13.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Dalmacija: Strani turisti traže otoke i kuće za odmor

Sušac – Foto: Martonio Paleka / Dalmacija Danas

Konačno smo dočekali i to da je u Hrvatskoj sve što se tiče turističke sezone koja je pred nama isključivo u našim rukama. Sve što nam se dogodi, dobro ili loše, bit će samo naša odgovornost ili zasluga.

Evropa (ECDC) nas je, nakon mukotrpnih mjeseci koje smo proveli u tamnocrvenoj boji na svim epidemiološkim kartama, konačno stavila u relativno bezopasnu narančastu zonu.

Većina turističkih radnika se cijepi, Ministarstvo turizma odradilo je maestralan posao u bilateralnim razgovorima s diplomatima naših najvažnijih emitivnih tržišta, a sve to je u samo posljednja 24 sata rezultiralo značajnim povećanjem interesa za dolaske i novim rezervacijama, piše Slobodna Dalmacija.

Procjenjuje se da će samo u junu ta promjena naše sigurnosne situacije vezane uz pandemiju dovesti barem nekoliko desetaka tisuća Nijemaca, Austrijanaca, Mađara i Čeha više nego što se moglo planirati i očekivati još do prije koji dan.

Činjenica da sada nakon povratka iz Hrvatske ne moraju u desetodnevnu samoizolaciju bila je dovoljna da telefoni ne prestaju zvoniti u turističkim uredima i agencijama koje bukiraju smještaj.

– Europljani su se jednostavno zaželjeli putovanja, zatvoreni su u kućama puno strože i duže nego mi u Hrvatskoj, i jedva čekaju priliku da odu nekamo i odmore se.

Sada je svima jasno da je Hrvatska s procijepljenošću ljudi u turizmu, bilateralnim ugovorima o olakšanju prelaska granice i stavljanjem u narančastu zonu postala privlačnija i sigurnija.

Mi smo lipanj već bili otpisali, a evo od jutros sam dobila tri rezervacije iz Austrije, pet iz Njemačke, dvije iz Mađarske… Te su rezervacije za Brač, Hvar i Korčulu, više se traže otoci i kuće za odmor jer se izbjegavaju veće gužve.

Za veće gradove još nema osobitog interesa dok ne krenu aviolinije, koje kasne mjesec dana u odnosu na najave. Zato lipanjski gosti dolaze automobilima – kaže nam voditeljica prodaje velikog turističkog portala za posredovanje u smještaju.

Sličnu priču čuli smo od većine naših sugovornika iz turističkog sektora, koji konačno, prvi put nakon više od godinu dana, zadovoljno i s optimizmom čekaju nastavak sezone.

Dalmacija

Neki su, međutim, hotelijeri u Dalmaciji, još donedavno u strahu od praznih kreveta, ovog ljeta davali akcijska sniženja, koja su bila i do 35 posto niža od uobičajenih cijena i s mogućnošću besplatnog otkazivanja, što se pokazalo kao pogubno nestrpljenje.

– Nije bilo nikakvog razloga da hotelske kuće u Dalmaciji idu s tako velikim sniženjima, to je za posao katastrofa. Ove godine cijena uopće nije presudna za odlučivanje o putovanju, pa su to nerazumne poslovne odluke.

Oni su možda time trenutno nešto malo popravili buking, ali su dugoročno sebi dali autogol jer je najteže poslije podizati, odnosno vraćati cijenu bez jakog uporišta. Sada je potražnja znatno veća, srpanj i kolovoz mogli bi biti dobri ako ne ponovimo lanjske pogreške – kaže nam hotelijer s Makarske rivijere.

O tim lanjskim pogreškama doslovno svi govore, jer uporište u najavama o boljoj ovogodišnjoj sezoni nalazi se isključivo u nadi da će cijeli rujan biti turistički dobar, što je lani bilo naprasno prekinuto 17. avgusta, kad smo zbog loših procjena oko noćnih okupljanja i naglim rastom broja zaraženih stavljeni u crvenu zonu u najvažnijim zemljama Europe.

– Epidemiološka situacija je nulta točka od koje polazi svaka rasprava o uspjehu ove godine, a za nju će biti važno održavati stanje pandemije na najnižim brojkama.

To ćemo postići postupnim i umjerenim popuštanjem mjera i jakim kontrolama, što lani nije bio slučaj. Event industrija imala je zaista tešku poslovnu godinu iza sebe i treba im dati šansu da u kontroliranim uvjetima lagano krenu u posao, uz uzajamno razumijevanje za njihov posao, ali i epidemiološku sigurnost.

Županijski zavodi za javno zdravstvo definiraju okvire i uvjete za odvijanje manifestacija, ali bitno je da to strogo nadgledaju i kontroliraju županijski stožeri i HZJZ, a ne da sve ostane odgovornost organizatora.

Treba pokušati i vidjeti mogu li eventi, koncerti i zabave funkcionirati kao i vjenčanja.

Ulaznice se mogu prodavati na ime, uz testiranje, mjerenje temperature, COVID certifikat, sve su to alati uz pomoć kojih se može takva događanja učiniti sigurnijima, jer isto se radi i u drugim zemljama – mišljenje je Veljka Ostojića, predsjednika Hrvatske udruge turizma.

Najčitanije