorima i članovima diplomatskog kora Južne Koreje, Australije i Japana prema uzgajalištu “Kali tuna” ispod Vele Lamjane. Tamo su s tolikim zanimanjem gledali hranjenje, kažu, ponajboljih tuna na svijetu da je time bio ugodno iznenađen i Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma.

Sjajna manifestacija

Ovo je sjajna manifestacija koja treba podići vidljivost Zadra i zadarske regije. Uvjeren sam u uspjeh jer imamo velik interes japanskog veleposlanstva i japanskih partnera, novinara i turoperatora. Japanci su gosti koji inače nisu primarno vezani uz sunce i more i boravak tijekom ljeta, kao većina naših europskih tržišta, ali to nije dovoljno, mi moramo kreirati proizvode zbog kojih bi oni dolazili u Hrvatsku. Zadarska je regija drugi najveći izvoznik tune u Japan na svijetu i to moramo povezati s turizmom – proizvodnju tune s ponudom jedne vrste gourmeta, gastronomije koju azijski gosti vole, ne samo japanski, nego i južnokorejski, čiji je broj prošle godine povećan za 600 posto, ali i kineski gosti, turisti iz Tajvana… Zanimljivo je da je tuna najkvalitetnija u siječnju, izvan turističke sezone, i ona će biti pokretač sezone u razdoblju kad se inače turizam ne događa. Podržat ćemo to i u sklopu projekta “Hrvatska 365”, koji se financira novcem HTZ-a, a kojemu je cilj da sezona traje čitave godine – kaže Kramarić.

– Zamislite da za nekoliko godina u zadarskoj regiji imate nekoliko tisuća gostiju iz Azije koji će ovdje uživati u sushiju, u prekrasnoj kulturnoj ponudi grada Zadra, sve to povezano s karnevalskim svečanostima koje su blizu… To može biti turistički proizvod od kojega se može dobro živjeti i koji može zimi napuniti zadarske hotele. Ideju je velikim dijelom potaknuo japanski veleposlanik Keiji Ide, koji je pokazao puno volje da se ovo pokrene, a zadarska je turistička regija zapravo u kratkom vremenu sve jako dobro organizirala – dodaje Kramarić.

Veliki interes japanskog veleposlanstva mogao bi se pretvoriti i u konkretnu podršku japanske vlade, jer ono što je vidjela i doživjela japanska delegacija u Zadru ostavilo je snažan dojam i postoji spremnost da i sami pridonesu još većem festivalu dogodine koji bi trajao više dana, a koji bi doveo i prve “prave” japanske turiste. U Zadru se već razrađuje ideja da se pokrene sushi-akademija, koja bi trajala tjedan dana, a na koju bi bili pozvani svi chefovi iz Hrvatske kako bi se kultura sushija i sirove hrane proširila u cijelu Hrvatsku, s tendencijom da manifestacija preraste u najveći festival sushija izvan Japana.

Atrakcija

Jelena Yamasaki iz Počasnog konzulata RH u Osaki podrijetlom je iz Hrvatske i udana je za Japanca. Zadovoljna je što su uzgajalište tuna obišli i predstavnici turističkih agencija iz Japana koji rade na novim turističkim proizvodima za japanske goste.

– Oni su do sada preskakali Zadar ili bi bili samo u kratkom razgledanju, ali tuna sada širom otvara ta vrata jer je mogućnost kušanja tune, kao i odlazak u uzgajališta i hranjenje tune, njima nova atrakcija. Japanci inače jedu onaj “fatty part” ili masni dio tune, koji je najskuplji u Japanu. Dok naši, kad režu tunu, to obično bacaju, Japanci su spremni puno platiti za to! Razmišljamo o tome da stvorimo program boravka u Zadru u kojem bi japanski turisti mogli brodovima ići na izlete u ribogojilišta i hraniti tunu, što je za njih vrhunski doživljaj. U gastronomiji bismo im pripremili dva programa, jedan s degustacijom dalmatinskog pršuta i sira, što također jako vole, i drugi sa sushijem, koji su zadarski kuhari sada naučili pripremati – otkriva Jelena, koja odlično poznaje japansko i hrvatsko turističko tržište, dodajući da bi Japancima zimi mogle biti zanimljive i zaleđene Plitvice.

A što kažu Japanci?

Fujita Makoto uvoznik je tune u Japan i njegova tvrtka ima sjedište u Budimpešti, u Mađarskoj.

– Prvi put sam u Zadru i nisam očekivao da ću vidjeti toliko povijesnih spomenika. Hrvatska tuna koja se mogla kupiti u Japanu bila je najskuplja i smatra se premium tunom. One su male, ali su zbog niske temperature mora vrlo kompaktne i imaju odličnu kvalitetu mesa. Svakako bih opet došao u Zadar, već dogodine. Živim već tri godine u Mađarskoj, a obavezno barem jednom mjesečno dođem u Hrvatsku na ribarnicu kupiti vašu tunu, kojom napunim velike hladnjake. To mi je najveće veselje, ne mađarski gulaš, nego hrvatska tuna – kaže Makoto.

 

“Nobelovci” u Centru za kulturu Tivat

0
Nobelovci
Nobelovci

Predstava “Nobelovci” u produkciji Nikšićkog pozorišta biče izvedena sutra 28.januara sa početkom u 20 sati u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat, Dom “Gracija Petković.

Po tekstu Obrada nenezića, predstavu je režirao Goran Bulajić. Scenografiju potpisuje Anka Gardašević, kostime je uradila Jelena Đukanović a muziku je komponovao Rajko Kadović.

„Nobelovci“ su istinski pozorišni izazov, priča koja se eksplicitno, u postmodernističkom smislu, bavi ovdašnjim savremenim životom i ironiziranjem „tradicionalnih vrijednosti“.

U komadu Nikšićkog pozorišta igraju Jovan Krivokapić, Ana Vučković, Emir Ćatović, Gordana Mićunović i Petar Novaković