Burna sjednica SO Tivat, može li nova vlast brže i bolje…

0
Sa sjednice SO Tivat

Nakon sedam sati rasprave, međusobnog prepucavanja na razne teme,  te više pauza zbog na momente naelektrisane atmosfere u skupštinoj sali ili razjašnjivanja elementarnih pitanja o tome što bi trebao da bude sadržaj zapisnika sa sjednice parlamenta, odbornici u SO Tivat danas su usvojili Godišnji izvještaj o radu predsjednika Opštine i radu lokalne uprave i službi za 2020. godinu.

Sjednicu je odbilježilo i naizmjenično „igranje“ opozicionih DPS, SD i HGI sa kvorumom jer su te partije povremeno prijetile da će, zbog „uvreda i napada“ koje doživljavaju, napustiti sjednicu i tražile pauze u radu SO, jer je aktuelnoj vlasti nedostajao jedan njen odbornik obolio od korone, a bez koga ona sama ne bi imala kvorum za zasijedanje.

Izvještaj o radu lokalne uprave Tivta za 2020. potpisuje aktuelni gradonačelnik Željko Komnenović (NP) koji je na funkciji predsjednika Opštine od 16.oktobra, pa se ovaj dokumnet u najvećoj mjeri odnosi na rad i reuzultate prethodne gradske DS-SD-HGI uprave predvođene u mešuvremenu smijenjenim gradonačćenikom Sinišom Kusovcem (DPS).

Odbornici aktuelne vlasti koju čini koalicija građanskih listi NP-BF-GB istakli su da se „jedanaest dvanaestina“ Izvještaja odnosi na rad bivše gradske uprave jer su rukovodioci sekretarijata i službi koje je postavila nova vkast, imenovani tek krajem novembra. Uprkos tome, oni i odbornici HGI su podršali Izvještaj, dok su odbornici sada opozicionog DPS bili uzdržani.

Komnenović je kazao da su prošlu godinu obiježili koronakriza, teška materijalna situacija u koju je grad dovela prethodna DPS uprava i veliki broj neizmirenih računa i obaveza Opštine zbog kojih je njen račun u svakom trenutku mogao biti blokiran. Nova vlast je, kako je kazao, dobrim odnosom i razumijevanjem građana i drugih povjerilaca kojima se duguje, to izbjegla i sa nedavno uzetih 3 miliona eura kredita, Opština kreće u izmirivanje tih obaveza i realizaciju nekih od investicija koje su morale biti odložene znog pustoši u gradskoj kasi koju je ostavio Kusovac.

On je najavio početak gradnje MR2 pristupne saobraćajnice za Luštica Bay, izradu digitalnog katastra opštinske imovine i upozorio da Opštini prijeti i mogućnost da izgubi veliki novac jer se protiv nje zbog propusta bivših gradskih uprava, trenutno vodi čak 259 raznih sudskih postupaka sa odštetnim zahtjevima.

Sa sjednice SO Tivat

„Očekujemo i konačnu odluku Agencije za zaštitu konkurencije oko legalnosti državne pomoći – opraštanja Porto Montenegru komunalija u iznosu od 5,6 miliona eura  i od toga će zavisiti dalji odnos Opštine prema investitorima“- istakao je on.

Jovanka Laličić (DPS) ocijenila da je izvještaj kao „preopširan i nelogičan sa dosta manjkavosti jer se mnova vlast nema čime pohcvatlit zato što ništa nije ni uradila.“

„Prošlo je više od šest mjeseci i više nemate nikakvog opravdanja da samo pominjete propuste bivše vlasti i „vadite“ sa na njih, pričama o navodnoj sprženoj zemlji koja vam je ostavljena.“- kazae je Laličić prozivajući aktuelnu vlast da nije ispunila svoja predizborna obećanja o tome da će u Opštini raditi samo Tivćani i o decentralizaciji vlasti. Laličić ističe da se u Opštinu dovode kadrovi sa strane poput menadžerkee Opštine koja je iz Kotora ili glavnog gradskog arhiotekte iz Podgorice, te da nova Vlada ne uvažava aktuelnu tivatsku upravu jer se ne osvrće na njene zahtjeve za pomoć lokalnoj privredi koja je bila zatvorena zbog korone, odnosno zato što Tivat po prvi put, sada nema svojg predstavnika u Bordu direktora Aerodroma Crne Gore.

„Predsjednik Komnenović je 16.oktobra prilikom preuzimanja vlast od vašeg gradonačenika Kusovca na računu Opštine zatekao samo nepunih 67 hiljada eura, a istovremeno smo našli i neplaćene dugove i dospjele obaveze Opštine od 3.504.330 eura, minus na overdraft kreditu kod Prve banke u iznosu od 147.488 eura, te još preko 1,5 miliona eura raznih neplaćenih ralčuna i potraživanja razbih povjerilaca „po ladicama“ Sekretarijata za finansje, a koji uopšte nisu ni bili unešeni u sistem Trezora Opštine. Ako to nije „spržena zemja“, onda ne znam što jeste“- odgovorio joj je sekretar za finansije Jovan Brinić (NP) dok je potpredsjednik Opštine Goran Božović naveo da su u međuvremenu skresali brojne nepotrebne troškove na koje je prethodna vlast rasipala novac Tivćana – od uštede oko 1.500 eura mjesečno na račune za službene mobilne telefone do racionalizacije korištenja voznog parka i redukcije broja zaposlenih od preko 40%.

Komnenović je kazao da nova uprava nije mogla proteklih mjeseci  pokrenuti bilo kakve investicije u komunalnu infrastrukturu „kad nam vi ni centra niste ostavili u budžetu već samo dugove koje sa mukom saniramo“, da je zatečeno katastrofalno stanje i velike dubioze u opštinskim  preduzećima pooput Komunalnog, te poručio Laličićki da je „za proteklih deset dana više ministara posjetilo Opštinu Tivat, nego za vrijeme čitavog mandata vas i vaše Vlade“.

„Za razliku od DPS, SD i HGI, mi nemamo podanički odnos prema Vladi, već korektnu saradnju. Neće više kao za vaše vrijeme, investirori zaobilaziti Opštinu Tivat i sve svoje poslove u Tivtu završavati sa Vladom, preko naših leđa“- uzvratio je Komnenović kazavši i da Opština Tivat više neće dati nijednu dozvolu za rad kondo hotela „jer nama ne treba prodaja stanova pod maskom hotela, već pravi hoteli u kojima će se zapošljavati radnici.“

Sa sjednice SO Tivat

Siniša Kusovac (DPS) istakao je da je za vrijeme mandata posljednjje DPPS uprave od 2016. do 2020. u lokalnu infrastrukturu ulošeno ukuopno 26 milona eura i odbacio optužbe nove vlasti o ostavljenim dugovima ističuči da „niko ne želi da kaže što smo sve završili i platili lani prije promjene vlasti“.

„Da li je neko ukrao ili pronevjerio tih 3,5 milioa eura koliko ste kao neplaćene obaveze zatekli, ili je taj novac uložen u konkrektne projekte. Treba se proaktivno rukovoditi i gledati prema tržištu radi stvaranja podsticajnog ambijenta za biznis, da bi se u Tivtu pr/avile pare.“- kazao je Kusovac kojeg je Miomir Abović (NP) pohvalio za“nenamjernu, ali iskrenu frojdovsku omašku“ jer je Kusovac svoje izlaganje zavšio ustrvrdivši: “Mi smo radili na uštrb građana Tivta!“.

„Potpuno tačno. Još samo da Kusovac prizna i za račun kojih kriminalaca i tajkluna je DPS-SD-HGI uprava Tivta radila svih proteklih godina“- kazao je Abović koji je kasnije te tri partije prozvao za fašizam prema svima koji nisu bili njihovi članovi ili istomišljenici, a što je izazvalo burne reakcije odbornika DPS, SD i HGI.

Odborici DPS ukazali su na „konflikt interesa“ u kojem je po njima bila nova gradska menadžerka Patricia Pobrić jer sa te pozicije ona utiče na odluke sa kojim će NVO Opština sarađivati na raznim projektima, na što im je Pobrić, poznata i kao prvi zviždač u Crnoj Gori o korupciji i konfliktu interesa u režiji funkcera SD-a, ukazala da je poziciju odgovorne osobe u NVO „Naša akcija“ napustila nekoliko dana prije nego što je zasnovala radni odnos u Opštini Tivat.

SO je jednoglasno usvojila predlog odluke o novim mjerama podrške lokalnoj privredi zbog koronavirusa, a večinom glasova prihvaćen je u Elaborat o racionalizaciji poslovanja opštinskih preduzeća Parking servis i Autobuska stanica, njihovim spajanjem.

Otvoren Eko-muzej u Herceg Novom

0

U Herceg Novom je danas održan završni događaj Co.Co. Tour projekta – otvaranje Eko-muzeja, u okviru kojeg je Kuća nobelovca Iva Andrića određena kao glavna aktivna tačka muzeja zajednice i turizma zajednice, a uključuje i objekte poput Njegoševe škole, Muzeja Mirko Komnenović i Galerije Josip Bepo Benković,  Gradske biblioteke i mogih drugih. Ova dva modela razvijena su u saradnji sa našim prekograničnim partnerima iz Albanije i Italije, a projekat je kofinansiran od strane Evropske unije kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II). Svečano otvaranje Kuće Iva Andrića za posjetioce biće upriličeno 9. aprila.

Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, ovaj projekat jasno potvrđuje da je naš grad snažno posvećen i okrenut očuvanju i valorizaciji kulturnog naslijeđa, kao i modernizaciji turističke ponude grada.

-Rado smo prihvatili koncept Eko-muzeja, odnosno muzeja zajednice, potpuno sigurni da je to pametan i održiv pristup turističkim potencijalima Herceg Novog, koji se oslanja podjednako na kulturno naslijeđe i modernu tehnologiju. Najveći dio projektnih sredstava uložen je u infrastrukturne radove na Kući nobelovca Iva Andrića, za koju smo procijenili da je jedna od vitalnih tačaka Eko-muzeja i sveukupne kulturno-turističke ponude grada, kazao je Katić i dodao da će se Herceg Novi potruditi da ostane lider među crnogorskim opštinama po broju dobijenih i realizovanih EU projekata.

Zahvalio se i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori na predanom radu na svim projektnim pozivima, Agenciji za lokalnu demokratiju koja se još jednom potvrdila kao pouzdan saradnik, kao i svim projektim partnerima koji su, svako svojim aktivnostima, doprinijeli da Co. Co. Tour postane uspješno zaokružena priča.

Eko-muzej je specifičan i nov turistički koncept. Predstavlja ključnu aktivnu tačku jedne lokalne zajednice, a za posjetioca prozor u zajednicu, početnu tačku preko koje će je  upoznati i osjetiti se njenim dijelom.

Kako je kazala Otpravnica poslova delegacije EU, Plamena Halačeva, Eko-muzej odiše pozitivnom energijom , a EU je čast što je pomogla u njegovom oživljavanju.

Eko muzej HN

-Andrića je uvijek zanimao motiv mostova , on je smatrao da su oni izraz vječne ljudske borbe za povezivanje i spajanje dvije strane. Andrić je pokazao da mostovi donose mir , povezuju prošlost i budućnost, okupljaju nas i donose prosperitet. Baš poput Andrića, EU gradi mostove između ljudi putem naših programa prekogranične saradnje. Ovaj projekat je primjer za to. U duhu Andrića nastavite da gradite mostove i spajate ljude svih nacionalnosti, vjera i kultura, poručila je Halačeva.

Savjetnica Glavne pregovaračice sa EU Dragana Marković podsjetila je da je u doba svoje najveće slave, nakon što mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, Andrić baš u našem gradu „pronašao ambijent koji ga oplemenjuje, misao izoštrava, a plemenitu namjeru osnažuje“.

-Sjećanja na Andrića u Novom su još uvijek živa , a kuća je simbopl prostora koji podstiče pisce i umjetnike da stvaraju, pronalaze inspiraciju i makar jedan dio svog života provedu u ovom prelijepom gradu. Danas Kuća Iva Andrića predstavlja novi prostor koji će privlačiti ljude od pera, ali i turiste kojima je kultura visoko na ljestvici vrijednosti i nezaobilazno mjesto u okviru školskih i turističkih posjeta Herceg Novom. Sigurna sam da će ovako renovirana Kuća posjećati na neprolaznost lika našeg nobelovca , ali i postati simbol saradnje između Crne Gore i Evropske unije, naglasila je Marković.

Prisutnima se obratio i Kerim Međedović iz Agencije za lokalnu demokratiju, koji je pojasnio da je model eko-muzeja jedna centralna tačka u kojoj će posjetioci moći da se informišu o tome šta još mogu da vide interesantno i autentično, a ne pripada primarnoj turističkoj ponudi.

Otvaranju Eko-muzeja prethodio je obilazak Muzeja “Njegoševa škola”, gdje su Savjetnik predsjednika za međunarodne odnose Jovan Subotić i Šef Kabineta predsjednika Opštine Dragana Stanišić goste upoznali sa preduzetim koracima u prethodnom periodu na otvaranju ovog muzeja i kulturno-turističkim efektima koje ono prozvodi.

U dvorištu KIA priliku da prikažu svojih ruku djela iskoristili su NVO “Ruke” i “Nova šansa”, Pasara Arts&crafts i Studio ikonopisa.

Podsjećamo i da će Eko muzej-Kuća Nobelovca Iva Andrića ubrzo postati dio turističke ponude našeg grada. U saradnji sa tur-operaterom “Trend Travel”, Agencija za lokalnu demokratiju je kreirala turistički paket, dvosatnu šetačku turu sa fokusom na razvijeni model eko-muzeja i muzeja zajednice. Posjetioci će moći da vide stalnu postavku vezanu za život Nobelovca u Herceg Novom, ali i preko elektronskog pametnog totema da se upoznaju sa 25 tačaka ekomuzeja/muzeja zajednice, kao i eko-muzejima u mediteranskoj mreži ekomuzeja. Pomenute tačke predstavljaju kulturno-istorijsko, prirodno, materijalno i nematerijalno nasljeđe.

U hotelu Regent očekuju bolju popunjenost

12
Regent Porto Montenegro

U hotelu Regent Porto Montenegro trenutno borave gosti iz Crne Gore i regiona, a sa ublažavanjem epidemioloških mjera u Tivtu očekuju i bolju popunjenost.

PR hotela, Elena Ljiljanić, kazala je da se bolja popunjenost očekuje i tokom uskršnjih i prvomajskih praznika.

Hotel Regent u narednom periodu fokusiraće se na goste iz regiona, jer trenutne epidemiološke mjere dopuštaju njihov boravak, naročito ako se uzme u obzir činjenica da nije potreban obavezan PCR test.

“Pomno pratimo dešavanja kada su epidemiološke mjere u pitanju i aviopovezanost sa dosadašnjim tradicionalnim tržištima, Ukrajinom i Rusijom, gdje ćemo usmjeriti posebnu pažnju, kao i na zemlje njemačkog govornog područja”, rekla je Ljiljanić agenciji CGNews.

Ona je podsjetila da je nedavno održan sajam turizma u Moskvi, gdje se vidjelo veliko interesovanje turista iz Rusije.

„Sada je veoma važno prisustvo na društvenim mrežama, kao i digitalni marketing u cilju podsjećanja na prisutnost i spremnost Crne Gore kao destinacije da, čim to mjere dozvole, gostima pruži kvalitetan odmor“, navela je Ljiljanić.

Ona je podsjetila i da veliki broj događaja i vjenčanja nije otkazan, već samo pomjeren, pa se i njihova realizacija u nekom manjem obimu očekuje u drugoj polovini godine.

Tokom aprila, tradicija hotela je inoviranje gastronomske ponude.

“Tako je za predstojeći mjesec planiran ‘zeleni’ kalendar događaja u sklopu kojeg ćemo biodiverzitet ovog podneblja proslaviti vikendom u znaku divljih šparoga 10. i 11. aprila i vikendom u znaku žućenice 17. i 18. aprila u sklopu kojeg će se na meniju naći delikatese pripremljene sa ovim kraljicama divljih biljaka”, zaključila je Ljiljanić.

Nacionalni stožer u Hrvatskoj donio nove mjere koje vrijede do 15. aprila

0
Hrvatska – mjere

Nacionalni stožer civilne zaštite najavio je u srijedu nove epidemiološke mjere, koje će vrijediti do 15. aprila, a uključuju zabranu treniranja u zatvorenim prostorima, ograničenje rada dječjih igraonica u zatvorenom i privremenu zabranu i ograničavanje prelaska preko granice.

Uvodi se zabrana treninga u zatvorenim prostorima, osim za prvi i drugi drugi rang natjecanja i vrhunske sportaše, ograničava se rad dječjih igraonica i radionica u zatvorenim prostorima te se privremeno zabranjuje i ograničava prelazak preko hrvatske granice.

Vrijede i potvrde o ruskom i kineskom cjepivu

Za ulazak u Hrvatsku priznavat će se i brzi antigenski testovi, a moći će se ući i s potvrdom o cijepljenju, uključujući i rusko i kinesko cjepivo, ili potvrdom o preboljenju bolesti koja će vrijediti 180 dana, rekao je na konferenciji za novinare voditelj Nacionalnog stožera Davor Božinović.

Prelazak granice uređene je zbog turizma, a izuzetak su digitalni nomadi i djeca. “S obzirom na restriktivne mjere u susjednim zemljama ne očekujemo velik broj ulazaka u Hrvatsku”, kazao je Božinović.

“Strože mjere uvodimo dobrim dijelom na prijedlog županijskih stožera, što se pokazalo kao dobar pristup jer je vidljivo da su stožeri po županijama puno aktivniji i fokusirani na stanje na svom području nego ranije”, istaknuo je.

Uz odluke na nacionalnoj razini, Nacionalni stožer donio je i dvije odluke na regionalnoj razini, za Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiji.

U Splitsko-dalmatinskoj županijia, koja bilježi veliki porast broja oboljelih, uvodi se obvezno korištenje maski na otvorenom s povećanim protokom ljudi, zabranjuje se prodaja alkohola od 20 do 6 sati ujutro, a rad kafića ograničava na 20 sati, dok se hrana i piće mogu služiti samo na otvorenom. Također, škole stranih jezika ponovno prelaze na online nastavu.

Božinović je najavio je i mogućnost pooštrenja mjera s obzirom da epidemiološka situacija nije dobra.

Ako broj zaraženih nastavi rasti uvest će se strože mjere

“Danas imamo ozbiljan skok i ne možemo zanemariti da se kod nas može ponoviti scenarij koji je u zemljama oko nas. Dat ćemo nekoliko dana ovim mjerama, ali ako stope budu zabrinjavajuće morat ćemo ići s novim mjerama”, poručio je.

Odluke stupaju na snagu sutra i vrijedit će do 15. aprila.

U Hrvatskoj su u posljednja 24 sata zabilježena 2623 nova slučaja koronavirusa, a 19 osoba je umrlo. Broj aktivnih slučajeva danas je ukupno 11.306. Među njima je 1337 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga 144 na respiratoru.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upozorio je kako danas imamo 47 posto više zaraženih nego prošlog tjedna.

Najnižu incidenciju ima Istarska županija, a najvišu Primorsko-goranska županija. Po stopi smrtnosti na milijun stanovnika trenutno smo na 18. mjestu u EU-u, a po 14-dnevnoj incidenciji na 12. mjestu.

Kad je riječ o početku treće fazu cijepljenja, Capak je istaknuo da će se kod redoslijeda cijepljenja voditi računa o tome kako su se ljudi prijavljivali na internetsku platformu cijepi.se.

“Svi stariji od 16 godina mogu se cijepiti u trećoj fazi, no razgovaralo se o djelatnostima u kojima ljudi više dolaze u kontakt i određenu prednost će ostvariti te djelatnosti”, kazao je.

Blizu smo polovice druge faze cijepljenja, u nekim županijama je druga faza uznapredovala i one će u treću fazu ući ranije. Računamo da bi to moglo biti negdje u svibnju, rekao je Capak.

Capak je napomenuo da je zabilježeno desetak slučajeva reinfekcija covidom-19 nakon cijepljenja. “To se smatra neuspjehom cijepljenja, imamo dvadesetak takvih slučajeva. U domovima za starije imamo podatak da su 44 osobe nakon prve doze cijepljenja inficirane, a nakon druge doze 22,  ali kliničke slike su bile blage”, kazao je Capak.

Onaj tko je sam ne mora nositi masku na otvorenom

Ovoga tjedna dolazi 121.000 doza, a svakoga tjedna u travnju po 50.310 doza Pfizerova cjepiva. Iako još nema potvrde za to, trebalo bi stići i 80.000 doza Moderne, te 180.000 doza AstraZenece. Ukupno u travnju to iznosi 479.000 doza, kaže ravnatelj HZJZ-a.

Komentirajući najavu zagrebačkog stožera o uvođenju nošenja maski na otvorenom, Capak je rekao – ako se nalazite negdje sami, nema potrebe nositi masku.

“Mjera nošenja maski na otvorenom odnosi se na mjesta gdje je puno ljudi, na tržnici, na rivi, a vjerujem da će i zagrebački prijedlog biti logičan”, rekao je Capak.

Podsjetio je kako je dosad bila preporuka da se nose maske na otvorenom tamo gdje se ne može osigurati razmak, jer se virus može prenijeti i na otvorenom.

Nove mjere: Vani do 22 sata, otvaraju se bašte kafića u 10 gradova…

1

Od četvrtka, 1. aprila, produžava se vrijeme slobodnog kretanja građana do 22 sata. Bašte ugostiteljskih objekata otvaraju se u Podgorici, Baru, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Andrijevici, Pljevljima, Beranama, Ulcinju i Cetinju, saopštila je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović. Pojasnila je se za stolom u baštama kafića mogu da sjede dva gosta, uz poštovanje razmaka od metar i po između stolova, dok muzika nije dozvoljena. Mjere, kako je navela ministarka na konferenciji za medije, važe do 9. aprila. Međugradski saobraćaj i dalje je zabranjen.

Produžava se i radno vrijeme maloj privredi (prodavnicama, salonima, buticima, fizerskim i kozmetičkim salonima, zanatlijama…). Umjesto do 20 časova, radiće do 21 čas, naglasila je ministarka.

U isto vrijeme, od sutra se dozvoljava, u cjelosti, regularan rad ugostiteljskim objektima u Budvi i Tivtu. Radno vrijeme i njima je do 21 čas.

“Muzika, kao što inače nije dozvoljena na teritoriji cijele države, nije ni u ugostiteljskim objektima u Budvi i Tivtu”, dodala je Borovinić Bojović.

Tržni centri se neće otvarati ove nedjelje.

Zabrane međugradskog saobraćaja ostaju na snazi.

Ministarka je saopštila i da Nikšić i Šavnik ostaju zaključani jer oni, kako je navela,  i dalje imaju preko dvije hiljade zaraženih na 100 hiljada stanovnika.

“I što se tiče mjera u ostalim opštinama, i one ostaju nepromijenjene. Uslovi za ulazak u Crnu Goru ostaju isti”, saopšteno je.

Smanjen broj testiranih

Ministarka zdravlja saopštila je da se broj testiranih na dnevnom nivou smanjio na nekih 13 odsto.

Ona je rekla da je uspješnost liječenja od koronavirusa značajno veća u Crnoj Gori u odnosu na brojne razvijene države svijeta.

Ona je zamolila građane da poštuju epidemiološke mjere.

“Moramo da zajedniči shvatimo ulogu svakog pojedinca lično. Poštovanjem mjera nesumnjiv će biti doprinos svakog pojedica”, kazala je ministarka i apelovala na građane da se vakcinišu i poručila da je svaka vakcina bezbjedna i efikasna.

Trend pada hospitalizovanih

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Ljiljana Radulović, naglasila je da Crne Gora ima nisku stopu letaliteta.

“To znači da možemo da se pohvalimo i kvalitetom pružene zdravstvene zaštite”, dodala je ona.

Radulović je kazala da je u KCCG trenutno hospitalizovan 151 kovid pacijent, od čega su 24 pacijenta na neinvazivnoj ventilaciji, a troje na mehaničkoj.

“Brojke potvrđuju trend pada hospitalizovanih pacijenata, ali i broj pacijenata kojima je potrebna asistirana ventilacija”, rekla je Radulović.

Tri kovid pacijenta su djeca, koji su sa lakom kliničkom slikom, te je iz predostrožnosti predložena njihova hospitalizacija.

Martin Ćalasan, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, saopštio je da će eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa (mala matura) održaće se 13, 14. i 15. aprila.

Dodao je da će 24. aprila biće organizovan maturski ispit u srednjim školama, a 8. maja ostaje termin polaganja ispita iz prvog stranog jezika, 19. maja iz matematike.

Preminulih osam i 386 novoinficiranih, H.Novi 9, Kotor 8, Tivat 4

0
IJZ – Foto: gov.me

U Crnoj Gori preminulo je još osam osoba inficiranih koronavirusom, a registrovano je 386 novih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 30. mart 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1699 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 386 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 iz sljedećih opština:

Opština oboljeli
Podgorica 118
Nikšić 64
Berane 45
Bijelo Polje 25
Bar 23
Danilovgrad 21
Pljevlja 15
Ulcinj 13
Cetinje 10
Herceg Novi 9
Kotor 8
Budva 7
Rožaje 7
Tuzi 5
Tivat 4
Kolašin 4
Šavnik 3
Mojkovac 2
Andrijevica 2
Plužine 1
Ukupno 386

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno 8 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz sledećih opština: Podgorica (3), Nikšić (2), Mojkovac (1), Pljevlja (1) i Ulcinj (1) od kojih je najmlađi imao 56, a najstariji 87 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1274.

Do 15 sati  prijavljen je oporavak kod 552 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6446.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91218.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 2051
Nikšić 1235
Bijelo Polje 485
Berane 461
Bar 381
Pljevlja 358
Ulcinj 202
Cetinje 171
Kotor 143
Herceg Novi 132
Rožaje 125
Danilovgrad 104
Budva 100
Mojkovac 83
Tivat 75
Tuzi 74
Kolašin 73
Andrijevica 71
Šavnik 43
Plužine 34
Žabljak 21
Petnjica 12
Plav 8
Gusinje 4
Crna Gora 6446

Jokić: Očekujem popuštanje mjera što se tiče Kotora

4
Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor

Epidemiološka situacija u Kotoru se stabilizovala. Danima ta opština bilježi manji broj inficiranih i oboljelih. Takođe, bilježi se manji broj pregleda u medicinskim ustanovama.

„Po stopama kumulative incidencije prešli smo u drugu grupu i to su rezultati poštovanja mjera. Sigurno je da će zdravstvene institucije donijeti odluku koja će biti najbolja za kontrolisanje ove situacije. S obzirom da smo prešli u drugu grupu, da je broj oboljelih opao i da bilježimo trend opadanja, ja zaista očekujem popuštanje mjera što se tiče Kotora”, kazao je predsjednik te Opštine Vladimir Jokić.

Jokić je kazao da je na današnjoj sjednici Skupštine, usvojena odluka o setu mjera pomoći privredi. Time se, kako je naveo, privreda oslobađa naknada za zakup prostora, naknada za terase. Takođe, smanjuju su nameti koji su u opštinskoj nadležnosti.

„Ukupna vrijednost tog paketa, koji pokriva period do današnjeg dana, je 850.000 eura koliko je Opština oprostila ili otpisala dugova. Naša namjera da, u odnosu na to kakve će biti nove mjere i kako će krenuti s radom privredna djelatnost u našem gradu, da i u budućnosti donosimo odluke koje će ići u cilju pomoći tim privrednim društvima, kako bi i oni uspjeli da prebrode krizu na najbolji mogući način”, istakao je Jokić.

On je naglasio da je „prioritet svih prioriteta da se situacija stabilizuje kako bi ljetnja sezona bila u potpunom kapacitetu”.

Kotor

„Ne samo u Kotoru, nego i cijeloj Crnoj Gori, kako nam se ne bi desilo prošlogodišnje privredno samoubistvo proisteklo iz odluke Vlade da zatvori granice. Turističku sezonu očekujemo na nivou kako najavljuje Vlada od 50-60 odsto 2019-te godine. Specifičnost Kotora je da dosta zavisi od izletičnog turizma. Odnosno, turista koji dolaze kruzerima ili autobusima iz pravca Dubrovačke rivijere. S tim u vezi, očekujemo da ćemo s Ministarstvom zdravlja razviti protokole za prihvat putnika sa plovila i da ćemo, u to smislu, stvoriti preduslove da krene i kruzing-sezona”, poručio je predsjednik kotorske Opštine.

Istakao je i da očekuju goste, turiste i podsjetio je da je „turistička privreda stub ukupne privrede Kotora i da bi privreda funkcionisala taj stub mora da se pokrene prvi”.

Takođe, naglasio je da je bitno nastaviti s procesom vakcinacije kako bi se stvorili preduslovi da Kotor bude bezbijedna destinacija.

„U Kotoru je do sada vakcinisano 1600 lica. To predstavlja osam procenata punoljetne populacije u Kotoru, što je ohrabrujuće. Očekujemo početak masovne imunizacije, odnosno formiranje punktova za masovnu vakcinaciju i da ćemo, nakon toga, i taj broj značajno popraviti”, zaključio je Jokić.

Kamene parapete kao graditeljsku baštinu obnoviti pomoću međunarodnih fondova

Parapeti – kolaž- foto Boka News

“Opština Tivat ne raspolaže podacima o ukupnoj dužini kamenih parapetnih zidova duž državnih i lokalnih puteva na teritoriji te opštine, ali njene službe nastoje da makar evidentiraju štetu koju nesavjesni pojedinci ili zub vremena, nanose parapetima”.

Ovo saopštenje je dobio portal “Boka News” od lokalne uprave kada je naša redakcija pokazala interesovanje za stanje kamenih parapeta, duž puteva u tivatskom dijelu zaliva Boke Kotorske. Parapeti koji su većinom građeni za vrijeme austro-ugarske uprave u Boki, ili nešto kasnije, dio su tradicionalnog graditeljskog nasljeđa, kao i vizuelnog identiteta bokeških cesta duž obale.

Osim utilitarne i tehničke funkcije da pobošljaju bezbjednost saobraćaja na uskim i krivudavim cestama uz more, osnovna namjena im je da služe kao ogradni ili potporni zidovi koji fizički treba da sprječe pad vozila sa ceste u more. Parapeti imaju i sekundarnu ulogu svojevrsne barijere koja najizloženije djelove kolovoza treba da zaštiti od udara morskih valova.

Parapet saniran betonom

Na području Tivta, najupečatiljiviji i najbrojniji stari tradicionalni kameni parapeti nalaze se na dijelu obalnog puta Tivat – Lepetane – Stoliv – Prčanj – Muo – Kotor, kao i na dijelu ceste ispod parka Ivovića u Donjoj Lastvi. Ima, međutim, i novijih primjera njihove gradnje, estetski ne puno slabijih od starih parapeta koji datiraju od prije vijeka i duže, jer djelimično kameni parapeti postoje i uz Jadransku magistralu na potezu od Lepetana do Opatova.

Ovaj dio naše kulturne baštine je primjer korišćenja prirodnog materijala – kamena koji tako dobro figurira u primorskom ambijentu. Nažalost, nerijetko je ugrožen kriminalnim djelovanjem nesavjesnih pojedinaca koji organizovano uništavaju parapete i kradu obrađeni tesani kamen iz tih zidova. Najdrastičniji primijeri takve devastacije su parapeti na jednom od najljepših vidikovaca u Boki – krivini iznad crkve Gospe od Anđela u Verigama. Tamo je, i prema stavovima čitalaca koje je “Boka News” prikupio u posebnoj anketi, pojava devastacije parapeta i odnošenja kamena sa njih, najizraženija i najvidljivija. Inače, na putu od Lepetana prema Stolivu, prije petanestak godina desila se možda i najveća havarija kada su parapeti u pitanju: u obrušavanju nekoliko desetina tona zemlje i kamena sa padine brda tek raskrčenog placa koji je kupio jedan američki biznismen našeg porijekla s namjerom da tu gradi turistički kompleks, bukvalno je uništeno više desetina metara kamenog ogradnog zida. Odron je srušio parapet i odnio ga u more, a kameni zid na ovom potezu ni do danas nije saniran, ni vraćen u prvobitnio stanje. Isti je slučaj i sa djelovima kamenog parapeta kod Mula Veslina u Lepetanima koji je prije skoro dvije godine oštećen u udaru trajekta “Teodo” u ovaj dio obale, nakon havarije pogonskog kompleksa na tom brodu. Ista situacija je i na dvijema pozicijama na novijim parapetima uz Jadaransku magistralu, koji su devastirani i srušeni u saobraćajnim nesrećama – kod mula ispred bivšeg Artiljerijskog zavoda na Opatovu, odnosno kod Plavde.

Opština Tivat je, ipak, prije desetak godina pokrenula hvale vrijednu akciju da obnovi dio, u međuvremenu devastiranih parapeta prema Verigama, na platou iznad crkve Gospe od Anđela i dalje prema Stolivu, do administrativne granice sa Opštinom Kotor. Parapeti su tada obnovljeni na pravi i prikladan način – tesanjem i uziđavanjem novih kamenih blokova, umjesto da se oštećena mjesta zalivaju betonom kakva je, uglavnom, bila dotadašnja praksa, čime su se dodatno devastirali. Efekti te akcije, nažalost, nisu bili dugog vijeka jer su kriminalci vrlo brzo opet počeli da uništavaju parapete i da sa njih odnose tek postavljeni novi kamen. Na pitanje gdje su nadležni opštinski organi zabilježili najveća oštećenja, odnosno devastaciju kamenih parapetnih zidova na području Tivta, i što su od oktobra prošle godine do danas preduzeli na njihovoj sanaciji, iz Opštine Tivat su “Boka News-u” kazali da su njihove službe u januaru zabilježile ulegnuća puta u ulici Lepetane I (put prema Verigama i Stolivu – prim.aut.), “nastala usljed oštećenja potpornog parapetnog zida.”

“Zahtjev za sanaciju oštećenja na potpornom zidu i dijelu lokalnog puta proslijeđen je JP za upravljanje morskim dobrom, na dalje postupanje. U pogledu sanacije parapetnih zidova do sada nismo imali saradnju sa Upravom za saobraćaj, “Morskim dobrom”, niti sa NVO koje se bave zaštitom tradicionalne graditeljske baštine. Takođe, tivatska Komunalna policija evidentirala je određena oštećenja i o tome sačinila službenu zabilješku koja je proslijeđena MUP-u” – kazali su nam u Opštini.

Na inicijativu našeg portala i pitanje da li Opština Tivat namjerava da pokrene neku širu akciju očuvanja i zaštite kamenih parapeta na teritoriji našeg grada, kao i spriječavanja njihove krađe od strane nesavjesnih pojedinaca, te na koji način planira da to uradi, iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovića su ocijenili da je “evidentna ugroženost starih kamenih zidova/parapeta i njihov graditeljski, istorijski i značaj u smislu prepoznatljivosti kada je u pitanju Boka Kotorska. Zbog svega toga, lokalna uprava ima namjeru pozabaviti se ovim pitanjem kroz ostvarivanje saradnje sa nekim od nadležnih i zainteresovanih subjekata“ –  poručili su iz Opštine Tivat.

Morsko dobro: Preko međunarodnih fondova aktuelizovati pitanje arhitektonskog i graditeljskog nasljeđa i obezbjediti sredstva

Po Zakonu o putevima parapetni zidovi su sastavni djelovi lokalnih i magistralnih puteva kojima gazduje država ili opština.  Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nema nadležnosti u djelu održavanja i rekostrukcije tih puteva, međutim ovo preduzeće je uvijek od svog osnivanja pa do danas vodilo brigu o sanaciji i rekonstrukciji oštećenih djelova obale, a kada je riječ o Boki Kotorskoj i o sanaciji oštećenih parapeta kao i ponti i mandraća.

“Problem” sanacije parapeta, kao važnog dijela arhitektonskog i graditeljskog nasljeđa ovog područja, treba integralno posmatrati, i u tom smislu, preko raznih međunarodnih fondova aktuelizovati ovo pitanje i uz obezbjeđenje značajnijih sredstava problem brže i kvalitetnije rješavati. Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore je dosad svake godine parcijalno saniralo pojedinačne manje poteze čije je urušavanje predstavljalo opasnost po bezbjednost prolaznika…

Tako je prije nekoliko godina rađena sanacija parapetnog zida na potezu Verige-Muo jer je tamo utvrđeno najviše oštećenja kako zbog čestih krađa tako i zbog stalnih izvođenja radova na putu… U saradnji sa Direkcjiom za uređenje i izgradnju iz Kotora prije 4-5 godina saniran je dio potpuno oštećenog parapetnog zida kao i dio lokalnog puta u dužini od 70-80 metara u Prčnju kod marine “Kordić”.

U prethodnom periodu saniran je i dio u Stolivu prema Verigama u dužini od oko 80 metara. Takođe, rađene su i pojedinačne sekcije kroz Dobrotu, Ljutu, Risan…

“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore nema posebnu stavku koja bi se odnosila samo na godišnju popravku parapeta, već ima opredjeljeno oko 145.000 eura za sve hitne/sitne popravke obalne infrastrukture za 2021. godinu, pa će iz tih sredstava sukcesivno opredjeljivati pojedinačne iznose za sanacije parapeta u sve tri opštine u Boki, shodno potrebama koje se budu javljale na tom prostoru”, saopšteno nam je iz Javnog preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.

*Projekat „Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“ je  dio projekta „Media for All“. Projekat realizujemo uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.

Pomorski fakultet Kotor: Važnost komunikacije u operacijama traganja i spašavanja na moru

foto Pomorski fakultet

U Centru za obuke pomorskog fakulteta Kotor uspješno je završena obuka za GMDSS radio operatora sa opštim ovlašćenjem, u ponedeljak, 29. marta 2021. godine.

GMDSS (Global Maritime Distress and Safety System) je integrisani globalni pomorski komunikacioni sistem koji omogućava trenutno uzbunjivanje i brzu i uspješnu komunikaciju u operacijama traganja i spašavanja na moru.

Osnovni princip GMDSS-s je da svaki brod, bez obzira na ternutnu poziciju, odnosno zonu plovidbe, mora biti u stanju ostvariti potrebnu komunikaciju sa drugim brodom ili stanicom na kopnu i dati informacije koje će spasiti što više ljudskih života pri raznim nesrećama na moru. To je obezbijeđeno objedinjavanjem radio opreme, satelitske opreme i opreme koja obezbjeđuje automatsko uzbunjivanje i označavanje pozicije broda u slučaju nesreće. GMDSS koncept se bazira, prije svega, na traženju pomoći sa kopna od specijalizovane mreže SAR (Search and Rescue) centara i/ili od susjednog broda u koordinaciji sa SAR.

Pored teorijeske nastave kandidati su imali i praktičnu nastavu na GMDSS simulatoru. Tokom praktične nastave kandidati su osposobljeni da uspostave sve vidove neophodne komunikacije u operacijama traganja i spašavanja. Nakon sprovedene obuke svi kandidati su uspješno završili teorijski i praktični ispit za dobijanje Potvrde o uspješno završenoj obuci za GMDSS radio operatora sa opštim ovlašćenjem.

Konkurs za najbolji dramski tekst za djecu i mlade

0
Konkurs
U nastavku nalaze se informacije o konkursu koji su raspisali ASSITEJ Crna Gora i Kotorski festival pozorišta za djecu. U pitanju je 5. bijenalni Konkurs za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori, s ciljem da podstakne razvoj crnogorske dramske literature za dječju i mladu publiku.
Konkurs je otvoren od 3. februara do 1. juna 2021. godine. Pravo učešća imaju autori/ke, državljani/ke Crne Gore i osobe sa statusom trajno naseljenog stranca u Crnoj Gori.
Nagrada Konkursa za najbolji originalni dramski tekst za djecu i mlade podrazumijeva:
* novčani iznos od 3000 eura
* praizvedbu u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu u pozorišnoj sezoni 2022/2023. godine
* i prevod teksta na engleski jezik
Tekstovi koji uđu u najuži izbor konkursa biće preporučeni za izvođenje i dalju afirmaciju.
Stručni žiri će donijeti odluku o nagradi i saopštiti rezultate konkursa najkasnije do 12. jula 2021. godine.
Pravo učešća imaju samo originalni, neobjavljeni i neizvođeni dramski tekstovi. Isti autor može poslati najviše dva djela.
Osnovni kriterijumi prilikom donošenja odluke žirija će biti umjetnička vrijednost, inovativnost na planu forme, relevantnost tema i univerzalne vrijednosti u korespodenciji sa dječijim/mladim gledaocem. Žiri zadržava pravo nedodjeljivanja nagrade.
Prijavom na Konkurs kandidat daje saglasnost da ASSITEJ Crna Gora i Kotorski festival pozorišta za djecu imaju pravo na objavu i praizvedbu djela.