Narednih dana biće sprovedene pojačane kontrole ugostiteljskih objekata, saopšteno je uz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).
Iz UIP-a su kazali da su na sjednici Operativnog štaba za inspekcijsku kontrolu, kojoj su prisustvovali predstavnici Uprave i drugih državnih i lokalnih organa, odlučene aktivnosti za ovu sedmicu.
„Posebna pažnja biće posvećena kontroli ugostiteljskih objekata, pa će tri ekipe inspektora u pratnji policije od jutarnjih sati do 21 sat, do kada je dozvoljen rad lokala, kontrolisati sprovođenje epidemioloških mjera koje su na snazi“, navodi se u saopštenju.
Turistička inspekcija će, kako su najavili, prilikom sprovođenja kontrola obavještavati ugostiteljske objekte koji koriste zatvorene, odnosno zastakljene terase ili bašte, da uklone stakla sa bočnih strana objekata, odnosno terasa ili bašta.
„Podgorička Komunalna policija preuzela je obavezu da organizuje kontrole javnih površina u saradnji sa predstavnicima Uprave policije, takođe raspoređeni u nekoliko ekipa od jutarnjih sati do 22 sata i to na svim lokacijama Podgorica, sa posebnim osvrtom na kontrole u park šumi Gorica“, zaključuje se u saopštenju.
U Crnoj Gori preminulo je još osam osoba od posljedica koronavirusa, a registrovano je 279 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novi slučajevi infekcije registrovani su u sljedećim opštinama:
Opština
oboljeli
Podgorica
101
Nikšić
40
Pljevlja
21
Berane
18
Bijelo Polje
16
Kolašin
14
Bar
11
Rožaje
11
Cetinje
9
Kotor
7
Danilovgrad
6
Andrijevica
5
Budva
4
Ulcinj
4
Herceg Novi
3
Tivat
2
Mojkovac
2
Šavnik
2
Tuzi
1
Plužine
1
Gusinje
1
Ukupno
279
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su tokom jučerašnjeg dana (utorak 06. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.496 uzoraka na novi koronavirus”, navode iz IJZ.
Preminuli pacijenati bili su iz sljedećih opština: Podgorica (4) , Nikšić (3) i Cetinje (1) od kojih je najmlađi imao 38, a najstariji 85 godine.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.334.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 433 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 5.030. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 93.309”, navodi se u saopštenju.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Dva tegljača stigla su do nizozemskoga teretnog broda Eemslift Hendrika kojemu prijeti potonuće u nemirnim norveškim vodama, rekli su dužnosnici u srijedu.
Helikopterom je stiglo i osoblje za hitne slučajeve da pomogne vezati užad, priopćila je norveška obalna uprava.
Strahuje se da bi brod mogao potonuti i da bi se u more mogla izliti nafta. Brod nosi oko 350 tona nafte i 50 tona dizela.
Tegljače je iznajmila nizozemska spasilačka kompanija Smit Salvage.
Smit Salvage podružnica je tvrtke za pomorske usluge Boskalisa koji je vodio operaciju spašavanja Ever Givena u Sueskom kanalu.
Teretni brod uputio je poziv u pomoć u ponedjeljak nakon što ga je zahvatilo nevrijeme.
Posada je evakuirana kasno u ponedjeljak po olujnom vremenu, kazale su u utorak mjesne vlasti.
Oko 12 članova posade skočilo je s jako nagnutog broda u vodu, nakon čega ih je spasio helikopter, dok su drugi spašeni izravno s palube.
Svi su na sigurnom, ali brodu prijeti potonuće, kazali su norveški dužnosnici.
“Brodu je tijekom noći otkazao glavni motor i pluta prema kopnu”, rekao je Hans Petter Mortenson iz Norveške obalne uprave za televiziju NRK.
“Postoji rizik da bi se mogao prevrnuti i potonuti”, rekao je, dodajući da bi pritom moglo doći do izljeva nafte.
Do utorka navečer teretnjak se nalazio 40 do 50 nautičkih milja (74 do 93 kilometra) zapadno od grada Alesunda na norveškoj obali, saopštila je priobalna uprava.
Glavni zareditelj u prvostolnici Marije Majke Crkve u Mostaru novog kotorskog biskupa bio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, zajedno s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Petrom Palićem te barskim biskupom Rrokom Gjonlleshajom.
U propovijedi je nadbiskup Barišić rekao kako biskup Štironja dolazi u “malu, ali slavnu kotorsku biskupiju žive vjere i dubokih korijena”.
“Tebe uskrsli Gospodin izabra za službu pastira Crkvi svojoj u zaljevu svetaca”, rekao je splitsko-makarski nadbiskup.
Poručio mu je da kao i ostali kršćani bude otvoren prema svim zajednicama.
Biskupskome ređenju nazočilo je 15 biskupa i nadbiskupa iz BiH, Hrvatske i susjednih zemalja.
Svečano ustoličenje biskupa Štironje bit će na blagdan blažene Ozane Kotorske, tijekom euharistijskog slavlja 27. aprila u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.
Ivana Štironju papa Franjo imenovao je 22. decembra 2020. godine novim kotorskim biskupom.
Snijeg koji je noćas padao u Bosni i Hercegovini nije zaobišao ni Mostar. Jučer u popodnevnim satima u gradu na Neretvi padala je kiša, a oko 20 sati počeo je padati snijeg, koji se do jutra ipak nije uspio zadržati na tlu, javlja Anadolu Agency (AA).
Na nekim mjestima, a što je zabilježio naš fotoreporter, snijega je bilo i on će vjerovatno tokom današnjeg dana nestati. Snijega u aprilu u Mostaru ne sjećaju se ni najstariji građani. Inače, bijeli pokrivač rijetka je pojava na jugu Bosne i Hercegovini i tokom zimskih mjeseci.
I prošla zima je, podsjećamo, protekla bez padavina ove vrste u Mostaru, ali je zato snijeg, istina mali, pao u aprilu na samom početku proljeća. Nadamo se da nisu stradali novi zasadi u vinogradima, baštama i voćnjacima.
Na današnjoj press konferenciji u prostorijama Građanskog pokreta URA u Herceg Novom potpisan je memorandum o saradnji Građanskog pokreta URA i Bokeškog foruma za predstojeće lokalne izbore u Herceg Novom koji će se održati 9. maja.
“Naš cilj je da objedinimo sve zdrave i progresivne snage, zato na izbore izlazimo zajedno sa platformom Crno na bijelo. U prethodne dvije decenije na političkoj sceni u Herceg Novom vladala je jedna vrsta političkog tumaranja koja ni građanima Herceg Novog, ni svim građanima Crne Gore nije donijela dovoljan prosperitet. Hercegnovski odbor URE, Bokeški forum, ali i ostale članice naše koalicije, koje ćemo predstaviti u narednih nekoliko dana, zaslužuju da se pojave na izborima u Herceg Novom i da daju novu snagu i osvježenje”, kazao je predsjednik hercegnovskog odbora URE Nikola Radman.
Predsjednik podružnice Bokeškog foruma Martin Bilafer ocijenio je da su ključni razlog ulaska u koaliciju sa platformom Crno na bijelo brojne sličnosti u političkim idejama i ciljevima. ,,Nadamo se da će građani to i prepoznati”, naveo je Bilafer.
Potpredsjednik URE, šef poslaničkog kluba Crno na bijelo i poslanik u Skupštini Crne Gore Miloš Konatar istakao je da je potpisivanje memoranduma sa Bokeškim forumom samo prvi korak jedne uspješne i dugoročne saradnje na dobrobit građana Herceg Novog i Crne Gore.
“U Herceg Novom platforma Crno na bijelo nastavlja svoj put i nije slučajno što smo danas potpisali memorandum sa Bokeškim forumom. U narednim danima očekujemo još građanskih inicijativa i nezavisnih intelektualaca koji će pristupiti platformi Crno na bijelo. URA, Bokeški forum i platforma Crno na bijelo predstavljaju jednu autentičnu, hercegnovsku i bokešku, crnogorosku i evropsku, građansku i ekološku priču“, kazao je Konatar.
Predsjednik Bokeškog foruma Andrija Petković napomenuo je da se tim koji pobjeđuje ne mijenja. ,,Na parlamentarnim izborima 30. avgusta platforma Crno na bijelo, u okviru koje je i Bokeški forum, ostvarila je sjajan rezultat, zahvaljujući podršci Građanskog pokreta URA. Svaki glas za građansku i slobodnu Crnu Goru, u kojoj nećemo gledati kako se ko krsti, klanja ili moli je glas razuma. Zato smo dio ove koalicije“, naveo je Petković.
Prema njegovim riječima, u Boki se jednako raduju zvonu sa Svetog Tripuna i zvonu sa Svetoga Nikole.
“Tako će biti i dalje. Jednako sam se kao Bokelj radovao i golovima Borisa Zlokovića i braće Brguljan. Ne priznajemo politiku nepotizma, politikanstva i partijskog zapošljavanja. Samo zajedno, samo kada smo jedno, kao Hrvati, Srbi, Crnogorci, kao Albanci možemo biti jaki kao Bokelji. Bokeški forum šest godina šalje istu poruku – Bokeljke i Bokelji, dok je Bokeškog foruma, Boka nikome neće biti krava muzara. Bokelji imaju snage i kapaca da se pitaju i da stvaraju život dostojan čovjeka. Život, a ne suživot, jer smo svi jednaki“, zaključio je Petković.
Zahtjeve za slotove za letjenje na aerodromu Tivat, ne računajući novu crnogorsku nacionalnu aviokompaniju Air Montenegro koja računa na prethodne slotove prizemljenog Montenegro Airlinesa, do sada je podnijelo ukupno 26 aviokompanija iz Evrope i sa Bliskog Istoka.
Ipak, za sada je neizvjesno da će sve one i realizovati najavljene letove za ukupno čak 34 najavljene destinacije u Istočnoj i Zapadnoj Evropi, odnosno prema Izraelu.
To se prije svih odnosi na ruske avioprevoznike koji su prema ranijijm najavama, za Tivat trebali da počnu da lete već od 1.maja. Taj početak letova i prije je bio pod znakom pitanja zbog epidemiolođke situacije sa koronavirusom u Crnoj Gori, ali je nakon njenog postepenog pobojšanja i početka vakcinacije crnogorskih građana, sada ispao novi problem jer se Crna Gora u međuvremenu pridružila novim ekonomskim sankcijama koje je EU uvela Rusiji zbog postupanja ruskih vlasti sa tamošnjim opozicionarom Aleksejom Navajnim. Insistiranje naše vlasti da po svaku cijenu slijedi politiku EU koja uvodi nove sankcije Rusiji, moglo bi nas vrlo skupo koštati ako zbog toga Moskva ne dozvoli svojim aviokompanijama da narednih mjeseci lete za Crnu Goru jer je slotove na tivatskom aerodromu do sada zatražilo sedam ruskih kompanija, predvođenih nacionalmnim avioprevoznikom te države, kompanijom Aeroflot. Ta i kompanije Pobeda, S7 Airlines, Rossiya, Nord Star i Ural Airlines zatražile su slotove za svakodnevne letove za Moskvu za aerodrome Domadedovo, Vnukovo i Šeremetjevo, takođe svakodnevni saobraćaj za Sankt Petersburg, dok je Ural najavio i letove za Ekateringburg jednom sedmično.
I dok Rusi još „vise u vazduhu“, najbrojniji i najfrekvetniji strani prevoznici ovog ljeta na aerodromu Tivat mogle bi biti aviokompanije iz Ukrajine. Tivat bi tako tokom ljeta trebao da ima svakodnevne letive za Kijev kompanija Ukraine International Airlines, Windrose i Skyup, dok bi pored tih, za druge ukrajinske gradove (Odesa, Zaporožje, Harkov i Ljvoj) prema trađžnim slotovima, trebalo da saobraćaju i kompanije Bravo Airways i Jonika.
Aerodrom tivat foto S.L
Dosta slotova zatražila je i bjeloruska nacionalna aviokompanija Belavia koja bi iz Minska za Tivat trebalo da počne da leti već krajem aprila i da postepeno tokom ljeta na toj liniji povećava broj sedmičnih letova dok ih ne bude jedan svakog dana u sedmici. Osim ovih, Blevia je tražila slotove i za dva sedmična leta za Tivat iz Bresta, te po jednu rotaciju nedjeljno iz Gomela, Grodna i Vitebska.
Trenutno najznačajniji partner tivatskog aerodroma, srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia sada ima devet sedmičnih rotacija na liniji Beograd – Tivat a ovog će ljeta, prema traženim slotovima, imati čak 30 sedmićnih letova na toj liniji. Od 12.juna Air Serbia će saobraćati i dva puta nedjeljno na liniji Tivat-Niš.
Aerodrom Tivat – foto S.L.
Kompanija Azerbaijan Airlines najavila je da će od 1.jula jednom nedjeljno letjeti na liniji Baku-Tivat, dok je izraelski Israir od sredine maja trebalo da ima ukupno pet sedmičnih rotacija na relaciji Tel Aviv-Tivat. Estonski Smartlinx bi prema najavama, od početka juna trebalo da dva puta sedmično leti na linji Talin-Tivat, dok su saobraćaj sa Tivtom najavila i dva poljska avioprevoznika – nacionalna aviokompanija te države LOT, te Enter Air i to iz Varšave, Katovica i Poznanja, najčešće sa po jednom sedmičnom rotacijom po prevozniku na svakoj od ovih linija.
Što se zapadnoevropskih prevoznika tiče, njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa od druge polovine maja uvodi letove za Franfurt i Minhen jednom nedjeljno, dok če njemački loukoster Eurowings saobraćati iz Tuivta po dva puta nedjeljno za Štutgart, odnosno Diseldorf. Švajcarski Edelweiss od 1.jula letjeće jednom nedjeljno na relaciji Tivat-Cirih, dok bi francuski loukorster Transavia već od druge polovine ovog mjeseca trebalo da počne da dva puta sedmično saobraća na relaciji Pariz-Tivat. Od polovine maja Luxair uvodi letove jednom sedmično za Luksemburg, dok će belgijski TUI Fly u drugoj polovini aprila početi sa letovima na relaciji Brisel-Tivat, a od sredine juba uvesti i liniju za Ajndhoven.
Britanska lou kost kompanije EasyJet najavila je da će ovog ljeta iz Tivta letjeti za London, Mančester, Berlin i Ženevu i na svakoj od tih linija imati po dvije rotacije nedjeljno.
Biskupsko ređenje mons. Ivana Štironje, imenovanog kotorskog biskupa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru.
Do promjene mjesta ređenja došlo je uslijed složene epidemiološke situacije u Crnoj Gori i trenutno važećih mjera za suzbijanje epidemije. Svečanost biskupskog ustoličenja predviđena je na blagdan bl. Ozane Kotorke 27. aprila u kotorskoj katedrali u 11 sati.
MSGR. Ivan Štironja je rođen 10. maja 1960. u Pješivcu, tadašnja župa Prenj, danas Aladinići, Trebinjsko-mrkanska biskupija, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bošković, rodili su tri sina i sedam kćeri – od kojih je jedna preminula još kao beba.
Msgr. Štironja je osnovnu školu polazio na Rivinama i Pileti – Crnići (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu obvezu je služio na Visu i u Šibeniku (1979.-1980.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Sarajevu (1980.-1986.).
Za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986. Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.).
Mons. Ivan Štironja Kotorski biskup
Kao mladomisnik don Ivan se javio u misije. Pripremao se pola godine u Londonu za afričke misije učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning’ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.). Biskup Žanić ga je pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri i pol godine (1993.- 1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakoga tjedna govorio na radiju Torontu hr¬vatskim vjernicima.
Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na “Istituto di liturgia pastorale” pohađao dvije godine liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Ujedno je pastoralno skrbio za Hrvate u Padovi i Milanu. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.- 2002.), a zatim ga je imenovao biskupskim vikarom za pastoral (2002.-2011.)Liturgijski vodič 15
Kongregacija za evangelizaciju naroda imenovala ga je 1. marta 2011. nacionalnim ravnateljem Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine. Na toj je službi u Sarajevu ostao do septembra 2016., a od oktobra 2016. do danas na službi je župnika i upravitelja Svetišta Presvetoga Srca Isusova u Studencima. Član je raznih tijela pri BK BiH.
Osim spomenutih službi bio je član Prezbiterskoga vijeća, Zbora savjetnika, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, predsjednik Svećeničke uzajamnosti, povjerenik za mladež, povjerenik za duhovna zvanja.
U “Crkvi na kamenu” vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsku rubriku “Liturgija i život”, te potom misijsku rubriku pod nazivom “Za evangelizaciju naroda”. Biskup ga je imenovao di-jecezanskim ravnateljem Papinskih misijskih djela u decembru 1999. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Pisao je u “Radosnoj vijesti”, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim swahili jezikom.
Evropska komisija je objavila da će njene članice imati dovoljno vakcina da do kraja juna vakcinišu većinu svoje populacije. Doduše, u ovoj preraspodjeli vakcina nisu sve države Unije bile ravnopravne, pa su tako neke dobile i više nego što im treba, a neke nedovoljno da se približe kolektivnom imunitetu.
Njemačka, Francuska, Italija i Holandija trebalo bi da dobiju dovoljno doza da vakcinišu više od 55 odsto svojih građana. Neke male zemlje dobiće i više, ali ima i onih koje u ovom pogledu znatno zaostaju.
U dokumentu koji je objavljen početkom ovog mjeseca, EU je precizirala koliko će tačno vakcina dobiti svaka njena zemlja. Te brojke ne odgovaraju uvjek broju stanovnika pomenutih država, pa će tako Danska i Malta dobiti toliko vakcina da će do kraja juna moći da vakcinišu respektivno 93,1 odsto, odnosno 79,9 odsto populacije. S druge strane, Austrija, Hrvatska i Češka Republika će imati manje doza na raspolaganju pa bi mogle vakcinisati tek oko polovine svog stanovništva, neke od njih ni toliko.
Inače, cilj Evropske unije, bar deklarativni, je da se u njenim državama do kraja leta vakciniše 70 odsto odraslih što odgovara brojci od 55 do 60 odsto ukupne populacije.
Šta koči vakcinaciju?
Jedino što za sada može da ugrozi proces masovne imunizacije su nesigurnosti vezane za vakcinu koja je, iako je promijenila ime, i dalje poznata kao AstraZeneka. Ova vakcina je privremeno zabranjena u nekoliko evropskih država da bi potom nastavila da se primjenjuje ali za određene grupe ljudi, pri čemu svaka država ima svoje ideje koga treba vakcinisati njom.
Dodatni udarac bila je jučerašjna objava Marka Kavalerija, zvaničnika Evropske agencije za lijekove, da postoji veza između slučajeva tromboze i ove vakcine, mada ona još nije objašnjena.
Iz tog razloga se javilo veliko nepovjerenje prema AstraZeneki, koja je pogodna za masovnu imunizaciju i zato što je jeftina ali i zato što se jednostavnije skladišti od mnogih drugih vakcina. Čelnici EU i dalje tvrde da je korist od vakcinacije veća od rizika. Mišljenja su i da problemi sa AstraZenekom ne bi trebalo značajno da utiču na sprovođenje masovne imunizacije, budući da će u evropskim zemljama građanima na raspolaganju biti više vakcina.
Rekordna 49.584 nova slučaja zaraze zabilježena su u Turskoj u posljednja 24 sata, pokazali su podaci ministarstva zdravstva u utorak, a radi se o najvećem broju novozaraženih u jednom danu od početka epidemije.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan prošle sedmice najavio je postrožavanje protuepidemijskih mjera, među kojima i zaključavanje tijekom vikenda u cijeloj zemlji za vrijeme muslimanskog mjeseca posta koji počinje 13. travnja.
Prema najnovijim podacima, umrlo je 211 osoba, što je najveći dnevni broj umrlih od siječnja. U Turskoj je od početka epidemije koronavirusa umrlo 32.667 osoba.
