Koncerti pod nazivom „Miša Majski i solisti Verbije festivala” (Švajcarska), biće organizovani u srijedu, 11. avgusta u Porto Montenegru, kao i u četvrtak, 12. avgusta u Crkvi sv. Duha u Kotoru, sa različitim repertoarima Na koncertu nastupaju: violinisti Mark Bučkov i Saša Majski, violistkinja Blajt Teh Engstrom, violončelista Miša Majski i pijanistkinja Lili Majski, najavili su iz Kotor Arta.
Koncerti se organizuju uz podršku Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Henley & Partners, i Sotheby’s.
Planirani program za 11. avgust sadrži djela Šumana, Albeniza, Granadosa, i Mendelsona dok će se na koncertu 12. avgusta čuti djela Šuberta i Bramsa.
KotorArt Don Brankovi dani muzike svojim umjetničkim sadržajem, visoko kvalitetnom produkcijom programa i izuzetnom profesionalnošću uspjevaju da Crnu Goru afirmišu kao destinaciju za vrhunske umjetničke programe i to već dugi niz godina, prepoznaju prijatelji Festivala.
Miša Majski, violončelista i umjetnik svjetskog renomea, redovni je gost najvećih međunarodnih festivala. Sarađivao je sa svim vodećim dirigentima današnjice, solistima, a ekskluzivni je i umjetnik izdavačke kuće Dojče Gramofon. Ostvario je više od 35 albuma a čuvena Svita br. 1 kompozitora Johan Sebastijan Baha u njegovom izvođenju na Jutjubu je doživjela više od 45 miliona pregleda. Tokom svoje bogate karijere dobio je brojne nagrade i priznanja. Mark Bučkov, violinista, kao jedinstveni umjetnik nove generacije, izgradio je međunarodnu karijeru nastupajući sa vodećim orkestrima i dirigentima širom Evrope. Počeo je da svira violinu sa pet godina učeći od svog djede. Trenutno radi kao profesor na Kraljevskom konzervatorijumu u Liježu i Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Lihtenštajnu.
Saša Majski, violinista, počeo je da svira sa 3 godine. Od najranijeg uzrasta imao je privilegiju da uči od nekih od najboljih violinista današnjice. Nastupa u najprestižnijim koncertnim dvoranama a takođe, često nastupa i sa ocem, Mišom Majskim u kamernim sastavima.
Blajt The Engstrom, violinistkinja i violistkinja, pasionirani je kamerni muzičar. Pomogla je stvaranje Kamernog orkestra Festivala u Verbijeu gdje je sada vođa dionica viole.
Lili Majski, pijanistkinja i ekskluzivna umjetnica kompanije Stenvej, počela je da svira klavir sa četiri godine učeći od eminentnih pijanista današnjice kao učenica najstarije škole za muzičke talente u Velikoj Britaniji – Persl u Londonu. Koncerte održava širom Evrope, na Dalekom istoku, u Sjevernoj i Južnoj Americi. Ponosna je vlasnica posljednjeg instrumenta legendarnog pijaniste Artura Benedetija Mikelanđelija.
Prema istraživanju Cruise Industry News-a, neki članovi posade koji rade na brodu već mjesecima nisu zakoračili na kopno, piše Cruise Industry News.
Zaposlenici velikih linija za krstarenje, između ostalog AIDA, Norwegian Cruise Line i Marella Cruises, izjavili su da im nije dopušteno napuštati brod na kojem rade, a jedan od njih je priznao da se zbog cijele situacije s pandemijom osjeća poprilično depresivno.
Zaposlenik koji radi na Norwegian Jade je da je zajedno s ostalom posadom u dva mjeseca samo jednom napustio brod- i to zbog cijepljenja. ”Brod smo napustili samo da se cijepimo, nakon čega smo se odmah morali vratiti nazad. Svakom od nas dodijeljena je grupa i vođa koji nas je brojio na ulazu i izlazu”, rekao je naglasivši da smatra da će norveška politika zabrane napuštanja broda biti preispitana za dva mjeseca kad se završi krstarenje.
”Prije pandemije, mogli smo napustiti brod kad god nismo bili na dužnosti. Bilo sa shuttle autobusima koji idu svakih 30 minuta bilo samostalno”, izjavio je član jedne druge linije za krstarenje.
Zaposlenik koji je posljednja dva mjeseca radio na liniji Marella Cruisea imao je sreće jer je uspio napustiti brod prije zabrane. ”Napustio sam brod jednom na 30 minuta jer sam morao kupiti osnovne potrepštine. Ubrzo nakon toga, kompanija je u potpunosti zabranila napuštanje broda zbog rizika da posada ne unese Covid-19 na brod i tako ugrozi putnike koji će se ukrcati. Ostajem da brodu još nekoliko mjeseci i sumnjam da ću moći ponovno zakoračiti na kopno”, rekao je.
Također je dodao da je posada prije pandemije ”više-manje” mogla napuštati brod svaki dan te da se zbog cijele situacije i nedostatka socijalizacije, svi osjećaju poprilično depresivno.
Međutim, nekoliko članova posade je optimistično. ”Što se tiče kupovine, linije za krstarenje omogućile su kupovinu osnovnih potrepština na brodu. Sve osobne potrepštine možemo kupovati online budući da su kompanije sklopile ugovor s Amazonom i lučkim agentima. Treba se pridržavati pravila kako bi mogli nastaviti s radom”, rekao je.
Institut koji je proizveo rusko cjepivo protiv koronavirusa, Sputnjik V, objavio je u ponedjeljak da to ono štiti protiv svih poznatih varijanti uključujući deltu, odgovornu za eksploziju epidemije u Rusiji.
Ruski glavni grad i regija, kao i drugi grad zemlje, Sankt Peterburg zahvaćeni su novim valom i imaju rekordne brojeve zaraženih.
Aleksandar Guintsburg, direktor centra Gamaleja koji je proizveo Sputnjik V, rekao je da dvije doze tog cjepiva štite od svih sada poznatih varijanti, od britanske do indijske delte.
Tim izjavama potiče se rusko stanovništvo na cijepljenje u vrijeme kada je kampanja cijepljenja u zastoju zbog nepovjerenja i unatoč opetovanim pozivima predsjednika Vladimira Putina.
Vlasti s područje Moskve u ponedjeljak su izvijestile o najvećem dnevnom broju zaraženih od početka pandemije s 1811 slučajeva, a u Moskvi je 7.584 novozaraženih.
Krajem prošle sedmice dnevno je bilo i više od 9000 novozaraženih.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin je rekao da je oko 90 posto novozareženih zaraznijom delta varijantom, koja se pojavila u Indiji i koja bi mogla preplaviti bolnice glavnog grada.
Snimke lokalnih medija pokazuju prepunu bolnicu Sankt Peterburga gdje neki pacijenti leže na podu.
U Rusiji je vlada objavila da je od covida-19 umrlo 129.801 oboljelih, što je najviše u Europi, a statIstička agencija navodi da ih je od početka pandemije umrlo oko 270.000.
Prema statističkim podacima u Tivtu je protekle sedmice boravilo 2960 gostiju, od čega su 130 domaći, a 2830 strani gosti, što predstavlja 63% ostvarenog prometa iz istog perioda 2019. godine.
Kada su dolasci turista i najavljene rezervacije u pitanju popunjenost objekata se razlikuje u zavisnosti od kategorije i vrste smještaja, blizine mora i sl. Manji hoteli su slabije popunjeni i ne mogu se pohvaliti velikim brojem rezervacija. Ove godine su aktuelni individualni dolasci, dok grupnih tura još uvijek nema u najavi. Veći hoteli odnosno hoteli visoke kategorije su većinom popunjeni i takav trend se očekuje i u narednom periodu, saopšteno je iz TO Tivat.
Budući da je zbog epidemiološke situacije, evidentiran trend otkazivanja rezervacija u posljednjem trenutku, svaka rezervacija se uzima sa rezervom, tvrde tivatski hotelijeri.
Tivat posjećuju turisti sa tržišta regiona i to najviše iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije. Prema najavama tivatske hotelske privrede u nastavku ljetnje sezone mogu se očekivati gosti iz Rusije, Ukrajine, Izraela i Kazahstana.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 17 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 infekcijom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Podgorica
8
Bijelo Polje
3
Bar
2
Budva
1
Tivat
1
Pljevlja
1
Petnjica
1
Ukupno
17
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 20. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 914 uzoraka na novi koronavirus”, navodi se u saopštenju IJZ.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.605.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 22 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 298. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.092”, piše u saopštenju.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Itana Lalović, Zlata Marjanović, Tina Braić Ugrinić i Lucija Đurašković
Ispred Spomen doma „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi u nedjelju, 20. juna održan je četvrti po redu mediteranski dogadjaj Srdelada, u okviru kog je predstavljen bogat kulturni program o muzičkoj tradiciji Budve.
Dogadjaj je počeo sa budvanskim pjesmama koje su izvele sopran Emilija Minić i Milica Radoman na klaviru, po tonskim i notnim zapisima docenta dr Zlate Marjanović iz 2002. godine – Zvijezdo večernja, Danice moja nesuđena (prema pjevanju Marije Šumić i Ljuba Rađenovića), Još ne sviće bjela zora (prema pjevanju Marije i Petra Jelušića) i Na Mogren se je sela (prema pjevanju Marije Šumić).
Prisutnima se obratila Itana Lalović ispred NVO Feral koja je istakla da su pjesme na početku posvećene nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, koja je bila poveznica između budvanske muzičke prošlosti i sadašnjosti, a NVO Feral je se truditi da se njen glas čuje u budućnosti. Takođe, Itana je publici predstavila kulturni program i učesnike:
„Srdelu nikada nismo posmatrali kao prehrambenu namirnicu ili jednu od brojnih vrsta ribe koju mozemo naći u budvanskom akcatorijumu. Ona je za nas uvjek bila simbol kulturne istorije našeg grada. Kao glavni ili sporedni junak prisutna je u pričama, jelovnicima, receptima, ali i brojnim nezapisanim događajima koji svjedoče o životu, svakodnevnici, navikama i kreativnosti Budvana koji su nekada hodali ulicama Starog grada. Ove godine, tokom pripreme kulturnog programa za Srdeladu kontaktirali smo Zlatu Marjanović koja se godinama posvećeno bavi istraživanjem muzičke i kulturne tradicije našeg kraja. Iako smo od nje na samom početku očekivali savjet, ona se velikodušno i sa puno posvećenosti i ljubavi sa kojim pristupa svom pozivu, priključila kreiranju koncepta programa, i večeras je na veliku našu radost sa nama. Ovo veče i publika, svi vi koji ste večeras sa nama, su zapravo idealna prilika za predstavljanje Zlatine knjige Koralj’ca srebrom zakovana – Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine u kojoj ona otkriva nove obrise muzičke tradicije Budve. Ovu dragocenu knjigu je izdala JU Muzeji i galerije Budve koja je NVO Feralu partner u organizaciji ovog dogadjaja, a kasnije ce Vam o knjizi govoriti i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve i Tina Braić Ugrinić, prof. maternjeg jezika i književnosti i Zlatina saradnica na projektu. Ovo predstavljanje knjige neće biti uobičajno, već ce biti ilustrovano notama iz budvanske prošlosti koje će nam izvoditi Milica Radoman na klaviru i sopran Emilija Minić koje koje ste čuli na samom početku. Pored njih recitacije i pjesme će Vam donjeti i mladi glumci iz škole glume Jovane Todorović i klapa Primorkinje, a budvanske igre FA Nikola Đurković. Posebna kosmička koincidencija je što je večeras u spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ postavljena izložba fotografija iz kolekcije Anta Urbana, kojom je NVO Feral započeo svoju budvansku misliju.“
Publika
Mr Lucija Đurašković je govorila o knjizi Koralj’ca srebrom zakovana– Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine docenta dr zlate Marjanović: „U ovoj knjizi autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog Pjesme i drugi napisi iz Budve (1854), koji je do 1949. čuvan u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kojoj ovom prilikom izražavamo zahvalnost na dozvoli za istraživanje i objavljivanje. Valja istaći da je rukopis do pojave ovog izdanja bio nedovoljno poznat široj javnosti, a najveća nepoznanica odnosila se na autorstvo same građe, sastavljene od rukom pisane bilježnice, dodataka (dva lista) i prepisa pjesama iz bilježnice. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, dr Zlata Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u posnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790–1865) iz Dubice na Uni. U pitanju je čovjek brojnih interesovanja, po činu major austrijske vojske, čiji je život u zrelim godinama obilježen putovanjima po jadranskom priobalju i zaleđu, terenskim etnografskim radom, sakupljanjima najrazličitijih pokretnih starina (prirodni ostaci, arheološki nalazi, pisani izvori…), te bilježenjem raznih osobenosti ovoga kraja, sa kojima se na putu susretao.“
Knjiga – naslovna
Tina Braić Ugrinić je govorila o svojoj saradnji sa Zlatom i njenom načinu rada, nakon čega je docent dr Zlata Marjanović publiku povela na putovanje kroz muzičku prošlost Budve, koje je bilo oslikano recitacijama mladih glumaca iz škole glume Jovane Todorović, pjesmom klape Primorkinje i igrom FA Nikola Đurković, u kom je brojna publika uživala.
Emilija Minić i Milica Radoman
Kulturni dio programa je zaključen sa dvije kompozicije italijanske kamerne muzike u izvođenju Emilije Minić i Milice Radoman. Veze Budve sa Italijom, su duboke i viševjekovne, čak je i dr Zlata Marjanović u svom predavanju navela da su Budvani bili razočarani kada je Mletačka republika napustila Budvu, jer su tada živjeli u blagostanju i redu.
Nakon završetka kulturnog programa posluženi su raznovrsni specijaliteti od srdele, koji se u Budvi prave vjekovima.
klapa Primorkinje i FA Nikola Đurković
Projekat je realizovan u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, a projekat su podržali Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva (TOB), Unibrand Communications, Sunraf, Rockler, Talas M, Impress Budva, Spidermax, Terae taxi, Notar Rade Jovanović, porodica Dragičević i HG Budvanska rivijera.
Srdelada se održava već četiri godine zaredom (2017, 2018, 2019. i 2021.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.
NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri. NVO Feral je dobio priznanje od strane organizacije Interpret Europe, i kao jedina organizacija iz Crne Gore je uvršten u primjere dobre prakse u interpretaciji nasleđa, po kriterijumu uključivanja lokalne zajednice.
Osmo izdanje SuperWine održaće se u subotu 3. jula u Porto Montenegru u Tivtu.
Zahvaljujući vinima uglednih evropskih vinskih kuća, prefinjenoj publici i nesvakidašnjoj atmosferi i ambijentu jaht kluba Porto Montenegro, SuperWine godinama unazad uspijeva da održi status najatraktivnijeg regionalnog vinskog događaja. Ovaj, po mnogo čemu prestižni vinski događaj, uz nastupe di-džejeva i kulinarske zone, najbolji je dokaz da vrhunskim vinima i te kako prija jedan glamurozan i nesvakidašnji ambijent. A što se tiče vina, po svemu sudeći, ovogodišnji SuperWine publici će se predstaviti u svom najboljem izdanju.
Između ostalih svoj dolazak potvrdile su i vinarije: Chateau Palmer, Movia, Miraval, Polič estate, Jean Durup Père et Fils, Virtus, Monteverdi, Mazzei, Masciarelli, Kovačević, Fattoria dei Barbi, Eden, Borgoluce, 13. Jul – Plantaže, Prelević wine estate, Testament, Varvaglione 1921, Jungić, Borgo Conventi, Vinum, Prelević wine estate, Korta Katarina, Temet, Castel Savina, Henkell & Freixenet, Vinarija Drašković, Umani Ronchi, PIK Oplenac, Casa Gheller, Kutjevo, Grand Chais du France.
Ulaznice za SuperWine 8.0 prodavaće se isključivo na samoj lokaciji, na dan događaja od 20 sati.
U beskonačnoj komunikaciji sa predstavnicima JP „Morsko dobro“ mi u „Bokeškom Forumu“ moramo, na žalost, konstatovati da u pogledu riješavanja problema Atlasa plaža, a u njemu je i Gradska plaža u Tivtu nije mrdnuto sa mrtve tačke, saopšteno je danas iz Bokeškog Foruma..
Nezabilježen je primjer u svijetu, kao ovaj u Crnoj Gori, da se centralno gradsko kupalište, ne tretira kao javno dobro. Ili da se u najgorem slučaju bar dio pomenutog kupališta tako tretira. Nastavlja se sa lošom praksom prethodne vlasti koja je silom na sramotu uzela Gradsku plažu Tivćankama i Tivćanima.
Možda bi situacija bila drugačija da se imalo sluha, pa da u upravljačkim strukturama ovog preduzeća ima neko iz Tivta. No, opet na žalost, tamo nema ama baš nikog. Situacija je identična kao i sa UO Aerodroma Crne Gore gdje takođe, a to je potpuno nerazumljiva posebna priča, nema nikog iz Tivta.
Zahtijevamo od upravljačkih organa JP „Morsko dobro“ da u najkraćem mogućem vremenu izvrše reviziju Atlasa crnogorskih plaža, a da,takođe promptno, javno daju odgovore na sledeća pitanja:
Kako je moguće da je lokacija 67/69 (javno kupalište kod hotela „Palma“) 100% ucrtano kao hotelsko kupalište na kojem je građanima Tivta i njihovim gostima u potpunosti zabranjen ulazak?
Do kad će trajati ovakva situacija i na osnovu čega je potpisan ovako skaradan Ugovor?
Ko je potpisao takav Ugovor i Tivćanima time oduzeo kupalište?
Šta nova uprava JP „Morsko dobro“ radi da bi se ta situacija promijenila?
Na koji način će JP „Morsko dobro“ reagovati u slučaju ponavljanja nemilih scena iz 2019.godine, u kojima se obezbijeđenje ovog kupališta, na bahat i prostački način odnosilo čak i prema onim ljudima koji su pokušavali da iz mora izađu na plažu?
Bokeški forum
“Poštovana gospodo, 30.avgusta borili smo se za suštinske, a ne kozmetičke promjene i očekujemo normalizaciju i riješavanje ovih gorućih problema.
Na gradskoj plaži u Tivtu, u Bijeloj, u Krašićima, Baru, Ulcinju, duž cijele crnogorske obale koja je naš najvažniji privredni resurs, a kojeg je prethodna vlast neznaveno i zlonamjerno pustošila”, ističe se u saopštenju Bokeškog Foruma.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor najavila je izložbu “Kovani kotorski novac” autora Zorana Radimira, koja će biti otvorena u Galeriji solidarnosti u srijedu, 23. juna u 12 sati.
Riječ je o kovanom novcu iz istorijsko-etnografske zbirke samog autora, a veže se za period od XII do XVII vijeka. Kotorska kovnica novca postojala je od XI vijeka i u njoj se kovao srebrni i zlatni novac – folari i polufolari, a pored vizantijskog miskelaneusa i mletačkog groša, u Kotoru je bio u opticaju i dubrovački novac.
Radimir je bio član Kolekcionarskog društva Kotor, gdje je učestvovao u organizovanju susreta kolekcionara, izdavanju biltena, priređivanju izložbi sa temama iz svijeta filatelije, numizmatike, faleristike i starog trofejnog oružja.
Kao potomak nekad najbrojnije pomorske i trgovačke porodice u Dobroti, sačuvao je značajan fond etnografskih i drugih predmeta iz porodičnog nasljeđa. Zbog vrijednosti prepoznatih sa kulturnog, istorijskog i etnografskog aspekta, zbirka je od Ministarstva kulture Crne Gore dobila status pokretnog kulturnog dobra od lokalnog i opšteg značaja.
Kao potvrdu da je riječ o autohtonim proizvodima iz Bosne i Hercegovine, još prošle godine četiri domaća proizvoda dobila su oznaku geografskog porijekla.
Riječ je o nevesinjskom krompiru (Udruženje proizvođača nevesinjskog krompira Nevesinje), livanjskom siru (Udruženje za zaštitu porijekla livanjskog sira) i livanjskom izvornom siru (Udruženje proizvođača autohtonog livanjskog sira Cincar), visočkoj pečenici (Udruženje mesoprerađivača Proizvođači visočke pečenice i sudžuke).
Ova oznaka mnogo znači proizvođačima, ali i potrošačima koji mogu biti sigurni da je ono što kupuju i koriste kvalitetno i autentično.
“Htjeli smo da odvojimo visočku pečenicu, onu pravu, jer postoji mnogo plagijata koji se zovu isto visočka pečenica. Da počnemo označavanje i zaštitu našeg proizvoda odlučili smo se i zbog činjenice da počinjemo proizvoditi visočku pečenicu u Tešnju te da nismo htjeli da se drugi kite našim perjem i prodaju proizvode istog naziva. Interes za visočku pečenicu porastao je od dobijanja ove oznake, ljudi se raspituju šta je to, a sada mogu i po oznaci znati koja je originalna. To nam je posebno značajno zbog stranih državljana koji dolaze u Visoko i žele probati autentičan proizvod s oznakom geografskog porijekla”, kazao je za Klix.ba Edin Babić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača ViPS Visoko.
S obzirom na to da se proizvodnja visočke pečenice vrši na tradicionalan način, Babić kaže da, iako interes za ovim proizvodom raste, ne razmišljaju o pokretanju masovnije proizvodnje.
“Nemoguće je na veliko proizvoditi ovo meso, jer se postupak njegovog sušenja obavlja tako da morate imati kontrolu nad svakim komadom mesa kako bi sve bilo uspješno. Zbog toga ostajemo pri proizvodnji u količinama u kojima smo je i do sada obavljali, ali uz olakšanje zbog oznake geografskog porijekla, jer kupci sada znaju, kada kupe naše meso, da su kupili originalnu visočku pečenicu”, poručio je Babić.
Oznaka geografskog porijekla znači i proizvođačima autohtonog livanjskog sira, a Jozo Baković, predsjednik Udruženja Cincar, kazao nam je kako bi im ova oznaka značila mnogo više kada bi dobili i izvozni broj.
“Mi možemo dobiti nešto ovom oznakom samo ako dobijemo izvozni broj. Do sada smo napravili zadrugu i ispunili određene uslove, sada čekamo komisiju da dođe i da provjeri da li smo ispunili sve što je potrebno kako bismo mogli izvoziti svoje proizvode. Očekujemo da bi krajem juna ili početkom jula mogli doći te da bismo izvoz mogli početi u oktobru ove godine. Mi jesmo dobili zaštitu izvornog porijekla, ali sada moramo dokazati da je ono što smo napisali u specifikaciji i istina. Nadam se da će proći sve dobro i da ćemo dobiti dozvolu za izvoz, jer nas trenutno samo to može spasiti, a tada bi nam i ova oznaka značila mnogo više”, kazao je Baković.
Cijene, svjestan je, koje bi dobili u evropskim zemljama, ne mogu dobiti u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da je standard u našoj zemlji niži nego u zemljama Evropske unije.
“Nama, ustvari, i ne treba cijelo evropsko tržište. Nama je dovoljno da dobijemo dozvolu da možemo slobodno izvoziti u Dalmaciju, to je naše glavno tržište, gdje i sada imamo veliki broj kupaca”, zaključio je Baković.
