“Studenti Pomorskog fakulteta” naziv je dokumentarnog filma o bivšim i sadašnjim studentima koji su svoje poruke poslali sa različitih svjetskih meridijana. Fim je urađen u produkciji Pomorskog fakulteta Kotor, povodom upisa na novu studijsku 2021/22. godin
Dokumentarac su pripremili prof. dr Tatijana Dlabač i doc.dr Stevan Kordić, a premijerno je prikazan tokom online promocije upisa koja je održana u srijedu putem Zoom platforme.
Pomorski fakultet Kotor je ovog mjeseca organizovao brojne aktivnosti u cilju promocije upisa.
“Ove godine smo se odlučili da između ostalog snimimo i kratak dokumentarni film koji traje oko pet minuta. U ovom filmu je predstavljeno 13. naših bivših i sadašnjih uspješnih studenata, neki od njih su se nalazili na brodu i poslali su nam svoje izjave sa mora, a neki su to uradili sa svojih radnih mjesta. Tokom izrade ovog videa koristili smo i snimke koji su nastali 2019. tokom priprema za proslavu 60 godina Pomorskog fakulteta Kotor. Takođe, mogu se vidjeti snimci koji su nastali na plovidbama školskim brodom “Jadran”, koje naš Fakultet zajedno sa Mornaricom vojske Crne Gore i Ministarstvom odbrane organizuje već duži niz godina o u cilju praktične obuke naših studenata, kao i snimci sa praktičnih vježbi sa broda “Vodena kočija” – kazao je doc. dr Stevan Kordić za Radio Kotor.
Kako u ističu iz Dekanata u narednom periodu planiraju da inteziviraju saradnju i sa ostalim uspješnim studentima Pomorskog fakulteta.
Dokumentarni film ,,Studenti Pomorskog fakulteta Kotor” možete pogledati na linku:
Predsednik SAD Joe Biden rekao je danas da je sastanak sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom protekao u “pozitivnom” tonu ali je dodao da ga je upozorio protiv bilo kakvog mješanja u američke izbore i da će nastaviti da pokreće pitanja ljudskih prava u Rusiji.
“Jasno sam rekao da nećemo tolerisati pokušaje kršenja našeg demokratskog suverentitata ili destabilizacije naših demokratskih izbora, i da ćemo odgovoriti”, rekao je Biden na konferenciji za novinare posle susreta sa Putinom u vili u Ženevi, prenosi agencija AP.
Rekao je da su se on i Putin dogovorili da dvije strane održe dalje razgovore o zaštiti kritične infrastrukture od sajber napada i da će imati dodatne razgovore o gonjenju kriminalaca koji vrše takve napade.
Vladimir Putin ne želi “hladni rat” sa SAD, rekao je Biden, i dodao da je objasnio Putinu da neke kritične infrastrukture treba da budu nedodirljive.
Rekao je da 16 tipova kritične infrastrukture treba da budu zaštićene od sajber napada, a to uključuje sektor energije i vode.
U maju je sajber napad na najvećeg operatora naftovooda u SAD doveo do prekida snabdijevanja gorivom u većem dijelu istočne obale SAD gotovo nedelju dana. Za napad se krivi ruska kriminalna grupa.
Rusija nije saradjivala sa krivičnim istragama ransomver napada i ne izručuje osumnjičene Americi.
Biden je rekao da su on i ruski predsednik razgovarali detaljno koje sledeće korake dvije zemlje treba da preduzmu oko mjera kontrole naoružanja da bi se smanjio rizik rata.
To znači da će se diplomate i vojni stručnjaci obje zemlje sastati za, kako je rekao Biden, “dijalog o strateškoj stabilnosti” da postave osnove za buduće mjere kontrole naoružanja i smanjenja rizika. Nije rekao kada će ti pregovori početi.
Plan je da se pripremi put za pregovore o sporazumu o kontroli naoružanja koji bi naslijedio sporazum Novi Start koji ističe 2026.
Biden je rekao da je stavio naglasak na pitanja ljudskih prava tokom razgovora sa Putinom, tu su uključeni i slučajevi dvojice Amerikanaca za koje Biden kaže da su “nepravedno zatvorena” u Rusiji.
Američki predsednik je rekao da će nastaviti da izražava zabrinutost zbog slučajeva kao što je slučaj ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog, zatvorenog u Rusiji.
Rekao je da će nastaviti da pokreće pitanja u vezi “osnovnih ljudskih prava”.
Američki predsednik je osudio Putinova “smiješna poređenja” oko ljudskih prava.
On je reagovao na Putinove odgovore kada je bio uptian o Navaljnom, kada je ruski predsednik ukazivao na upad u američki Kongres i na probleme u SAD.
Biden je rekao da je lažno poređenje izmedju “napada kriminalaca” na Kongres u Vašingtonu 6. januara sa mirnim demonstracijama ljudi lišenih slobode izražavanja u Rusiji.
Beogradski mediji ovih dana pišu o velikom interesovanju građana Srbije za kupovinu nekretnine na moru. Kako se države oporavljaju od pandemije, i polako otvaraju svoje granice, oči javnosti sve više su uprte u strana tržišta nekretnina, konkretno Grčke, Hrvatske, Crne Gore i Turske.
Najveći fokus, kako piše Blic, je na malim apartmanima i garsonjerama do oko tridesetak kvadrata, a cijene se u zavisnosti od države drastično razlikuju.
Tako za garsonjeru od 30 kvadrata u Crnoj Gori treba izdvojiti oko 50.000 eura u slučaju da želite starogradnju, dok su u novogradnji one u pojedinim slučajevima i duplo skuplje. Što se tiče Hrvatske, prema podacima jedne tamošnje agencije za nekretnine, za garsonjeru treba izdvojiti više od 3.200 eura po kvadratu.
Za nekretninu iste površine, sa terasom od oko desetak kvadrata, u Grčkoj, tj. na Halkidikiju treba izdvojiti oko 1.250 eura po kvadratu, tj. oko 50.000 eura. U Turskoj, u Alanji ponuda manjih apartmana je uglavnom u novogradnji, i za njih je potrebno od 35.000 do 60.000 eura, a u zavisnosti od opremljenosti objekta.
Ponuda je, ipak, mnogo šira, pa Blic donosi pregled po zemljama u kojima Srbi i najčešće kupuju svoju oazu na moru.
Hrvatska: Na Hvaru ne može skuplje
Cijene nekretnina na hrvatskom primorju su najviše iz grupe izdvojenih destinacija. U Hvaru jednosoban stan, na 300 metara od plaže, površine od 39 kvadrata, u zgradi koja doduše ima svoj vrt i rezervisano parking mjesto, košta 130.000 eura tj. oko 3.333 eura po kvadratu.
Ukoliko krenemo jsevernije, cijene se isto “drže” mada je moguće naći lijepu nekretninu i za manje pare nego što je to na najpopularnijim hrvatskim ostrvima. Tako je recimo, za potpuno opremljenu garsonjeru u Rovinju od 30 kvadrata, na nekih dvestotinak metara od plaže, potrebno izdvojiti 95.000 eura ili 3.275 eura po kvadratu. Nešto dalje od mora, 400 metara, u Rovinju je moguće pazariti i 37 kvadrata za 99.000 eura.
Istovremeno u Puli, na 200 metara od obale, 25 kvadrata košta 55.000 eura.
Kako kupiti nekretninu u Hrvatskoj?
Što se tiče pravila za strane državljane pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj, u slučaju da su nerezidenti neke od zemalja članica EU, važi pravilo uzajamnosti (da mogu kupiti samo državljani onih zemalja u kojima državljani Hrvatske mogu da kupe nekretnine).
Takođe strani državljani ne mogu postati vlasnici poljoprivrednog zemljišta niti nekretnina koje se nalaze u zaštićenim područijima prirode.
Ako se nalazite na spisku zemalja za koje važi pravilo uzajamnosti, potrebno je da predate zahtev na odobrenje Ministarstvu pravosuđa. Takođe treba da se priloži pravna osnova sticanja vlasništva, dokaz o vlasništvu prodavca nekretnine o kojoj se radi, uvjerenje upravnog tijela nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje, dokaz državljanstva kupca tj. pasoš… Kao što obično biva, kroz čitav proces prolazite uz asistenciju agencije za nekretnine.
Crna Gora: Od 1.500 eura pa naviše
U slučaju Crne Gore, prema podacima nekoliko agencija za prodaju nekretnina, cijene kvadrata na crnogorskom primorju se kreću od 1.500 eura, pa naviše. Na sajtu nekretnine.rs, mogu da se nađu garsonjere od tridesetak kvadrata po ceni od 46.600 eura koliko košta jedan u Budvi, udaljen 400 metara od plaže.
Apartmani u novogradnji sa pogledom na more u Baru, prema podacima jedne crnogorske agencije za prodaju nekretnina, od 33 kvadrata košta 59 eura, tj. 1.787 eura. U Herceg Novom cijene su nešto više, te za apartman od 39 kvadrata u novoizgrađenoj zgradi košta 96.800 eura, ali se ovdje radi o kompleksu sa uređenim otvorenim parkingom, bazenom i dvorištem kao i privatnom plažom u izgradnji.
Kako kupiti nekretninu u Crnoj Gori?
Što se tiče procesa kupovine, za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori strancu je potreban prvenstveno pasoš. Agencije preporučuju, i pored pomoći koje one pružaju, da unajmite licenciranog advokata koji treba da obavi detaljnu provjeru dokumentacije. Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, potrebno je da se registrujete kao novi vlasnik nekretnine.
U Grčkoj već od 1.000 eura
Cijene apartmana i garsonjera u Grčkoj se kreću od 1.000 eura pa na više. Apartman, na oko 700 metara, od 45 kvadrata u Nea Kalikratiji, na Halkidikiju košta okruglo 1.000 eura po kvadratu. Nerijetko se mogu naći i renovirane kuće po bagatelnim cijenama. Kompletno renovirana kuća sa ogromnom verandom doduše nenamještena, na svega 200 metara od plaže, u Nea Kalikratiji se prodaje po cijeni od 51.000 eura.
Sa druge strane, u Nea Flogotiju, djelimično namešten apartman od 32 kvadrata košta 50.000 eura tj. 1.562 eura po kvadratu.
Kako kupiti nekretninu u Grčkoj?
Za kupovinu stana u Grčkoj je dovoljan samo pasoš, dok vam iz agencije obezbjeđuju kompletnu dokumentaciju i grčki poreski broj AFM. U Grčkoj prvo mora da se izmiri porez na prenos apsolutnih prava, pa tek nakon toga da se pristupi ugovoru.
Turska nerealno jeftina
Apartmani i garsonjere u Turskoj su, ako uzmemo u obzir opremljenost većine njih, više nego povoljne i pored činjenice da su u posljednjih godinu dana poskupjeli između 20 do 30 odsto.
Za jedan apartman, udaljen oko 700 metara od obale mora, od 36 kvadrata potrebno je da se odvoji 35.000 eura, što je za ne povjerovati ako se uzme u obzir i to da kompleks ima zatvoreni bazen, otvoreni bazen, tursko kupatilo, saunu, fitnes salu i igralište.
Stan u samom centru Alanje od 38 kvadrata, u kompleksu koji ima hotelsku infrastrukturu (saunu, fitnes salu i bazen), košta 1.526 eura po kvadratu.
Kako kupiti nekretninu u Turskoj?
Za kupovinu je potreban samo validan pasoš. Nakon odabira nekretnine potpisuje se ugovor između kupca, agencije koja posreduje pri kupovini i treće strane tj. onoga ko je prodavac. Potrebnu dokumentaciju sakuplja agencija i ona umjesto klijenta aplicira u katastar za dobijanje vlasničkog lista.
Nakon toga se čeka termin u katastru, a državna komisija Republike Turske vrši proenu nekretnine i na osnovu procijenjenene vrijednosti se plaća porez državi. Taj porez plaća kupac i on iznosi 4 odsto procijenjene vrijednosti nekretnine.Kada se plati porez i dobije termin u katastru dobija se vlasnički list i nekretnina prelazi u vlasništvo kupca.
Uspostavljanjem direktne avio linije između Kazahstana i Crne Gore stvara se veza između naroda dvije zemlje, što takođe ima veliki uticaj na turističko tržište, ocijenjeno je danas na svečanom obilježavanju saradnje između Aerodroma Crne Gore i Air Astana-e, nagrađivanog nacionalnog avio-prevoznika Kazahstana.
Avion Airbus A321LR sa popunjenošću mjesta od 95% je po slijetanju iz Almatija u Podgoricu simbolično pozdravljen tradicionalnim vodenim slavolukom. Od uspostavljanja avio-linije 9. juna 2021. godine, iz Almatija i Nur-Sultana ka Podgorici, više od 1.000 putnika je direktnim letovima avio-kompanije Air Astana doputovalo u Crnu Goru.
VD izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Ognjen Jovović izrazio je veliku zahvalnost menadžmentu kompanije Air Astana koja je odabrala da Crna Gora bude njihovo povezivanje sa Mediteranom.
– Pošto je Kazahstan najveća zemlja na svijetu koja nema more, vjerujemo da će upravo Crna Gora biti vaš izlaz na Mediteran. Ova linija je već ispunila očekivanja jer su avioni skoro skroz puni, a takve su i najave za cijelu sezonu. Ako uzmemo u obzir činjenicu da će od 21. juna svakodnevno letjeti avioni između Crne Gore i Kazahstana, jasno Vam je da je povezivanje naše dvije zemlje veliki korak i da će Kazahstanci biti među najmnogobrojnijim gostima ovog ljeta – kazao je Ognjen Jovović.
Foto Aerodromi CG
Potpredsjednik aviokompanije Air Astana za marketnig i komercijalne poslove Air Astane Ričard Ledžer kazao je da je zbog pandemije veoma izazovno uspostavljati nove linije, posebno sa zemljama koje su međusobno dosta udaljene, ali da je izuzetno zadovoljan saradnjom sa Aerodromima Crne Gore.
– Air Astana je oduševljena uspostavljanjem avio-linije između Kazahstana i Crne Gore, koja predstavlja veliki korak na putu stvaranja snažnog i jakog turističkog tržišta između dvije zemlje. Kao kompanija, u ovom teškom vremenu, tražili smo frešku destinaciju za kazahstanske putnike koji su gladni putovanja. Tražili smo kombinaciju avanture, satisfakcije i prirodne ljepote i upravo zato smo odabrali Crnu Goru – kazao je Ledžer.
Današnjem svečanom događaju prisustvovo je i Toležan Barlibajev, opunomoćeni ambasador Republike Kazahstan u Hrvatskoj, koji je najavio otvaranje generalnog konzulata u Budvi kako bi se olakšale administrativne procedure za građane te zemlje.
– Crna Gora, sa povoljnim bezviznim režimom, za Kazahstan predstavlja dragocjenog partnera na Balkanu. Uvođenje direktnih letova će doprinijeti razvoju bilateralnih veza između naše dvije zemlje u oblastima turizma, poslovanja i kulture – kazao je ambasador Barlibajev.
Air Astana je uspostavila direktnu avio-liniju sa Podgoricom 9. juna 2021. godine. Letovi iz Nur-Sultana su planirani srijedom i subotom, a iz Almatija četvrtkom i nedjeljom. Počev od 21. juna Air Astana će imati letove prema Podgorici svakog dana, pa će letovi iz Nur-Sultana biti dostupni i ponedeljkom, a iz Almatija još i utorkom i petkom.
U Budvi je danas svečano otvoren novi, savremeni, turističko-informativni biro u samom centru Budve.
„Smatramo da je bilo vrijeme za novi info biro, koji je na idealnoj lokaciji, savremen, u skladu sa trendovima i zahtjevima modernog turiste i urađen po uzoru na info biroe u svjetskim turističkim metropolama.“ istakla je Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije opštine Budva.
Novi info biro ima 30 kvadrata, ovalnog je oblika i najvećim dijelom u staklu. „Prije svega je informativnog karaktera, ali planirano je da bude i glavni info biro za izletničku taksu. Ovdje će se prijavljivati turisti, plaćati takse, ali i sprovoditi sve druge aktivnosti koje obavlja jedan turističko-informativni biro.“ dodala je Liješević.
Predsjednik Opštine Budva, Marko Carević, izrazio je zadovoljstvo time što je Budva dobila jedan moderni info biro, koji, kako je kazao, predstavlja pravi primjer arhitektonskog rješenja. Posebno je pohvalio timski rad i saradnju u realizaciji ovog projekta, u cilju nove i bolje turističke ponude Budve.
Glavni projekat i projekat enterijera izradio je arhitektonski studio “Vertikala”, dok je izvođač radova bila renomirana firma “Bom beton” sa Cetinja.
Radno vrijeme novog info biroa je od 08.00h do 21.00h, svakoga dana.
Izgradnja novog turističko-informativnog biroa predstavlja jedan u nizu projekata koje je Turistička organizacija opština Budva realizovala u cilju osavremenjavanja i unapređenja turističke ponude našeg grada.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Irska aviokompanija Ryanair tužit će Veliku Britaniju zbog svog sistema „semafora“ za međunarodno putovanje, nadajući se time primorati vlasti na ublažavanje strogih restriktivnih mjera uvedenih zbog covida-19.
Ryanair se udružio s grupacijom Manchester Airports Group (MAG), a tužbu bi visokom sudu u Engleskoj trebali predati u četvrtak, tražeći pojašnjenje oko transparentnosti tog sistema, saopšteno je iz MAG-a.
Očekuje se da će se tužbi pridružiti i druge aviokompanije.
Nekoliko sedmica prije vrhunca ljetne sezone, kad bilježi najveće prihode, taj je sektor zabrinut da bi mogao izgubiti još jedno ljeto zbog blokada britanske vlade, što znači još gubitaka radnih mjesta i sredstava.
Srbija je u četvrtak premašila pet miliona datih doza vakcina protiv covida 19 i na snagu su stupile relaksirajuće epidemiološke mjere kojima se ukida ograničenje radnog vremena, dopuštaju sportske manifestacije i masovni skupovi uz ograničen broj publike i sudionika.
Veleposlanici država članica Evropske unije dogovorili su se u srijedu da se zbog povoljne epidemiološke situacije Srbija, uz Sjedinjene Države, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Tajvan, stavi na popis sigurnih zemalja iz kojih se može putovati u EU.
Srbske zdravstvene vlasti objavile su da je od početka imunizaacije 24. decembra 2020. zaključno s 16. junom dato ukupno 5.029.548 doza vakcina protiv corona virusa – od toga su 2.668.973 osobe primle prvu dozu, a dovakcinisano ih je 2.360.575.
Postotak ukupno vakcinisanih je oko 44,3 %, dok je 40,07 posto stanovnika primilo obje doze, a u kampanji prednjači Beograd s više od polovice – 52,2 posto, vakcinisanih građana.
U četvrtak je počela i isplata po 3.000 dinara (oko 25 eura) svim građanima koji su vakcinu primili do 31. maja, jedna od mjera kojim država potiče kampanju vakcinisanja.
Odluku Kriznog štaba o popuštanju epidemioloških mjera na državnoj razini prati i uredba kojom se dopuštenje ulaska u Srbiju stranim turistima s kruzera koji krstare Dunavom uz negativan brzi antigenski test.
To važan je korak prema oporavku cjelokupne ekomomije i poboljšanju ekonomske situacije u zemlji, ocijenila je ministrica trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.
Udruga organizatora festivala saopštila je da je od vlasti dobila saglasnost za održavanje festivala pod uslovom da posjetitelji imaju potvrdu o cijepljenju, antitijela nakon preboljenja covida 19 ili su negativni na PCR ili brzom antigenskom testu.
Dopuštenja su među prvima dobili junski festival Arsenal u Kragujevcu i novosadski Exit u srpnju, koji ove godine obilježava dva desetljeća postojanja, a organizatori najavljuju spekatakl uz brojne zvjezde svjetske muzičke scene.
Dozvole očekuju i festivali u avgustu – Lovfest i Beerr fest u Beogradu i te za jazz festival Nishvil u Nišu.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori u posljednjih 24 sata zabilježen je jedan smrtni ishod od posljedica korona virusa, a registrovano je 19 novoinficiranih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 16. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1345 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 19 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:
Opština
Oboljeli
Budva
5
Herceg Novi
3
Pljevlja
3
Bijelo Polje
2
Tivat
2
Podgorica
1
Berane
1
Bar
1
Rožaje
1
Ukupno
19
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom i to kod pacijenta iz Podgorice, 70 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1604.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 39 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 359.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100020.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani i saradnici boravili su u radnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje su sa predsjednikom lokalne samouprave Stevanom Katićem razgovarali o nastupajućoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sa akcentom na koordinaciju i zajednički rad inspekcijskih službi sa državnog i lokalnog nivoa.
Sastanku su ispred UIP prisustvovale pomoćnica direktora Ana Vujošević i glavna inspekorka rada Angelina Međedović, dok su ispred lokalne samouprave bili gradski administrator Nenad Đorđević, načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Bošković i pomoćnik sekretara za finansije i lokalne javne prihode, Stevo Vlaović.
Jučerašnji sastanak uslijedio je kao plod rada Nacionalnog koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone, kojeg je formiralo Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Prema riječima predsjednika Katića, fokus razgovora je bila ljetnja turistička sezona, za koju se očekuje da bude intenzivirana za 10 do 15 dana.Samim tim, i koordinacija između Uprave za inspekcijske poslove, Opštine Herceg Novi i inspekcijskih službi će u narednom periodu biti intenzivnija.
-Tokom naredna dva dana formiraćemo lokalno Koordinacino tijelo za praćenje ljetnje turističke sezone, gdje će biti svi predstavnici kada su u pitanju službe koje se bave problematikom funkcionsanja grada u toku ljetnje turističke sezone. Pored Uprave za inspekcijske poslove, tu će biti i predstavnici Uprave policije, Službe zaštite i spašavanja, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kao i lokalnih inspekcijskih službi. Siguran sam da ćemo u narednom periodu uspostaviti jedan dobar sistem funkcionisanja, jer očekujemo da, bez obzira na sve, ova turistička sezona bude jako uspješna. To vidimo po najavama i razgovorima koje imamo sa predstavnicima turističke privredei mislim da definitivno idemo ka jednoj dobroj ljetnjoj turističkoj sezoni, kazao je predsjednik Katić o dodao da je iz tog razloga i potrebna spremnost kako opštinskih, tako i državnih organa da zajednički stvore uslove za što kvalitetniju turističku sezonu.
Kako je kazao direktor UIP Ilir Harasani, inspektori će tokom jula i avgusta biti prisutni u svakoj primorskoj opštini, kojih će biti manje u odnosu na 2019. godinu,a prioritet će biti preventivno djelovanje.
-Bićemo senzibilniji što se tiče djelatnosti poput hotelijerstva i ugostiteljstva, prvenstveno ćemo kontrolisati preventivno, a u slučaju ponavljanja nepravilnosti djelovaćemo represivno. Jako je bitno što smo se usaglasili sa predsjednikom Katićem i da imamo dobru saradnju sa Službom komunalne policije i inspekcijskog nadzora i komunalnom inspekcijom, obzirom da su po novom Zakonu o turizmu neke nadležnosti već prešle u domen rada Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora i komunalne inspekcije, kao što su kontrola privremenih objekata, plažni barovi I kontrola privatnog smještaja, kazao je Harasani.
On je dodao da će državni i lokalni turistički inspektori, kao i oni komunalni, zajednički vršti kontrole i dati što veći doprinos budžetu države i lokalne samouprave. Na teritoriji Herceg Novog će ovog ljeta raditi osam inspektora Uprave za inspekcijske poslove, kao i dodatnih pet po osnovu Plana pojačanog nadzora.
Svečana dodjela nagrada za najbolje tivatske đake – dobitnike priznanja “Luča”, đake generacije i nagrađane na državnim takmičenjima, održana je danas organizaciji opštinskog Sekretarijata za društvene djelatnosti Opšptine Tivat.
Nagrade najboljima uručili su predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, potpredsjednik Opštine Goran Božović i sekretarka za društvene djelatnosti Borka Mršulja.
“Znanje je moć, ali vama danas nisu potrebni mudri citati, kolilo podrška u vašem daljem radu i napredovanju. Očekuje vas još mnogo stepenica znanja koje treba osvojiti. Nije važno samo to što ste sada ostvarili uspijeh, važno je da taj kontinuitet uspjeha održite, da stečeno znanje vratite u naš grad i da tako doprinesete njegovom razvoju.” – kazao je gradonačelnik Komnenović, čestitajući najboljim tivatskim đacima na postignutom uspjehu.
Potpredsjednik Opštine Goran Božović takođe je čestitao najboljim tivatskim đacima na ostvarenom uspjehu, uputio im riječi podrške ali i savjet:
“Nemojte očekivati da vas uvijek hvale i da baš svi priznaju vaš uspjeh, jer to nažalost često neće biti slučaj. Vi morate biti svjesni svog uspjeha i nikada ga ne izgubiti iz vida.”- istakao je on.
Božović je ukazao na značaj odabira budućeg zvanja “jer će ono u značajnoj mjeri uticati na kvalitet vašeg života” i kao zadatak lokalne uprave istakao važnost stvaranja pretpostavki da se uspješni i školovani mladi ljudi vrate Tivtu.
“Čestitam vam na postignutim rezultatima, na dobijenoj diplomi “Luča”, uz želju da to bude samo prvo u nizu priznanja, koja vas očekuju na daljem putu ličnog i profesionalnog rasta i razvoja.” – rekla je sekretark za društvene djelatnosti Borka Mršulja, ističući da će lokalna uprava biti podrška na tom putu.
Prisutne je, u ime najboljih učenika Tivta pozdravio Marko Kijac, đak generacije u čak dvije škole -OŠ “Drago Milović” i Muzičkoj školi Tivat. On je rekao da su ove nagrade podsticaj za sve prisutne učenike.
Ove godine novčane nagrade je primilo 15 učenika završnih razreda osnovne škole i 15 srednjoškolaca dobitnika priznanja “Luča”, tri đaka koji su u svojim školama proglašeni za đake generacije i tri učenika koji su ostvarili zavidne rezultate na državnim takmičenjima znanja.
Dobitnici priznanja “Luča” i novčane nagrade koju za postignuća dodjeljuje opština Tivat iz OŠ “Drago Milović” su :Filip Pinjatić, Bojana Hercegovac, Marko Kijac, Nađa Marković, Petar Stevović, Balša Popović, Sara Vraneš, Marija Samardžić, Marko Sindik, Iva Dubljević, Itana Pajović, Vuk Popović, Marija Zotova: iz OŠ “Branko Brinić”: Krsto Kikanović, Anđela Bujenović; JU SMŠ “Mladost”: Sara Ristović, Anja Stanišić, Katarina Krivokapić, Mija Radnjić, Slađana Đurašević, Antonio Tripović, Đorđe Raičević, Katarina Novović, Bojana Tomašević, Matea Đurović, Ognjen Đuričić, Katarina Klakor, Viktorija Samardžić, Tamara Nedović; te iz Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje i vaspitanje “Vida Matjan”: Danijela Krstović.
Đaci generacije u OŠ “Drago Milović” su Marko Kijac i Bojana Hercegovac. Đak generacije u OŠ “Branko Brinić” je Krsto Kikanović. Đak generacije u Muzičkoj školi Tivat je Marko Kijac.
Nagrada je uručena i Stefanu Jašoviću, dobitniku nagrade na državnom takmičenju znanja iz geografije, za osvojeno II mjesto. Nagrađen je i Egor Georgijevski za osvojeno II mjesto na državnom takmičenju iz informatike, dok je nagrada pripala i Đorđu Raičeviću za osvojeno III mjesto na državnom takmičenju iz engleskog jezika. Svi oni đaci su SMŠ “Mladost” iz Tivta.
