Priče iz podmorja: SS TIHANI – Najatraktivnija olupina Boke Kotorske

Olupina Tihany – foto D. Kovačević

Najatraktivnija olupina Boke Kotorske odmara se na kobilici, blago nagnuta na desnu stranu, na pjeskovitom morskom dnu. U ljepoti njene konstrukcije, obrasle različitim vrstama raznobojnih sunđera i okruženom ribom, uživaju ronioci koji mogu zaroniti do 40 metara dubine. Jedinstvenost ronilačkog iskustva čini prilično dobra očuvanost i prisustvo brodske opreme poput vitla za dizanje tereta, dva sidra na pramcu i sidreno vitlo, pomoćnih sidara, telegraf na komandnom mostu, kormilarski uređaj i ostaci brodskog toaleta.

Da bi sagledali svu njenu ljepotu i detalje, turisti na ovom brodu rone više puta što predstavlja bitan resurs turističke ponude Boke.

SS Tihani (Tihany) je počeo da se gradi 1907. godine u brodogradilištu u Trstu, da bi naredne godine bio porinut pod austrougarskom zastavom sa matičnom lukom na ostrvu Unije. Tipičan teretni parobrod svog vremena, sa dva jarbola i jednim dimnjakom, bio je dug 45 i širok oko šest metara. Ime je dobio po poluostrvu Tihany na jezeru Balaton u Mađarskoj. Plovio je na ruti Kotor – Bar prevozeći ugalj koji se koristion kao pogonsko gorivo za brodove. Na svom posljednjem putovanju 12. februara 1917. godine se nasukao između rta Arza i rta Veslo zbog greške u navigaciji. Ubrzo je stigla pomoć i SS Tihani je odsukan, ali je tom prilikom došlo do oštećenja trupa. Tokom tegljenja je počeo da se puni vodom. Posada je uzaludno odbacivala ugalj u more da rastereti brod koji je bez žrtava, nedugo potom, potonuo u blizini ostrva Mamula. Trup broda još uvijek ima vidljiv ožiljak oštećenja koji je doveo do potonuća.

Olupina Tihany – foto D. Kovačević

Stara preko stotinu godina, olupina parobroda SS Tihani je po automatizmu zaštićena UNESCO Konvencijom o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine čiji je Crna Gora potpisnik. Očekuje se da ovom biseru podmorja Boke, Uprava za kulturna dobra uskoro dodijeli status kulturnog dobra čime bi se pravno spriječilo devastiranje od strane nesavjesnih ronilaca koji godinama sakupljaju suvenire.

Literatura

Gačević, D., 2012., Podmorje Crne Gore, Matica crnogorska, Herceg Novi.

/Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu i ronilački turizam/

Vozarine otišle u nebo

0
Brod kontejner

Procjena od 150 milijardi dolara profita na razini cijele industrije prijevoza pomorskog tereta za ovu godinu koju je Drewry iznio prije samo nekoliko sedmica već sada se čini pogrešnom.

Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritimea, kaže kako bi se kumulativna dobit na razini cijele industrije mogla popeti na čak 200 milijardi dolara – dvostruko više od dobiti koju su prijevoznici ostvarili u posljednjih 20 godina, piše The Loadstar.

No, pravo je pitanje koliko će dugo vozarine ostati na razinama do 1000% višim od onih iz doba prije pandemije koronavirusa. Kratkoročno gledano, cijene pokazuju naznake opadanja, no prijevoznici zaključuju ugovore sa znatno povišenim cijenama.

U septrembu najviše stranih kruzera od početka pandemije

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Na Jadranu je u septembru ove godine bilo 49 kružnih putovanja stranim brodovima, što je gotovo 10 puta više nego u rujnu lani, odnosno najveći broj tih putovanja u jednom mjesecu od početka pandemije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Znatno je veći i broj dana boravka tih brodova, odnosno 135 u odnosu na rujan lani kad su na hrvatskom dijelu Jadrana proveli 41 dan, a znatno veći bio je i broj putnika na tim brodovima, 51,6 tisuća, dok ih je u rujnu 2020. bilo 155.

U odnosu na avgust, kružnih putovanja u septembru je ostvareno 13 više. Time se u septembru nastavio blagi trend porasta kružnih putovanja ove godine, koji je započeo u junu, kada ih je bilo 15, da bi ih u julu bilo 34, a u avgustu 36.

No, to je još daleko od razine tog prometa iz 2019. – u septembru te godine po Jadranu je ostvareno 101 kružno putovanje sa više od 152,5 hiljade putnika.

Strani kruzeri najviše su doplovljavali na kružna putovanja po Jadranu pod zastavama Paname, Bahama, Malte, Belgije, Francuske i Norveške.

U prvih devet mjeseci, pak, 24 strana kruzera ostvarila su 134 kružna putovanja po Jadranu, a na njima je ukupno bilo 137,5 hiljada putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 372 dana. Usporedbe radi, u prvih devet mjeseci 2020., kada su još na snazi bile stroge epidemiološke mjere za kruzere, stranih brodova-kruzera je došlo svega 10, kružnih putovanja je bilo 26, a putnika s njima nešto malo više od četiri hiljade.

Kao i na razini septembra, tako je i na razini devet mjeseci, kružnih putovanja stranih broda po Jadranu ove godine i dalje puno manje nego u istom razdoblju 2019., tj. za 76,4 posto, a broj putnika na njima za 84,5 posto manji.

Najviše kružnih putovanja u devet mjeseci ove godine bilo je na području Dubrovačko-neretvanske županije, 69,4 posto od ukupnog broja te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 24,6 posto.

Sedmodnevna incidencija u Njemačkoj najviša od početka pandemije

0
Njemačka – foto EPA

BERLIN – Njemačka je objavila rekordno visok broj sedmodnevne incidencije od 201.1 potvrđen slučaj koronavirusa na 100.000 stanovnika, saopštio je Institut Robert Koch (RKI) u ponedjeljak ujutro.

To je najviša brojka za sedmodnevnu incidenciju od početka pandemije covida-19.

Brojka u ponedjeljak je povećanje sa 154.5 u četvrtak i 130.2 sedmica prije.

Prijašnji rekordni broj sedmodnevne incidencije od 197.6 objavljen je 22. decembra 2020. na vrhuncu drugog vala pandemije.

Stručnjaci kažu kako treba uzeti u obzir da je za razliku od godinu prije mnogo ljudi u Njemačkoj sada cijepljeno i rekli su da je incidencija pogotovo visoka među vrlo starim ljudima koji su u visokom riziku od covida-19.

Zato stručnjaci vjeruju da bi zdravstveni sistem u zemlji trebao biti u stanju podnijeti veći broj zaraženih nego prije početka cijepljenja, jer cjepivo nudi vrlo dobru zaštitu od teške bolesti.

Privremena vlada kancelarke Angele Merkel suočava se s dilemom.

Ministri tehničke vlade oklijevaju donijeti radikalne mjere dok su u tijeku koalicijski pregovori o formiranju nove vlade nakon rujanskih izbora.

Pregovori su pokazali malo znakova da su blizu zaključka.

Raduju se saradnji Tivta i Pivke

0
Komnenović, Arsić i Božović sa Ambasadorom Slovenije Gregorom Preskerom

Ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker boravio je u zvaničnoj posjeti Opštini Tivat, gdje se susreo sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem i potpredsjednicima Vladimirom Arsićem i Goranom Božovićem.

Sa predstavnicima izvršne vlasti na lokalnom nivou, ambasador je razgovarao o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Tivtu.

„Predsjednik Opštine Željko Komnenović istakao je da je nova vlast stabilizovala finansije i okrenula novi list u odnosima lokalne samouprave sa stranim investitorima, ali je ukazao i na potrebu stabilizovanja političke situacije. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim projektima kao što su izgradnja saobraćajnice MR2, čiji je završetak planiran prije početka naredne turističke sezone, te novi projekat Boka Place u sklopu kompleksa Porto Montenegro, za koji su nedavno uspješno naplaćene komunalije. Interesovanje stranih investitora za nova ulaganja u Tivat je veliko, s posebnim akcentom na oblast sportskog turizma.“- saopšteno je danas tim povodom iz lokalne uprave Tivta.

Podsjećajući na nedavnu posjetu delegacije slovenačkog grada Pivke Opštini Tivat povodom bratimljenja dobrovoljnih vatrogasnih društva dva grada, Komnenović je ambasadora Preskera upoznao i sa planovima unapređenja te saradnje u budućnosti. Slovenački diplomata je  izrazio zadovoljstvo zbog uspostavljanja novih veza sa Slovenijom i istakao da je perspektiva za Tivat velika.

ANIMA perfomansom obilježava Dan borbe protiv fašizma

0
ANIMA Kotor- foto arhiv Boka News

Anima-Centar za žensko i mirovno obrazovanje će povodom 9. novembra, Dana borbe protiv fašizma, sutra u 12 sati u Kotoru na Trgu od oružja organizovati performans „Moj izbor-antifašizam feminizam“ .

„9. novembar – Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u čast sjećanja na Kristalnu noć 1938. kada se širom Njemačke desio progon jevrejskih građana i građanki“, saopštavaju iz Anime.

„Više od 90 Јеvrеја је ubijeno а око 30.000 је deportovano u koncentracione logore. Tako je počelo u Njemačkoj proganjanje i istrbljenje ne samo Jevreja nego i tzv. „neprijatelja njemačke države“ homoseksualaca, kriminalaca i „asocijalnih“ ljudi, članova raznih religijskih zajednica, ljudi s mentalnim tegobama, političkih ‘prestupnika’ poput komunista i socijalista, španjolskih republikanskih izbjeglica te manjina poput Roma i Sinta te ostalih.

Upozoravamo da je došlo do ugrožavanja sekularizma i antifašističkih vrijednosti u Crnoj Gori. Upozoravamo da ne smije biti relativizacije zločina iz prošlosti, ni izjednačavanja fašista i antifašista. Upozoravamo da je nužno sprovesti proces suočavanja sa prošlošću i tranzicionu pravdu kako bi se društvo oslobodilo posledica prošlosti koja se ponavlja i izaziva nove sukobe i podjele.

Upozoravamo da se moraju angažovati sve građanske snage na suprostavljanju proganjanja različitih po vjeri, naciji, rasi, statusu da se ne bi ponovila stradanja započeta Kristalom noći. Obilježavamo ovaj datum jer nas na to obavezuju antifašističke vrijednosti koje afirmišemo“, stoji u saopštenju NVO Anima.

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat slavi 112 godina

0

Glazbeno prosvjetno društvo, najstarija kulturna institucija u Tivtu i neizostavni učesnik svih kulturnih i društvenih dešavanja u gradu, danas slavi 112. rođendan!

Pogledajte kratki film o bogatom istorijatu društva, koji nam prenosi predsjednik GPD Tivat Boris Lanceroti.

GDP Tivat  formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.

GPD Tivat

Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala.

“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti…

GPD Tivat

“Zbog aktualne epidemiološke situacije GPD “Tivat” ove godine neće obilježiti obljetnicu, kako se radilo svih ovih godina, tradicionalnim promenadnim nastupom ulicama grada. Članovi GPD-a se nadaju i vjeruju da će se u što skorije  vrijeme vratiti svojim notama i nastupima kako bi  zajedno s vama uživali u nekom novom koncertu” – kazao nam je predsjednik Lanceroti.

Zbog odbijanja alkotesta kažnjen 1.500 eura

0
Budva foto Boka News

Državljaninu Turske K.E. (33), sa privremenim boravkom u Budvi, izrečena je novčana kazna od 1.500 eura jer je odbio alkotest.

– Okrivljeni K.E. je 5. novembra, u 22.15 sati u ulici Mainski put u Budvi, upravljao vozilom marke “Ford”, a prilikom kontrole izvršene od strane policijskih službenika CB Budva odbio je da se podvrgne alkotestiranju radi provjere prisustva alkohola u organizmu – saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi koji je izrekao novčanu kaznu.

Okrivljenom je izrečena i zabrana upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od četiri mjeseca, a novčana kazna je naplaćena prije pravosnažnosti rješenja.

Italija dopustila pristajanje humanitarnog broda s 800 migranata

0
Spasilački brod Sea-Eye, Foto: EPA

Italija je dopustila humanitarnom brodu s oko 800 migranata spašenih iz mora, među kojima ima dvjestotinjak maloljetnika i pet trudnih žena, da pristane u Trapaniju, na Siciliji, saopšteno je iz njemačka nevladina organizacija Sea Eye.

Ovo odobrenje je izdano samo nekoliko sati nakon što je jedna humanitarna organizacija isporučila brodu hitnu pomoć u hrani i pokrivačima.

Brod Sea Eye 4 u srijedu je spasio 400 ljudi na moru a u četvrtak drugih 400 s broda koji je tonuo. Na brodu ima više od 200 maloljetnika među kojima “nekoliko djece mlađe od 10 godina” i pet trudnih žena, navela je nevladina organizacija u priopćenju i precizirala da je 200 ljudi primilo medicinsku pomoć na brodu.

– Naša ekipa radi do kraja granica izdržljivosti, naglasio je predsjednik Sea Eye Gordon Isler, prije objave o dozvoli iskrcavanja.

Ocean Viking, brod kojim upravlja SOS Mediteran također traži luku za iskrcavanje 314 ljudi koje je spasio, čime ukupno ima više od 1100 ljudi koji bi se trebali iskrcati u Italiji.

Italija je jedna od glavnih točaka ulaza u Europu za migrante iz Sjeverne Afrike, posebice Tunisa i Libije, od kuda ima bitno više polazaka u odnosu na prethodne godine.

Blizu 55.000 migranata je stiglo u Italiju od početka godine, prema nešto manje od 30.000 u 2020. godini, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova.

U skladu s politikom “zatvaranja luka” bivšeg talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, druge europske zemlje morale su prihvatiti određeni broj spašenih migranata da bi brodu bila izdana dozvola za pristajanje.

Gordon Isler drži da bi “se pregovori o raspodjeli spašenih ljudi” trebali voditi nakon što se migranti iskrcaju na kopno.

Petković: Predstoji nam još borbe da sačuvamo naš Aerodrom i obalu

0
Bokeški forum

Povodom šeste godišnjice osnivanja, građanska lista Bokeški Forum je u Tivtu u subotu organizovala prigodbnu proslavu proslavu.

Okupljene je pozdravio osnivač i predsjednik BF dr Andrija Petković koji je tom prilikom rekao da je činjenica da su oni među sobim prijatelji, navjeća vrijendost ove građanske liste.

“Mi smo Bokeljke i Bokelji, svoji na svome, koji su došli ovdje sa neskrivenom  željom da brane svoju Boku. Šesti nam je rođendan, a govorili su da nećemo dočekati ni šest dana, a evo posle šest godina, dočekujemo rođendan sa pozicije vlasti. Ekipa koja je sve što je radila, ponavljam, zasnovala  na prijateljstvu i slozi i neizmjernoj ljubavi prema Boki. Time što smo ušli u lokalnu upravu Tivta, nismo ostvarili ni 10 odsto onoga što smo zacrtali. To je jednostavno  naš početni korak do svega onoga što nas čeka, a čeka nas mnogo posla.”- istakao je Petković.

Istakao je da BF-u predstoji borba za  riješavanje nekoliko stvari koje su veoma bitne Tivtu i njegovim građanima, poput “borbe za promjenu Atlasa plaža JPMD na Crnogorskom primorju  i povratak plaža u vlasništvo građana.“

BOKESKI FORUM

„Takođe,  tu je još jedna vrlo važna borba, možda i najvažnija, a to je da nećemo dozvoliti da Aerodrom Tivat bude dat u koncesiju. To su naša dva prioriteta u ovom trenutku.“- kazao je Petković i dodao da je za BF važno da oni „ostanu isti kao što su bili prije šest godina kada su osnovani.”

„Da se međusobno poštujemo, uvažavamo i da poštujemo ono što sam prvi put ovdje rekao da biti Bokelj- to je način života. Zahvaljujem našim prijateljima i članovima iz podružnica Herceg Novi i Kotor, a posebno zahvaljujem ljudima koji su sa mnom ušli u Opštinu Tivat da u lokalnoj upravi predstavljaju Bokeški Forum”- kazao je Petković navodeći imena opštinskih sekretara za privredu Vedrana Božinovića i za društvene djelatnosti Borke Mršulje, sekretarke Skupštine Opštine Tivat Ivane Aranđus i direktora JU Sportska dvorana Predraga  Kovačevića.

“Oni svoj posao obavljaju tako da sa njima svi možemo da se ponosimo. Pred svima nama je svakako još puno posla” –  zaključio je Petković.